Crna Gora je prepoznata kao predvodnica evropske integracije u regionu i država koja je najdalje odmakla u pristupnim pregovorima. Uz efikasnu implementaciju reformi, ima realne šanse da postane naredna članica EU do 2028. godine, poručeno je drugog dana Minhenske bezbjednosne konferencije kojoj prisustvuje potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović. Ibrahimović je učestvovao u nizu panel diskusija posvećenih aktuelnim globalnim i regionalnim krizama, jačanju transatlantskog partnerstva, ulozi Evrope i EU u svijetu, kao i Ukrajini i sukobu na Bliskom istoku.&nbsp; Održan je i sastanak lidera Zapadnog Balkana, fokusiran na evropsku perspektivu i dalji put regiona ka članstvu u EU, na kojem su uvodni govornici bili Marta Kos, evropska komesarka za proširenje, i ambasador Volfgang Išinger, predsjednik Savjeta fondacije Minhenske bezbjednosne konferencije.&nbsp; U diskusiji, pored ministra Ibrahimovića, učestvovali predstavnici država regiona: Vjosa Osmani, predsjednica Kosova, Željka Cvijanović, predsjedavajuća Predsjedništva BiH, Denis Bećirović, član Predsjedništva BiH, Edi Rama, premijer Albanije, Timčo Mucunski, ministar vanjskih poslova Sjeverne Makedonije, Tanja Miščević, ministarka za evropske integracije Srbije i Peter Grk, generalni sekretar Bledskog strateškog foruma.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250216120248_a1dafb8f924f56503a6cb8aa1459a70d19ebf601972a3b6ec33df28e06657b9b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250216120248_a1dafb8f924f56503a6cb8aa1459a70d19ebf601972a3b6ec33df28e06657b9b" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ibrahimović na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji"> </figure>  Istaknuta je snažna podrška Evropske komisije procesu proširenja, te ocijenjeno da članstvo u EU predstavlja ključni faktor stabilnosti i razvoja regiona, koji bi značajno doprinio dugoročnom miru, ekonomskom razvoju i jačanju otpornosti na geopolitičke izazove. - Crna Gora je prepoznata kao predvodnica evropske integracije u regionu i država koja je najdalje odmakla u pristupnim pregovorima. Ocijenjeno je da, uz efikasnu implementaciju reformi, ima realne šanse da postane naredna članica EU do 2028. godine. U tom kontekstu, istaknuta je potreba za kredibilnom i dosljednom politikom proširenja EU, koja bi državama kandidatima pružila jasne smjernice i omogućila postepeno pidruživanje, zasnovano na individualnim zaslugama - saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova. Ibrahimović je, na marginama konferencije, razgovarao sa komesarkom Martom Kos. Naglasio je da je Crna Gora u potpunosti posvećena evropskom putu i da je neophodno staviti fokus na ubrzanje integracije Zapadnog Balkana.&nbsp; Kos je ocijenila da Crna Gora ostvaruje vidljiv napredak, te ukazala na važnost dodatnog intenziviranja reformi, u cilju što skorijeg članstva u EU.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250216120248_0e4641c6f081e275d3dd72045b8bdcf4889c06e84c5cec8298e2223ddba19876.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250216120248_0e4641c6f081e275d3dd72045b8bdcf4889c06e84c5cec8298e2223ddba19876" data-rendition-name="original" width="2500" height="1661" loading="lazy" alt="Ibrahimović na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji"> </figure>  Ministar se, drugog dana konferenije u Minhenu, sastao i sa državnim sekretarom u Ministarstvu vanjskih poslova Države Katar Mohamedom Al-Khulaifijem.&nbsp; Obostrano je ocijenjeno da postoji interes dvije države za jačanje političkog dijaloga i unaprjeđenje bilateralne saradnje, naročito u oblastima ekonomije, turizma, poljoprivrede i obnovljivih izvora energije.&nbsp; Bilo je riječi i o intenziviranju kontakata i saradnje između ministarstava vanjskih poslova Crne Gore i Katara.&nbsp; Pored toga, ministar je imao kraće razgovore sa kolegama, šefovima diplomatija Slovenije Tanjom Fajon, Hrvatske Gordanom Grlićem Radmanom i BiH Elmedinom Konakovićem.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250216120248_6a68858c25782293269cc3450c73b94df67dc9377c6cbd5281acbafa4242c286.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250216120248_6a68858c25782293269cc3450c73b94df67dc9377c6cbd5281acbafa4242c286" data-rendition-name="original" width="2500" height="1661" loading="lazy" alt="Grlić Radman i Ibrahimović"> </figure>  - Učešćem na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji, ministar Ibrahimović potvrdio je posvećenost Crne Gore evropskim i evroatlantskim vrijednostima, jačanju stabilnosti i saradnje na Zapadnom Balkanu, kao i proaktivnom doprinosu globalnoj bezbjednosti i sigurnosti - zaključeno je u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ibrahimović na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji: Uz uspješne reforme, članstvo Crne Gore do 2028. dostižan cilj

Evropska budućnost najsigurniji je put za izgradnju trajne sigurnosti i dalji prosperitet regiona, poručio je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović u Minhenu, gdje učestvuje na 61. Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji.&nbsp; Minhenska bezbjednosna konferencija predstavlja jedan od najznačajnijih međunarodnih foruma za razmjenu stavova o globalnim bezbjednosnim pitanjima i izazovima.&nbsp; Ovogodišnje, 61. izdanje, okupilo je preko 700 učesnika, uključujući šefove država, ministre, predstavnike međunarodnih organizacija, akademske zajednice, civilnog društva i biznisa, a u fokusu disukusija su aktuelni globalni bezbjednosni izazovi, regionalni sukobi i budućnost transatlantskog partnerstva.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250215110216_7adcab08336b56572d5651d8bc4dab5db7eea037db20eb1e9bdbca5915bf1d9e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250215110216_7adcab08336b56572d5651d8bc4dab5db7eea037db20eb1e9bdbca5915bf1d9e" data-rendition-name="original" width="1280" height="853" loading="lazy" alt="Sa Minhenske bezbjednosne konferencije"> <figcaption>Sa Minhenske bezbjednosne konferencije(Photo: MVP )</figcaption> </figure>  Pored učešća na brojnim panel diskusijama na teme bezbjednosti, multilateralizma i hibridnih prijetnji, Ibrahimović je imao i niz bilateralnih susreta sa zvaničnicima drugih država i međunarodnih organizacija.&nbsp; Tokom diskusija i razgovora naglasio je posvećenost Crne Gore evropskim i evroatlantskim vrijednostima, kao i očuvanju svjetskog poretka zasnovanog na pravilima i dijalogu.&nbsp; - Ukazao je na važnost jačanja stabilnosti na Zapadnom Balkanu, ocijenivši da je „evropska budućnost najsigurniji put za izgradnju trajne sigurnosti i dalji prosperitet regiona“ - saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova. Prvog dana učešća na konferenciji, Ibrahimović se sastao sa koordinatorom za bezbjednost SAD-a za Palestinu i Izrael general-pukovnikom Majklom Fenzelom.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250215110220_5cb7314d22c6154e2d703726217a9aa16cefc40ac61663c8ff9b37d96483be3b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250215110220_5cb7314d22c6154e2d703726217a9aa16cefc40ac61663c8ff9b37d96483be3b" data-rendition-name="original" width="2500" height="1661" loading="lazy" alt="Ibrahimović u Minhenu "> </figure>  Sagovornci su razmijenili mišljenja o situaciji na Bliskom istoku, a obostrano je ukazano na važnost snhronizacje napora međunarodne zajednice u cilju postizanja trajnog i održivog rješenja.&nbsp; Ministar je istakao da je Crna Gora pozdravila primirje u Gazi i oslobađanje talaca, izrazivši nadu da će ono omogućiti početak obnove Gaze i dugoročnog pomirenja, te ponovio privrženost Crne Gore dvodržavnom rješenju sukoba, na temelju UN rezolucija.&nbsp; U razgovoru sa potpedsjednicom Vlade i ministarkom vanjskih poslova i dijaspore Kosova Donikom Gervalom Švarc, ukazano je na važnost kontinuiranog unaprjeđenja odnosa između Crne Gore i Kosova, utemljenih na principima uzajamnog povjerenja, dobrosusjedstva i zajedničkoj evropskoj i evroatlanskoj perspektivi. Ibrahimović je kazao da će Crna Gora nastaviti da pruža podršku vanjskopolitičkim aspiracijama Kosova, te podsjetio na važnost dijaloga između Beograda i Prištine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250215110220_6c6999e1c71cdddade04a9e39ca31156f354802d6cb12b1af9f8a33e069466ee.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250215110220_6c6999e1c71cdddade04a9e39ca31156f354802d6cb12b1af9f8a33e069466ee" data-rendition-name="original" width="2500" height="1662" loading="lazy" alt="Ibrahimović u Minhenu "> </figure>  - Sagovornci su se saglasili da postoji obostrani interes za jačanje ekonomske saradnje, uključujući infrastrukturne projekte, koji bi doprinijeli boljoj povezanosti - navedeno je u saopštenju MVP. Program Minhenske bezbjednosne konferencije se nastavlja danas, centralna tema ovogodišnjih diskusija je multipolarizacija, a tokom drugog dana biće više riječi o regionalnim konfliktima i krizama, ulozi EU i podršci Ukrajini, transatlantskoj bezbjednosti i saradnji EU, NATO i SAD, kao i ekonomskoj dimenziji bezbjednosti.

Ibrahimović u Minhenu: Evropska budućnost najsigurniji put, podrška vanjskopolitičkim aspiracijama Kosova

Visoka predstavnica EU za spoljnu i bezbjednosnu politiku Kaja Kalas, pozvala je ministre spoljnih poslova Evropske Unije koji učestvuju na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji da se sastanu u nedjelju kako bi razgovarali o odnosima s Trampovom administracijom i ratu u Ukrajini.
Kalas je sazvala sastanak nakon ovonedjeljnog telefonskog razgovora američkog predsjednika Donalda Trampa s &nbsp;Vladimirom Putinom i nedavnih američkih izjava o pitanju Ukrajine, rekao je Rojtersu izvor iz EU koji je želio da ostane anoniman.
- Cilj sastanka biće razmjena informacija i procjena posljednjih kontakata s predstavnicima američke administracije i predstavnicima Ukrajine na konferenciji u Minhenu- navodi se na pozivnici za sastanak.
Kalas je ranije rekla da je govor američkog potpredsjednika Džej Di Vensa na konferenciji djelovao kao da se SAD "žele posvađati" sa Evropom.
Vens je govor na konferenciji iskoristio da bi kritikovao Evropu zbog kršenja slobode govora svojih građana i neuvažavanja volje birača.

EU šefica diplomatije sazvala sastanak svih kolega iz EU- teme SAD i Ukrajina

Potpredsjednik SAD Džej Di Vens sastao se danas na marginama Minhenske bezbjednosne konferencije, sa kandidatkinjom za kancelarku njemačke krajnje desničarske AfD, Alis Vajdel, samo nedjelju dana prije parlamentarnih izbora u toj zemlji,vprenijela je njemačka televizija ZDF.
&nbsp;Vens je ranije tokom dana kritikovao takozvani „sanitarni kordon“ drugih stranaka kojim se izoluje ekstremno desničarska Alternativa za Njemačku (AfD) od dolaska na vlast, kao i opšte stanje demokratije u Evropi.
Na Vensovu izjavu na konferenciji je žestoko reagovao njemački ministar odbrane Boris Pistorijus ističući da svako mišljenje ima glas u demokratiji njegove zemlje.
- To omogućava djelimično ekstremističkim partijama kao što je AfD da vode kampanju potpuno normalno kao svaka druga partija- rekao je Pistorijus i ukazao da je Vajdel učestvovala na njemačkoj televiziji u udarno vrijeme u četvrtak uveče zajedno sa drugim kandidatima za kancelara.
Ali je Pistorijus dodao da „demokratija ne znači da je glasna manjina automatski u pravu. Demokratija mora da može da se brani od ekstremista koji žele da je unište,“ dodao je Pistorijus.
Danas je u Njemačkoj održan protest na marginama Minhenske bezbednosne konferencije.
Prema anketama AfD je na drugom mjestu uoči parlamentarnih izbora u Njemačkoj 23. februara, sa oko 20 odsto podrške.

Vens se sastao sa šeficom njemačke ekstremne desnice Alis Vajdel

Potpredsjednik SAD Džej Di Vens kritikovao je danas Evropsku uniju "zbog neozbiljnih izjava", tokom Minhenske bezbjednosne konferencije.
Vens je &nbsp;poručio Evropi da "ako su Amerikanci mogli da se nose 10 godina sa Gretom Tunberg, mogu i oni sa Elonom Maskom".
- Prijetnja koja me najviše brine u vezi Evrope nije Rusija, nije Kina, nije nijedan drugi spoljašnji akter; ono što me brine je prijetnja iznutra, povlačenje Evrope od nekih njenih najosnovnijih vrijednosti, vrijednosti koje dijeli sa Sjedinjenim Američkim Državama- kazao je Vens na početku.
On je dodao kako u Njemačkoj može da se dogodi "rumunski scenario", odnosno situacija u kojoj su poništeni izbori. Kazao je da su oni poništeni "na osnovu slabih sumnji obavještajne agencije i ogromnog pritiska kontinentalnih susjeda."
Vens je kritikovao i pravila EU o moderiranju sadržaja, njemačku policiju zbog "sprovođenja racija protiv građana osumnjičenih za postavljanje antifeminističkih komentara na internetu kao dio 'borbe protiv mizoginije na internetu'", i švedske planove da osude aktivistu koji učestvuje u spaljivanju Kur'ana.
Takođe se osvrnuo na Veliku Britaniju, fokusirajući se posebno na slučaj optuženog za kršenje zaštitnih zona oko klinika za abortus i brošure škotske vlade na sličnu temu.
Vens je poručio da &nbsp;“ponekad najglasniji glasovi za cenzuru nijesu dolazili iz Evrope, već iz moje sopstvene zemlje,” misleći tu na prethodnu američku administraciju.
Kazao je i kako lidere EU podstiče “da prihvate ono što im njihovi ljudi govore, čak i kad je to iznenađujuće, čak i kad se ne slažu.”
- Magija demokratije nije u ovim kamenim zgradama ili preljepim hotelima. Nije čak ni u velikim institucijama koje smo izgradili zajedno kao zajedničko društvo. Vjerovati u demokratiju znači razumjeti da svaki naš građanin ima mudrost i ima glas, i ako odbijemo da slušamo taj glas, čak i naši najuspješniji borbe će osigurati jako malo- zaključio je Vens.

Vens: Ako su Amerikanci mogli da se nose 10 godina sa Gretom Tunberg, može i EU sa Elonom Maskom

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski i potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džej-Di Vens sastali su se danas tokom Minhenske bezbjednosne konferencije, tokom koje je ukrajinski lider istakao potrebu za "pravim bezbjednosnim garancijama" prije bilo kakvih pregovora koji bi imali za cilj okončanje rata s Rusijom, prenosi Antena M.
Zelenski je naglasio da Ukrajina zahtijeva konkretna uvjerenja o bezbjednosti prije nego što se uključi u mirovne pregovore.
Vens je sastanak opisao kao "uspješan", ističući da su obje strane saglasne u vezi s važnostima okončanja rata. Ponovio je cilj postizanje "trajnog, dugotrajnog mira", i naglasio potrebu za rješenjem koje bi spriječilo buduće sukobe u regionu, za razliku od prethodnih mirovnih napora u istočnoj Europi.
Zelenski je izrazio zahvalnost za nastavak podrške SAD, ističući da je razgovor bio značajan prvi korak, ali da ima još mnogo posla.
- Bio je to dobar razgovor danas, naš prvi sastanak, ali neće biti posljednji- kazao je Zelenski.&nbsp;
Ukrajinski predsjednik je stakao hitnost nastavka razgovora kako bi se zaustavila ruska agresija i osigurao trajan ishod sukoba.
Zelenski je tokom konferencije izjavio da će se sastati sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom lično tek nakon što bude usaglašen zajednički plan sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom. On je izrazio uvjerenje da Tramp drži ključ za okončanje sukoba, otkrivajući da mu je američki predsjednik dao svoj lični telefonski broj.
Sastanak je održan nakon nedavnog pomaka u američkoj politici, nakon telefonskog razgovora između Trampa i Putina, koji je označio odstupanje od dugogodišnje američke podrške Ukrajini. Posmatrači, naročito u Evropi, nadaju se da će potpredsjednik Vens pružiti neku jasnoću o Trampovom pristupu pregovaranju o rješenju.

Sastanak Zelenski-Vens: Bez pravih bezbjednosnih garancija pregovori s Rusijom nemogući

Predsjednik Njemačke Frank-Valter Štajnmajer naglasio je odlučnost te zemlje da ojača evropske odbrambene kapacitete kao odgovor na evoluirajuće globalne prijetnje tokom sastanka sa potpredsjednikom SAD Džej-Di Vensom.
U razgovoru sa novinarima tokom Minhenske bezbjednosne konferencije (MSC), Štajnmajer je priznao potrebu za povećanim izdvajanjima za odbranu među članicama NATO-a, posebno naglašavajući nedostatak prethodnog cilja od dva odsto BDP-a za odbranu koji je postavljen prije deset godina.
- Njemačka je znatno povećala svoja izdvajanja za sigurnost... ali takođe znamo da ovo nije razlog za samopouzdanje. Konkretno: Povećanje mora da se nastavi. Naša Bundesver (njemačka vojska) mora postati snažnija. Ne da bi vodila rat, već da bi spriječila rat- kazao je on.
Njemački predsjednik je jasno naglasio da će buduće njemačke vlade morati da izdvoje više resursa za odbranu, tvrdeći da cilj od 2% „pripada drugoj eri“ i da će više finansijskih sredstava biti neophodno. On je takođe otvorio delikatno pitanje prisustva američkih trupa u Evropi, pozivajući na koordinaciju bilo kakvih odluka o smanjenju broja američkih vojnika sa evropskim saveznicima.
- Mi dijelimo cilj smanjenja broja američkih trupa, pa hajde da koordiniramo put do toga- rekao je on.
Štajnmajer se takođe osvrnuo na širu budućnost njemačke politike i njen ulogu u evropskom sigurnosnom sistemu. Uprkos unutrašnjim političkim izazovima, uključujući vanredne izbore koji se održavaju za nekoliko dana, Štajnmajer je ponovo potvrdio da će spoljnopolitička i sigurnosna politika Njemačke i dalje biti zasnovana na evropskoj jedinstvenosti, transatlantskim vezama i multilateralnoj saradnji. Naglasio je da sljedeća njemačka vlada mora prioritetno raditi na očuvanju snažne Evropske unije, odbijajući političke uticaje krajnje desnice poput Alternative za Njemačku.
Pored jačanja odbrane, Štajnmajer je izrazio zabrinutost zbog šireg geopolitičkog pomjeranja pod administracijom predsjednika SAD Donalda Trampa, naročito u vezi sa ulogom NATO-a i stabilnošću evropskih i globalnih sigurnosnih aranžmana. Upozorio je na brzoplete mirovne dogovore koji bi mogli oslabiti snagu NATO-a i umanjiti uticaj Evrope i SAD-a. Pozvao je na nastavak podrške Ukrajini, naglašavajući potrebu za „kombinovanom snagom odvraćanja i snage“.
Na temu liberalne demokratije, Štajnmajer je izrazio zabrinutost zbog rastućeg uticaja tehnoloških magnata poput Ilona Maska i rastuće koncentracije moći u SAD. Kritikovao je potencijalne prijetnje koje ovi pojedinci predstavljaju, navodeći njihovo nepoštovanje demokratskih normi. Takođe je istakao trajni hibridni rat od strane Rusije i Kine, koji cilja liberalne demokratije putem digitalnih sredstava.
- Ne smijemo sebi dozvoliti da budemo paralizovani poplavom saopštenja- upozorio je Štajnmajer, pozivajući evropske lidere da ne postanu pasivni u odgovoru na geopolitičku nesigurnost.

Štajnmajer: Ne smijemo dozvoliti da tehnološki magnati poput Maska ugroze demokratske norme

Ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović učestovaće od danas do nedjelje na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji.
Kako je najavljeno iz Ministarstva vanjskih poslova (MVP), Ibrahimović će imati i više bilateralnih susreta.
Iz MVP-a su kazali da je Minhenska bezbjednosna konferencija jedinstveni forum za razmjenu mišljenja o međunarodnoj bezbjednosnoj politici.
- Tokom konferencije se razmatraju diplomatske inicijative i mehanizmi za suočavanje sa ključnim bezbjednosnim izazovima današnjice, obuhvatajući i ekonomsku, ekološku i transatlantsku dimenziju bezbjednosti - navodi se u saopštenju.

Ibrahimović na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji

Predsjednik SAD Donald Tramp najavio je za petak "sastanak u Minhenu viših zvaničnika Rusije, Ukrajine i Sjedinjenih Država".
Danas počinje međunarodna Minhenska konferencija o bezbjednosti koja će trajati do 16. februara.
Tramp je novinarima u Ovalnom kabinetu rekao da će se „Rusi tamo naći s ljudima iz SAD“.&nbsp;
- Pozvana je i Ukrajina. Ne znam tačno ko će predstavljati svaku državu, ali to će biti visoki zvaničnici Rusije, Ukrajine i Sjedinjenih Država - kazao je Tramp.
Bijela kuća, koju je kontaktirao AFP, nije iznijela dalje detalje.
Kijev je ubrzo saopštio da ne razmatra učešće na sastanku u Minhenu s ruskim zvaničnicima što je najavio Tramp.
- Dogovoren zajednički stav (sa saveznicima Kijeva) mora biti na stolu za razgovor s Rusima. (…) Za sada nema ničega na stolu. Diskusije s Rusima nisu predviđene - rekao je novinarima Dmitro Litvin, savjetnik predsjednika Volodimira Zelenskog.

Tramp najavio sastanak zvaničnika Rusije, Ukrajine i SAD, iz Kijeva kazali da se ne razmatra učešće

Bez obzira na to gdje idem, svuda se suočavam sa optužbama za dvostruke standarde - izjavio je visoki predstavnik EU za spoljne poslove Žozep Borelj u maju na Univerzitetu Oksford, piše Dojče vele.
Francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je na prošlogodišnjoj Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji: "Šokiran sam koliko smo izgubili povjerenje Globalnog juga".
A njemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok, nakon što je kritikovala stanje ljudskih prava u Kiniod svog tadašnjeg kineskog kolege Ćin Ganga dobila je odgovor: "Ono što Kini najmanje treba jeste učitelj sa Zapada".
Iz zemalja Globalnog juga odavno stižu optužbe da Zapad podržava globalni poredak zasnovan na pravilima samo kada mu to odgovara. Međutim, u posljednje vrijeme ove optužbe su se pojačale, naročito od početka rata u Ukrajini i sukoba između Izraela i Hamasa.
<h2>Indija: Evropski problemi nisu problemi cijelog svijeta</h2>
Posebno je ruski napad na Ukrajinu natjerao zapadne lidere da ovaj sukob predstave kao borbu za svjetski politički poredak: predsjednik SAD Džozef Bajden izjavio je da bi pobjeda Rusije "mogla značiti kraj međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima". Odbrana Ukrajine je odbrana principa tog poretka.
Međutim, pokušaji Zapada da za sankcije protiv Rusije pridobije demokratske zemlje Globalnog juga, koje su mu inače bliske, često su propadali. Tako je bilo sa Indijom, Brazilom i Južnoafričkom Republikom. Sve te zemlje nastavljaju trgovinu sa Rusijom, u nekim slučajevima više nego prije rata, iako ne žele da to bude shvaćeno kao podrška ruskom napadu na Ukrajinu.
Govoreći o ratu u Ukrajini, indijski ministar spoljnih poslova Subrahmanjam Džajšankar je rekao da Evropljani očigledno vjeruju da su "evropski problemi problemi cijelog svijeta, ali problemi svijeta nisu evropski problemi."
A indonežanski ministar odbrane Prabovo Subijanto Džojohadikusumo dodao je da, kada je riječ o zalaganju za mir, zapadne vlade očigledno imaju "jedne principe za Ukrajinu, a druge za Palestince."
<h2>Pravila za sve ili „raznolikost civilizacija"?</h2>
Sofi Ajzentraut, šefica istraživačkog odjeljenja Minhenske bezbjednosne konferencije (MSC), u svom radu "Standardna devijacija – pogledi na zapadne dvostruke standarde i vrijednost međunarodnih pravila" opisuje rastući problem za Zapad: U svijetu sve veće geopolitičke rivalizacije, zapadni model poretka zasnovanog na pravilima sve više gubit kredibilitet, i to baš u trenutku kada Zapad gubi relativnu moć.
Alternativni model nudi, na primjer, Kina. Umjesto globalno važećih pravila, Kina govori o „apsolutnom suverenitetu", što znači ne miješanje u unutrašnje poslove - i o poštovanju „raznolikosti civilizacija".
Kina, kao i Rusija, širom svijeta promoviše ovaj alternativni model. Predsjednik Vladimir Putin rekao je na samitu sa afričkim vladama prošlog ljeta, oko godinu i po nakon početka rata:
„Pravi multipolarni svjetski poredak je u nastajanju, a era u kojoj je jedna zemlja ili grupa zemalja vladala bliži se kraju". Mnoge afričke vlade su ovaj stav dočekale raširenih ruku.
Rasprostranjeno je mišljenje da postojeći poredak međunarodnih pravila i institucija, oblikovan od Zapada, koristi prije svega Zapadu samom, dok se zapadne države ne pridržavaju sopstvenih standarda.
To potvrđuje i anketa MSC-a sprovedena u devet gusto naseljenih zemalja Globalnog juga. Istovremeno, anketa pokazuje da mnogi ljudi u ovom dijelu svijeta ipak vjeruju u vrijednost postojećih međunarodnih pravila.
<h2>Kritika je često opravdana</h2>
Sofi Ajzentraut jasno ističe: Kritika zapadnog licemjerja često je opravdana. Tako zemlje Globalnog juga ukazuju, na primjer, da su SAD i druge zapadne države insistirale na principu teritorijalnog integriteta Ukrajine, ali su se oglušile o taj princip tokom američke invazije na Irak 2003.
Zapadne države su, takođe, kršile ljudska prava tokom nezakonitih hapšenja u borbi protiv terorizma. A Evropljani su sarađivali sa sjevernoafričkim autokratama kako bi spriječili migraciju u Evropu.
Međutim, Ajzentraut napominje da kritičari iz zemalja poput Kine i Rusije često koriste ove optužbe da bi relativizovali sopstvene prekršaje. Ili opravdavaju spoljnopolitički pristup koji se uopšte ne vodi moralnim principima, već isključivo sopstvenim, usko shvaćenim interesima. Kao posljedica toga, širom svijijeta se dovodi u pitanje vrednost univerzalnih pravila.
<h2>Svijet bez ikakvih pravila bio bi noćna mora</h2>
Zapadne države, prema rečima Sofi Ajzentraut, suočene su s dilemom: Boje se da bi samokritičan odnos prema sopstvenoj nedosljednosti išao na ruku njihovim globalnim rivalima. S druge strane, ako ignorišu kritike, s pravom će biti smatrane arogantnim, što, kako je predsjednik Makron jednom prilikom &nbsp;rekao na MSC-u, "podstiče novi cinizam koji razara globalni poredak".
Autorka preporučuje tri stvari kao odgovor.
Prvo zapadne države bi, naravno, trebalo da što je više moguće smanje takve protivrječnosti između zahtjeva i sopstvenih postupaka.
Drugo, trebalo bi da govore iskrenije o tome gdje „dosljednost ima svoje granice". To takođe znači da svijet više ne dijelimo crno-belo, na države koje poštuju pravila i države koje krše pravila, jer postoji mnogo nijansi sive. Komunikacija uključuje i ukazivanje da autokratski sistemi nemaju otvorenu debatu o sopstvenim protivrječnostima niti mogućnost ispravljanja grešaka.
Na kraju, Ajzentraut smatra da Zapad treba da se suprotstavi onome što kritika zapadnog licemjerja često podrazumijeva, ali ne izgovara otvoreno: naime, da poredak obilježen dvostrukim standardima nije ništa bolji od poretka bez ikakvih standarda. Ne samo zapadne zemlje, već i mnoge zemlje Globalnog juga imaju mnogo toga da izgube u svijetu bez opšteprihvaćenih pravila.

Dojče vele: Da li dvostruki standardi Zapada podrivaju svjetski poredak

Građani pod prekršajima, a policija bez odgovornosti - poručili su u Centru za građanska prava nakon što je policija po službenoj dužnosti pokrenula prekršajni postupak protiv 35 građana zbog protesta ispred Vile Gorica zbog nezakonite dodjele Trinaestojulske nagrade negatoru crnogorske nacije Bećiru Vukoviću, a među kojima su i poslanik Oskar Huter i članica Savjeta za građansku kontrolu policije Aida Petrović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.3014%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fprocesuirano-35-osoba-zbog-narusavanja-javnog-reda-i-mira-pocetkom-jula-ispred-vile-gorica&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Oni su ukazali da su na tom protestu povrijeđene osobe starije životne dobi, te da su neuniformisana lica, čiji identitet i komandna linija do danas nijesu utvrđeni, prskala građane biber sprejom.
- Uprkos jasnim snimcima, fotografijama i prijavama, niko od policijskih službenika nije odgovarao - istakli su oni.
ODT je, kako su podsjetili, odbacilo njihovu krivičnu prijavu, čime je, cijene u Centru za građanska prava, zvanično potvrđeno da se nasilje nad građanima u Crnoj Gori institucionalno toleriše.
- Ovo je samo nastavak sistemske nekažnjivosti u policiji koja nije postupala po pravilima službe na Belvederu 4–5. septembra 2021, imala teške propuste u komandnom lancu tokom masakra na Cetinju 12.08.2022, ponovila iste propuste u masakru 1. januara 2025, godinama tolerisala fašističke povike na javnim okupljanjima i ignorisala slučajeve poput Bećira Vukovića - decidni su u Centru za građanska prava.
Ovo nije, podvlače oni, pravna država dok se građani kažnjavaju, a policijsko nasilje ostaje netaknuto.
CGP zato zahtijeva reviziju odluke ODT-a, po njihovoj prijavi od 16. avgusta 2025, procesuiranje policijskih službenika i utvrđivanje komandne odgovornosti, prekid prakse u kojoj se građani targetiraju, a policijska zloupotreba prikriva.
- Nekažnjivost policije je prijetnja bezbjednosti svih građana - zaključili su u CGP.

CGP: Nekažnjivost policije je prijetnja bezbjednosti svih građana, niko od njih nije odgovarao uprkos jasnim snimcima, fotografijama i prijavama

U Crnoj Gori sjutra će biti sunčano uz povremeno malu ili umjerenu oblačnost.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru se ujutru ili prijepodne po kotlinama očekuje magla ili niska oblačnost.
Vjetar će biti slab do umjeren promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura vazduha od minus tri do deset, najviša dnevna od osam do 18 stepeni.

Sjutra sunčano uz povremenu oblačnost, do 18 stepeni

Demokratska partija socijalista (DPS) saopštila je da će naredni partijски skup biti održan u četvrtak, 11. decembra, u Herceg Novom.
- Vidimo se u četvrtak u Herceg Novom - navedeno je u objavi na mreži X.
Okupljanje će biti održano na Trgu Nikole Đurkovića, sa početkom u 18 sati.
Podsjetimo, prethodni skup pod sloganom „Bori se za Berane, bori se za Crnu Goru“ održan je 30. oktobra &nbsp;u Beranama.

DPS najavio novi skup za 11. decembar u Herceg Novom

M.M. (1995) iz Ulcinja oglašen je krivim i osuđen na 15 dana zatvora i novčanu kaznu od 720 eura, nakon što je u hitnom postupku izveden pred sud zbog niza teških saobraćajnih prekršaja.
On je 8. decembra 2025. godine, oko 17 časova, u Ulcinju zatečen da upravlja neregistrovanim vozilom, iako nema položen vozački ispit, a pritom je odbio da se podvrgne testiranju na prisustvo psihoaktivnih supstanci.
Dežurna sutkinja Anka Rašović donijela je odluku da se kazna zatvora izvrši prije pravosnažnosti rješenja, imajući u vidu da je riječ o povratniku u vršenju težih saobraćajnih prekršaja, te da postoji opasnost da bi ponovo mogao počiniti slične prekršaje.
Okrivljeni je po završetku postupka odmah sproveden u UIKS Spuž na izdržavanje kazne.

Ulcinjanin osuđen na 15 dana zatvora i novčanu kaznu zbog više teških saobraćajnih prekršaja

Prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. tadašnji uposlenik Službe hitne pomoći u Pljevljima, ljekar Dario Vraneš automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, snimali su ga mobilnim telefonom, a uzrujani glas na snimku vikao: „Dolaze Turci“.
- Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlL6VqAoFPd8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Čuje se i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“...
Vraneš nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa.
Već skoro tri godine Dario Vraneš je predsjednik pljevaljske opštine. Predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.
Dario Vraneš je opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...
Predsjednik Opštine Pljevlja od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića.
Na društvenoj mreži Instagram imao je i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“...
U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...
Na poziv predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš prisustvovao je tradicionalnoj manifestaciji Veče Pljevljaka u Sarajevu. Javnost je o tome, direktno sa večere, 6. decembra, objavom na mreži Instagram, izvijestio Vraneš.
Turke, u objavi, nije pominjao.
Na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Od domaćina skupa Alena Sulejmanovića pokušali smo da saznamo koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu da bude gost na večeri Pljevljaka koji žive u Sarajevu, ali smo ostali bez odgovora.
Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“.

VIDEO: „Dario u Sarajevu“

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Šef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler poručio je da neće biti zatvoreno poglavlje 23 sve dok ne bude usvojen Markov i Mašanov zakon, kazala je majka i baba žrtava sa Medovine, Vesna Pejović, nakon prijema građana koji su protestovali na Kruševom Ždrijelu u prostorijama delegacije EU u Crnoj Gori.
Pejović je saopštila nakon sastanka da kada se sretnete sa pravim ljudima, sa ljudima koji znaju što je pravna država i zakon, onda osjetite vjetar u leđa.
- Ovo je upravo znak da ne stajemo i da nastavljamo borbu i da smo od njih dobili podršku i da će biti uz nas. Satler nam je kazao da nema zatvaranja poglavlja 23. sve dok se ne usvoji Markov i Mašanov zakon- kazala je ona.
Pejović je istakla da se ambasador EU u Crnoj Gori iznenadio na činjenicu da je slučaj Medovine prošao bez istrage.
- Čovjek je bio zatečen da se nije oduzelo ružje prije Medovine, imamo jedan ljudski saosjećaj. Čak je podržavao sve ono što smo radili i bilo mu je žao što smo se izmučili deset mjeseci- poručila je Pejović.
Dodaje da će sa blokadama napraviti pauzu i da će pratiti kako se situacija razvija.
- Gospodin Satler je rekao da sve treba da se ubrza, jer kasne, što se Medovine tiče. Prezadovoljna sam da je čovjek ovog ranga i ugleda kazao da su mi vrata uvijek otvorena. Imamo velikog optimizma- istakla je Pejović.

Pejović: Satler poručio da nema zatvaranja poglavlja 23 dok se ne usvoji Markov i Mašanov zakon

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Tag: minhenska-bezbjednosna-konferencija