U emisiji „Na kraju dana“ Televizije E pogledajte novu epizodu (S)avetnice - Matematika do i od Milutina Đukanovića
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FlQaXdhDYSe4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

(S)avetnica: Matematika do i od Milutina Đukanovića

Smjena Ivana Bulatovića sa mjesta izvršnog direktora Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) politički je motivisana onda kada je prestao da sluša direktiva predsjednika Odbora direktora kompanije Milutina Đukanovića o masovnom zapošljavanju, ocjenjuju sagovornici Televizije E.
Oni upozoravaju da će brojne odluke koje su se donosile u toj kompaniji doći na skupu naplatu već naredne godine.
<h2>Nejasni potezi</h2>
Nakon što je Bord direktora EPCG smijenio Bulatovića, za vršioca dužnosti izvršnog direktora imenovan je dosadašnji rukovodilac za obnovljive izvore energije Bojan Đordan.
Bulatović je, nakon što je smijenjen, kazao da je odluka Odbora direktora EPCG nezakonita i da nije bilo niti jednog osnova da bude razriješen.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fbulatovic-nezakonito-sam-smijenjen-to-je-potvrdio-i-neven-gosovic-jedini-pravnik-u-uo&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Predstavnik manjinskih akcionara EPCG Golub Bojanović smatra da je smjena Bulatovića politička.
- Izrazio je neposlušnost Odboru direktora i direktno Milutinu Đukanoviću i stekli su se uslovi da se smijeni. Posljednja tri-četiri mjeseca u EPCG-u je na djelu masovno partijsko zapošljavanje PES-ovaca. U svemu tome je dosad učestvovao gospodin Bulatović. Čim je otkazao neposlušnost, dobio je otkaz - rekao je Bojanović za TV E.
On tvrdi da su manjinski akcionari upozoravali Bulatovića šta će se desiti.
- Ja sam ga lično upozorio da će biti iskorišćen. Nije ništa slušao, ovo je neki logičan redosljed dešavanja - kazao je Bojanović.
<h2>PES tražio povlačenje</h2>
Ni Milutin Đukanović, ni Ivan Bulatović nijesu željeli da govore o razlozima smjene, uz obrazloženje da su o tome već sve rekli. 
Informacije Televizije E kažu da je Pokret Evropa sad tražio da se Bulatović povuče, upravo zbog činjenice da odluke nije mogao da donosi samostalno, već je na sve uticao Đukanović.
Te odluke, kaže izvor Televizije E, skupo će koštati Elektroprivredu već 2026. godine.
Nekadašnjem čelniku Borda Regulatorne agencije za energetiku i komunalne djelatnosti Branku Kotriju nije jasno zbog čega je izvršni direktor smijenjen.
On kaže da je u trenutku stupanja na dužnost Bulatović imao 20 godina staža u elektro-energetskom sektoru i da je postigao velike rezultate.
- Deset godina mu je trebalo da postane izvršni direktor elektroprenosa. Dvadeset godina mu je trebalo inženjerskog i rukovodnog staža da postane izvršni direktor EPCG-a. Ako to uporedim sa tim što se dešavalo u okviru ove strukture EPCG-a 2021. godine, izvršni direktor je postao čovjek koji jednog jedinog dana staža nije imao u energetsdkom sektoru. Nedavno, prošle godine, predsjednica Odbora direktora Solar gradnje postala je gospođa koja nije imala jednog jedinog dana radnog staža u okviru energetskog sektora. Što se dešava u Elektroprivredi, šta to oni rade - dužni da to objasne - ocijenio je Kotri.
<h2>Dugovi stižu na naplatu</h2>
EPCG već duguje više od 90 miliona eura. Kod erste banke kompanija se zadužila 50 miliona eura za kupovinu struje, a kod Evropske banke za obnovu i razvoj 25 miliona za vjetroelektranu Gvozd.
Još jedan izvor Televizije E kaže da se to državno preduzeće već bori sa likvidnošću.
EPCG je raspisala tender za postrojenje za baterije i skladištenje električne energije u vrijednosti od 48 miliona eura. Javni poziv raspisan je krajem avgusta, a novac nije obezbijeđen. Menadžment se tek nakon objavljenog tendera obratio Ministarstvu energetike i rudarstva sa zahtjevom za zaduženje.
Međutim, iz resornog Ministarstva odobrenje nijesu dobili zbog rizika od narušavanja likvidnosti kompanije, a sugerisano im je i poništenje tendera.

Politička smjena: Bulatović izgubio funkciju zbog neposlušnosti Đukanoviću?

Predsjednik Kluba poslanika SD-a i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša komentarisao je razrješenje izvršnog direktora EPCG, Ivana Bulatovića, ističući da je trebalo smijeniti Odbor direktora.&nbsp;
- Umjesto, ukoliko nisu zadovoljni sa upravljanjem EPCG, Vlada da smijeni Odbor direktora koji je ona preko Skupštine akcionara imenovala jer Odbor upravlja kompanijom i daje smjernice izvršnom direktoru u pogledu vođenja politike društva, PES-BS smjenjuju izvršnog direktora koji shodno zakonu izvršava odluke Odbora direktora- navodi Mugoša u objavi na mreži X.
On ističe da "ne smije PES-BS da takne predsjednika Odbora direktora Milutina Đukanovića jer je on DF".&nbsp;
- Nego razrješavaju izvršnog direktora koji je profesionalac u energetskom sektoru preko 20 godina. Koja je razlika izmedu PES-a, BS-a i DF-a? Ideološka- poručio je Mugoša.

Mugoša: Ne smiju PES i BS da taknu Milutina Đukanovića, nego razrješavaju izvršnog direktora koji je profesionalac u energetskom sektoru

Vjerovali ili ne, Milutin Đukanović, čelni čovjek jedne od najznačajnijih državnih kompanija — Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) — izjavio je da će „Solar gradnja nastaviti da radi jer tako kaže vještačka inteligencija“.
Ova izjava više nije ni smiješna, već zabrinjavajuća. Pokreće pitanje — ko upravlja državnim resursima i na koji način?
Đukanović je rekao, pazite sad: „Neutralna AI govori da će Solar gradnja nastaviti da radi. Solar gradnja će u narednom periodu da unapređuje... to ne kažem ja, nego neko ko zna mnogo više od svih nas ovdje“, misleći, naravno, na vještačku inteligenciju. Sve je to rekao veoma „samouvjereno, profesionalno i znalački“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fnekboa%2Fstatus%2F1970062437123498296%3Ft%3D2SRsq1621spagG0bK0TgNg&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
To kaže čovjek čiji finansijski rezultati govore dosta toga. EPCG je u prvih šest mjeseci ove godine ostvarila gubitak od 24,5 miliona eura, što je 21,09 miliona ili 614,55 odsto više u poređenju sa istim periodom prošle godine. Ovo je zvaničan podatak iz finansijskog izvještaja kompanije za prva dva kvartala.
Možda bi, pored AI, Đukanović i trebalo da se konsultuju i sa pravim finansijskim i menadžerskim stručnjacima. Možda čak i da plati neki napredni AI model – recimo, od onih 5.000 eura koliko mjesečno zarađuje, ako će to pomoći da EPCG - nacionalni brend ne pretvore u nacionalnu sramotu.
Ako Milutin i ekipa nastave ovim tempom vještačka inteligencija će kapitulirati, jer ne može ona popraviti koliko "oslobodioci" mogu pokvariti.

Miraš Dušević

Ni vještačka inteligencija ne može popraviti što Milutin Đukanović može pokvariti

Nijesam mislio da u ovo uplićem politiku, ali jednostavno moram - to je bio jedini razlog da pokuša da diskvalifikovati firma koja donosi nove vrijednosti, koja sjajno radi, pred kojom je sjajna budućnost - poručio je predsjednik Odbora direktora Elektroprivrede (EPCG) Milutin Đukanović pred skupštinskim Odborom za ekonomiju, finansije i budžet tokom saslušanja povodom revizorskog izvještaja o završnom računu EPCG za 2024. godinu koji je dobio dvostruko negativno mišljenje.
Đukanović je rekao da je kod prve preporuke u pitanju „trivijalna greška“, jer je riječ o „knjigovodstvenoj stvari - da nije adekvatno proknjižen odloženi porez“. To je, tvrdi on, momentalno ispravljeno.
- Drugu preporuku gospodin Dabović nije pomenuo, odnosi se na određena rezervisanja - i to na osnovu otpremnina, jubilarnih nagrada i slično. Firma koja živi tri godine, vjerujte, nije ni razmišljala o jubilarnim nagradama, ni o otpremninama - istakao je Đukanović.
Naglasio je i da je skandal bez presedana to što je EPCG Solar gradnja zbog tih detalja dobila negativno mišljenje.
Na pitanja poslanika odgovaraju i predsjednica Upravnog odbora EPCG - Solar gradnje Marina Jočić i član Senata Državne revizorske institucije Milan Dabović.
Članica Senata Državne revizorske institucije Vesna Mihailović je rekla da je revizijom utvrđeno da finansijski izvještaj sadrži pogrešna prikazivanja.
- Utvrđeno je da nijesu u potpunosti uskladili poslovne aktivnosti sa zakonskim i drugim propisima, pri čemu je data 21 preporuka - navela je ona dodajući kako su izvještaj o reviziji u julu dostavili tužilaštvu.
Dabović (DRI) je rekao da se jedna od preporuka ticala prikazivanja dobiti, koja je u završnom računu iskazana prije oporezivanja, a druga na iskazane rashode.
- Što se tiče revizije pravilnosti, zaista imamo veliki broj preporuka - ukupno je bila 21 - naveo je on.
Marina Jočić je izjavila da je ta kompanija izvela energetsku revoluciju koja i dalje traje, te da je očekivala od svih podršku i vjetar u leđa.
- Kad sam čula da je DRI došla u kontrolu bila sam zadovoljna. Imali smo propusta imanentnih mladim kompanijama, a kad sam čula koje smo zamjerke dobili shvatila sam da to nije ništa strašno. Bitno je da niko iz DRI nije utvrdio nikakvu zloupotrebu novca - dodala je ona.
Dodala je i da se jedna od preporuka odnosila na to što nemaju pravilnik o službenim telefonima, iako ih - zaposleni u toj kompaniji i nemaju.
- Postoji stavka koja je uzbunila javnost - da je 350 ljudi primljeno na posao u jednom mjesecu, pri čemu je primijenjen pogrešan zakon. Besmisleno je da nama birokratija odlučuje koliko ljudi možemo da zaposlimo, kad ne znamo da li nam treba jedan čovjek ili dva da se popnu na krov. Mi smo odgovorni kada ih zaposlimo i pravimo sa toliko ljudi pozitivne bilanse. Mi imamo 507 zaposlenih i to je optimalan broj - rekla je ona.
Bili su, kaže, primorani da prime ljude za stalno.
- Uklonili smo sve nedostatke, ostao nam je još pravilnih za izvođenje popisa, a za to imamo rok do kraja novembra. Ne mogu a da ne kažem da je prekršeno načelo nezavisnosti, objektivnosti i profesionalnog skepticizma. Nijeste bili dobronamjerni - poručila je ona predstavnicima DRI.
Potpis na izvještaju DRI, navodi ona, doživjela je kao politički pamflet.&nbsp;
- Duplo negativno mišljenje potpisao je čovjek koji je moralna vertikala prošlog režima, koja je glasila jedan zaposleni - četiri glasa. Takav čovjek da potpiše duplo negativno mišljenje, smatram da je to nekorektno - zaključila je.
Mugoša je na to odgovorio da politiku ne treba uvlačiti u priču, te da Jočić pominje ljude koji nijesu tu.
- Jedno je upravljati privatnom firmom, a drugo državnim resursom. Ko se ponaša zakonito i vodi državni resurs - uvijek će dobiti vjetar u leđa. A ko se ponaša nezakonito - ne može od mene tražiti vjetar u leđa, a kasnije ću obrazložiti na šta mislim - istakao je on.
Kazao je i da Jočić može danas da govori samo kao predsjednica Odbora EPCG Solar gradnje i da svu ostalu priču ostavi po strani.
Jočić je na to kazala da je zaprepašćena.
&nbsp;- Ja nijednu ružnu riječ nijesam izgovorila. Na šta Vi reagujete, je li ovo 1948? Ja sam rekla da je neobjektivan i tendenciozni dokument potpisao čovjek koji je bio moralna vertikala prethodnog režima. Moralna vertikala nije negativna rečenica - navela je ona.
<h2>Šahmanović otkazao dolazak na Odbor iz zdravstvenih razloga; Mugoša: Čudno, vidio sam ga jutros kako ide na posao</h2>
Na pitanja je trebalo da odgovara i ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović, ali on je jutros obavijestio Skupštinu kako neće doći iz zdravstvenih razloga.
- Ono što nije dobro za ministra, to je što se nalazi u reonu u kojem ja šetam, tako da sam ga vidio jutros kad je odlazio na posao. Očigledno je došlo do iznenadnog zdravstvenog problema - poručio je presjedavajući Boris Mugoša.ž
Naglasio je i da je neprimjereno to što je Ministarstvo tek jutros poslalo dopis, iako se znatno ranije znalo kada će biti održana sjednica.

Đukanović: Politika jedini razlog da se pokuša diskvalifikovati firma koja donosi nove vrijednosti i sjajno radi

Stepen pokrivenosti uvoza izvozom hrane i pića je 7,7 odsto - što znači da kada damo 100 eura za uvoz hrane i pića mi na suprotnoj strani izvezemo samo 7,7 eura prehrambenih proizvoda. Uvoz je 12,9 puta veći nego što je izvoz hrane i pića - rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, Milutin Đuranović iz Privredne komore Crne Gore.&nbsp;
Podaci pokazuju da je u prvih pet mjeseci ove godine uvezeno hrane u vrijednosti od preko 313 miliona eura, dok izvoz jedva pokriva 14 posto tog uvoza. Bez proizvodnje nema hrane nema poljoprivrede, kaže Đuranović, a često se hrana podrazumijeva. To je pogrešno, pojašnjava Đuranović i dodaje da hranu treba proizvesti.
- U ovoj godini za pola godine uvezeno je 493 miliona hrane i pića, što je za 51 milion više nego prošle godine. Uvoz hrane i pića porastao je za 11,5 posto. Može neko da kaže da je to uticaj cijene, slažem se, djelimično, ali kad sam razložio došli smo do rezultata da je obim uvezene hrane 8,1 posto, što znači da smo mi u ovoj godini uvezli 8,1 posto veći broj kilograma hrane, nego u prošloj godini - rekao je Đuranović.
Kaže da je došlo i do pada izvoza, pa je tako za ovu godinu u prvih pola godine iz Crne Gore izvezeno samo 38 miliona eura hrane i pića, što je manje u odnosu na prethodnu godinu 3,7 posto.&nbsp;
Ovakav uvoz bi se mogao objasniti, kaže gost Budilnika, porastom broja stanovnika i povećanim brojem turista, što se nije desilo, pa se nameće da je došlo do pada potrošnje domaćih proizvoda.&nbsp;
Kaže da velika uvozna zavisnost hrane i pića determiniše i visoku stopu inflacije u Crnoj Gori.
- Kada ne proizvodimo, cijene rastu, a najviše su porasle cijene voća i povrća. Ono što smo ranije proizvodili sad ne proizvodimo, ili proizvodimo u mnogo manjem obimu i to utiče, jer čim nešto uvozite imate i čitav niz drugih troškova, a i zavisni ste. Kada zavisite, &nbsp;logično je da kupujete po većoj cijeni, nego kada ga sami proizvodite - zaključio je Đuranović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.

Đuranović: Velika uvozna zavisnost hrane i pića determiniše i visoku stopu inflacije u Crnoj Gori

Kada ih pitate – oni su "ugroženi" Srbi. Tako govore godinama, decenijama. Takav je narativ. Za to vrijeme, u državi čiji suverenitet ne priznaju, izgradili su unosne biznise, kupili jahte, pokrili ključne funkcije i od njih dobro zarađuju.&nbsp;
Iako su već godinama u vlasti, i dalje uporno ponavljaju da su „ugroženi“. Čak i kada ih niko ne ugrožava – oni su i dalje ugroženi.
Predsjednik Odbora direktora EPCG Milutin Đukanović ima bruto platu od 6400 eura, odnosno oko 4900 neto.&nbsp;
I dok broji mjesečno skoro 5000 eura, bilans kompanije kojom rukovodi ima ozbiljne probleme.&nbsp;
Naime, Elektroprivreda (EPCG) je u prvih šest mjeseci ostvarila gubitak od 24,5 miliona eura, što je čak 21,09 miliona ili 614,55 odsto više nego u istom prošlogodišnjem periodu, pokazuje finansijski izvještaj te državne elektroenergetske kompanije za prva dva kvartala.
Osim bilansa, izdvajamo kao podsjetnik jednu Ðukanovićevu izjavu iz 2018.
"Mora se svaki narod uvažiti, ne može se diskriminisati srpski narod, koji je većina u pravoslavnom narodu".
Još jedan "ugroženi" – Andrija Mandić, predsjednik Skupštine Crne Gore, redovno prima više od 3000 eura, iako javno ne priznaje nezavisnost države čiju instituciju vodi.&nbsp;
Lider Nove srpske demokratije ranije je govorio o teškom položaju Srba, o diskriminaciji, a 2022. izjavio:
"Ja sam srpski političar u Crnoj Gori... Posmatrati Podgoričku skupštinu iz današnjeg konteksta je pogrešno... tražimo pravo da baštinimo srpski identitet."
Milan Knežević, još jedan iz kruga "ugroženih", prima 2600 eura i ne priznaje nezavisnost zemlje čiji budžet ga plaća. Ove godine jasno poručuje:
"Nemam namjeru da čestitam Dan nezavisnosti. Crna Gora je postojala i prije Đukanovića, postojaće i posle njega."
Slaven Radunović, ministar prostornog planiranja, ima platu od preko 2000 eura, sve beneficije ministarskog položaja, i 3,83 odsto vlasništva u "Srpskoj kući". Nedavno je predložio da se Kotor izjasni o izlasku iz UNESCO liste – jedan od najskandaloznijih predloga u posljednje vrijeme.
- Ja sam Srbin iz Crne Gore i meni je matica Crna Gora, zato što je bila srpska kroz čitavu svoju istoriju - izjavio je Radunović.
Poslanik ZBCG, Dejan Đurović, sa platom od 2700 eura, za Dan nezavisnosti umjesto državne zastave – na kući ističe trobojku.
"Srpski narod je dugo bio narod drugog reda... Sad želimo da budemo ravnopravan dio društva."
I za kraj – Budimir Aleksić, potpredsjednik Vlade sa platom iznad 2000 eura, poručuje da Crnogorci i Egipćani treba da formiraju svoje savjete. Zalaže se za podršku Matici srpskoj jer je "srpski jezik uvijek bio većinski u Crnoj Gori".
Koalicija ZBCG se i dalje predstavlja kao branioci "ugroženih", iako su na vlasti, na platnim spiskovima države koju javno osporavaju, i u uživanju svih blagodeti koje dolaze s funkcijama.

1250x600

1084x550

"Ugroženi Srbi", ali dobro plaćeni: Prednjači Milutin Ðukanović sa platom od 4900 eura

Ovako izgleda novi dres FK "Sutjeska", za utakmice na gistovanjima. Na večerašnjoj utakmici protiv "Mornara", na otvaranju nove fudbalske sezone, viđeli smo verziju za stadion pod Bistricom.
Po brutalnoj direktnosti poruke, po svedenosti simbolike na jednu ideju, jednu misao - reklo bi se da su u pravu oni koji u novom dizajnu rezervnig dresa nikšićkog kluba prepoznaju autorski prst Milutina Đukanovića.
Prelako je zamisliti Milutina kako se zaključava u Velikom kabinetu predsjednika UO EPCG, da mu ne bi zasmetao laureat Trinaestojulske Veljo Stanišić, inače dizajner, i kako, nakon kratke zamišljenisti nad praznim papirom, ponosno izlazi pred uzbuđeni uži krug od nekoliko stotina zaposlenih koje je lično uhljebio, i pokazuje crtež po kojem je nastao dres.
Treba li reći da je oduševljenje podijelio Marko Kovačević, i sva parlamentarna većina za njim? Ne.
"Sutjeska" je nekad bila ozbiljan fudbalski klub, igrala je u Prvoj ligi velike Jugoslavije. A danas... danas je obična partijska ispostava, tužna slika kako se sportske institucije bez stila i bez duše koriste kao jeftini rekvizit politike.

Tri boje Milutin

Ovako izgleda čovjek koji zna da je "zaslužio" priznanje! Zna da ovo nije kupljena nagrada, i vjeruje da niko nije vidio da mu je uručio lično Stipe Mesić, naveo je na mreži X zamjenik predsjednika SDP i predstavnik Evropskog saveza Petar Odžić, reagujući na nedavnu dodjelu nagrade za "naj menadžera" predsjedniku Odbora direktora EPCG Milutina Đukanovića.
Dupla negativna mišljenja, milioni i milioni &nbsp;novog zaduženja, samo su, navodi Odžić, kap u moru uspjeha koje je ovaj čovjek ostvario.
- Ne daj se Milutine, ti si taj koji je određen da "gura" sa &nbsp;ovim peharom &nbsp;ili oskarom u nove pobjede! Dostojan! - dodaje Odžić.&nbsp;
Podsjećamo, Đukanović je u Sarajevu primio „Zlatnu plaketu – Evropski najmenadžer &amp; najkompanija, samo dan nakon što je Vlada Crne Gore odobrila novo zaduženje kompanije od 50 miliona eura zbog obustave rada Termoelektrane Pljevlja.
- PS. Ovako su naši stari, sa bocom rakije, ispraćali prisutne sa sahrane, ne bilo primijenjeno na Elektroprivredu i daleko se kazalo - zaključio je Odžić.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FOdzicPetar%2Fstatus%2F1941614016226537751&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fdukanovic-nagraden-u-sarajevu-dok-se-epcg-zaduzuje-50-miliona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Odžić: Dupla negativna mišljenja, milioni i milioni novog zaduženja, samo su kap u moru uspjeha koje je Milutin Đukanović ostvario

Predsjednik Odbora direktora EPCG Milutin Đukanović je u Sarajevu primio „Zlatnu plaketu – Evropski najmenadžer &amp; najkompanija, samo dan nakon što je Vlada Crne Gore odobrila novo zaduženje kompanije od 50 miliona eura zbog obustave rada Termoelektrane Pljevlja.
Nagrada koju dodjeljuje, kako tvrde u EPCG "Evropska nezavisna agencija, dodijeljena je za vrhunske menadžerske domete i kontinuiran rast i stabilno poslovanje kompanije.&nbsp;
Agencija koja stoji iza priznanja je registrovana u Zenici (BiH), a podaci o vlasniku njenog zvaničnog sajta najmenadzer.com su skriveni uslugom zaštite privatnosti, što dodatno narušava sliku o transparentnosti i ugledu organizatora.
Dok EPCG u saopštenju navodi da se radi o „evropskom“ i „nezavisnom“ priznanju, pitanje je kako se može slaviti „vrhunski“ menadžment u trenutku kada je kompanija prisiljena da se zaduži 50 miliona eura da bi uopšte obezbijedila dovoljne količine električne energije?
Zaduženje kod austrijske ERSTE banke, koje je juče odobrila Vlada, biće iskorišćeno za nabavku struje zbog privremene obustave rada Termoelektrane Pljevlja usljed ekološke rekonstrukcije.
U isto vrijeme, EPCG se hvali projektima iz oblasti obnovljivih izvora energije i modernizacije korisničke podrške, ali i sama priznaje da se suočava s izazovima poput izmještanja rijeke Ćehotine.
- Ova nagrada nije samo lično priznanje, već potvrda da EPCG ide u pravom smjeru - izjavio je Đukanović, naglašavajući da je riječ o kolektivnom uspjehu.
Po tradiciji, kako se navodi u sapoštenju na stranici Agenicje, laureatima se dodjeljuju kristalne statue sa pozlatom i zlatne plakete.&nbsp;
Oficijelni dio programa počeo je obraćanjem počasnog predsjednika Organizacionog odbora Ceremonije, bivšeg presjednika Republike Hrvatske, Stjepanom Mesićem.

Đukanović nagrađen u Sarajevu, dok se EPCG zadužuje 50 miliona

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Predsjednik Savjeta AMU Branko Boškovič podnio &nbsp;je ostavku na mjesto predajednika na današnjoj sjednici Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sjednica Savjeta AMU"> </figure>  Ipak, Bošković ostaje član Savjeta. Prije šest dana o tome je &nbsp;obavijestio Savjet AMU.&nbsp; Kako je istakao, ostavku podnosi kao moralni čin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCaX65hqLfw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Andrijana Nikolić, članica Savjeta upitala je Boškovića šta je sa svim odlukama koje je potpisao, da li su sad one ništavne? - Imamo odluku ASK iz 2021. gdje piše da će ASK sprovesti postupak ispitivanja legalnosti izbora predsjednika Savjeta AMU- kazala je. Bošković je odgovorio da je siguran da nema ništa sporno za sve odluke koje smo donijeli jer smo mi kolektivi organ. - &nbsp;Poštujete odluke institucija j smatram da je odluka odgovorna. Zahvaljujem predsjedniče na onome što ste do sada uradili, imali sjajne rezultate, a nadam se da će Agencija i nakon ove odluke nastaviti da radi jednako dobro- rekao je član Savjeta Edin Koljenovič: Bošković je kazao da je predsjednik Savjeta samo neko ko formalno upravlja i dio je kolektiva.&nbsp; - Ova Agencija je najbolji reprezent medijske regulacije- poručio je. Podsjećamo, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je javni funkcioner Branko Bošković prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta AMU, odnosno tadašnje Agencije za elektronske medije (AEM). U odluci donesenoj 12. novembra 2025. godine, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.

Predsjednik Savjeta AMU Branko Bošković podnio ostavku

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: milutin-dukanovic