Eurodizel je od danas pojeftinio dva centa, dok se cijene benzina nijesu mijenjale, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Litar eurosupera 95 i 98 će i narednih 15 dana koštati 1,43 eura, odnosno 1,47 eura.
Cijena eurodizela biće manja dva centa i iznosiće 1,38 eura.
Lož ulje će pojeftiniti tri centa na 1,27 eura.
Posljednje promjene cijena goriva bile su 18. novembra, kada su sve vrste goriva poskupile dva do pet centi. 
Prema odredbama Uredbe o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 15. decembra, a eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata važiće od 16. decembra.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Od danas eurodizel jeftiniji dva centa

Ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović je na današnjoj sjednici Vlade predstavio detaljnu informaciju o realizaciji Programa za podsticanje energetske efikasnosti u domaćinstvima, državne mjere koja je u kratkom roku izazvala izuzetno snažan odziv građana širom zemlje.
- Snažan odziv građana, naročito u Pljevljima, pokazuje da ovaj Program precizno odgovara na potrebe energetski i ekološki najopterećenijih sredina. Dodatno usmjeravanje sredstava omogućiće da nijedan odobreni zahtjev ne ostane nefinansiran - poručio je ministar.
On je dodao da su građani jasno prepoznali značaj mjera energetske efikasnosti, koje pored uštede energije doprinose i smanjenju zagađenja vazduha.
- To je zajednički doprinos države i građana u izgradnji zdravijeg i kvalitetnijeg životnog ambijenta - istakao je Šahmanović.
Program, koji je Vlada usvojila u aprilu 2024. godine, vrijedan je 8,8 miliona eura, od čega je osam miliona obezbijeđeno iz direktne budžetske podrške Evropske komisije za prevazilaženje energetske krize. Kreiran uz podršku UNDP-a, Program ima za cilj da smanji potrošnju energije u domaćinstvima, unaprijedi komfor stanovanja i doprinese smanjenju emisija CO₂, uz angažovanje domaćih kompanija i radne snage.
- Da je riječ o programu koji odgovara na stvarne potrebe domaćinstava, potvrđuje broj prijava pristiglih nakon objave javnog poziva u avgustu 2024. godine. Komisiji je upućeno čak 4.527 zahtjeva, što je prema riječima ministra Šahmanovića pokazatelj da građani žele da ulažu u energetsku efikasnost, ali im je potrebna podrška države - navedeno je u saopštenju Ministarstva energetike i rudarstva.
U tom resoru podsjećaju da je poseban fokus ovog programa bio na opštini Pljevlja, koja se godinama suočava s povećanim nivoima zagađenja vazduha. Za Pljevlja je prvobitno opredijeljeno 1,7 miliona eura, ali je ta suma vrlo brzo utrošena zbog velikog broja građana koji su podnijeli validne zahtjeve.
U okviru druge komponente Programa, koja obuhvata energetsku sanaciju kolektivnih stambenih zgrada, podnijeto je ukupno 15 zahtjeva. Vlada je informisana da su svi odobreni, u vrijednosti od 733.063,46 eura. Na računu Fonda za zaštitu životne sredine ostalo je 815.940 eura neutrošenih sredstava. Ministar Šahmanović predložio 536 hiljada eura za preostale odobrene prijave građana Pljevalja, 230 hiljada eura za ponovno otvaranje javnog poziva u ostalim opštinama, 50 hiljada eura za upravljanje programom. 
- Program za podsticanje energetske efikasnosti u domaćinstvima ocijenjen je kao jedan od najuspješnijih primjera ulaganja u održivu energetsku tranziciju u Crnoj Gori - kažu u Ministarstvu energetike i rudarstva.
Prema informaciji Ministarstva, očekuje se da će njegova realizacija imati dugoročan uticaj na energetsku potrošnju, kvalitet vazduha i ukupni standard domaćinstava.

1084x550

Država nastavlja podršku domaćinstvima: Pljevljima pola miliona eura, ostalim opštinama 230.000 eura

Ministarstvo energetike i rudarstva potvrdilo je za Standard da su na tender za markiranje goriva pristigle dvije ponude. Oni detaljno navode proceduru, ali su izostavili imena ponuđača i, uprkos višestrukim pitanjima, nijesu odgovorili da li je u Tenderskoj komisiji bilo ostavki.
MEIR ne navodi ko su ponuđači. Za posao koji ulazi u cijenu svakog litra goriva i direktno utiče na kontrolu tržišta, neobjavljivanje imena nakon isteka roka za prijave odstupa od minimalnih standarda otvorenosti. Standard je, povrh toga, iz više izvora saznao da je u Tenderskoj komisiji bilo ostavki, odnosno pokušaja ostavke. Na to vrlo precizno pitanje Ministarstvo nije odgovorilo, niti je potvrdilo, niti demantovalo. U praksi javnih nabavki upravo takvo prećutkivanje najčešće signalizira problem u kvorumu ili kontinuitetu rada Komisije, što može dovesti u pitanje zakonitost zapisnika i kasnije rang-liste.
Standard je još 30. oktobra objavio da su učesnici tendera SICPA (Švajcarska) u konzorcijumu sa SWISSTIC DOO Podgorica, te Authentix (SAD). SWISSTIC je firma osnovana 21. jula 2025. u Podgorici. Standard je ukazao na svjež osnivački profil i pitanja o referencama, dok javni registri potvrđuju datum osnivanja i podatke o rukovodstvu. Uprkos tome, MEIR do danas nije zvanično saopštio imena ponuđača.&nbsp;
Švajcarsko Tužilaštvo (OAG) je u aprilu 2023. pravosnažno utvrdilo korporativnu krivičnu odgovornost SICPA-e zbog „organizacijskih propusta“ koji nijesu spriječili podmićivanje stranih javnih funkcionera. Izrečena je finansijska obaveza oko CHF 81 miliona (kazna i oduzimanje koristi). Iako se slučaj ne odnosi na Crnu Goru, riječ je o relevantnom reputacionom riziku za poslove koji uključuju državne prihode i poreske akcize.
SWISSTIC (lokalni partner SICPA-e) je novi pravni subjekt, osnovan u julu 2025, što pokreće pitanja o kapacitetu i iskustvu za kompleksan posao državnog markiranja.
Na pitanje o narednim koracima, MEIR se poziva na zakonsku proceduru.
- U skladu sa članom 219 Zakona o energetici, postupak javnog nadmetanja, po Javnom pozivu sprovodi Komisija za provjeru ponuda sastavljena od neparnog broja članova, koju imenuje Vlada… Komisija razmatra blagovremeno podnijete ponude, sprovodi postupak otvaranja ponuda, provjerava ponude i ocjenjuje da li su ispunjeni uslovi… te nakon sprovedenog postupka bodovanja, sačinjava rang listu ponuđača… Predlog odluke… Ministarstvo dostavlja Vladi, u roku od 15 dana od dana dostavljanja predloga Komisije. Odluku… Vlada donosi u roku od 30 dana od dana dostavljanja predloga odluke - stoji između ostalog u odgovirima Ministarstva.
Ovaj opis je normativno tačan, ali ključni rokovi ne teku od 31. oktobra, već od trenutka kada Komisija formalno preda izvještaj i rang-listu Ministarstvu.
Pošto MEIR nije potvrdio ni da je izvještaj sačinjen, ni kada je predat, javnost trenutno nema način da provjeri poštuju li se rokovi ili se odluka razvlači administrativnim tokom.

Ministarstvo potvrdilo da su stigle dvije ponude za markiranje goriva, ali ćuti o navodnoj ostavci u Tenderskoj komisiji

Energetska zajednica pohvalila je Crnu Goru za napredak u dekarbonizaciji sektora grijanja i hlađenja, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
&nbsp;Navodi se da je Crna Gora ostvarila novi uspjeh na putu energetske tranzicije.
&nbsp;- Sekretarijat Energetske zajednice pozdravio je dostavljanje sveobuhvatne analize razvoja visoko-efikasne kogeneracije i efikasnih sistema daljinskog grijanja i hlađenja, ističući da je riječ o važnom koraku ka dekarbonizaciji jednog od sektora s najvećom potrošnjom energije - navodi se u saopštenju.
Dodaju da tim dokumentom, koji je Ministarstvo izradilo u skladu sa članom 14 Direktive o energetskoj efikasnosti i obavezama iz ugovora o Energetskoj zajednici, Crna Gora pokazuje stratešku posvećenost modernizaciji energetskog sistema i usvajanju evropskih standarda.
&nbsp;Iz Ministarstva su rekli da analiza predstavlja prvi sistemski pregled načina korišćenja energije za grijanje i hlađenje u Crnoj Gori, uz identifikaciju mjera koje mogu doprinijeti smanjenju potrošnje, modernizaciji infrastrukture i prelasku na čiste izvore energije.
&nbsp;- Time postavljamo temelje za dugoročno planiranje, stabilnost energetskih politika i privlačenje investicija u održiva rješenja - saopšteno je iz Ministarstva.
&nbsp;Oni su kazali da je izrada dokumenta realizovana uz tehničku podršku Evropske banke za obnovu i razvoj kroz Regionalni program energetske efikasnosti – prozor za politički dijalog koji pruža ekspertsku podršku državama ugovornicama Energetske zajednice.
&nbsp;- Sekretarijat Energetske zajednice ocijenio je ovaj korak kao još jedan važan rezultat Crne Gore u procesu energetske tranzicije i primjer odgovornog pristupa dekarbonizaciji na regionalnom nivou - navodi se u saopštenju.

Crna Gora ostvarila novi uspjeh na putu energetske tranzicije

Sve vrste goriva od danas su jeftinije jedan do dva centa, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Litar eurosupera 95 i 98 pojeftinio je po jedan cent i košta 1,42 eura, odnosno 1,45 eura.
Cijena eurodizela od ponoći je niža dva centa i iznosi 1,32 eura.
Lož ulje je pojeftinilo dva centa na 1,26 eura.
Posljednje promjene cijena goriva bile su 12. avgusta, kada je benzin poslupio cent, a eurodizel pojeftinio tri centa
Prema odredbama Uredbe o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 8. septembra, a eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata važiće od 9. septembra.

Jeftinije sve vrste goriva

Ministar energetike i rudarstva, Admir Šahmanović, uputio je jutros apel svim kompanijama iz sektora energetike, nafte i rudarstva da doniraju sredstva za pomoć zajednicama pogođenim požarima. On će donirati svoju mjesečnu platu, a pridružiće mu se i visoko rukovodni kadar, kao i zaposleni u Ministarstvu, doniranjem sredstava.
Ministar je takođe pozvao direktore, predsjednike i članove odbora svih energetskih subjekata da slijede njegov primjer i doniraju svoje naknade, pružajući podršku onima kojima je pomoć najpotrebnija.
On je, kako se navodi u saopštenju, kazao da podrška nije samo materijalna pomoć , to je čin saosjećanja i potvrda da Crna Gora u najtežim trenucima stoji ujedinjena.
- Crna Gora ovih dana prolazi kroz teške trenutke, požari su ugrozili živote ljudi, uništili domove i narušili prirodna bogatstva naše zemlje. Ovo je trenutak kada se mjeri naša snaga kao zajednice, kada solidarnost i humanost postaju naša najveća vrijednost - navodi se u saopštenju.
.Svaka donacija, bez obzira na iznos, biće usmjerena onima kojima je pomoć najpotrebnija, porodicama koje su izgubile domove i zajednicama kojima je potrebna obnova.
- Vjerujem da ćemo, kao i mnogo puta do sada, pokazati snagu zajedništva i pomoći našoj zemlji da se oporavi - poručio je Šahmanović.

1250x600

Šahmanović će donirati platu, pozvao partnere iz resora energetike, nafte i rudarstva da pomognu građanima u sanaciji posljedica požara

Projekat druge žile podmorskog energetskog kabla sa Italijom je strateški energetski poduhvat kompanije Terna, vrijedan oko 500 miliona eura. Polaganje druge žile, najvjerovatnije će početi 2027. godine, kazali su Portalu ETV u Ministarstvu energetike i rudarstva kojim rukovodi Admir Šahmanović.
Kako dodaju, Crna Gora stvara ključne infrastrukturne preduslove za njegovo pokretanje, što uključuje snažno regionalno povezivanje i jačanje domaće elektroprenosne mreže.
Iz Ministarstva navode glavne aktivnosti vezane za ovaj projekat i njegov značaj:
• Spajanje tržišta električne energije sa italijanskim i širim evropskim tržištem, čime Crna Gora dobija stratešku poziciju energetske raskrsnice Balkana.
• Završetak dalekovoda 400 kV Lastva – Pljevlja, ukupne dužine preko 160 km, koji je sastavni dio Transbalkanskog elektroenergetskog koridora.
• Izgradnja dvostrukog dalekovoda 400 kV Pljevlja – Bajina Bašta (Bistrica), za koji je dio sredstava obezbijeđen kroz grant EU. Vrijednost projekta na crnogorskoj strani premašuje 20 miliona eura, dok su investicije na strani Srbije znatno veće.
• Ojačavanje 220 kV mreže od Albanije, preko Crne Gore, do Bosne i Hercegovine, korišćenjem visokotemperaturnih provodnika, što je trenutno u fazi izrade studije izvodljivosti, finansirane iz EBRD granta.
• Planirana izgradnja 400 kV postrojenja u trafostanici Brezna, koja će omogućiti kvalitetno priključenje novih obnovljivih izvora energije.
- Jedan od strateških projekata koji želim snažno da iniciram jeste izgradnja druge žile podmorskog kabla prema Italiji. To je infrastrukturni, ali i geopolitički projekat koji će dodatno pozicionirati Crnu Goru kao stabilnog partnera i energetsku sponu između Zapadnog Balkana i Evropske unije - kazao je ranije ministar energetike i rudarstva Šahmanović.
Podsjećamo, energetski podmorski kabl između Crne Gore i Italije zvanično je pušten u rad u novembru 2019. godine. U pitanju je dvosmjerna energetska veza od strateškog značaja za obje države i energetski most između Balkana i Evropske unije. Projekat, vrijedan oko milijardu eura, realizovan je u saradnji kompanije Terna i Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES).

Miraš Dušević

Šahmanovićev resor: Početak polaganja druge žile podmorskog kabla najvjerovatnije 2027. godine

Pokretanje aukcijskog procesa otvoriće vrata za više stotina miliona eura novih investicija, čime se stvaraju pretpostavke za ubrzani razvoj energetskog sektora, otvaranje novih radnih mjesta i jačanje energetske nezavisnosti Crne Gore, saopštio je ministar energetike i rudarstva, Admir Šahmanović, prenosi Mina biznis.
On je, na pitanje šta konkretno donosi aukcijski model koji je Ministarstvo pokrenulo, odgovorio da je to prelomni trenutak.
- Prvi put uvodimo tržišno zasnovan, fer i transparentan sistem podrške za projekte iz obnovljivih izvora energije. Pokretanjem aukcijskog procesa, gradimo modernu energetsku arhitekturu u kojoj najbolji projekti pobjeđuju jer nude najpovoljnije uslove za građane i državu - rekao je Šahmanović.
Ministarstvo energetike i rudarstva je u petak objavilo javni poziv za dodjelu tržišnih premija za projekte obnovljivih izvora energije, čime se i zvanično otvara prvi aukcijski proces u istoriji crnogorskog energetskog sektora. Ta važna faza uslijedila nakon što je Vlada u četvrtak usvojila Tendersku dokumentaciju i set pratećih akata, čime su ispunjeni svi regulatorni preduslovi za pokretanje tog strateški važnog mehanizma.
Šahmanović je naveo da se procjenjuje da će aukcija otvoriti vrata za više stotina miliona eura novih investicija, čime se stvaraju pretpostavke za ubrzani razvoj energetskog sektora, otvaranje novih radnih mjesta i jačanje energetske nezavisnosti Crne Gore.
- To je konkurencija u službi javnog interesa. A benefiti su višestruki: jačamo sigurnost snabdijevanja, otvaramo prostor za nove investicije, podižemo konkurentnost tržišta i jasnim pravilima gradimo povjerenje investitora - kazao je Šahmanović.
Na pitanje koliko je ovaj proces važan za građane, Šahmanović je odgovorio da to znači veću stabilnost, bolju otpornost sistema i dugoročno stabilnije cijene.
- Energetika ne funkcioniše izolovano. Kada ona raste, povlači i druge sektore: industriju, građevinarstvo, inženjering i turizam. To su nova radna mjesta, veći prihodi i održivi razvoj - naveo je Šahmanović.
Na pitanje koliko su ti reformski iskoraci zahtijevali sistemsku pripremu, Šahmanović je odgovorio da je iza njih temeljna, intenzivna i zajednička institucionalna reforma.
- Usvojen je Zakon o korišćenju energije iz OIE, donesen Zakon o energetici, potpuno usklađen sa EU, a završili smo čitav set podzakonskih akata u rekordnom roku - rekao je Šahmanović.
Prema njegovim riječima, to nije rezultat improvizacije, već timskog rada i odlučne vizije.
- Iskreno zahvaljujem svim koleginicama i kolegama iz Ministarstva, ali i našim partnerima: Elektroprivredi (EPCG), Crnogorskom elektroprenosnom sistemu (CGES), Crnogorskom elektrodistributivnom sistemu (CEDIS), Crnogorskom operatoru tržišta električne energije (COTEE) i Berzi električne energije (BELEN). Posebnu zahvalnost dugujemo i Evropskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD), koji nam je bio strateški oslonac u ovom procesu - dodao je Šahmanović.
On je, govoreći o o društvenoj dimenziji energetske politike, kazao da za njih energetska politika mora imati i socijalnu komponentu.
- Zato smo usvojili Pravilnik o energetskom siromaštvu, prvi sistemski mehanizam zaštite najugroženijih građana. To je politika koja vodi računa o svakom domaćinstvu, ne samo o statistikama - objasnio je Šahmanović.
On je naveo da uskoro očekuju i pozitivno mišljenje Evropske komisije (EK) o Zakonu o prekograničnoj razmjeni električne energije i gasa, čime zaokružuju harmonizaciju s takozvanim Čistim energetskim paketom EU. To ih, kako je dodao, vodi ka zatvaranju pregovaračkog Poglavlja 15 – Energetika.
- Fokus nam je trostruk, a odnosi se na regulatornu reformu, razvoj konkretnih projekata i evropsku integraciju - poručio je Šahmanović.
Do kraja godine, kako je naveo, planiraju usvajanje Nacionalnog energetskog i klimatskog plana (NECP), dokumenta koji definiše pravce razvoja do 2030. godine. Paralelno razvijaju projekte u saradnji s EPCG-om i strateškim partnerima, vodeći računa da svaki model donese korist građanima i državi.
Na pitanje je li realno da Crna Gora budel lider u regionu, Šahmanović je odgovorio apsolutno.
- Crna Gora ima prirodne preduslove za proizvodnju zelenog vodonika, sunce, vjetar i vodu. Uz NECP i Program razvoja zelenog vodonika, radimo na postavljanju temelja za pilot-projekte koji bi nas mogli pozicionirati kao regionalnog pionira u ovoj tehnologiji - precizirao je Šahmanović.
On je naveo da rade i na daljoj integraciji s EU tržištem električne energije i to kroz market coupling s Italijom i pripremu nove faze razvoja projekta druge žile podmorskog kabla.
Mehanizam za prekogranično prilagođavanje ugljenika (CBAM) i dekarbonizacija su izazovi za cijeli region. Na pitanje kako se nosimo s tim, Šahmanović je odgovorio da je CBAM realnost.
- Posebno će pogoditi energetski intenzivne industrije. Zato ubrzavamo tranziciju, jer samo one ekonomije koje sada ulažu u OIE i niskougljenične tehnologije, mogu ostati konkurentne. Današnja reforma nije samo pitanje energetske politike, već i ekonomske strategije i klimatske otpornosti - rekao je Šahmanović.
On je poručio da zna da je pred njima puno posla.
- Ali takođe znam da imamo viziju, ozbiljan tim i jaku podršku partnera. Ovaj trenutak pokazuje da znamo gdje idemo, otvaramo tržište, jačamo stabilnost, ulažemo u budućnost - naveo je Šahmanović.
Crna Gora, kako je poručio, ima potencijal da postane energetski hab regiona, most prema EU tržištu i lider u tranziciji.
- Sada je vrijeme da ubrzamo. Da vjerujemo u svoje resurse. I da zajedno gradimo energetski snažnu i suverenu Crnu Goru - zaključio je Šahmanović.

Šahmanović: Aukcija otvara vrata za više stotina miliona eura novih investicija

Ministarstvo energetike i rudarstva, na čijem je čelu Admir Šahmanović, naložilo je privremenu obustavu izvođenja rudarskih radova na određenim dijelovima flotacionih jalovišta u okviru rudnika olova i cinka „Šuplja stijena“, saznaje Portal ETV.
Ova odluka donesena je nakon inspekcijskog nadzora koji je sprovela rudarska i geološka inspekcija, a uslijed ekološkog incidenta koji je doveo do kontaminacije rijeke Ćehotine i narušavanja životne sredine.
Rudnikom upravlja kompanija Gradir Montenegro d.o.o. iz Pljevalja.
Privremena mjera ne znači potpuno zatvaranje rudnika, već je uvedena kao preventivna i zaštitna mjera kako bi se spriječile dalje posljedice po okolinu.

Nakon ekološkog incidenta u Pljevljima: Obustavljeni radovi na rudniku "Šuplja stijena"

U Crnoj Gori su od ponoći skuplje sve vrste goriva, od dva do osam centi po litru, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
EURO SUPER 98 poskupitio je tri centa, na 1.49 eura, a EURO SUPER 95 dva centa, na 1,45 eura.
EURODIZEL skuplji je osam centi, pa nova cijena iznosi 1,38 eura po litru, a lož ulje je skuplje sedam centi i košta 1,31 eura.
- Nedavne tenzije na Bliskom istoku, posebno između Irana i Izraela, dovele su do privremenog rasta cijena nafte na svjetskom tržištu. Ova promjena se, očekivano, odrazila i na cijene naftnih derivata u Crnoj Gori, što je potvrđeno posljednjim obračunom. Ipak, želimo naglasiti da sigurnost snabdijevanja nije ugrožena – svi lanci distribucije funkcionišu uredno i bez zastoja - naveli su iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Ističu da ova situacija još jednom potvrđuje značaj uspostavljanja strateških rezervi naftnih derivata, koje bi u sličnim kriznim okolnostima omogućile ublažavanje naglih oscilacija i dodatnu zaštitu domaćeg tržišta.
- Podsjećamo da su cijene goriva u Crnoj Gori i dalje među najnižima u regionu. Prateći najnovije podatke sa svjetskog tržišta, očekujemo da bi u narednom periodu moglo doći do stabilizacije i postepenog pada cijena - naglašavaju iz Ministarstva.
Saglasno odredbama Uredbe o načinu i visini elemenata na osnovu kojih se formiraju maksimalne cijene naftnih derivata naredni obračun će se obaviti 16. jula, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 17. jula.

Gorivo skuplje od dva do osam centi

Futsal reprezentacija Crne Gore u preliminarnoj rundi kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2028. godine igraće u grupi D, u kojoj su još Kosovo, Austrija i Gibraltar, odlučeno je danas žrijebom u Nionu.
Domaćin turnira, koji će biti odigran od 6. do 15. aprila naredne godine, biće naknadno određen.
Plasman u glavnu fazu kvalifikacija izboriće po dvije najbolje plasirane ekipe u grupi.
U A grupi igraće Danska, Andora, Malta i Škotska, u B grupi Švedska, Engleska, Švajcarska i Sjeverna Irska, dok će u Grupi rivali biti Sjeverna Makedonija, Litvanija, Turska i Bugarska.
Grupu E čine Letonija, Albanija, Kipar i San Marino, dok su u F grupu svrstani Grčka, Norveška, Izrael i Estonija.

Futsal: Crna Gora ugrupi sa Kosovom, Austrijom i Gibraltarom

Kik bokser Budućnosti Nemanja Čađenović najbolji je sportista Podgorice u 2025. godini, u tradicionalnom izboru Sekretarijata za sport Glavnog grada.
Titulu najboljeg kluba dijele Tekvodno klub S3 i Ženski košarkaški klub Budućnost Bemax, dok je za najboljeg trenera izabran Vlado Stanišić, trener tekvodno kluba S3.
- Čađenović je kik boks u Crnoj Gori vratio na velika vrata, obilježivši godinu na izmaku osvajanjem srebrne medalje na seniorskom prvenstvu svijeta u Abu Dabiju. U konkurenciji 28 žestokih boraca, sjajni 24-godišnjak počeo je takmičenje kao prvi na rang listi, a dogurao je čak do finala discipline lou-kik (kategorija do 71 kilogram) - piše u saopštenju Sekretarijata.
Navodi se da srebrna medalja Čađenovića predstavlja najbolji rezultat crnogorskog kik boksa još od 2009. godine, kada je današnji selektor Goran Radonjić bio svjetski šampion.
- Najuspješniji klub u 2025. godini je Tekvondo klub S3, dominantno zahvaljujući rezultatima fenomenalne Andree Berišaj, koja je za samo mjesec dana donijela tri odličja sa velikih takmičenja, ali &nbsp;prema Pravilniku Sekretarijata za sport nije mogla biti u konkurenciji za sportistkinju godine, s obzirom da nema prebivalište u Podgorici - ističe se u saopštenju.
Navodi se da S3 titulu dijeli Ženski košarkaški klub Budućnost koji je ostvario fantastičan rezultat osvajajanjem regionalnog takmičenja WABA liga, savladavši u finalu fajnal fora u Celju favorizovanog domaćina.
Za najboljeg trenera proglašen je Vlado Stanišić, strateg Tekvondo kluba S3, čiji su se takmičari istakli u 2025. godini vrhunskim rezultatima na evropskoj i svjetskoj sceni”.
Plakete za vrhunske rezultate u seniorskoj konkurenciji na najvećim planetarnim takmičenjima dobiće Andrea Berišaj (TK S3), Nenad Dulović (KK Omladinac), Arso Milić (Džiji džicu klub Arso Milić), Krsto Radulović, Mladen Bojanović, Selma Ličina, Jelena Vukčević, Pavle Đurišić, Kristina Radosavović, Savo Jaredić (džiju džicu Fenix), Nikola Perović, Branka Mujović (Džiju džicu Stara Varoš), Emir Delijić (Džiju džicu Montenegro top team), kao i sjajni parastonoteniser Luka Bakić.
Nagrade za izuzetan doprinos razvoju, organizovanju i unapređenju sporta u Titogradu (Podgorici) zaslužili su Ljiljana Vučević (rukomet), Bajram Ademović (boks), Dragan Vujović (fudbal), Petar Caco Ljumović (fudbal), Dragoljub Kopitović (karate), Veselin Mićović (karate).
Plaketama za ostvarene rezultate u 2025. godini biće nagrađeni Viktor Dukić (Kik boks klub Rad), Helena Backović, Una Raković, Jovana Damjanović (Karate klub Omladinac), Katarina Vlahović (Karate klub Iskra), Pavle Mugoša, Balša Đurišić, Ana Asanović, Matija Radulović (džiju džicu Fenix), Mario Marić (Džiju džicu Montenegro top team), Vladana Popović (Džiju džicu Arso Milić), Edin Alković, Nikola Ilić (Bokserski klub Podgorica), Lana Boljević (Tekvodno klub Olimp), Dušan Radulović (Tekvodno klub S3) .
Isto priznanje dobiće i Aleksa Rašović, Balša Sinđić, Boris Ilin, Uroš Tomić, Jovan Đukanović, Elena Jovanović, Dobrivoje Janković, Ivan Kilibarda, Petar Ilin, Andrija Lekić, Petar Džudović (Džiju džicu Stara varoš), Mia Vuksanović, Sofija Delić, Lara Burzanović, Jovana Tešović, Maša Ulićević, Martina Knežević (Ženski rukometni klub Budućnost), Petar Brnović, Jakša Milanović, Andrija Aleksić, Danilo Savović, Luka Cerović, Luka Novaković i Andrej Durutović (PVK Budućnost), Filip Kunčer (Auto moto klub Podgorica racing) i Marija Zogović (Planinarski klub Komovi). 
 
Tradicionalno, izabrani su i perspektivniji sportisti Glavnog grada – Vuk Dragojević (Karate klub Omladinac), Dušan Radulović (Tekvodno klub S3), Vojin Radošević (Džudo klub Nenad Sinanović), Lazar Ivanović (Karate klub Panter), Maksim Bulatović (Džudo klub Stara varoš), Nina Krulj (Karate klub Budućnost), Damjan Bešović (Fudbalski klub Stari aerodrom), Simon Sošić (Fudbalski klub Budućnost), Tamara Jovović (Ženski fudbalski klub Budućnost), Filip Pešterac (Karate akademija TN), Mateja Đonović (Košarkaški klub Junior), Lola Racković (Ženski košarkaški klub Budućnost Bemax), Anđelina Jeknić (Ženski rukometni klub Budućnost), Luka Milošević (Odbojkaški klub Budućnost) i Elena Jovanović (Ženski odbojkaški klub Budućnost).
Priznanje za razvoj i promociju sporta osoba sa invaliditetom ide u ruke novinara Emila Ličine, dok će plakete za poseban doprinos u razvoju školskog sporta biti uručene Ivani Bulatović (Osnovna škola “Sutjeska”) i Mariji Mitrović (Gimnazija “Slobodan Škerović”).
Plaketu za dostignuća u netakmičarskom sportu zaslužio je Aikido klub Podgorica, dok će za uspješnu saradnju u realizaciji programskih aktivnosti Sekretarijata za sport biti nagrađen Direktorat za vanredne situacije MUP-a.
Zlatnu plaketu za promociju i razvoj sportske rekreacije dobiće Lidija Pejović iz Sportsko rekreativnog društva Podgorica i NVU Sportski veterani Morača, dok će zahvalnicu za medijsku promociju aktivnosti Sekretarijata za sport dobiti RTV Podgorica i Nina Danilović (TV Prva).
Specijalnu nagradu u godini velikog jubileja, 100. rođendana kluba, dobiće Fudbalski klub Budućnost.
Sekretarijat za sport posthumno će dodijeliti plaketu porodici zaslužnog sportskog radnika za doprinos razvoju sporta u Titogradu (Podgorici) - legendarnom igraču i treneru FK Budućnost Savu Macu Rogošiću.
Svečana ceremonija dodjele priznanja najuspješnijim sportistima i sportskim radnicima u godini na izmaku biće upriličena 22. decembra u Hotelu VOCO u 12 sati.

Čađenović sportista Podgorice, Budućnost Bemax i Tekvondo S3 najbolji klubovi, Stanišić najbolji trener

Dobitnica Nobelove nagrade za mir 2023. Narges Mohamadi uhapšena je u Iranu, saopštili su danas njeni simpatizeri.
Fondacija koja nosi njeno ime saopštila je da je Mohamadi uhapšena na komemoraciji jednom advokatu za ljudska prava koji je nedavno nađen mrtav.
Iran se za sada nije oglašavao o ovom hapšenju.
Međutim, pristalice Mohamadijeve mjesecima su upozoravale da postoji rizik da ona ponovo bude uhapšena, nakon što je puštena iz zatvora u decembru 2024. godine iz medicinskih razloga.
Iako je na slobodi trebala da bude samo tri sedmice, ostala je duže, vjerovatno zato što su aktivisti i države Zapada vršili pritisak na Iran da ona ostane na slobodi.
Mohamadi je i dalje nastavila svoj aktivizam javnim protestima i gostovanjima u stranim medijima, uključujući demonstracije ispred teheranskog zatvora Evin, gdje je bila držana.

Dobitnica Nobelove nagrade za mir uhapšena u Iranu

Predsjednik Skupšine Andrija Mandić prirediće u ponedjeljak prijem povodom 120 godina od donošenja Ustava za Knjaževinu Crnu Goru, saopšteno je iz parlamenta.
Prijem će, kako je najavljeno, biti organizovan u hotelu Hilton, nakon čega će svečanost biti nastavljena prigodnim programom.
Iz Skupštine su rekli da će u okviru obilježavanja jubileja, parlament prirediti i okrugli sto u utorak u vili Gorica.

Mandić u ponedjeljak organizuje prijem povodom 120 godina od donošenja Ustava Knjaževine Crne Gore

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Alen Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, juče se oglasio na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.5144%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvideo-dario-u-sarajevu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Portal ETV objavio je informaciju nakon što nam se obratilo više Pljevljaka, ogorčeni Vranešovim prisustvom na svečanoj večeri, zbog njegove nacionalističke, šovinističke politike koju propagira, a dostavljen nam je i snimak sa tog druženja. - Udruženje Pljevljaka u Sarajevu postoji više od trideset godina i okuplja ljude rođene u Pljevljima koji danas žive u Sarajevu, kao i naše sugrađane koji su porijeklom iz Pljevalja. Naš cilj je isključivo njegovanje tradicije i međusobnih veza. Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9" data-rendition-name="original" width="728" height="1599" loading="lazy" alt="Objava Alena Sulejmanovića"> <figcaption>Objava Alena Sulejmanovića(Photo: Fejsbuk - stop kadar)</figcaption> </figure>  Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je Sulejmanović. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu na društvenoj mređi Instagram pohvalio se sam Vraneš objavom 6. decembra. Objavio je fotografiju i napisao da je u Sarajevu na poziv Sulejmanovića. A na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša, kako smo objavili, potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“. Vraneš je, podsjetili smo u tekstu 8. decembra, prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. kada je bio zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Aktuelni predsjednik Opštine Pljevlja nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. Podsjetili smo da Vraneš predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.&nbsp; Opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja nedavno je finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...&nbsp; Od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića. Na Instagramu je imao i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“, a u jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...

Tag: ministarstvo-energetike-i-rudarstva