Mihaljević: Nema mira uz normalizaciju nasilja, to nije samo odsustvo rata i otvorenih sukoba
CGO poziva donosioce odluka, obrazovne institucije, medije i druge društvene aktere da snažnije rade na prevenciji nasilja, razvoju kulture dijaloga i zaštiti ljudskih prava, posebno djece i mladih. Mir nije riječ za obilježavanje jednog datuma. On se mjeri načinom na koji institucije reaguju na nasilje, načinom na koji javni akteri govore o drugima i spremnošću društva da zaštiti dostojanstvo svakog čovjeka - poručila je Mihaljević

Mir nije samo odsustvo rata i otvorenih sukoba, već i postojanje društvene klime u kojoj se poštuju ljudsko dostojanstvo, različitosti i prava drugih, a nasilje, mržnja i diskriminacija ne prihvataju kao obrasci ponašanja - poručila je asistentkinja na projektima u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Aleksandra Mihaljević uoči 21. septembra - Međunarodnog dana mira.
Crna Gora, kako je kazala, ovaj datum dočekuje u ambijentu u kojem su različiti oblici nasilja sve vidljiviji, dok je granica između nasilja u fizičkom i digitalnom prostoru sve manje izražena.
- Govor mržnje, prijetnje, vrijeđanje i ponižavanje na društvenim mrežama, vršnjačko nasilje, diskriminacija i netrpeljivost prema onima koji se doživljavaju kao drugačiji nijesu izolovane pojave. Njihova normalizacija slabi društvenu koheziju, produbljuje nepovjerenje i stvara okvir u kojem nasilje postaje prihvatljiv odgovor na razlike - naglasila je Mihaljević.
Dodala je da na ozbiljnost problema posebno ukazuju podaci koji se odnose na djecu i mlade, te da nalazi istraživanja CGO-a pokazuju da gotovo 60 odsto srednjoškolske populacije prepoznaje određeni stepen prisutnosti vršnjačkog nasilja u svojoj školi ili sredini, dok svaki peti navodi da je bio žrtva nekog njegovog oblika.
- Više od 66 odsto učenika i učenica svjedočilo je vršnjačkom nasilju u određenoj frekvenciji, dok je digitalno nasilje po zastupljenosti gotovo izjednačeno sa fizičkim - dodala je ona.
Istakla je da digitalni prostor sve više postaje poligon za širenje netrpeljivosti čije posljedice ne ostaju samo na ekranima.
- Monitoring CGO-a pokazao je da je, od 12.969 analiziranih komentara na sedam najčitanijih portala, njih 13 odsto sadržalo elemente govora mržnje. Zabrinjavajuća je i brzina kojom se uvrede, dehumanizacija, prijetnje i pozivi na nasilje umnožavaju i normalizuju, brišući granicu između neprihvatljivog govora i ponašanja koje može proizvesti konkretne posljedice - navela je Mihaljević.
Iskustva iz prethodnog perioda, cijeni ona, upozoravaju koliko brzo netrpeljivost može prerasti u djelovanje usmjereno prema čitavim grupama.
- Zato CGO ukazuje da odgovornost za suzbijanje nasilja i mržnje ne može biti prepuštena pojedincima, već zahtijeva pravovremeno i koordinisano djelovanje institucija, obrazovnog sistema, medija, političkih aktera i civilnog društva. Posebnu odgovornost imaju oni koji svojim javnim djelovanjem oblikuju društvene stavove, jer relativizovanje nasilja i diskriminatorna retorika pripremaju teren za njegovu normalizaciju - poručila je asistentkinja na programima u CGO.
Odgovornost za očuvanje mira podrazumijeva, kako je ukazala, i dosljednost u zaštiti ljudskih prava i međunarodnog prava izvan sopstvenih granica.
- Ruska agresija na Ukrajinu, kao i kontinuirano stradanje civila, uz razmjere razaranja i kršenja međunarodnog humanitarnog prava u Gazi i na drugim djelovima okupirane palestinske teritorije, brutalno podsjećaju koliko je mir krhak kada pravo ustupi mjesto sili. Crna Gora, kao država koja svoju vanjsku politiku temelji na poštovanju međunarodnog prava i ljudskih prava, mora te principe zastupati dosljedno - bez selektivnosti prema tome ko je žrtva, a ko počinilac kršenja - navela je ona.
CGO, kako je rekla, naglašava da se kultura mira gradi mnogo prije nego što nasilje počne.
- Gradi se u porodici, školi, javnom prostoru, institucijama i na internetu. Ona zahtijeva obrazovanje koje razvija empatiju i kritičko mišljenje, institucije koje reaguju pravovremeno, odgovorne javne istupe i društvo koje neće ćutati pred mržnjom i diskriminacijom. Reagovati tek kada nasilje eskalira znači baviti se posljedicama neuspjeha, umjesto njegovom prevencijom - dodala je Mihaljević.
Zato CGO, ističe ona, poziva donosioce odluka, obrazovne institucije, medije i druge društvene aktere da snažnije rade na prevenciji nasilja, razvoju kulture dijaloga i zaštiti ljudskih prava, posebno djece i mladih.
- Mir nije riječ za obilježavanje jednog datuma. On se mjeri načinom na koji institucije reaguju na nasilje, načinom na koji javni akteri govore o drugima i spremnošću društva da zaštiti dostojanstvo svakog čovjeka - zaključila je Mihaljević.
Međunarodni dan mira ustanovila je Generalna skupština Ujedinjenih nacija 1981. godine, a 2001. godine 21. septembar je jednoglasno proglašen i danom prekida vatre i nenasilja.