<p>Vlada premijera <b>Milojka Spajića</b> donijela je oko dvije hiljade imenovanja i razrješenja javnih funkcionera bez obrazloženja, više od polovine sjednica održala elektronski, a stotinu tačaka dnevnog reda označila tajnim, piše Radio Slobodna Evropa.</p> <p>Vlada je izabrana krajem oktobra 2023.</p> <p>Nakon sjednica, Vlada izdaje saopštenja, dok su konferencije za medije rijetkost.</p> <p>- Uzimajući sve u obzir - format sjednica, broj internih tačaka i izostanak javne komunikacije, može se zaključiti da je ovo jedna od najnetransparentnijih vlada u posljednjih nekoliko izbornih ciklusa - ocjenjuje za Radio Slobodnu Evropu <b>Nikola Mirković</b> iz Centra za građansko obrazovanje.</p> <p>U istom periodu, kako navodi, nekoliko članova Vlade uz minimalni radni učinak, zabilježili su maksimalno pređenu kilometražu službenim vozilima.</p> <p>Spajićeva i dvije prethodne Vlade izgubile su preko 15 miliona eura zbog sudskih postupaka u samo dva ministarstva - unutrašnjih poslova i odbrane.</p> <p>Crna Gora ima čak 32 člana Vlade, uključujući sedam potpredsjednika, više od bilo koje zemlje Evropske unije.</p> <p>Na pitanja RSE o načinu rada i nalazima analiza, iz Vlade nije stigao odgovor.</p> <h2><b>Imenovanja javnih funkcionera u porastu</b></h2> <p>Uprkos apelima Evropske unije za depolitizaciju i profesionalizaciju javne uprave, i činjenicu da se oko 40 odsto završnih mjerila u pregovorima sa EU odnosi na racionalizaciju - broj zaposlenih u crnogorskom javnom sektoru raste.</p> <p>U javnoj upravi radi 53.648, što je preko dvije hiljade više u odnosu na 2022.</p> <p>Spajićeva Vlada donijela je, od formiranja, 1.195 odluka o imenovanjima i 697 o razrješenjima javnih funkcionera, uglavnom bez ikakvog obrazloženja, evaluacije prethodnog učinka ili jasnih kriterijuma.</p> <p>- To podriva ionako slabe principe institucionalne odgovornosti i potvrđuje stihijsko i dnevno-politički upravljanje. Administracija raste, a ključne funkcije ostaju podložne partijskim interesima i ličnim vezama - ocjenjuje Nikola Mirković iz CGO-a.</p> <p>Ujedno, od početka Spajićevog mandata<b> </b>do kraja februara ove godine samo 41 osoba došla je na poziciju putem konkursa, podaci su Instituta Alternativa.</p> <p>Istovremeno preko 300 osoba je postavljeno za vršioce dužnosti.</p> <h2><b>Elektronske sjednice</b></h2> <p>Do kraja aprila Vlada je održala 146 sjednica, od čega su 104 bile u elektronskom formatu, bez fizičkog prisustva ministara i javne rasprave.</p> <p>Na njima su se, između ostalog, donosili sporazumi sa stranim državama, vizne olakšice…</p> <p>Riječ je o formatu koji bi trebalo da se koristi isključivo u hitnim ili vanrednim okolnostima, navode u CGO, koji je objavio ove podatke.</p> <p>- Neshvatljivo je da se o važnim stvarima, koja uključuju obrazovanje, zdravstvo, bezbjednost, budžet i kadrovska rješenja odlučuje putem telefona, e-maila, pa čak i aplikacija za dopisivanje, često noću i vikendima - kaže Mirković.</p> <p>Demokratija, navodi, ne funkcioniše na 'mute', "potrebni su otvorenost, argumentacija i odgovornost".</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250304150340_76f9302db61038630436799ef165df785d30c2aac37a06b478e2eb3c0ca5487c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250304150340_76f9302db61038630436799ef165df785d30c2aac37a06b478e2eb3c0ca5487c" data-rendition-name="original" width="3648" height="5472" loading="lazy" alt="Nikola Mirković"> <figcaption>Nikola Mirković<span>(Photo: Centar za građansko obrazovanje)</span></figcaption> </figure>  <h2><b>Interne i tajne tačke</b></h2> <p>A nevladin Institut Alternativa problematizuje čestu upotrebu oznake "interno" ili "tajno" u tačkama dnevnog reda.</p> <p>Prema njihovoj analizi , za 15 mjeseci mandata čak 118 tačaka dnevnog reda Vlada je proglasila tajnim, pri čemu su javnosti uskraćeni čak i njihovi nazivi.</p> <p>- Nejasno je kako bi objavljivanje samih naziva tih tačaka moglo izazvati 'teže štetne posljedice po bezbjednost i interese države', što je zakonski uslov za određivanje statusa tajnosti - kazala je <b>Nikolina Radonjić </b>iz Instituta Alternativa.</p> <p>Na pitanja RSE-a o ovakvoj praksi rada iz Vlade nisu odgovorili.</p> <p>Na primjedbe nevladinog sektora o zabrinjavajućem broju elektronskih sjednica iz Spajićevog kabineta su ranije kazali da rade u skladu sa zakonom, te da su svi članovi Kabineta pravovremeno upoznati sa materijalima o kojima se odlučuje.</p> <p>"Oznaka "interno" štiti podatke čijim bi objavljivanjem mogle nastupiti štetne posljedice. Shodno Zakonu o tajnosti podataka, tačke pod oznakom ‘interno’ dostupne su javnosti istekom zakonskog roka", saopštili su ranije.</p> <p>Prema Zakonu o tajnosti podataka, dokumentima pod oznakom "tajno" tajnost prestaje za 15 godina, a onima označenima kao "interno" za dvije.</p> <h2><b>Nedostatak konferencija za medije</b></h2> <p>Vlada sa javnošću uglavnom komunicira putem saopštenja za javnost.</p> <p>- Odnos prema medijima je nedopustiv. Pres konferencije nakon sjednica su rijetke, a i kad se održe su ograničenog karaktera. Saopštenje na sajtu Vlade ostaje glavni izvor, često nekompletna, nekada i bez ključnih informacija - navodi Mirković.</p> <p>Raniji predlog CGO-a da sjednice budu otvorene za javnost je odbijen, uz objašnjenje da za otvorene sjednice nema tehničkih i finansijskih uslova.</p> <p>- Iako znamo da su takvi uslovi postojali u vrijeme prethodne Vlade Dritana Abazovića kada su se sve sjednice prenosile uživo - naglašava Mirković.</p> <h2><b>Ignorisanje parlamenta</b></h2> <p>Premijer Milojko Spajić, održao je sedam premijerskih sati za godinu i po iako je, po poslovniku Skupštine bio u obavezi, do održi 13.</p> <p>Premijerski sat je mehanizam kojim Skupština, kroz poslanička pitanja premijeru i ministrima, nadzire rad Vlade. Poslovnik predviđa da se održava jednom mjesečno tokom jesenjeg i proljećnjeg zasjedanja.</p> <p>Ove godine održana samo jedna sjednica, iako su trebalo da budu tri. Zakazane sjednice su otkazivane ili nisu realizovane.</p> <h2><b>Milionski gubici zbog neadekvatnog upravljanja radnim sporovima</b></h2> <p>Neadekvatna razrješenja Vlade uzrokovala su od 2020. do 2023. gotovo 6.000 radnih sporova.</p> <p>Država je do sada, prema podacima Državne revizorske institucije izgubila više od 15,5 miliona eura u sudskim sporovima - 11,6 miliona samo u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) i 4 miliona u Ministarstvu odbrane.</p> <p>Za druge resore nema podataka.</p> <h2><b>Hiljade kilometara službenim vozilima</b></h2> <p>CGO kao poseban problem u radu članova Vlade, ističe upotrebu službenih vozila.</p> <p>Analizirajući rad ministara naveli su dva primjera - potpredsjednika Vlade <b>Budimira Aleksića </b>iz Nove sprske demokratije i <b>Miluna Zogovića</b> iz Demokratske narodne partije. Ove partije bile su dio rasformiranog Demokratskog fronta.</p> <p>U Vladu su ušli nakon rekonstrukcije Spajićevog kabineta jula prošle godine.</p> <p>Oba potpredsjednika mjesečno su prelazi i do 5.000 kilometara službenim Mercedesima.</p> <p>Zajedničko im je da su na početku mandata službeno posjetili Beograd.</p> <p>Tokom više od devet mjeseci, na sajtu Vlade je zabilježeno da je Aleksić imao 13 sastanaka sa nešto više od 10 sagovornika.</p> <p>Najavljen je i njegov prvi službeni put poslije Beograda - krajem maja posjetiće Kinu.</p> <p>Zogović je, u istom periodu prema zvaničnoj statistici imao 16 aktivnosti, izuzimajući slanje čestitki i saučešća.</p> <p>Među njima su sastanci, radna posjeta Žabljaku, otvaranje Evropskog prvenstva u šahu, govor na konferenciji u Podgorici „Pojas i put“ oko saradnje sa Kinom...</p> <p>I ministar bez portfelja <b>Milutin Butorović</b> imao je tokom devet mjeseci tek par aktivnosti poput čestitki, gostovanja u medijima, dva sastanka i dva reagovanja. Imao je i jedno međunarodno putovanje.</p> <p>Išao je u Brisel na sastanak sa ambasadorom Crne Gore u EU, Petrom Markovićem.</p> <p>Istovremeno je u Crnoj Gori, službenim Mercedesom, dnevno prelazio skoro 300 kilometara.</p> <p>Dokumentacija o korišćenju vozila pokazuje nepravilnosti, uključujući nepotpune i moguće falsifikovane naloge, kažu u CGO.</p> <h2>Gdje je rješenje?</h2> <p>Nikola Mirković smatra da bi zakon o Vladi mogao ograničiti zloupotrebe i partijsku raspodjelu funkcija.</p> <p>- Osim što bi Zakonom o Vladi trebalo ograničiti široku organizaciju Vlade, taj mehanizam se mogao iskoristiti da se političke pozicije poput državnih sekretara svedu na minimum - istakao je Mirković.</p> <p>Crnogorska Vlada, osim 32 člana, ima i 54 državna sekretara.</p> <p>Prema posljednjem popisu Crna Gora ima 633.000 stanovnika.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Spajićeva Vlada donijela oko 2.000 imenovanja i razrješenja javnih funkcionera bez obrazloženja

<p>Centar za građansko obrazovanje je, od svojih prvih prijedloga organizacije Vlade, iz 2016. godine, zagovarao model kompaktne i funkcionalne Vlade sa jednim potpredsjednikom. Posljednjim dostupnim nacrtom Zakona o Vladi predviđena su maksimalno četiri potpredsjednika. Međutim, danas imamo najglomazniju Vladu u Evropi – sa 32 člana i čak sedam potpredsjednika, saopštili su iz ove nevladine organizacije, podsjećajući da neki od potpredsjednika imaju preklapajuće nadležnosti, a svi zajedno mogu imati više od 30 savjetnika, pored administrativno-tehničkog osoblja i brojnih drugih privilegija koje uživaju.&nbsp;</p>
<p>CGO kroz seriju kratkih osvrta daje uvid u strukturu Vlade i što su aktivnosti, po zvanično dostupnim podacima, pojedinih članova našeg skupog aparata izvršne vlasti.</p>
<p>Podsjećaju da se prethodni osvrt odnosio na ministra bez portfelja <b>Milutina Butorovića</b> iz PES-a.&nbsp;</p>
<p>Nakon rekonstrukcije 44. Vlade, 23. jula 2024. godine, partije koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG) – Nova srpska demokratija (Nova) i Demokratska narodna partije (DNP) – postale su i formalno dio izvršne vlasti na najvišem nivou, sa nekoliko ministara i potpredsjednika. <b>Budimir Aleksić</b> iz Nove imenovan je za potpredsjednika za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama, dok je <b>Milun Zogović</b> iz DNP-a preuzeo poziciju potpredsjednika Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj.</p>
<p>Jedna od prvih aktivnosti oba ova potpredsjednika bila je zvanična posjeta Beogradu i susreti za zvaničnicima Srbije. Aleksić se sreo sa ministrom kulture <b>Nikolom Selakovićem</b>, a Zogović je, zajedno sa partijskom koleginicom ministarkom <b>Majom Vukićević</b>, razgovarao sa predsjednicom Skupštine Srbije <b>Anom Brnabić</b>.</p>
<p>Većina Aleksićevih aktivnosti kasnije je bila protokolarnog karaktera, uključujući po jedan susret sa ambasadorima Velike Britanije i šefom Delegacije EU, kao i dva sa otpravnicom poslova NR Kine, predstavnicima Jevrejske zajednice i građanskim aktivistom <b>Aleksandrom Sašom Zekovićem</b>. Takođe, primio je delegaciju Srpskog nacionalnog savjeta Crne Gore (SNS CG), zatim predstavnike Organizacionog odbora nagrade „Prosvijetitelj“ i imao radnu posjetu Matici srpskoj u Crnoj Gori. Održao je i sastanak sa delegacijom Univerziteta Crne Gore (UCG) i <b>Maksimom Vučinićem</b>, predsjednikom OD COTEE (Crnogorski operator tržišta električne energije) u cilju intenziviranja saradnje UCG i privrede, kako je navedeno na sajtu. Tokom više od devet mjeseci, na sajtu Vlade zabilježeno je da je Aleksić imao 13 sastanaka sa nešto više od 10 različitih sagovornika. Takođe, najavljeno je da će od 21. do 27. maja boraviti u NR Kini, što mu je prvi službeni put poslije Beograda.</p>
<p>Stručnu podršku Aleksiću pružaju i četiri savjetnika – <b>Zoran Dubljević</b>,<b> Dragan Vukić</b>, <b>Miljan Stanišić</b> i <b>Sanja Jokić</b>. Njihove biografije, ka oni Aleksićeva, nisu dostupne javnosti na sajtu potpredsjednika Vlade. Pretragom se mogu naći podaci da je Dubljević završio engleski jezik, Stanišić sociologiju, a Vukić i Jokić pravo, uz naznaku da su Vukić i Jokić dugogodišnji funkcioneri SNP-a. Dodatno, u platformi za posjetu NR Kini pominje se kao njegov savjetnik mr <b>Aleksandar Ćuković</b>, koji nije naveden na samoj stranici kao dio stalnog savjetničkog tima. Pored toga, Aleksiću je na raspolaganju administrativno-tehničko osoblje.</p>
<p>Na drugoj strani, Zogović je, sudeći po zvaničnoj stranici, imao 16 aktivnosti, ako se izuzmu čestitke za dan Opštine Plužine, za novogodišnje i Vaskršnje praznike, saučešće državnom vrhu Srbije zbog tragedije u Novom Sadu i javno saučešće porodicama nastradalih, saučešće svim građanima Cetinja povodom tragedije na Cetinju, i najava gostovanja na RTCG. Tu su susreti sa britanskom ambasadorkom, ambasadorom EU u Crnoj Gori, otpravnicom poslova NR, a dodatno sa šefom regionalnog ekonomskog odjeljenja za Zapadni Balkan i francuskom ambasadorkom, kao i stalnom predstavnicom UNDP-a. Zogović je imao sastanke i sa predstavnicima Stalnog sekretarijata transportne zajednice, zajedno sa ministarkom saobraćaja Vukićević, radnu posjetu opštini Žabljak sa ministarkom <b>Simonidom Kordić</b>, a primio je i francusko udruženje poslodavaca MEDEF i imao sastanak sa delegacijom predstavnika građevinskih i infrastrukturnih azerbejdžanskih kompanija. Što se tiče događaja, Zogović je otvorio Evropsko prvenstvo u šahu u Petrovcu, govorio na konferenciji u Podgorici „Pojas i put“ oko saradnje Kine i zemalja centralne i istočne Evrope i prisustvovao potpisivanju ugovora između CEDIS-a i EBRD-a za finansiranje projekta CEDIS SCADA - Pametna digitalizacija. Takođe, predsjedavao je konstitutivnom i drugom sjednicom Koordinacionog tijela za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora.</p>
<p>Njegov savjetnički tim čine <b>Milena Đurović</b> i politički veteran <b>Predrag Bulatović</b>, čije biografije, kao i Zogovićeva, nijesu postavljene na sajtu, ali se pretragom može naći da je Đurović diplomirani politikolog. Dodatno, tu je i tehničko-administrativno osoblje.&nbsp;</p>
<p>Zvanični podaci sa sajta Vlade ukazuju da su aktivnosti oba ova potpredsjednika ograničene i uglavnom protokolarne, a što je u nesrazmjeri sa korišćenjem zaduženih službenih vozila iz Generalnog sekretarijata Vlade Crne Gore, marke Mercedes E280 (PGCG-298 - Aleksić i PGCG-302 - Zogović). Naime, ovim vozilima Aleksić i Zogović mjesečno su prelazili i do 5000 km, kao što je to bio slučaj sa Aleksićem u januaru 2025. godine, iako je tog mjeseca zvanično imao samo jedan sastanak u Podgorici – radnu posjetu Matici srpskoj. Dostupni putni nalozi ukazuju i na brojne nepravilnosti – neprecizno ili nepotpuno unijeti podaci, nečitko pisani nalozi s nedostajućim informacijama o kilometraži ili stanju brojila, a za pojedine postoji sumnja i da su naknadno prepravljani. Takođe, podaci ukazuju da su službena vozila koristili praznicima i u privatne svrhe.</p>
<p>Na partijskoj liniji, DNP značajno promoviše rad Zogovića i njegove medijske nastupe, dok su na društvenim mrežama Nove prenošene samo pojedine zvanične aktivnosti Aleksića.</p>
<p>Aprilska zarada Aleksića, prema javno dostupnim informacijama, iznosila je 2055.70 eura, a Zogovića 1805.31 eura, uz ostale beneficije.</p>
<p>Iako bi funkcije potpredsjednika trebalo da imaju važnu ulogu u upravljanju resorima i koordinaciji vladinih politika, u slučaju Budimira Aleksića i Miluna Zogovića dostupni podaci ukazuju na formalistički i pretežno protokolaran angažman. Ovo je i prilog naglašenoj potrebi preispitivanja glomazne strukture Vlade, ali i insistiranja na transparentnosti, odgovornosti i rezultatima, a ne samo privilegijama.</p>

1084x550

CGO: Službeni Mercedesi rade punom parom, Aleksić i Zogović nešto manje

<p>Ukupna vrijednost bulevara Vojislavljevića, čija je gradnja počela danas, iznosi 14,43 miliona eura sa porezom na dodatu vrijednost (PDV), a biće završen za 18 mjeseci, saopšteno je iz Ministarstva saobraćaja.</p>
<p>Potpredsjednik Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj,<b> Milun Zogović</b>, saopštio je da je projektom predviđena izgradnja javne rasvjete, atmosferske i fekalne kanalizacije, vodovodnih i telekomunikacionih instalacija, te saobraćajne i svjetlosne signalizacije.</p>
<p>On je kazao da će na potezu od Ulice 4. jula do mosta na Morači biti šest raskrsnica.</p>
<p>Zogović je pohvalio rad Ministarstva saobraćaja i ministarke<b> Maje Vukićević</b> i naveo da i ovaj projekat pokazuje da taj resor radi u korist građana.</p>
<p>Iz Ministarstva su rekli da se radi o jednom od značajnih infrastrukturnih projekata Glavnog grada i tog Vladinog resora, koji se realizuje preko Uprave za saobraćaj, odnosno o projektu izgradnje bulevara u Ulici Vojislavljevića, na potezu od kružne raskrsnice u Ulici 4. jula do mosta preko rijeke Morače.</p>
<p>- Radi se o rekonstrukciji postojeće saobraćajnice u moderni bulevarski profil u dužini od oko 3,2 kilometra. Projektom je predviđena izgradnja dvije kolovozne trake sa po dvije saobraćajne trake, razdjelnim pojasom, obostranim trotoarima i biciklističkim stazama, kao i zelenim pojasima – što ukupno daje širinu puta od 24 do 26,5 metara - navodi se u saopštenju.</p>
<p>Planirana je i izgradnja tri kružne i tri četvorokrake raskrsnice, uz savremenu svjetlosnu signalizaciju. Pored toga, obuhvaćeni su radovi na javnoј rasvjeti, atmosferskoj i fekalnoj kanalizaciji, vodovodu, telekomunikacionim instalacijama i saobraćajnoj signalizaciji.</p>
<p>Radove finansiraju Uprava za saobraćaj u iznosu od 9,12 miliona eura i Glavni grad u iznosu od 5,3 miliona eura.</p>
<p>Izvođač radova je Crnagoraput, dok nadzor realizuje Građevinski nadzor i laboratorijska ispitivanja. Rok za izvođenje radova je 18 mjeseci.</p>
<p>- Ovo nije izolovan projekat, već dio šire razvojne vizije Ministarstva saobraćaja kada je u pitanju unapređenje saobraćajne infrastrukture, posebno u Glavnom gradu Podgorici - navodi se u saopštenju.</p>
<p>Iz Ministarstva su rekli da im je zadatak da rasterete gradske ulice, smanje gužve, buku i zagađenje i najvažnije, da povećaju bezbjednost svih učesnika u saobraćaju, naročito pješaka i biciklista.</p>
<p>- Naša je obaveza da gradimo održiv i funkcionalan saobraćajni sistem, koji prati potrebe savremenog grada i doprinosi boljem kvalitetu života svih građana - zaključuje se u saopštenju.</p>

Vrijednost investicije za Bulevar Vojislavljevića 14,43 miliona eura

<p>Narativ da je dijalog o srpskom jeziku i dvojnom državljanstvu tema koja izaziva podjele u društvu, klasična je zamjena teza, sa jasnim elementima društvene neodgovornosti, kazao je potpredsjednik Vlade <b>Milun Zogović</b>.</p>
<p>Kako je istakao, takvo pojednostavljivanje ima za cilj "očuvanje rigidnih diskriminatorskih tekovina prema najbrojnijoj jezičkoj zajednici koje su na žalost i dalje na snazi."</p>
<p>- Da ne govorimo o logičkoj neodrživosti pristupa da je dijalog o otklanjanju diskriminacije koja narušava osnovna ljudska prava i ljudsko dostojanstvo najbrojnije jezičke i po rezultatima popisa druge po brojnosti nacionalne zajednice, „pitanje koje dijeli“. Pristup nametanja neophodnosti očuvanja važeće i aktuelne diskriminacije lišen je svih elemenata dobronamjernosti a što neophodno prati i nedostatak društvene i državničke odgovornosti. Gdje postoji dobra namjera i društvena odgovornost ne postoji dilema da li prednost treba dati dijalogu ili diskriminaciji. Još od vremena Sofista a i prije njih, dijalog je uspostavljen kao najbolji i najnapredniji instrument za iznalaženje rešenja i raspravljanje problema. Sva važna i velika pitanja se još od tog vremena ipak na kraju moraju rešavati dijalogom. Ne želim da vjerujem da je nivo crnogorske političke i društvene fantastičnosti dosegao do neslućenih visina gdje konceptualno diskriminacija dobija primat u odnosu na dijalog naveo je Zogović u saopštenju za javnost.</p>
<p>Prema njegovim riječima, ako je istrajavanje na diskriminaciji dominantan pristup, jasno je da nema mjesta dijalogu kao najprirodnijem instrumentu za traženje i iznalaženje rešenja.</p>
<p>- Da ne govorimo o ataku na zdravu logiku gdje se otvaranje širokog društvenog dijaloga o otklanjanju diskriminacije i potreba uvažavanja rezultata popisa stanovništva želi medijskim falsifikatom prestaviti kao tabu tema koja izaziva podjele. Baš kao što je jagnje uzvodno mutilo vodu vuku, tako se i traženjem dijaloga o tako bitnim temama kao što su pitanje srpskog jezika i dvojnog drževljanstva izazivaju društvene podjele. Podjele su davno izazvane pogubnom politikom bivšeg režima koja je napravila ustavni genocid nad srpskim jezikom. U momentu kada je srpskim jezikom govorilo 64,5 odsto građana Crne Gore, srpski jezik donosioci Ustava nisu prepoznali kao službeni. Istrajavnje na takvom pristupu je zapravo istrajavanje na konceptu podjela dok je potreba otvaranja dijaloga način da se kroz uvažavanje realnosti podjele prevaziđu. Apsurdno je objašnjavati prednosti koje ima dijalog u odnosu na važeću diskriminaciju čije su direktne posledice podjele društva. Zato pozivam sve političke i društvene aktere da politički rat objave diskriminaciji, a ne nikako dijalogu kako je to kod mnogih sada slučaj - kaže Zogović.</p>
<p>Neophodno je, ističe on, da protivnici dijaloga i zagovornici očuvanja diskriminatornog koncepta prema polovini stanovništva ove zemlje odgovore na pitanje u kojoj to državi EU većinski jezik nije službeni.</p>
<p>- Kao buduća članica EU Crna Gora mora poštovati evropske demokratske vrijednosti i standarde. Evropska Unija se temelji na vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva i prava, slobode, demokratije i ravnopravnosti. Osnovna intencija EU je da ne smije biti diskriminacije kada su u pitanju osnovna ljudska prava i slobode, to je upravo i dodatni razlog da naše društvo iznadje snage da kroz dijalog dodje do rešenja koja će otkloniti aktuelnu diskriminaciju. Time ćemo kao društvo potvrditi da zaista vjerujemo u proklamovane vrijednosti a ne da ih samo pominjemo deklarativno kako je u prošlosti bio slučaj. Upravo će odnos prema najbrojnijoj jezičkoj zajednici biti najbolje mjerilo koliko zaista vjerujemo u demokratske tekovine kojima težimo - zaključio je Zogović.</p>

Zogović tvrdi: Srpski jezik i dvojno državljanstvo ne stvaraju podjele

<p>Građani Cetinja i danas su se okupili na Kruševom ždrijelu i blokirali saobraćaj u znak podrške zahtjevima neformalne studentske grupe „Kamo śutra". Ovog puta su, kako javlja Antena M, propustili poslanika Miluna Zogovića da prođe tim putem, ali i naglasili da se ne osvrću na to da li je njegov dolazak bio provokacija ili ne.</p>
<p>Kako su istakli, ubuduće će samo vozila sa rotacijom, hitne pomoći, policije, vojske i vatrogasnih službi biti propuštena kroz blokadu.</p>
<p>- Posljednji ljudi koji mogu proći kroz ovu blokadu su političari zbog kojih smo zapravo i ovdje. Protestovaćemo dok ne odgovore za svoju odgovornost - poručili su građani.</p>
<p>Takođe, oni su se izvinili svim građanima koji čekaju u kolonama, naglašavajući da kašnjenje nije izazvano njihovom blokadom, već osobama koje su bile propuštene kroz kolonu.</p>
<p>Oni već mjesec dana organizuju blokade kako bi izrazili podršku zahtjevima „Kamo śutra" za odgovornost nadležnih za tragediju na Cetinju u kojoj je stradalo 13 ljudi.</p>
<p>U „Kamo śutra“ su isprva tražili da ministar unutrašnjih poslova <b>Danilo Šaranović</b> i potpredsjednik Vlade za bezbjednost i odbranu <b>Aleksa Bečić</b> daju ostavke - ali pošto oni to nijesu učinili - sada od premijera <b>Milojka Spajića</b> traže da ih on smijeni.</p>
<p>Oni traže i ažurnije i proaktivno djelovanje nadležnih institucija po pitanju predmeta posjedovanja oružja.</p>
<p>Njihovi zahtjevi se odnose i na povratak građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u svim osnovnim i srednjim školama i na poboljšanje institucionalnog pristupa brizi o mentalnom zdravlju.</p>

1250x600

Cetinjani i danas blokirali saobraćaj: Političari su posljednji koji mogu proći, protesti će trajati dok ne preuzmu odgovornost

<p>Francuska je prepoznata kao jedan od najvažnijih partnera Crne Gore na putu EU integracija i nada, se da će dvije države i u budućnosti raditi na proširenju mogućnosti za saradnju, naročito u sektorima koji su ključni za dalji ekonomski napredak, poručio je potpredsjednik Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj <b>Milun Zogović </b>na sastanku sa predstavnicima MEDEF-a najveće i najznačajnije francuske biznis asocijacije, na čelu sa generalnim direktorom MEDEF International-a <b>Philippe Gautierom</b>, i ambasadorkom Francuske <b>An Mari Maske</b>.</p>
<p>Zogović je iskazao zadovoljno što ima priliku da ugosti brojne predstavnike najuspješnijih francuskih kompanija, i da se raduje unapređenju veza između Francuske i Crne Gore, kao i otvaranju novih mogućnosti za poslovanje i investicije.</p>
<p>- Čast mi je što se mogu obratiti francuskim preduzetnicima koji dolaze iz različitih ključnih sektora, kao što su energetska efikasnost, tretman otpadnih voda, građevinarstvo, vazdušni i željeznički saobraćaj, bankarstvo i konsalting. Svaka od ovih oblasti ima ključnu ulogu u našim naporima da razvijemo održiv i konkurentan privredni model - kazao je Zogović.</p>
<p>On je poručio da su francuske kompanije dobrodošle u Crnu Goru, te da, osim što unapređuju ekonomski ambijent, šalju poruke stabilnosti, poželjnog investicionog i poslovnog ambijenta u Crnoj Gori.&nbsp;</p>
<p>- Takođe, sektor građevine je u fazi razvoja, a mi smo u potpunosti posvećeni stvaranju modernih i ekološki prihvatljivih infrastrukturnih rešenja. Kroz najznačajnije infrastrukturne projekte, cilj je unaprijediti kvalitet života u različitim regionima i poboljšati ravnomjeran regionalni razvoj - istakao je Zogović.</p>
<p>On je kazao da je Crna Gora postigla značajan napredak u unapređenju poslovne klime, što se ogleda kroz poboljšanje pristupa finansiranju i stvaranje povoljnog okruženja za investicije u svim sektorima.&nbsp;</p>
<p>- Naša posvećenost regionalnom razvoju, energetskoj efikasnosti, inovacijama u građevinskoj industriji, a naročito unapređenju infrastrukture je neupitna. Zajedno možemo otvoriti nove horizonte za oba tržišta i ostvariti dugoročnu saradnju - poručio je Zogović, dodajući da je ponosan što je crnogorska privreda prepoznata kao stabilan okvir za strane investicije.&nbsp;</p>

Zogović: Francuske kompanije dobrodošle u Crnu Goru

<p>Potpredsjednik Vlade i Demokratske narodne partije (DNP)<b> Milun Zogović</b> smatra da vlast i opozicija treba da otvore dijalog o izboru troje sudija Ustavnog suda i da neodložno otpočnu razgovori u okviru skupštinskog Odbora za izborno zakonodavstvo.</p>
<p>Time će, ocijenio je Zogović, biti riješena kriza u Šavniku i u Kotoru, kao i druga otvorena pitanja koja opterećuju izborne procese.</p>
<p>- Nesporna je činjenica da je u decembru 2024. godine u Ustavnom sudu bilo troje sudija nezakonito. Ispunjen je uslov za starosnu penziju, što za posljedicu mora imati automatsko prestanak mandata. Međutim, to troje sudija je pribavilo sebi pravo da suprotno zakonu odlučuju o svom statusu. Potvrda tome je odluka ASK-a da je sudija Ustavnog suda Budimir Šćepanović prekršio Zakon o sprečavanju korupcije, jer se nije izuzeo od odlučivanja o tome da li je ispunio uslove za prestanak sudijske funkcije - naveo je Zogović u saopštenju za javnost.</p>
<p>Na isti način su, kako kaže, pojedine sudije u tom sudu u junu 2024. raspravljale o sopstvenom statusu.</p>
<p>- Samo ovo je dovoljno da do kraja potvrdi besmislenost i neosnovanost propale političke platforme opozicije o takozvanoj odbrani Ustava. Umjesto odbrane Ustava, opozicija je pokušala da odbrani kršenje Ustava kroz neuspjeli pokušaj izazivanja krize. Za početak pristojno je konstatovati da ne postoji kriza parlamenta, a pokušaj prividnog stvaranja krize, na pogrešnom pitanju doživio je potpuni fijasko. Nakon višemjesečne demonstracije demokratičnosti i stpljenja, koje ne pamtimo na političkoj sceni Crne Gore, primjenom poslovničkih procedura lako i efikasno su stvoreni uslovi za normalan rad i fnkcionisanje parlamenta. Time je stavljena tačka na pokušaj stvaranja krize. Parlament radi i funkcioniše, a oni koji su pokušali da blokiraju parlament imaju mogućnost izbora. Ili da se nakon isteka izrečenih mjera vrate redovnom radu i aktivnostima što bi nedvosmisleno potvrdilo da je izrečena sankcija ostvarila cilj, ili da izaberu bojkot i vaninstucionalno djelovanje, što je po meni pogrešno i što im ne preporučujem, ali je potpuno politički legitimno. Ja se zalažem da parlament radi u punom sastavu - istakao je Zogović.</p>
<p>Da bi se to ostvarilo, kako je kazao, neophodan je iskren i suštinski dijalog vlasti i opozicije "na pravim pitanjima". Prema njegovom mišljenju, centralno pitanje na koje i parlamentarna većina i opozicija treba da usmjere svoje aktivnosti je izbor troje sudija Ustavnog suda.</p>
<p>- I tu će se jasno demonstrirati evropski karakter svih političkih aktera. Želim posebno da naglasim i dodatno podsjetim crnogorsku javnost i naše evropske partnere da je parlamentarnoj opoziociji bio ponuđen i Barometar 26 i plaforma parlamentarne većine za dogovor koje su oni odbili uz demonstraciju niza prijetećih sadržaja i političkih ultimatimatuma kojima smo svi svjedočili. Suočeni sa fijaskom opozicije u pokušaju izazivanja krize i jasnom činjenicom da kriza ne postoji sadašnje aktivnosti i obnova pregovaračkog procesa dijela vlasti i dijela opozicije i to na pogrešnim pitanjima kao što su ultimatum o srpskom jeziku i dvojnom državljanstvu, kao i bespotrebno pozivanje Venecijanske komisije nije ništa drugo nego pokušaj spašavanja opozicije nakon političkog brodoloma - ocijenio je Zogović.</p>
<p>Spašavanje opozicije od, kako je rekao, autodestruktivnog ponašanja, nije obaveza ni Vlade ni parlamentarne većine, a ponajmanje , ističe, ambasadora EU u Crnoj Gori <b>Johana Satlera</b>, "čiji angažman posljednjih mjeseci upućuje na zaključak da se uveliko svrstava na jednu stranu, u šta ja kao potpredsjednik Vlade Crne Gore, kao pravnik i kao političar ne želim da vjerujem".</p>
<p>- Gospodin Satler nije guvernadur, niti prinudni upravnik nego ambasador EU u Crnoj Gori koja je nezavisna i suverena država i koja ima svoje institucije. Za mene kao potpredsjednika Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj najvažniji angažman gospodina Satlera je u ubrzanju procesa vezano za auto-put koji je u kašnjenju. Za Crnu Goru izgradnja dionice Mateševo-Andrijevica je od prvorazrednog državnog značaja, a u čemu EU ima ključnu ulogu - kazao je Zogović.</p>
<p>On je stava da je insistiranje na mišljenju Venecijanske komisije izgubilo na aktuelnosti nakon što je pokrenut sudski postupak u Crnoj Gori.</p>
<p>- Nakon te činjenice, mišljenje Venecijanske komisije moglo bi se tumačiti kao određena vrsta uticaja i pritiska na postupajući sud da donese željenu odluku. Svaka odluka suda u tako vanrednim okolnostima imala bi jako upitan autoritet. Još jedno opterećenje koje se ne smije potcijeniti, kada je u pitanju objektivnost jeste činjenica da su članovi VK, sa veoma značajnim uticajem u tom tijelu i dalje bivši ministri DPS-a, gospodin Srđan Darmanović, kao i bivši ministar pravde i novoizabrani član predsjedništva DPS-a Zoran Pažin, od kojih se ne može očekivati bilo kakvo djelovanje koje nije kompatibilno političkoj platformi DPS-a - zaključio je Zogović.</p>

Zogović: Vlast i opozicija da otvore dijalog o izboru troje sudija Ustavnog suda

<p>Danas je održana druga sjednica Koordinacionog tijela za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora, kojom je predsjedavao potpredsjednik Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj i predsjednik Koordinacionog tijela, <b>Milun Zogović</b>, saopšteno je iz Vlade Crne Gore.</p>
<p>Na Dnevnom redu bile su sljedeće teme: Predlog Poslovnika o radu Koordinacionog tijela za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora; Razmatranje godišnjih izvještaja o radu za 2024. godinu; Informacija o godišnjim planovima rada za 2025. godinu; Razmatranje mjesečnih izvještaja o radu za januar 2025. godine; Predlog Odluke o formiranju radne grupe za pripremu ljetnje turističke sezone;Informacija o pristupu Jedinstvenom inspekcijskom informacionom sistemu (JIIS).</p>
<p>- Članovi Koordinacionog tijela su jednoglasno usvojili Poslovnik o radu Koordinacionog tijela, kao i izvještaje o radu za 2024. godinu koje su predložile: Ekološka inspekcija, Prosvjetna inspekcija, Inspekcija rada, Inspekcija zaštite na radu, Turistička inspekcija, Tržišna inspekcija, Inspekcija za stanovanje, Inspekcija za geodeziju, Metrološka inspekcija, Geološka, Rudarska, Inspekcija za ugljovodonike, Budžetska inspekcija, Inspekcija za igre na sreću, Inspekcija za javne nabavke, Inspekcija socijalne i dječije zaštite, Inspekcija za sport, Zdravstveno-sanitarna inspekcija, Inspekcija sigurnosti pomorske plovidbe, Inspekcija za poštansku djelatnost, Inspekcija za kulturna dobra i kulturnu baštinu, Inspekcija za arhivsku djelatnost, Inspekcija za usluge informacionog društva, Inspekcija za drumski saobraćaj, Inspekcija za šumarstvo i lovstvo, Fitosanitarna inspekcija, Inspekcija za vode, Inspekcija za hranu, Inspekcija za ribarstvo, Veterinarska inspekcija, Poljoprivredna inspekcija- navodi se u saopštenju.</p>
<p>Kako su kazali, koordinaciono tijelo se upoznalo sa informacijom o donošenju i objavljivanju planova rada nadležnih inspekcija za 2025.godinu.</p>
<p>Takođe, koordinaciono tijelo za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora je usvojilo jedinstveni obrazac za podnošenje mjesečnih izvještaja, i obavezalo Zaključkom sve inspekcijske službe da do 10-og u tekućem dostavljaju izvještaje o radu za prethodni mjesec, kako bi KT blagovremeno imalo uvid u postupanje i rezultate rada inspekcija.</p>
<p>- U cilju što efikasnijeg i boljeg finkcionisanja inspekcija tokom ljetnje turističke sezone, Koordinaciono tijelo je donijelo Odluku o formiranju radne grupe za pripremu ljetnje turističke sezone. Zadatak i cilj radne grupe, jeste stvaranje preduslova za sprovođenje inspekcijskih nadzora u punom kapacitetu u toku trajanja ljetnje turističke sezone- saopšteno je iz Vlade.</p>
<p>Na današnjoj sjednici bilo je riječi i o primjeni jedinstvenog inspekcijskog informacionog sistema, eventualnim problemima i otklanjaju istih, u cilju što efikasnijeg i finkcionalnijeg rada nadležnih inspekcija. Sjednici su po ovoj tački dnevnog reda prisustvovale predstavnice Ministarstva javne uprave.</p>
<p>Predsjednk Koordinacionog tijela, Milun Zogović je istakao da će Koordinaciono tijelo koje je konstituisano 25.decembra 2024. godine aktivno pratiti rad i postupanje svih inspekcijskih službi, vršiti monitoring i evaluaciju inspekcija i inspekcijskog nadzora kroz razmatranje izvještaja o radu inspekcijskih organa.</p>
<p>- Upravo u tom cilju ustanovljavamo i podnošenje mjesečnih izvještaja, koji će nam omogućiti da kontinuirano imamo uvid u rad inspekcijskih službi i da na osnovu kredibilnih informacija ažurno sa nivoa Koordinacionog tijela dajemo preporuke i mišljenja, u odnosu na organizaciju i planiranje inspekcijskog nadzora- zaključuje se u saopštenju.</p>

Koordinaciono tijelo za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora donijelo Odluku o formiranju radne grupe za pripremu ljetnje turističke sezone

<p>Delegacija Nove srpske demokratije (NSD) koju čine šef poslaničkog kluba <b>Dejan Đurović</b>, potpredsjednik stranke i predsjednik Opštine Nikšić <b>Marko Kovačević</b>, poslanik <b>Velimir Đoković</b> i predsjednik Opštine Pljevlja<b> Dario Vraneš</b> prisustvovala je centralnoj svečanosti povodom proslave Dana državnosti Srbije – Sretenja koja se jutros održala u Orašcu.</p>
<p>Događaju, kako se može vidjeti na fotografiji koju je dostavila NSD, prisustvovali su i lideri Demokratske narodne partije (DNP) <b>Milan Knežević</b>, Socijalističke narodne partije (SNP) <b>Vladimir Joković</b>, kao i potpredsjednik Vlade Crne Gore <b>Milun Zogović</b>.</p>
<p>- Na Sretenje 1804. godine, prije 221 godinu, grupa istaknutih srpskih prvaka sa prostora tadašnjeg Beogradskog pašaluka, zvanično Smederevskog sandžaka, izabrala je Karađorđa, Đorđa Petrovića, za vožda, predvodnika. Sretenje je odabrano za Dan državnosti Srbije i zbog činjenice da je 1835. godine, na taj dan, u Kragujevcu, donijet prvi Ustav Kneževine Srbije, nazvan Sretenjski, koji je slovio za najliberalniji ustav svog vremena - navedeno je u saopštenju za medije NSD-a.</p>

Proslavi Dana državnosti Srbije prisustvuju Knežević, Joković, Zogović, Kovačević, Vraneš...

<p>Saopštenje potpredsjednika Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Miluna Zogovića povodom tragedije na Cetinju</p>
<p>Potpredsjednik Vlade Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Milun Zogović uputio je izraze najdubljeg saučešća porodicama nastradalih u jučerašnjoj tragediji na Cetinju u kojoj je ubijeno 12 ljudi, od čega dvoje djece.</p>
<p>- Kao i svim građanima Cetinja, uz želje da četvoro teško povrijeđenih izbore svoju bitku za ozdravljenje u Kliničkom centru u Podgorici - dodao je on.</p>
<p>Čin jednog bezumnika predstavlja, kako je rekao, tragediju ne samo za porodice nastradalih i povrijeđenih, nego i za Cetinje i cijelu Crnu Goru.</p>
<p>- Ostaje da se molimo za ozdravljenje teško povrijeđenih, koji se nalaze pod budnom pažnjom ljekarskih timova u Kliničkom centru Crne Gore, da iskrenim solidarnošću i saosećanjem budemo uz porodice stradalih i da se ujedinimo u želji i stremljenjima da se ovo zlo nikada i nigdje više ne ponovi - zaključio je Zogović.</p>

Zogović: Najdublje saučešće porodicama nastradalih, ujedinimo se u stremljenjima da se ovo zlo nikada i nigdje više ne ponovi

<p>Profesor Vojo Laković daje izjave pred Anketnim odborom koji se bavi slučajevima navodno politički motivisanih ubistava i napada na novinare i druge slobodne intelektualce biće održana danas.</p>
<p>Laković je rekao da je bio carinski službenik 1999. godine i da se stavio na raspolaganje Ratnoj mornarici u Kumboru kada je počelo NATO bombardovanje.</p>
<p>On navodi da im je posao bio da kontrolišu protok robe i ljudi u zoni odgovornosti, a problemi, kako je naglasio, kreću nakon što su carinske uniforme zamijenili vojnim.&nbsp;</p>
<p>- Na ulazu u Petrovac, zaustavili su me pripadnici jedinice u crnim unifromama, kojom je upravljao <b>Momčilo Šćekić</b>. Htjeli su da me razoružaju i da mi uzmu sredstva veze. Radije bih stradao nego da im dozvolim da me razoružaju. Ali, na insistiranje mojih starješina, otišao sam na punk u Petrovcu i predao oružje, od kojih je jedan bio pištolj koji je bio poklon od Pavla Bulatovića. Oduzeta su mi i sredstva komunikacije. Bio je to početak mojih problema - rekao je Laković. &nbsp;</p>
<p>Kako je objasnio, kada je krenuo da iz Petrovca dostavi poštu na sjever Crne Gore, primijetio je da ga iz Petrovca dok se vozio prati crni "golf". Kaže da je posumnjao da ga prate, i stvario je do kafane Bokana, da vidi o čemu se radi. Vidio je tri osobe u autu, ali nije uspio da ih identuifikuje.&nbsp;</p>
<p>Kada je nastavio prema Prijepolju, ispod graničnog prelaza zaustavila ga je redovna patrola. A prije toga, iznad Pljevalja, kazao je, pokušala su da ga zaustave lica iz crnog "golfa". Nijesu uspjeli, posebno jer su, kako kaže, vidjeli da je s njim u autu njegov brat. &nbsp;</p>
<p>Laković je rekao da je ista lica iz "golfa" vidio na narodnom saboru u Pljevljima sjutradan, i da je to vidio, jer je imao iskustva u operacijama specijalnih potraga i sličnih aktinvosti.&nbsp;</p>
<p>Odgovorno tvrdi, kako kaže, da kontraobavještajna služba vojske Jugoslavije zadužena za Crnu Goru ima pisane tragove da je kontaktirao sada pokojnog Boža Lakića, šefa DB iz Bara i obavijestio &nbsp;ga da me prate.</p>
<p>- Rekao mi je da je tada obavijestio pomoćnika SDB-a <b>Duška Markovića</b> i da je rekao da neće biti nikakvih problema. Spominjem dva oficira tadašnje Vojske Jugoalsvije. Jedan je major <b>Tasić </b>podređen <b>Radovanu Aleksiću</b>, pukovniku koji je bio oficir kontraobavještajne službe zadužen za Crnu Goru, a koji je poslije mene bio žrtva "crknih trojki" u Nikšiću - rekao je Laković.</p>
<p>Kada je krenuo kući u Petrovac vidio je parkirano auto i jednu osobu koja je podiglo toki voki.</p>
<p>- Odmah mi je bilo jasno da javlja da sam krenuo. Bilo je predviđeno da se iscenira moja saobraćajna nesreća, ali nijesu u tome uspjeli zbog velike frekfencije saobraćaja. Od tog prvobitnog plana se odustalo - tvrdi Laković.</p>
<p>Dolaskom u Crna poda, na duplu krivinu, vidio je, kaže, da je stajao golf crvene boje, sa rotacionim svijetlom.&nbsp;</p>
<p>- Kao savjestan vozač, stao sam da vidim šta se desilo, mogu li da pomognem. Lice uz auta je izvadilo "hekler" i uperio mi pištolj u čelo, i rekao mi "dosta si se k****o Lakoviću, izlazi". Tada su &nbsp;iz šume izašla tri ili četiri lica sa palicama, i počeli da me tuku, Oborili su me, i tukli. Udarali su me čizmama po glavi. Polomili mi nogu, ne znam šta bi se desilo. Spasio me je jedan taksista, koji je bio u posjeti majci u selu prema mostu na Tari, i vidio je to. Oni su otišli, a on je prišao i pomogao mi da uđem u svoje auto. Nisam mogao da okrenem auto fizički, da se vratim u Pljevlja, nego sam krenuo u Mojkovac. Ne znam ni kako sam vozio tako polomljen - rekao je Laković.</p>
<p>Spasio ga je, kaže, jedan taksista koji je sve vidio.&nbsp;</p>
<p>- Oni su otišli, a on je prišao i pomogao mi da uđem u svoje auto. Nisam mogao da okrenem auto fizički, da se vratim u Pljevlja, nego sam krenuo u Mojkovac, Ne znam ni kako sam vozio tako polomljen - rekao je Laković.&nbsp;</p>
<p>Naglasio je da mu je u Mojkovcu ukazana prva pomoć, a sa službenog telefona je pozvao brata i informisao šta mu se desilo.</p>
<p>- Pozvao sam Lakića i rekao mu: "Božo, ovi me tvoji prebiše, a ti mi reče da neće". Nakon 15 minuta, zvao je me Duško Marković i rekao da njegova služba nema veze s tim. Toga ima u arhivama savezne službe, a pošto vama treba potvrda tačnosti, predlažem da se obratite imaocu toga materijala i sami se uvjerite - rekao je Laković.&nbsp;</p>
<p>Laković je rekao da je transportovan iz Mojkovca do pljevaljske bolnice, gdje je bio smješten, a onda transportovan do VMA u Beogradu.&nbsp;</p>
<p>Naglašava da je samo policajac <b>Esad Ramović </b>razgovarao sa njim o ovom napadu, i nijedan drugi policajac. On je, tvrdi, imao priliku da vidi sve prijeteće poruke koje je zabilježio, i da je napravio službenu zabilješku starješinama o tome. Vjeruje da je jedan primjerak te zabilješke došao i do šefa kriminalističke policije <b>Milosava Sekulovića</b>.&nbsp;</p>
<p>- Znam da su nakon toga ova lica sklonjena sa mog predmeta &nbsp;i nijesu više imali pristup. Znam da je tada ovaj napad, ovaj pokušaj ubistva, riješen, ali je zataškano. A bilo je dovoljno vidjeti samo listing poziva. Nakon završetka liječenja VMA, prebačen sam u banju, i kolege su mi rekle da ne idem u Crnu Goru jer nije sigurno za mene. Ostao sam u saveznoj carinskoj upravi u Beogradu. I da sam se vratio u Bar, ne bih mogao ući jer je operativac SDB Milan Lakić nama koji smo imali pristup to zabranio. Bilo nas je 15 kojima pristup nije bio dozvoljen - rekao je Laković. &nbsp;</p>
<p>Odbor, podsjećaju u parlamentu, zasijeda radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanjima državnih organa i drugih subjekata u slučajevima politički motivisanih ubistava koja su se dogodila od uvođenja višestranačja do danas kao i okolnostima fizičkih napada i prebijanja novinara i drugih slobodnih intelektualaca od strane policijskih službenika poznatih kao „Crne trojke“, a za koje su se u javnosti pojavljivale informacije da su bile zadužene za prebijanje političkih neistomišljenika tadašnje vlasti.</p>

Laković: Marković me pozvao i rekao da njegova služba nema veze sa mojim prebijanjem

<p>Šesnaestogodišnjak iz Podgorice uhapšen je zbog sumnje da je odvalio ulazna vrata dva ugostiteljska objekta, ukrao 1.000 eura i druge stvari.</p>
<p>To je, kako su kazali u policiji, uradio 5. jula rano ujutru.</p>
<p>- Policijski službenici Stanice kriminalističke policije za suzbijanje imovinskog kriminaliteta Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su, po prijavi o obijanju objekata, preduzeli koordinirane mjere i radnje koje su veoma brzo dovele do identifikovanja i lociranja pomenutog lica - kazali su u policiji.</p>
<p>O svemu je obaviješten državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, koji je kvalifikovao dva krivična djela teška krađa i naložio da mu se maloljetnik, uz krivičnu prijavu, sprovede na dalju nadležnost.</p>
<p>- Policijski službenici nastavljaju sa aktivnostima usmjerenim na otkrivanje, sprečavanje i suzbijanje krivičnih djela iz oblasti imovinskog kriminala, radi zaštite imovine i dobara u vlasništvu građana i pravnih lica - zaključili su u policiji.</p>

Šesnaestogodišnjak uhapšen zbog sumnje da je provalio u dva ugostiteljska objekta i ukrao 1.000 eura

<p>Postoje trenuci kada „ne“ vrijedi više od hiljadu aplauza, ordenja i ćutanja, i kada su istina, čast i prkos najviša priznanja koja jedan čovjek može ponijeti - ocijenio je gradonačelnik Cetinja i član Predsjedništva SDP Nikola Đurašković nakon što je umjetnik Miloš Karadaglić juče odbio Trinaestojulsku nagradu.&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 140px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fkultura%2Fmilos-karadaglic-odbio-trinaestojulsku-nagradu-zahvalan-sam-ali-priznanje-ne-mogu-primiti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>On je istakao da, dok se temelji crnogorske državnosti, slobodarstva i identiteta iznova izlažu pokušajima relativizacije i sistematske degradacije, čin svjetski priznatog umjetnika, našeg velikana Miloša Karadaglića predstavlja snažan izraz umjetničke i ljudske čestitosti kojim je pokazao da još ima Crnogoraca koji ne pristaju na poniženje, na prekrajanje istorije, identiteta i našeg antifašističkog nasljeđa.</p>
<p>Karadaglić je, prema riječima Đuraškovića, svojim gestom pokazao ono što je utkano u istorijsko i moralno biće Crne Gore - da se dostojanstvo ne prodaje, da se ideali ne pregovaraju i da se ne smije ćutati kada se vrijednosti antifašizma i državnog integriteta stavljaju pod noge zarad političkih i ideoloških eksperimenata koji nemaju nikakvog uporišta ni u istini, ni u pravdi.</p>
<p>- Zato Cetinje, kao istorijski i kulturni centar Crne Gore, ali prije svega grad vjekovnog otpora, prkosa i slobode, prepoznaje i podržava odluku gospodina Karadaglića kao odraz njegovog moralnog integriteta, ali i kao poziv svima nama da se probudimo, saberemo i odupremo svakom pokušaju da se oslabi, prekroji ili poništi ono što Crnu Goru čini državom sa svojim imenom, svojim jezikom, svojom kulturom i svojim pamćenjem – istakao je Đurašković.</p>
<p>Trinaestojulska nagrada, napominje Đurašković, rođena iz junačkog antifašističkog ustanka, ne može i ne smije služiti kao sredstvo nagrađivanja onih koji su na suprotnoj strani tog istorijskog opredjeljenja.&nbsp;</p>
<p>- Jer nagrađivati one koji svojim djelovanjem negiraju vrijednosti iz kojih je nagrada proistekla, znači ne samo njeno ponižavanje, već i moralno posrnuće svih koji takvu odluku potpisuju i brane - navodi Đurašković.</p>
<p>Posebno, dodaje, ne nagrađivanja onih koji falsifikuju i izmišljaju, onih koji negiraju crnogorsku naciju.</p>
<p>- Zahvaljujem gospodinu Karadagliću koji nam je pokazao da postoje trenuci kada "Ne" vrijedi više od hiljadu aplauza, ordenja i ćutanja, i kada su istina, čast i prkos najviša priznanja koja jedan čovjek može ponijet - zaključio je Đurašković.</p>
<p>Podsjećamo, dobitnik Trinaestojulske nagrade ove godine je i negator Crne Gore i crnogorske nacije - Bećir Vuković, a nagrađen je za knjigu &nbsp;„Kuće beskućnika“ - koja, inače, nije evidentirana u nacionalnim niti regionalnim bibliotečkim bazama.&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fnarodna-biblioteka-srbije-zvanicno-potvrdila-ni-jedna-biblioteka-u-zemlji-koja-je-u-sistemu-cobiss-ne-posjeduje-knjigu-becira-vukovica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Prije nego je objelodanjeno da je Vuković nagrađen za djelo koje ne postoji, u crnogorskom PEN Centru su ukazali da je Žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade brutalno prekršio Zakon o državnim nagradama - pošto sva tri laureata dolaze iz oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva: Vuković je književnik, <b>Miloš Karadaglić</b> muzičar, a <b>Veljo Stanišić</b> grafičar.</p>
<p>Članom 17 stav 1 Zakona o državnim nagradama propisano je da se: „godišnja Trinaestojulska nagrada dodjeljuje građaninu ili državljaninu Crne Gore, grupi lica ili pravnom licu koje ima sjedište na teritoriji Crne Gore, za rezultate od izuzetnog značaja za Crnu Goru, ostvarene u godini koja prethodi dodjeli nagrade, u oblastima kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, sporta, prirodnih i društvenih nauka, privrede, ekologije, odnosno za djela ili ostvarenja u svim oblastima rada i stvaralaštva koja doprinose razvoju i afirmaciji Crne Gore“, a stavom 3 istoga člana propisano je da se „u jednoj oblasti može dodijeliti samo jedna godišnja Trinaestojulska nagrada“.</p>
<p>Tako je izvjesno da su članovi Žirija grubo prekršili Zakon i derogirali najznačajniju državnu nagradu u Crnoj Gori.</p>

Đurašković: Karadaglić pokazao da se dostojanstvo ne prodaje i da se ne smije ćutati kad se vrijednosti antifašizma stavljaju pod noge zarad političkih i ideoloških eksperimenata

<p>Vlada Crne Gore usvojila je na jučerašnjoj sjednici informaciju o &nbsp;aktivnostima na postupak obaveznog javnog preuzimanja akcija emitenta Institut ''Dr Simo Milošević'' AD Igalo.</p>
<p>To je, kako su naglasili, učinjeno u skladu sa Planom restrukturiranja.</p>
<p>- Na Sjednici Vlade održanoj 15. maja usvojena je Informacija o Planu restrukturiranja Instituta za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju "Dr Simo Milošević" AD Igalo sa navedenim Planom restrukturiranja. Na sjednici Vlade održanoj 3. jula 2025. godine, usvojena je Informacija o postupku obaveznog javnog preuzimanja akcija Emitenta, u skladu sa Planom restrukturiranja i Zakonom o preuzimanju akcionarskih društava - navodi se u dokumentu Vlade.</p>
<p>Prvi korak u realizaciji Plana restrukturiranja pokrenut je, kako se navodi, usvajanjem Informacije i potpisivanjem Ugovora o zajednickom djelovanju izmedju Vlada Crne Gore, Razvojna Banka Crne Gore AD Podgorica, Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, Podgorica, Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore, Podgorica kao jedna strana, i HTP „Vile Oliva" d.o.o. Petrovac, kao druga strana kao i Odluke o preuzimanju Emitenta, na osnovu koje navedeni akcionari, sa zajedničkim učešćem od 85,6556 odsto u kapitalu Emitenta, odnosno zajedno sa 327.505 akcija sa pravom glasa iskazuju interes za preuzimanje odnosno otkup svih preostalih 54.846 akcija Emitenta, a koje nisu u vlasništvu potpisnika Ugovora.</p>
<p>- Ugovor o zajedničkom djelovanju i Odluk potpisani su 3.jula 2025. godine, o čemu će biti obaviješteni Komisija za tržište kapitala i Emitent u roku od dva radna dana od dana potpisivanja. Pored navedenog, Odluka će biti objavljena u dva štampana medija, koji se distribuiraju na teritoriji Crne Gore, u roku od četiri radna dana od dana potpisivanja, u skladu sa Zakonom o preuzimanju akcionarskih društava - piše u dokumentu Vlade.</p>
<p>Ugovor o zajedničkom djelovanju i Odluka već su, kako su naglasili, potpisali relevantni subjekti.</p>
<p>- U cilju nastavka procesa, neophodno je preduzeti dalje korake koji uključuju formalno podnošenje Zahtjeva za odobrenje javne ponude za preuzimanje Komisiji za tržište kapitala, potpisivanje ugovora sa Centralnom klirinškom depozitarnim društvom AD, Podgorica (u daljem tekstu: CKDD) 0 evidentiranju akcija deponovanih u postupku sprovođenja javne ponude za preuzimanje, kao i ispunjavanje finansijskih i tehničkih uslova potrebnih za sprovođenje javne ponude i otkupa akcija u skladu sa Zakonom o preuzimanju akcionarskih društava - dodaje se u dokumentu.</p>
<p>Za potrebe sprovođenja postupka preuzimanja neophodno je da Sticaoci, Vlada Crne Gore i HTP "Vile Oliva" d.o.o. Petrovac, na način i u omjeru definisanom Ugovorom o zajedničkom djelovanju i Odlukom (HTP Vile Oliva doo, Petrovac - 60,32 odsto, Vlada Crne Gore - 39,68 odsto), prethodno obezbijede dokaz o deponovanju novčanih sredstava ili bankarke garancije za plaćanje akcija na koje se ponuda za preuzimanje odnosi.</p>
<p>- U konkretnom slučaju, Vlada Crne Gore je u obavezi da obezbijedi sredstva u iznosu od 1.262.309,7325 eura, što odgovara proračunu zasnovanom na maksimalnom broju akcija koje mogu biti predmet otkupa, po utvrđenoj cijeni otkupa u iznosu od 58,00 eura po akciji, a koja je definisana Odlukom i utvrđena u skladu sa članom 17 stav 1 Zakona o preuzimanju akcionarskih društava, kao i iznos od 8.000,00 eura za dvije potrebe provizije i troškova podnošenja Zahtjeva Komisiji za tržište kapitala i sprovođenje postupka preuzimanja u CKDD-u (otvaranje ponude u postupku preuzimanja, prenos vlasništva itd), a u skladu sa Cjenovnikom CKDD i Pravilnikom o naknadama Komisiji za tržište kapitala - navodi se u dokumentu.</p>
<p>Radi realizacije ove obaveze, Ministarstvo finansija će izvršiti preraspodjelu sredstava iz budžetske rezerve.</p>
<p>- I to sa pozicije Ministarstva finansija na budžetsku jedinicu Uprave za državnu imovinu. Sredstva će biti usmjerena na programske aktivnosti koje se odnose na upravljanje državnom imovinom, konkretno na poziciju namijenjenu za izdatke za kupovinu hartija od vrijednosti. Nakon toga, Uprava za državnu imovinu će realizovati ovu preraspodjelu i izvršiti prenos sredstava na namjenski račun CKDD-a kod Crnogorske komercijalne banke AD Podgorica, čime će biti obezbijeđeno finansijsko pokriće za otkup prijavljenih akcija. Nadalje, kako je Vlada Crne Gore na sjednici od 3. jula 2025. godine, usvojila predlog Ugovora i Odluke koji su nakon donešenog Zaključka broj 11-011/25-2377/2 od 3. jula 2025. godine. potpisani od strane Sticalaca i sa njima povezanih lica i manjinskog akcionara HTP „,Vile Oliva" doo, Petrovac, Ministarstvo zdravlja se obratilo Montenegroberzi AD Podgorica, za dostavljanje informacije o cijeni akcija i broju dana trgovanja. Dopisom broj 378/2 od 03.07.2025. godine, dobijen je zvanični podatak o broju dana trgovanja i prosječnoj cijeni akcija Emitenta - navodi se u dokumentu.</p>
<p>U cilju nesmetanog sprovođenja čitavog procesa, Uprava za državnu imovinu će, dodaju u Vladi, imenovati ovlašćeno lice koje će, u ime Vlade Crne Gore, potpisati Ugovor sa CKDD-om o evidentiranju akcija deponovanih u postupku sprovođenja javne ponude za preuzimanju, kao i potpisati ostalu potrebnu dokumentaciju i prenijeti pomenuta sredstva shodno zakonu, sa ciljem dostavljanja Zahtjeva za odobrenje javne ponude za preuzimanje Komisiji za tržište kapitala sa svom propratnom dokumentacijom, u roku od najkasnije osam dana od dana objavljivanja Odluke.</p>
<p>- Dodatno, Vlada Crne Gore, Razvojna banka Crne Gore AD, Podgorica, Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore i Zavod za zapošljavanje Crne Gore - treba da ovlaste lice koje će saradivati sa Komisijom za tržište kapitala u postupku razmatranja zahtjeva, a koje Vlada Crne Gore ovlasti, da potpiše dokumentaciju u skladu sa zakonskim odredbama - ističe se u dokumentu.</p>
<p>Kao dio pripremnih aktivnosti, pripremljen je i nacrt Prospekta za preuzimanje akcija Emitenta, koji će biti objavljen u dva štampana medija i dostupan javnosti u roku od tri radna dana nakon izdavanja rješenja Komisije za tržište kapitala kojom se odobrava javna ponuda za preuzimanje, dostavljen Emitentu i CKDD-u.</p>
<p>- Nakon čega se tek stiču formalni uslovi za sprovođenje postupka javne ponude u skladu sa Zakonom o preuzimanju akcionarskih društava - zaključili su u Vladi.</p>

Vlada usvojila informaciju o aktivnostima za preuzimanje akcija Instituta Simo Milošević

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: milun-zogovic