Crna Gora je prepoznata kao predvodnica evropske integracije u regionu i država koja je najdalje odmakla u pristupnim pregovorima. Uz efikasnu implementaciju reformi, ima realne šanse da postane naredna članica EU do 2028. godine, poručeno je drugog dana Minhenske bezbjednosne konferencije kojoj prisustvuje potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović. Ibrahimović je učestvovao u nizu panel diskusija posvećenih aktuelnim globalnim i regionalnim krizama, jačanju transatlantskog partnerstva, ulozi Evrope i EU u svijetu, kao i Ukrajini i sukobu na Bliskom istoku.&nbsp; Održan je i sastanak lidera Zapadnog Balkana, fokusiran na evropsku perspektivu i dalji put regiona ka članstvu u EU, na kojem su uvodni govornici bili Marta Kos, evropska komesarka za proširenje, i ambasador Volfgang Išinger, predsjednik Savjeta fondacije Minhenske bezbjednosne konferencije.&nbsp; U diskusiji, pored ministra Ibrahimovića, učestvovali predstavnici država regiona: Vjosa Osmani, predsjednica Kosova, Željka Cvijanović, predsjedavajuća Predsjedništva BiH, Denis Bećirović, član Predsjedništva BiH, Edi Rama, premijer Albanije, Timčo Mucunski, ministar vanjskih poslova Sjeverne Makedonije, Tanja Miščević, ministarka za evropske integracije Srbije i Peter Grk, generalni sekretar Bledskog strateškog foruma.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250216120248_a1dafb8f924f56503a6cb8aa1459a70d19ebf601972a3b6ec33df28e06657b9b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250216120248_a1dafb8f924f56503a6cb8aa1459a70d19ebf601972a3b6ec33df28e06657b9b" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ibrahimović na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji"> </figure>  Istaknuta je snažna podrška Evropske komisije procesu proširenja, te ocijenjeno da članstvo u EU predstavlja ključni faktor stabilnosti i razvoja regiona, koji bi značajno doprinio dugoročnom miru, ekonomskom razvoju i jačanju otpornosti na geopolitičke izazove. - Crna Gora je prepoznata kao predvodnica evropske integracije u regionu i država koja je najdalje odmakla u pristupnim pregovorima. Ocijenjeno je da, uz efikasnu implementaciju reformi, ima realne šanse da postane naredna članica EU do 2028. godine. U tom kontekstu, istaknuta je potreba za kredibilnom i dosljednom politikom proširenja EU, koja bi državama kandidatima pružila jasne smjernice i omogućila postepeno pidruživanje, zasnovano na individualnim zaslugama - saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova. Ibrahimović je, na marginama konferencije, razgovarao sa komesarkom Martom Kos. Naglasio je da je Crna Gora u potpunosti posvećena evropskom putu i da je neophodno staviti fokus na ubrzanje integracije Zapadnog Balkana.&nbsp; Kos je ocijenila da Crna Gora ostvaruje vidljiv napredak, te ukazala na važnost dodatnog intenziviranja reformi, u cilju što skorijeg članstva u EU.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250216120248_0e4641c6f081e275d3dd72045b8bdcf4889c06e84c5cec8298e2223ddba19876.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250216120248_0e4641c6f081e275d3dd72045b8bdcf4889c06e84c5cec8298e2223ddba19876" data-rendition-name="original" width="2500" height="1661" loading="lazy" alt="Ibrahimović na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji"> </figure>  Ministar se, drugog dana konferenije u Minhenu, sastao i sa državnim sekretarom u Ministarstvu vanjskih poslova Države Katar Mohamedom Al-Khulaifijem.&nbsp; Obostrano je ocijenjeno da postoji interes dvije države za jačanje političkog dijaloga i unaprjeđenje bilateralne saradnje, naročito u oblastima ekonomije, turizma, poljoprivrede i obnovljivih izvora energije.&nbsp; Bilo je riječi i o intenziviranju kontakata i saradnje između ministarstava vanjskih poslova Crne Gore i Katara.&nbsp; Pored toga, ministar je imao kraće razgovore sa kolegama, šefovima diplomatija Slovenije Tanjom Fajon, Hrvatske Gordanom Grlićem Radmanom i BiH Elmedinom Konakovićem.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250216120248_6a68858c25782293269cc3450c73b94df67dc9377c6cbd5281acbafa4242c286.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250216120248_6a68858c25782293269cc3450c73b94df67dc9377c6cbd5281acbafa4242c286" data-rendition-name="original" width="2500" height="1661" loading="lazy" alt="Grlić Radman i Ibrahimović"> </figure>  - Učešćem na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji, ministar Ibrahimović potvrdio je posvećenost Crne Gore evropskim i evroatlantskim vrijednostima, jačanju stabilnosti i saradnje na Zapadnom Balkanu, kao i proaktivnom doprinosu globalnoj bezbjednosti i sigurnosti - zaključeno je u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ibrahimović na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji: Uz uspješne reforme, članstvo Crne Gore do 2028. dostižan cilj

Evropska budućnost najsigurniji je put za izgradnju trajne sigurnosti i dalji prosperitet regiona, poručio je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović u Minhenu, gdje učestvuje na 61. Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji.&nbsp; Minhenska bezbjednosna konferencija predstavlja jedan od najznačajnijih međunarodnih foruma za razmjenu stavova o globalnim bezbjednosnim pitanjima i izazovima.&nbsp; Ovogodišnje, 61. izdanje, okupilo je preko 700 učesnika, uključujući šefove država, ministre, predstavnike međunarodnih organizacija, akademske zajednice, civilnog društva i biznisa, a u fokusu disukusija su aktuelni globalni bezbjednosni izazovi, regionalni sukobi i budućnost transatlantskog partnerstva.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250215110216_7adcab08336b56572d5651d8bc4dab5db7eea037db20eb1e9bdbca5915bf1d9e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250215110216_7adcab08336b56572d5651d8bc4dab5db7eea037db20eb1e9bdbca5915bf1d9e" data-rendition-name="original" width="1280" height="853" loading="lazy" alt="Sa Minhenske bezbjednosne konferencije"> <figcaption>Sa Minhenske bezbjednosne konferencije(Photo: MVP )</figcaption> </figure>  Pored učešća na brojnim panel diskusijama na teme bezbjednosti, multilateralizma i hibridnih prijetnji, Ibrahimović je imao i niz bilateralnih susreta sa zvaničnicima drugih država i međunarodnih organizacija.&nbsp; Tokom diskusija i razgovora naglasio je posvećenost Crne Gore evropskim i evroatlantskim vrijednostima, kao i očuvanju svjetskog poretka zasnovanog na pravilima i dijalogu.&nbsp; - Ukazao je na važnost jačanja stabilnosti na Zapadnom Balkanu, ocijenivši da je „evropska budućnost najsigurniji put za izgradnju trajne sigurnosti i dalji prosperitet regiona“ - saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova. Prvog dana učešća na konferenciji, Ibrahimović se sastao sa koordinatorom za bezbjednost SAD-a za Palestinu i Izrael general-pukovnikom Majklom Fenzelom.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250215110220_5cb7314d22c6154e2d703726217a9aa16cefc40ac61663c8ff9b37d96483be3b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250215110220_5cb7314d22c6154e2d703726217a9aa16cefc40ac61663c8ff9b37d96483be3b" data-rendition-name="original" width="2500" height="1661" loading="lazy" alt="Ibrahimović u Minhenu "> </figure>  Sagovornci su razmijenili mišljenja o situaciji na Bliskom istoku, a obostrano je ukazano na važnost snhronizacje napora međunarodne zajednice u cilju postizanja trajnog i održivog rješenja.&nbsp; Ministar je istakao da je Crna Gora pozdravila primirje u Gazi i oslobađanje talaca, izrazivši nadu da će ono omogućiti početak obnove Gaze i dugoročnog pomirenja, te ponovio privrženost Crne Gore dvodržavnom rješenju sukoba, na temelju UN rezolucija.&nbsp; U razgovoru sa potpedsjednicom Vlade i ministarkom vanjskih poslova i dijaspore Kosova Donikom Gervalom Švarc, ukazano je na važnost kontinuiranog unaprjeđenja odnosa između Crne Gore i Kosova, utemljenih na principima uzajamnog povjerenja, dobrosusjedstva i zajedničkoj evropskoj i evroatlanskoj perspektivi. Ibrahimović je kazao da će Crna Gora nastaviti da pruža podršku vanjskopolitičkim aspiracijama Kosova, te podsjetio na važnost dijaloga između Beograda i Prištine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250215110220_6c6999e1c71cdddade04a9e39ca31156f354802d6cb12b1af9f8a33e069466ee.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250215110220_6c6999e1c71cdddade04a9e39ca31156f354802d6cb12b1af9f8a33e069466ee" data-rendition-name="original" width="2500" height="1662" loading="lazy" alt="Ibrahimović u Minhenu "> </figure>  - Sagovornci su se saglasili da postoji obostrani interes za jačanje ekonomske saradnje, uključujući infrastrukturne projekte, koji bi doprinijeli boljoj povezanosti - navedeno je u saopštenju MVP. Program Minhenske bezbjednosne konferencije se nastavlja danas, centralna tema ovogodišnjih diskusija je multipolarizacija, a tokom drugog dana biće više riječi o regionalnim konfliktima i krizama, ulozi EU i podršci Ukrajini, transatlantskoj bezbjednosti i saradnji EU, NATO i SAD, kao i ekonomskoj dimenziji bezbjednosti.

Ibrahimović u Minhenu: Evropska budućnost najsigurniji put, podrška vanjskopolitičkim aspiracijama Kosova

Visoka predstavnica EU za spoljnu i bezbjednosnu politiku Kaja Kalas, pozvala je ministre spoljnih poslova Evropske Unije koji učestvuju na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji da se sastanu u nedjelju kako bi razgovarali o odnosima s Trampovom administracijom i ratu u Ukrajini.
Kalas je sazvala sastanak nakon ovonedjeljnog telefonskog razgovora američkog predsjednika Donalda Trampa s &nbsp;Vladimirom Putinom i nedavnih američkih izjava o pitanju Ukrajine, rekao je Rojtersu izvor iz EU koji je želio da ostane anoniman.
- Cilj sastanka biće razmjena informacija i procjena posljednjih kontakata s predstavnicima američke administracije i predstavnicima Ukrajine na konferenciji u Minhenu- navodi se na pozivnici za sastanak.
Kalas je ranije rekla da je govor američkog potpredsjednika Džej Di Vensa na konferenciji djelovao kao da se SAD "žele posvađati" sa Evropom.
Vens je govor na konferenciji iskoristio da bi kritikovao Evropu zbog kršenja slobode govora svojih građana i neuvažavanja volje birača.

EU šefica diplomatije sazvala sastanak svih kolega iz EU- teme SAD i Ukrajina

Potpredsjednik SAD Džej Di Vens sastao se danas na marginama Minhenske bezbjednosne konferencije, sa kandidatkinjom za kancelarku njemačke krajnje desničarske AfD, Alis Vajdel, samo nedjelju dana prije parlamentarnih izbora u toj zemlji,vprenijela je njemačka televizija ZDF.
&nbsp;Vens je ranije tokom dana kritikovao takozvani „sanitarni kordon“ drugih stranaka kojim se izoluje ekstremno desničarska Alternativa za Njemačku (AfD) od dolaska na vlast, kao i opšte stanje demokratije u Evropi.
Na Vensovu izjavu na konferenciji je žestoko reagovao njemački ministar odbrane Boris Pistorijus ističući da svako mišljenje ima glas u demokratiji njegove zemlje.
- To omogućava djelimično ekstremističkim partijama kao što je AfD da vode kampanju potpuno normalno kao svaka druga partija- rekao je Pistorijus i ukazao da je Vajdel učestvovala na njemačkoj televiziji u udarno vrijeme u četvrtak uveče zajedno sa drugim kandidatima za kancelara.
Ali je Pistorijus dodao da „demokratija ne znači da je glasna manjina automatski u pravu. Demokratija mora da može da se brani od ekstremista koji žele da je unište,“ dodao je Pistorijus.
Danas je u Njemačkoj održan protest na marginama Minhenske bezbednosne konferencije.
Prema anketama AfD je na drugom mjestu uoči parlamentarnih izbora u Njemačkoj 23. februara, sa oko 20 odsto podrške.

Vens se sastao sa šeficom njemačke ekstremne desnice Alis Vajdel

Potpredsjednik SAD Džej Di Vens kritikovao je danas Evropsku uniju "zbog neozbiljnih izjava", tokom Minhenske bezbjednosne konferencije.
Vens je &nbsp;poručio Evropi da "ako su Amerikanci mogli da se nose 10 godina sa Gretom Tunberg, mogu i oni sa Elonom Maskom".
- Prijetnja koja me najviše brine u vezi Evrope nije Rusija, nije Kina, nije nijedan drugi spoljašnji akter; ono što me brine je prijetnja iznutra, povlačenje Evrope od nekih njenih najosnovnijih vrijednosti, vrijednosti koje dijeli sa Sjedinjenim Američkim Državama- kazao je Vens na početku.
On je dodao kako u Njemačkoj može da se dogodi "rumunski scenario", odnosno situacija u kojoj su poništeni izbori. Kazao je da su oni poništeni "na osnovu slabih sumnji obavještajne agencije i ogromnog pritiska kontinentalnih susjeda."
Vens je kritikovao i pravila EU o moderiranju sadržaja, njemačku policiju zbog "sprovođenja racija protiv građana osumnjičenih za postavljanje antifeminističkih komentara na internetu kao dio 'borbe protiv mizoginije na internetu'", i švedske planove da osude aktivistu koji učestvuje u spaljivanju Kur'ana.
Takođe se osvrnuo na Veliku Britaniju, fokusirajući se posebno na slučaj optuženog za kršenje zaštitnih zona oko klinika za abortus i brošure škotske vlade na sličnu temu.
Vens je poručio da &nbsp;“ponekad najglasniji glasovi za cenzuru nijesu dolazili iz Evrope, već iz moje sopstvene zemlje,” misleći tu na prethodnu američku administraciju.
Kazao je i kako lidere EU podstiče “da prihvate ono što im njihovi ljudi govore, čak i kad je to iznenađujuće, čak i kad se ne slažu.”
- Magija demokratije nije u ovim kamenim zgradama ili preljepim hotelima. Nije čak ni u velikim institucijama koje smo izgradili zajedno kao zajedničko društvo. Vjerovati u demokratiju znači razumjeti da svaki naš građanin ima mudrost i ima glas, i ako odbijemo da slušamo taj glas, čak i naši najuspješniji borbe će osigurati jako malo- zaključio je Vens.

Vens: Ako su Amerikanci mogli da se nose 10 godina sa Gretom Tunberg, može i EU sa Elonom Maskom

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski i potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džej-Di Vens sastali su se danas tokom Minhenske bezbjednosne konferencije, tokom koje je ukrajinski lider istakao potrebu za "pravim bezbjednosnim garancijama" prije bilo kakvih pregovora koji bi imali za cilj okončanje rata s Rusijom, prenosi Antena M.
Zelenski je naglasio da Ukrajina zahtijeva konkretna uvjerenja o bezbjednosti prije nego što se uključi u mirovne pregovore.
Vens je sastanak opisao kao "uspješan", ističući da su obje strane saglasne u vezi s važnostima okončanja rata. Ponovio je cilj postizanje "trajnog, dugotrajnog mira", i naglasio potrebu za rješenjem koje bi spriječilo buduće sukobe u regionu, za razliku od prethodnih mirovnih napora u istočnoj Europi.
Zelenski je izrazio zahvalnost za nastavak podrške SAD, ističući da je razgovor bio značajan prvi korak, ali da ima još mnogo posla.
- Bio je to dobar razgovor danas, naš prvi sastanak, ali neće biti posljednji- kazao je Zelenski.&nbsp;
Ukrajinski predsjednik je stakao hitnost nastavka razgovora kako bi se zaustavila ruska agresija i osigurao trajan ishod sukoba.
Zelenski je tokom konferencije izjavio da će se sastati sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom lično tek nakon što bude usaglašen zajednički plan sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom. On je izrazio uvjerenje da Tramp drži ključ za okončanje sukoba, otkrivajući da mu je američki predsjednik dao svoj lični telefonski broj.
Sastanak je održan nakon nedavnog pomaka u američkoj politici, nakon telefonskog razgovora između Trampa i Putina, koji je označio odstupanje od dugogodišnje američke podrške Ukrajini. Posmatrači, naročito u Evropi, nadaju se da će potpredsjednik Vens pružiti neku jasnoću o Trampovom pristupu pregovaranju o rješenju.

Sastanak Zelenski-Vens: Bez pravih bezbjednosnih garancija pregovori s Rusijom nemogući

Predsjednik Njemačke Frank-Valter Štajnmajer naglasio je odlučnost te zemlje da ojača evropske odbrambene kapacitete kao odgovor na evoluirajuće globalne prijetnje tokom sastanka sa potpredsjednikom SAD Džej-Di Vensom.
U razgovoru sa novinarima tokom Minhenske bezbjednosne konferencije (MSC), Štajnmajer je priznao potrebu za povećanim izdvajanjima za odbranu među članicama NATO-a, posebno naglašavajući nedostatak prethodnog cilja od dva odsto BDP-a za odbranu koji je postavljen prije deset godina.
- Njemačka je znatno povećala svoja izdvajanja za sigurnost... ali takođe znamo da ovo nije razlog za samopouzdanje. Konkretno: Povećanje mora da se nastavi. Naša Bundesver (njemačka vojska) mora postati snažnija. Ne da bi vodila rat, već da bi spriječila rat- kazao je on.
Njemački predsjednik je jasno naglasio da će buduće njemačke vlade morati da izdvoje više resursa za odbranu, tvrdeći da cilj od 2% „pripada drugoj eri“ i da će više finansijskih sredstava biti neophodno. On je takođe otvorio delikatno pitanje prisustva američkih trupa u Evropi, pozivajući na koordinaciju bilo kakvih odluka o smanjenju broja američkih vojnika sa evropskim saveznicima.
- Mi dijelimo cilj smanjenja broja američkih trupa, pa hajde da koordiniramo put do toga- rekao je on.
Štajnmajer se takođe osvrnuo na širu budućnost njemačke politike i njen ulogu u evropskom sigurnosnom sistemu. Uprkos unutrašnjim političkim izazovima, uključujući vanredne izbore koji se održavaju za nekoliko dana, Štajnmajer je ponovo potvrdio da će spoljnopolitička i sigurnosna politika Njemačke i dalje biti zasnovana na evropskoj jedinstvenosti, transatlantskim vezama i multilateralnoj saradnji. Naglasio je da sljedeća njemačka vlada mora prioritetno raditi na očuvanju snažne Evropske unije, odbijajući političke uticaje krajnje desnice poput Alternative za Njemačku.
Pored jačanja odbrane, Štajnmajer je izrazio zabrinutost zbog šireg geopolitičkog pomjeranja pod administracijom predsjednika SAD Donalda Trampa, naročito u vezi sa ulogom NATO-a i stabilnošću evropskih i globalnih sigurnosnih aranžmana. Upozorio je na brzoplete mirovne dogovore koji bi mogli oslabiti snagu NATO-a i umanjiti uticaj Evrope i SAD-a. Pozvao je na nastavak podrške Ukrajini, naglašavajući potrebu za „kombinovanom snagom odvraćanja i snage“.
Na temu liberalne demokratije, Štajnmajer je izrazio zabrinutost zbog rastućeg uticaja tehnoloških magnata poput Ilona Maska i rastuće koncentracije moći u SAD. Kritikovao je potencijalne prijetnje koje ovi pojedinci predstavljaju, navodeći njihovo nepoštovanje demokratskih normi. Takođe je istakao trajni hibridni rat od strane Rusije i Kine, koji cilja liberalne demokratije putem digitalnih sredstava.
- Ne smijemo sebi dozvoliti da budemo paralizovani poplavom saopštenja- upozorio je Štajnmajer, pozivajući evropske lidere da ne postanu pasivni u odgovoru na geopolitičku nesigurnost.

Štajnmajer: Ne smijemo dozvoliti da tehnološki magnati poput Maska ugroze demokratske norme

Ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović učestovaće od danas do nedjelje na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji.
Kako je najavljeno iz Ministarstva vanjskih poslova (MVP), Ibrahimović će imati i više bilateralnih susreta.
Iz MVP-a su kazali da je Minhenska bezbjednosna konferencija jedinstveni forum za razmjenu mišljenja o međunarodnoj bezbjednosnoj politici.
- Tokom konferencije se razmatraju diplomatske inicijative i mehanizmi za suočavanje sa ključnim bezbjednosnim izazovima današnjice, obuhvatajući i ekonomsku, ekološku i transatlantsku dimenziju bezbjednosti - navodi se u saopštenju.

Ibrahimović na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji

Predsjednik SAD Donald Tramp najavio je za petak "sastanak u Minhenu viših zvaničnika Rusije, Ukrajine i Sjedinjenih Država".
Danas počinje međunarodna Minhenska konferencija o bezbjednosti koja će trajati do 16. februara.
Tramp je novinarima u Ovalnom kabinetu rekao da će se „Rusi tamo naći s ljudima iz SAD“.&nbsp;
- Pozvana je i Ukrajina. Ne znam tačno ko će predstavljati svaku državu, ali to će biti visoki zvaničnici Rusije, Ukrajine i Sjedinjenih Država - kazao je Tramp.
Bijela kuća, koju je kontaktirao AFP, nije iznijela dalje detalje.
Kijev je ubrzo saopštio da ne razmatra učešće na sastanku u Minhenu s ruskim zvaničnicima što je najavio Tramp.
- Dogovoren zajednički stav (sa saveznicima Kijeva) mora biti na stolu za razgovor s Rusima. (…) Za sada nema ničega na stolu. Diskusije s Rusima nisu predviđene - rekao je novinarima Dmitro Litvin, savjetnik predsjednika Volodimira Zelenskog.

Tramp najavio sastanak zvaničnika Rusije, Ukrajine i SAD, iz Kijeva kazali da se ne razmatra učešće

Bez obzira na to gdje idem, svuda se suočavam sa optužbama za dvostruke standarde - izjavio je visoki predstavnik EU za spoljne poslove Žozep Borelj u maju na Univerzitetu Oksford, piše Dojče vele.
Francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je na prošlogodišnjoj Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji: "Šokiran sam koliko smo izgubili povjerenje Globalnog juga".
A njemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok, nakon što je kritikovala stanje ljudskih prava u Kiniod svog tadašnjeg kineskog kolege Ćin Ganga dobila je odgovor: "Ono što Kini najmanje treba jeste učitelj sa Zapada".
Iz zemalja Globalnog juga odavno stižu optužbe da Zapad podržava globalni poredak zasnovan na pravilima samo kada mu to odgovara. Međutim, u posljednje vrijeme ove optužbe su se pojačale, naročito od početka rata u Ukrajini i sukoba između Izraela i Hamasa.
<h2>Indija: Evropski problemi nisu problemi cijelog svijeta</h2>
Posebno je ruski napad na Ukrajinu natjerao zapadne lidere da ovaj sukob predstave kao borbu za svjetski politički poredak: predsjednik SAD Džozef Bajden izjavio je da bi pobjeda Rusije "mogla značiti kraj međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima". Odbrana Ukrajine je odbrana principa tog poretka.
Međutim, pokušaji Zapada da za sankcije protiv Rusije pridobije demokratske zemlje Globalnog juga, koje su mu inače bliske, često su propadali. Tako je bilo sa Indijom, Brazilom i Južnoafričkom Republikom. Sve te zemlje nastavljaju trgovinu sa Rusijom, u nekim slučajevima više nego prije rata, iako ne žele da to bude shvaćeno kao podrška ruskom napadu na Ukrajinu.
Govoreći o ratu u Ukrajini, indijski ministar spoljnih poslova Subrahmanjam Džajšankar je rekao da Evropljani očigledno vjeruju da su "evropski problemi problemi cijelog svijeta, ali problemi svijeta nisu evropski problemi."
A indonežanski ministar odbrane Prabovo Subijanto Džojohadikusumo dodao je da, kada je riječ o zalaganju za mir, zapadne vlade očigledno imaju "jedne principe za Ukrajinu, a druge za Palestince."
<h2>Pravila za sve ili „raznolikost civilizacija"?</h2>
Sofi Ajzentraut, šefica istraživačkog odjeljenja Minhenske bezbjednosne konferencije (MSC), u svom radu "Standardna devijacija – pogledi na zapadne dvostruke standarde i vrijednost međunarodnih pravila" opisuje rastući problem za Zapad: U svijetu sve veće geopolitičke rivalizacije, zapadni model poretka zasnovanog na pravilima sve više gubit kredibilitet, i to baš u trenutku kada Zapad gubi relativnu moć.
Alternativni model nudi, na primjer, Kina. Umjesto globalno važećih pravila, Kina govori o „apsolutnom suverenitetu", što znači ne miješanje u unutrašnje poslove - i o poštovanju „raznolikosti civilizacija".
Kina, kao i Rusija, širom svijeta promoviše ovaj alternativni model. Predsjednik Vladimir Putin rekao je na samitu sa afričkim vladama prošlog ljeta, oko godinu i po nakon početka rata:
„Pravi multipolarni svjetski poredak je u nastajanju, a era u kojoj je jedna zemlja ili grupa zemalja vladala bliži se kraju". Mnoge afričke vlade su ovaj stav dočekale raširenih ruku.
Rasprostranjeno je mišljenje da postojeći poredak međunarodnih pravila i institucija, oblikovan od Zapada, koristi prije svega Zapadu samom, dok se zapadne države ne pridržavaju sopstvenih standarda.
To potvrđuje i anketa MSC-a sprovedena u devet gusto naseljenih zemalja Globalnog juga. Istovremeno, anketa pokazuje da mnogi ljudi u ovom dijelu svijeta ipak vjeruju u vrijednost postojećih međunarodnih pravila.
<h2>Kritika je često opravdana</h2>
Sofi Ajzentraut jasno ističe: Kritika zapadnog licemjerja često je opravdana. Tako zemlje Globalnog juga ukazuju, na primjer, da su SAD i druge zapadne države insistirale na principu teritorijalnog integriteta Ukrajine, ali su se oglušile o taj princip tokom američke invazije na Irak 2003.
Zapadne države su, takođe, kršile ljudska prava tokom nezakonitih hapšenja u borbi protiv terorizma. A Evropljani su sarađivali sa sjevernoafričkim autokratama kako bi spriječili migraciju u Evropu.
Međutim, Ajzentraut napominje da kritičari iz zemalja poput Kine i Rusije često koriste ove optužbe da bi relativizovali sopstvene prekršaje. Ili opravdavaju spoljnopolitički pristup koji se uopšte ne vodi moralnim principima, već isključivo sopstvenim, usko shvaćenim interesima. Kao posljedica toga, širom svijijeta se dovodi u pitanje vrednost univerzalnih pravila.
<h2>Svijet bez ikakvih pravila bio bi noćna mora</h2>
Zapadne države, prema rečima Sofi Ajzentraut, suočene su s dilemom: Boje se da bi samokritičan odnos prema sopstvenoj nedosljednosti išao na ruku njihovim globalnim rivalima. S druge strane, ako ignorišu kritike, s pravom će biti smatrane arogantnim, što, kako je predsjednik Makron jednom prilikom &nbsp;rekao na MSC-u, "podstiče novi cinizam koji razara globalni poredak".
Autorka preporučuje tri stvari kao odgovor.
Prvo zapadne države bi, naravno, trebalo da što je više moguće smanje takve protivrječnosti između zahtjeva i sopstvenih postupaka.
Drugo, trebalo bi da govore iskrenije o tome gdje „dosljednost ima svoje granice". To takođe znači da svijet više ne dijelimo crno-belo, na države koje poštuju pravila i države koje krše pravila, jer postoji mnogo nijansi sive. Komunikacija uključuje i ukazivanje da autokratski sistemi nemaju otvorenu debatu o sopstvenim protivrječnostima niti mogućnost ispravljanja grešaka.
Na kraju, Ajzentraut smatra da Zapad treba da se suprotstavi onome što kritika zapadnog licemjerja često podrazumijeva, ali ne izgovara otvoreno: naime, da poredak obilježen dvostrukim standardima nije ništa bolji od poretka bez ikakvih standarda. Ne samo zapadne zemlje, već i mnoge zemlje Globalnog juga imaju mnogo toga da izgube u svijetu bez opšteprihvaćenih pravila.

Dojče vele: Da li dvostruki standardi Zapada podrivaju svjetski poredak

Portparol NSD-a Mirko Miličić reagovao je povodom informacije da policija traga za Milošem Medenicom, kojem je danas, poslije izricanja presude, sutkinja Vesna Kovačević odredila pritvor.
“Sve nadležne institucije moraju reagovati hitro, odvažno i precizno kako bi se dokazalo da je Crna Gora jača od kriminala i organizovanih narkokartela, te da borba protiv ove pošasti koja uništava mladost naše zemlje ima neprikosnoveno prvenstvo u odnosu na sve druge dnevnopolitičke teme”, poručio je Miličić.
On je istakao da, sve nadležne institucije moraju reagovati hitro, odvažno i precizno kako bi se dokazalo da je Crna Gora jača od kriminala i organizovanih narkokartela, te da borba protiv ove pošasti koja uništava mladost naše zemlje ima neprikosnoveno prvenstvo u odnosu na sve druge dnevnopolitičke teme”, smatra on.
- Više nego ikada, sada nam je potrebno jedinstvo parlamentarne većine, jer reforme i ovu odvažnu borbu, koju smo zajedno započeli, moramo voditi do kraja, a naravno, to podrazumijeva da će se za sve propuste u toj borbi, poput ovog današnjeg, snositi velika odgovornost - naglašava Miličić.
Prema njegovim riječima, iako su brojni građani smatrali da je presuda Višeg suda preblaga za počinjena krivična djela koja su počinili Vesna i Miloš Medenica, jutros su, makar na kratko, osjetili zračak pravde, koji je, nažalost, ubrzo ponovo prekrio mračni oblak sumnje u još uvijek žive sprege organizovanih kriminalnih grupa i pojedinih dijelova bezbjednosnog sektora.

Miličić: Za današnji propust nadležni će snositi veliku odgovornost

U nesrećama izazvanim olujom Kristin u Portugalu poginulo je najmanje pet osoba, saopštile su lokalne vlasti.
Kako prenosi Anadolija, jaki vjetrovi rušili su drveće i oštetili kuće, puteve i ključnu infrastrukturu.
Gradonačelnik Leirije Gonsalo Lopes rekao je da su četiri osobe poginule u tom okrugu.
Još jedan smrtni slučaj zabilježen je u Vila Franca de Hira nakon što je na automobil palo drvo.
Portugalska Nacionalna uprava za vanredne situacije i civilnu zaštitu saopštila je da je oluja do ranog poslijepodneva izazvala više od 3,3 hiljade incidenata.
Većina incidenata povezana je s padom drveća i krhotinama koje blokiraju puteve, dok je nekoliko glavnih ruta poremećeno ili zatvoreno.
Operater elektroenergetske mreže E-Redes saopštio je da je oko 570 hiljada ljudi još bez struje.
Slike pokazuju da su jaki vjetrovi uništili gradski aerodrom u Coimbri, oštetivši avione uskladištene u hangaru.
Fudbalski stadion u Leiriji takođe je pretrpio ozbiljnu štetu.
Lokalni zvaničnici u Pombalu, u okrugu Leiria, upozorili su da bi nestanci struje mogli poremetiti javno vodosnabdijevanje i pozvali stanovnike da štede vodu dok se usluga u potpunosti ne obnovi.

U Portugalu usljed oluje Krsitin poginulo najmanje pet osoba

Nakon ulaska u NATO prije gotovo dvije godine, Švedskom, osim snijega, ove zime provijavaju i razmišljanja o uvođenju eura.
Iako je put do promjene valute dug, vladajuća koalicija u Švedskoj najavila je da će, kao prvi korak, sprovesti detaljnu analizu prednosti i mana eventualnog uvođenja eura.
Nakon što je Bugarska 1. januara ove godine postala nova članica eurozone, činilo se da se proces njenog daljeg širenja, makar privremeno, nalazi u zastoju. Međutim, švedska ministarka finansija Elizabet Svanteson najavila je u parlamentu otvaranje debate o mogućem prelasku Švedske na euro.
„Potrebna je obimna analiza prednosti i mana, uključujući i razmatranje bezbjednosne situacije“, kazala je Svanteson tokom parlamentarne rasprave, dodajući da se pitanje uvođenja eura neće otvarati prije parlamentarnih izbora zakazanih za septembar.
Osim stranke Moderati, koja predvodi vladajuću koaliciju desničarskih partija, pokretanje debate o uvođenju eura podržavaju i Stranka centra i Liberali. S druge strane, sve četiri stranke ljevičarske opozicije, predvođene Socijaldemokratskom partijom, protive se promjeni valute.
Švedski građani su se već izjasnili protiv uvođenja eura na referendumu održanom 2003. godine. Uz visoku izlaznost od 82 odsto, 55 procenata birača glasalo je protiv prelaska na zajedničku evropsku valutu. I tada je među političkim partijama vladalo slično raspoloženje kao danas, s tim što Socijaldemokratska partija zbog unutrašnjih nesuglasica nije zauzela zvaničan stav.
Iako je Švedska, prema Ugovoru o pristupanju Evropskoj uniji, u obavezi da uvede euro, za to ne postoji precizno određen rok. Zemlja je do sada odbijala da uđe u mehanizam deviznih kurseva ERM II, koji predstavlja preduslov za uvođenje zajedničke valute, čime je praktično odložila taj proces.
Osim Švedske, euro trenutno ne koriste ni Danska, Mađarska, Poljska, Rumunija i Češka. Jedino Danska ima formalno izuzeće od uvođenja eura, koje je dobila Mastrihtskim sporazumom iz 1992. godine, a građani su tu mogućnost odbili i na referendumu 2000. godine.
Preostale četiri države članice Evropske unije zasad ne planiraju da započnu primjenu kriterijuma konvergencije, zbog čega se ne očekuje da u skorije vrijeme uvedu euro.

Švedska razmišlja o promjeni valute: Dobija li evrozona novog člana

Pošta Crne Gore još nije ni na koji način osjetila posledice blokade teretnog drumskog saobraćaja, jer više od 90 odsto međunarodne razmjene (izvoz i uvoz pošiljaka) to preduzeće obavlja avio saobraćejem.
- Jedina poštanska razmjena koja se obavlja na drumskom graničnom prelazu (poštanske pošiljke za tri BiH operatera, Hrvatsku i Sloveniju) se obavlja na graničnom prelazu Ilino Brdo koji nije granica EU. Takođe, jedan dio e-trgovine nam dolazi preko graničnog prelaza Šćepan Polje koji takođe nije na granici sa EU - saopšteno je iz Pošte.
Međutim, naveli su iz Pošte, zbog blokade vraćeno im je vozilo iz Požege sa materijalom za Hibridnu poštu i Poštanski depo, a bez kojih ovi djelovi Pošte uskoro neće moći da obavljaju svoju djelatnost.

Tag: minhenska-bezbjednosna-konferencija