Dragaš: Likvidnost EPCG bila bi ugrožena da nije bilo kreditnog zaduženja; Anđušić: Ključno s ovog saslušanja da Elektroprivreda nije imala saglasnost Ministarstva finansija

Kad govorimo o ukupnom kreditnom aranžmanu za Elektroprivredu Crne Gore govorimo o dvije različite, ali komplementarne stvari - odgovornom finansijskom restrukturiranju radi očuvanja finansijske likvidnosti i stabilnosti kompanije i investiranju u novi strateški energetski kapacitet - izgradnju osmog agregata hidroelektrane Perućića - koji donosi dugoročnu korist državi i građanima - kazao je državni sekretar u Ministarstvu energetike i rudarstva Dino Tutundžić.

On je to kazao na kontrolnom saslušanju Odbora za ekonomiju, finansije i budžet na temu poslovanja Elektroprivrede Crne Gore u kontekstu najavljenog kreditnog zaduženja od 70 miliona eura.

Stabilnost

Tutundžić je kazao da očekuju više od energetskih subjekata, ali je važno sagledati ukupan kontekst u kom energetski sektor posluje, ističući da prolazimo kroz zahtjevan proces energetske tranzicije.

- Kad govorimo o kreditnim aranžmanima ne govorimo nužno o pokrivanju gubitaka, već ova sredstva treba da obezbijede stabilnost energetskog sistema - istakao je Tutundžić.

Prvi dio od 30 miliona eura, kako je naveo, odnosi se na refinansiranje postojećih kratkoročnih obaveza Elektropirveda Crne Gore, odnosno povoljnijim i održivim aranžmanima, odnosno, kako je istakao, ne govore o novom zaduženju, već o restrukturiranju obazveza sa ciljem očuvanja likvidnosti i stabilnosti kompanije.

- Zbog ekološke rekonstrukcije Termoelektrane, Elektroprivreda je morala da nadoknadi nedostajuće količine na tržištu, a očuvajući stabilnost sistema. Građani i privreda nisu osjetili posljedice tog izazova, nije bilo ugrožavanja snabdijevanja, niti povećanja cijena električne energije za domaćinstva - istakao je Tutundžić.

Takva odgovora politika je, prema njegovim riječima, imala finansijsku cijenu i zato je u planu odgovoran potez upravljanja kompanijom, a ne znak nestabilnosti. 

- Drugi dio se odnosi na finansiranje jednog od najvećih energetskih projekata - izgradnju osmog agregata hidroelektrane Perućiće vrijednog oko 40 miliona eura. To nije trošak, već investicija u budućnost crnogorske energetike - naglasio je Tutundžić.

Nakon vjetroelektrane Gvozd, kako dodaje, riječ je o narednom velikom projektu EPCG koji treba da bude realizovan do kraja 2027. godine.

Ovaj agregat, kako je rekao, znači povećanje proizvodnje domaće električne energije iz obnovljivih izvora, bolje korišćenje postojećeg sistema i manju zavisnost od uvoza električne energihe.

- Promjene u energetici se ne dešavju preko noći, to je sektor koji zahtijeva ozbiljna ulganja, planiranja i dugoročnu sigurnost. Jedna odluka danas određuje energetsku stabilnost države u narednih 20 ili 30 godina. Zato vrijeme ne smije da se gubi. EPCG mora da nastavi da se razvija - poručio je Tutundžić.

Zaduženost

Predsjednik Odbora direktora Elektroprivrede Crne Gore Milutin Đukanović kazao je da kad energetske kompanije nemaju povećanju zaduženosti, to znači da ne rade ništa.

- Energetske kompanije kad razvijaju zelene projekte, sve ih finansiraju iz kreditnih zaduženja, neće niko iz sopstvenih sredstava, zato što projekti sami vraćaju taj kredit - istakao je Đukanović.

Dodaje da je vrijeme povrata investicije skoro uvijek duplo kraći od ročnosti kredita.

- Elektroprivreda je za prethodne tri godine instalirala više od 150 megavati novih izvora, a čija je proizvodnja 260 gigavat sati, odnosno 260.000 megavat sati - rekao je Đukanović.

Ako instaliraju do kraja godine i baterijske sisteme, imaćemo proizvodnju veću od 400 gigavat sati.

- To je gotovo pola Perućiće. Iduće godine, sa ugradnjom osmog agregata, naša proizvodnja će da pređe više od 800 gigavat sati - naglasio je Đukanović.

Smatra da se ponekad dešava da dobijaju veća priznanja na međunarodnoj sceni, nego kod kuće.

- Da bi građani imali što manje cijene električne energije, moramo da imamo viškove u proizvodnji električne energije, a da bi pravili nove izvore električne energije, moramo da zapošljavamo veći broj novih radnika. Ova formula biće od ogromne koristi za Crnu Goru i sve njene građane - rekao je Đukanović.

Izvršni direktor Elektroprivrede Crne Gore Zdravko Dragaš kazao je da se prošla godina mora uzeti kao godina koja nije relevantna za upoređivanje, jer nijedan menadžment nije mogao nadoknati to što Termoelektrana nije radila osam mjeseci.

- Prošle godine ni hidrologija nas nije poslužila. Na minus je najmanje mogao da utiče menadžment, ko god bio to - naveo je Dragaš.

Partijsko zapošljavanje

Poslanik Demokratske partije socijalista Nikola Milović podsjetio je da je jedan od razloga za održavanje ovog kontrolnog saslušanja, pored ostalog, podatak da je Elektroprivreda prošle godine poslovala sa gubitkom od 92 miliona eura.

- Do 2020. EPCG skoro da nije bila zadužena. Za generacije koje dolaze neće ostati ništa - ocijenio je, pored ostalog, Milović.

On je ocijenio da su ove kompanije plijen partijskog zapošljavanja.

- Državne kompanije su do 2020. vodili stručni ljudi, a nakon 2020. imamo političke obračune, svako malo se mijenjaju ključni ljudi - rekao je, pored ostalogg, Milović.

Đukanović je oštro reagovao, negirajuće navode Milovića, dodajući da on zaslužuje krivičnu prijavu zbog narušavanja reputacije Elektroprivrede Crne Gore.

Milović je rekao da se vidi kako je kad se pozovu na odgovornost, a onda "odgovore" prijetnjama.

- Samo nastavite kako ste počeli i brzo vam se u političkom smislu nazire kraj. Vi ne iznosite istine. Znate li da Evropska komisija, sa kojom se dičite, kaže da je jedna od najvećih prepreka u zatvaranju poglavlja stanje i rad u državnim preduzećima - upitao je Milović.

Đukanović je rekao da mora precizira koje su to neistine, te da Milović iznosi paušalne navode.

- Meni se ne sviđa neistina - kazao je Đukanović odgovarajući Mugoši da mora imati kapacitete da sasluša druge ljude iako nije saglasan sa nečijim stavovima.

Poslanik Dejan Đurović (Nova srpska demokratija) rekao je da je zahvalan što je cijena električne energije i dalje ista.

- To je građanima najbitnije - naveo je Đurović.

Nebo i zemlja

Poslanik Mihailo Anđušić (DPS) kazao je da je EPCG za plate, u odnosu na 2019, izdvojio 34 miliona eura u odnosu na 20 miliona eura prije šest godina. Rudnik uglja povećao je izdavajanja za zarade sa 14 miliona na 26 miliona eura, a CEDIS sa 25 miliona na 36 miliona eura.

- Samo ove tri kompanije su omogućile da izdvajamo 37 miliona eura više za zarade - istakao je Anđušić i dodao da energetski ima sektor ima dugovanja od oko 300 miliona eura, najveća u istoriji Elektroprivrede.

Pitao je čelnike energetskog sektora da li su zadovoljni ovakvim rezultatima, a čelnika Ministarstva finansija da li su inicijalno dali pozitivno mišljenje na zaduženje, te da li su plate - u odnosu na poslovne rezultate kompanije - opravdane.

To su, kako je precizirao, plate u iznosu od 3.000 do 6.000 eura, ističući da mnogo manje plate imaju ljudi, na primjer, u izvršnoj vlasti, ocjenujući da bi trebalo da bude suprotno.

Poslanik Građanskog pokreta URA Miloš Konatar kaže da je malo nevjerovatno da se aspekt razvoje šanse u energetici svodi na to kakvo je nebo, već misli i da je do ljudi i kako će raditi na zemlji i kako će se ulagati novac građana.

- Streknuo sam na navode Đukanovića da će zapošljavati još ljudi. Ostade li iko, ministre finansije, da se pita: imate li granica? Pa da se zaustavi zapošljavanje. Ljudi u kancelarijama ne mogu stolicu naći. Možemo li reći da je dosta zapošljavanja - upitao je Konatar.

Pitao je da li je povećanje broja zaposlenih dovelo do povećanja produktivnosti i profitabilnosti Elektroprivrede.

- Ako jeste, podrška. Ako nije, onda moramo da odgovorimo na neko pitanje - naveo je Konatar.

Ako se ima minus od 92 miliona eura, a povećanje operativnih troškova na više od 70 miliona eura, moramo da vidimo što se tu dešava i na šta ide novac građana Crne Gore.

- Da vidimo šta se dešava u CEDIS-u, drugim kompanijama, da li Elektroprivreda mora da pokriva gubitke povećanja zaposlenih u određenim firmama. Moramo imati odgovore na ove pitanja. Energetika je najveća razvojna šanse Crne Gore, ali se bojim da ćemo tu šansu propustiti ako se ovako budemo ponašali, i da će nam ta šansa zavisiti "od neba" - istakao je Konatar.

Predsjednik Odbora za ekonomiju, finansije i budžet Boris Mugoša smatra da nije dobar narativ da do 2020. ništa u energetskom sektoru nije valjalo, a da se poslije poboljšalo.

- Krivo mi je što kasnimo, kao s vjetroelektranama s kojima smo krenuli 2017, a Evropa 2009. godine - naveo je Mugoša.

Cijena struja je, prema njegovim riječima, uvijek bila socijalna kategorija, a nije ista kao što je bila prija. 

- Hidrologija se koristi kao argument kad je loše, ali kad je dobro onda nema efekta - rekao je Mugoša.

Pitao je da li je plaćena naknada od 600.000 za Bilećko jezero, a on tvrdi da je iznos - nula.

- Ovaj istorijski sporazum smo slavili u Skupštini - podsjetio je Mugoša.

Smatra da u praksi imamo politizaciju svega. Mugoša je rekao da troškovi zarada treba da bude koliko ima zaposlenih.

Pitao je Dragaša na šta misli kad je ranije rekao da je došlo do racionalizacije poslovanja, te koliko je ljudi zapošljeno otkako je on na čelu Elektroprivrede posljednjih šest mjeseca.

- Da li je Elektroprivreda primjer profesionalnog ili političkog menadžmenta - upitao je, pored ostalog, Mugoša.

Mugoša je kazao da će uvijek podržavati energetiku, ali ne i pristup da je sve prije 2020. bio potop.

- Podržao sam što se krenulo u profesionalizaciju menadžmenta, što su članovi odbora bili renomirani stručnjaci, ali sam kritikovao kad su oni smijenjeni i kad su dovedeni politički obojeni ljudi - naglasio je Mugoša.

Nijedan cent za Bilećko jezero

Tutundžić je govoreći o Bilećkom jezeru odgovorio da, koliko je njemu poznato, nije uplaćen nijedan cent do sada. 

- To je kompleksno pitanje. Nama, kao Ministarstvu energetike, predstavljeno je da je neophodno međudržavnog sporazuma, kako bi se stvorio pravni osnov za uplatu. Mi smo imali komunikaciju da obnovimo tu inicijativu, kako bi sredstva bila uplaćena, ali do sada nisu - rekao je, pored ostalog, Tutundžić.

Ministar finansija Novica Vuković kazao je, pored ostalog, da u ovom resoru nemaju nadležnost da utiču na visinu zarada u državnim preduzećima.

Mugoša je rekao da Vlada imenuje Odbor direktora, pa smatra da izvršna vlast ima i te kako uticaja.

Vuković je rekao da je sistem zarada urušen, a nejednakosti su nešto što zahtijeva temeljni pristup izradi novog zakona o zaradama.

- Ako pravimo poređenje sa nekim najodgovornijim pozicijama u državi, diskrepanca je primjetna - naveo je Vujović.

Mugoša je rekao da nije normalno da čelne pozicije u određenim privredim društvima imaju veće plate od premijera.

Mugoša je podsjetio da je zakonski predviđeno da se državno preduzeće može zadužiti uz odobrenje Vlade, a sa pozitivnim mišljenjem nadležnog ministarstva.

Vuković je rekao da resorno ministarstvo odlučuje da li će se prijedlogom ići ka Vladi, a na sjednici se donosi konačna odluku.

- Ne smatram da u kompletnom lancu treba svi da se usaglasimo na određenu temu, ali da to na neki način, ukoliko resorno ministarstvo ocijeni, ne treba da uspori razvoj ili neku investiciju - naveo je Vuković.

Đukanović je rekao da je najteže kad se dođe kući i čuju se neke katastrofične procjene o Elektroprivredi, a koje utiču na poslovanje kompanije, podsjećajući da su nasuprot takvim tvrdnjama nedavno u Saudijskoj Arabiji potpisali ugovor sa Masdarom, te da će to donijeti investicije vrijedno nekoliko milijardi eura.

- Ovo nije kompanija Milutina Đukanovića, niti jedne partije, već naroda. Crna Gora teško može napraviti konkurentiji proizvod od energije. Bili ste na vlasti 30 godina i ekser niste zakucali u novi izvor energije, a onda priča za 10 godina 50 miliona investicija. To je priznanje bruke i sramota - kazao je on obraćajući se opoziciji.

Prethodnih 30 godina se, prema njegovim riječima, gledalo kako će se napraviti kakva kombinacija.

- Vidjeli smo što se desilo s Možurom. Korupcija ogromna, kao i šteta po Crnu Goru - dodao je Đukanović.

Stava je da energetski sektor mora biti i ostati u državnom vlasništvu.

Dragaš je rekao da bi likvidnost Elektroprivrede Crne Gore bila ugrožena da nisu uzeli 30 miliona eura za dugoročno rješavanje kredita.

Govoreći o izmještanju korita rijeke Ćehotina kazao je da je projekat uspješno realizovan, te da se radi o izuzetno važnom projektu.

- Ćehotina se ne može zatvoriti dok se ne dobije saglasnost Uprave za vodu - rekao je Dragaš.

Govoreći o ukinutim popustima naveo je da to nije cijena.

- Popusti su profilisanje potrošača da troše manje - kazao je Dragaš.

Željezaru je, prema njegovim riječima, trebalo vratiti u državno vlasništvo. Ova kompanija na način na koji sada radi, kako je ocijenio, ne može dugo opstati, te je potrebno pronaći strateške partnere za očuvanje ove kompanije.

Ekološka rekonstrukcija još nije završena, a probni rad zvanično treba da krene od 15. juna, nakon inspekcije.

Anđušić je rekao da je ključno s ovog saslušanja da Elektroprivreda nije imala saglasnost Ministarstva finansija na zaduženje.

Đukanović je rekao da nije lako uspostaviti kult rada, jer su to u DPS-u uništili. 

- Vama je sistem kladionice. Nije lako vratiti narod da se vrati na krovove. Srušili ste kult rada. Omladina od 25 godina vozi automobile sa zatamnjenim staklima, nije to od Solar gradnje - naveo je Đukanović.

Mugoša je rekao da očekuju mišljenje Ministarstva energetike, navodeći da dokument resora za finansije, prema njegovim riječima, ne može biti temelj za davanje pozitivnog mišljenja na zaduženje Elektroprivrede. Dodaje da će sačekati dokument od resora na čijem je čelu Admir Šahmanović, pa će procijeniti zakonitost ovog posla.

On smatra da se menadžment dijeli po partijskoj osnovi, te da koordiniranje dolazi iz različitih partija.

Mugoša je na početku sjednice kazao da ministar energetike i rudarstva nije mogao danas prisustvovati saslušanju zbog drugih obaveza, te da je ponudio da se sjednica održi sjutra, 26. maja, ali je predsjednik Odbora za ekonomiju, finansije i budžet kazao da ovaj datum službenicima EPCG nije odgovarao.

J. B.