Petronije Ponjavić iz Beograda je veći dio života proveo na ulici, protestujući.
Svjedok je 9. marta 1991, studentskih demonstracija 1996/1997, 5. oktobra 2000, aktuelnih studentskih protesta – i svega između što se dogodilo.
- Bio sam i na onim studentskim demonstracijama 1968, kao maturant Učiteljske škole - kaže 75-godišnji Ponjavić uz osmijeh u razgovoru za BBC na srpskom.
U dugoj buntovničkoj karijeri, kaže, doživio je mnogo toga.
- Bilo je i pendreka i nečega mnogo jačeg, šmrkova, gumenih metaka, zaista dramatičnih situacija. Nazivali su me i raznim imenima, govorili mi da sam izdajnik, strani plaćenik - prisjeća se on.
Danas je ponovo na ulicama i to zbog pada nadstrešnice Željezničke stranice u Novom Sadu 1. novembra, kada je poginulo 15 ljudi.
Podržava blokade i proteste studenata koji traže da se utvrdi odgovornost za novosadsku tragediju.
Reakcije vlasti na demonstracije prije 30 godina i danas su „skoro identične“, smatra.
- Samo otvorene policijske torture nema, radi se podmuklije - dodaje kratko.
Vrlo je teško porediti ranije proteste i današnje – kontekst je drugačiji, vrijeme se promijenilo, generacije su potpuno drugačije, samim tim i reakcije vlasti, kaže Miloš Bešić, profesor Fakulteta političkih nauka u Beogradu.
- Iako se danas govori o protestima studenata, ako pogledate ko sve na njih dolazi vidjećete da su to zapravo opštenarodni protesti, a da studenti samo kanališu ogromnu količinu negativnog naboja prema vlasti. Oni su ta neka udarna pesnica - kaže Bešić za BBC na srpskom.
Kao što su se demonstranti ranije okupljali oko opozicionara, poput Zorana Đinđića i Vuka Draškovića, danas to rade oko „kolektivnog liderstva studenata“, dodaje.
- Reakcije vlast Slobodana Miloševića i Srpske napredne stranke (SNS) imaju nekih sličnosti, ali se i razlikuju u stepenu represije, metodama i u nivou propagande koju koriste - ističe Bešić.
<h2>O pendrecima i kontramitinzima</h2>
Tog 9. marta 1991, beogradskim ulicama defilovali su tenkovi.
Status jednog od najpoznatijih datuma u modernoj istoriji Srbije, taj dan dobio je zbog prvih velikih demonstracija protiv Slobodana Miloševića, nekadašnjeg predsjednika Srbije i SR Jugoslavije.
Protestom na prepunom Trgu republike, demonstranti predvođeni Draškovićem, nekadašnjim liderom opozicionog Srpskog pokreta obnove (SPO), tražili su ostavke generalnog direktora Televizije Beograd – današnje Radio-televizije Srbije – i ministra policije Radmila Bogdanovića.
Policija je odgovorila suzavcima, pendrecima, vodenim topovima i oklopnim vozilima.
U sukobima je poginulo dvoje ljudi, a Drašković je uhapšen.
Na kraju dana na ulice su poslati i tenkovi Jugoslovenske narodne armije (JNA), što Ponjavić naziva „zaista groznim prizorom“.
Skup narednog dana bio je kod Terazijske česme, ka kojoj je iz Studentskog grada na Novom Beogradu krenula velika grupa studenata.
Međutim, na Brankovom mostu sačekala ih policija – opet suzavci i pendreci.
Velikih studentskih protesta bilo je i tokom zime između 1996. i 1997. godine i to zato što Miloševićeva Socijalistička partija Srbije (SPS) nije željela da prizna poraz na izborima u Beogradu, Nišu, Kragujevcu, Novom Sadu i brojnim gradovima.
Policija je u međuvremenu i dalje tukla.
Ponjavić pamti kako je policija na Brankovom mostu konjicom rastjerala demonstrante, kada je i „Zoran dobio po leđima“, oslovljavajući nekadašnjeg premijera Đinđića samo po imenu.
Tada su zajedno bježali ka Zelenom vencu, što mu je, kako kaže, „najbliži susret sa njim.“
- Upadali su i na fakultete, ozbiljno prebijali studente - ističe Miodrag Gavrilović, jedan od lidera tih protesta, a danas potpredsjednik DS-a, za BBC na srpskom.
- Danas je toga manje jer je situacija drugačija… Više ljudi posmatra i sve se može vidjeti - navodi on.
Ipak, dodaje, neke stvari se ponavljaju.
Te 1996, prisjeća se, Nezavisni pokret studenata (NZS), negodovao je zbog prekida nastave na fakultetima, kao i aktuelna neformalna organizacija „Studenti koji žele da uče“.
- Pravi se kontramiting studenata na studente, to je potpuno besmisleno - kaže Gavrilović.
Kontramiting podrške Slobodanu Miloševiću održan je na beogradskom Ušću i 11. marta 1991. i to u organizaciji Pokreta žena za očuvanje Jugoslavije, dok je tokom kontramitinga 1996. došlo do sukoba učesnika dva skupa.
Od početka protesta zbog pada nadstrešnice, Srpska napredna stranka je održala nekoliko mitinga, od kojih su najveći bili u Sremskoj Mitrovici i Jagodini.
Da je SNS u padu, smatra Bešić, vidjelo se i po „prilično neuspješnom kontramitingu“ iz 2023. godine, tokom protesta Srbija protiv nasilja, organizovanih poslije masovnih ubistava u Osnovnoj školi „Vladislav Ribnikar“ i selima oko Mladenovca.
- To je bio prvi indikator da njihovo biračko tijelo nema snage, energije i želje da brani vlast za koju glasa i tada je sve krenulo regresivno. Sve ostalo je samo pitanje scenarija, a nesrećna nadstrešnica je samo okidač da akumulirano nezadovoljstvo eskalira - ocijenio je Bešić.
<h2>O „štapu i šargarepi“</h2>
Otvorena represija samo izaziva kontra efekat, čega je aktuelna vlast svesna, pa toga nema, smatra Bešić.
- Ali ako prođemo kroz mali istorijat reakcije vlasti na ove proteste, prvi metod je bilo nasilje nad studentima Fakulteta dramskih umjetnosti, jer su mislili da to treba da se uguši u startu, a što je proizvelo kontra reakciju - kaže Bešić.
Studenti Fakulteta dramskih umjetnosti napadnuti su 22. novembra, tokom skupa „Zastani, Srbijo“.
Među napadačima studenti su tada identifikovali nekoliko lokalnih zvaničnika i pripadnika vladajuće Srpske napredne stranke.
- Da nije bilo tog nasilja, pitanje je u kom pravcu bi se sve dalje dešavalo, jer su tada na čelo došli studenti i protesti su eksponencijalno rasli - kaže profesor FPN-a.
Kao jedan od ključnih trenutaka smatra skup na Slaviji 22. decembra.
- Kada su vidjeli frapantan broj ljudi koji se pojavio, krenulo se sa ponudama – klasična štap i šargarepa strategija. Šaka straha, prijetnjom ili nasiljem, pa šaka ponuda i benefita - ističe Bešić.
Predsjednik Vučić studentima je predstavio plan povoljnih stambenih kredita, istovremeno tvrdeći da su svi njihovi zahtjevi ispunjeni – što studenti negiraju – dok je „istovremeno preko medija išla serija verbalnih napada protiv njih“, kaže Bešić.
U međuvremenu su dvije studentkinje povrijeđene kada je na njih tokom protesta naletio automobil, a jedna je pretučena bejzbol palicama u Novom Sadu.
Poslije tog incidenta, za koji se sumnjiči grupa momaka izašlih iz SNS prostorija – i koji su kasnije privedeni – premijer Srbije Miloš Vučević podnio je ostavku.
Za sve napade odgovorni su medijski tekstovi i nastupi predstavnika vlasti kojima se targetiraju studenti, kaže Boris Kojčinović, student blokiranog Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, za BBC na srpskom.
<h2>O medijima i „stranim plaćenicima“</h2>
"Upravo u času kada se neoustaški specijalci pripremaju za odlučujući napad na Knin, neka nevidljiva ruka je ovdje usred Beograda pokrenula mehanizam za razbijanje Srbije".
Tim riječima je u martu 1991, kada je rat u Hrvatskoj već bio u zamahu, akademik i nekadašnji potpredsjednik SPS-a Mihailo Marković opisao tadašnje proteste.
Slične poruke i izjave sa televizora i novinskog papira često su se mogle čuti tokom 1990-ih.
Uz propagandu protiv spoljnog neprijatelja, medijska kontrola u Srbiji tog doba bila je usmjerena i ućutkavanju glasova unutar zemlje, piše Reno de la Bros, profesor Univerziteta u Remsu.
- Kada nisu ignorisane, akcije opozicije se poistovjećuju sa činovima izdaje Srbije - dodaje De la Bros u izvještaju „Politička propaganda i projekat "Svi Srbi u jednoj državi"“, napisanom na zahtjev Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju.
Milošević se tako pita da li je u demonstracije „umiješana strana ruka“, kao i da je cilj svega „rušenje mira i demokratskih institucija“ u režiji onih koji „žele da iznutra pocijepaju i zavade ljude u Srbiji“.
- Da se srpski narod bavi međusobnom svađom, umjesto da ostvaruje preporod i blagostanje, a da na vlast dođe marionetski režim koji bi bespogovorno sprovodio tuđe naloge - rekao je Milošević.
Mira Marković, njegova supruga, u nedjeljniku Duga piše da će se „vrlo brzo saznati ko je učestvovao u finansiranju“ pojedinih stranaka i medija, kao i „ko je bio plaćen da svoju zemlju pretvori u koloniju“.
- Živi ili mrtvi, nije važno, oni koji su to učinili neće umaći sudu istorije… Naravno, žalosno je što će njihovi potomci neizbježno da nose žig sramote - piše Marković.
Gavrilović iz opozicionog DS-a kaže da je danas „sve isto“.
- Nekada su nas nazivali stranim plaćenicima i domaćim izdajnicima, govorili da radimo za tuđe interese, što se do danas nije promijenilo - dodaje.
Govoreći o aktuelnim protestima, predsjednik Vučić je više puta izjavljivao da su finansirani iz inostranstva, a sve sa ciljem smjene vlasti.
- Pozivam ove djevojke, momke, koji se tuku oko tih para za moje rušenje, to što im daju malo spolja, malo iznutra, da bi mene rušili – nemojte, djeco, da se tučete oko toga - izjavio je u videu objavljenom 5. decembra na njegovim društvenim mrežama.
Studenti su često bili i na meti prorežimskih medija, koji su objavljivali njihove lične podatke, poput ličnih karti i pasoša, nazivajući pojedine i „antisrpski nastrojenim“.
- To na mene lično ne utiče, a mislim ni na moje kolege. Smatramo da smo mnogo veće patriote nego što su oni ikada bili ili će ikada biti - kaže student Kojčinović.
Vlast, kako kaže, sukobe iz prošlosti i „stvari koje su ljudima poznate“, pokušava da „spinovanjem nakači studentima“.
- Zato govore da proteste vode hrvatske obavještajne službe, razne nevladine organizacije, (kosovski premijer) Aljbin Kurti, (opozicionar) Dragan Đilas, na šta su sve studenti, rekao bih, odgovarali vrlo mudro. Nisu se uplašili, sve to su izvrnuli na šalu i još jače nastavili dalje - rekao je Kojčinović.
Većina tih tvrdnji vlasti nije se dugo zadržala u medijima, poput navodnih namjera o otcjepljenju Vojvodine, kao i potenciranja gdje je sve u svijetu korišćena crvena šaka – simbol protesta i slogana „ruke su vam krvave“.
Jedan od odgovora predstavnika vlasti bilo je i iscrtavanje crvenog srednjeg prsta na parolama i društvenim mrežama.
Prema posljednjem izvještaju Fridom hausa, međunarodne organizacije koja se bavi ljudskim pravima i promocijom demokratije, Srbija je zabilježila najveći pad u posljednjih deset godina.
Jedan od razloga pada je i stanje u medijma, na koje vladajuća stranka vrši pritisak, čija se sloboda podriva i koji su puni „propagande i lažnih vijesti“, ističu.
<h2>O čekanju i odugovlačenju</h2>
Petronije Ponjavić ukazuje na još jedan način kako vlasti reaguju na proteste – čekanjem.
- Još su Milošević i Mira Marković sa strane posmatrali naše demonstracije i govorili to će da utihne, da nestane - prisjeća se.
Brojni protesti poslije 2012. i dolaska Srpske napredne stranke na vlast – od 1 od 5 miliona, preko Srbija protiv nasilja, pa onih tokom epidemije korona virusa, do skupova zbog rušenja u Savamali – jednostavno su se vremenom ugasili.
- Čekanje je strategija svih vlasti. To u praksi znači da se ponaša liberalno i radi na tome da protesti postanu sastavni dio demokratskog folklora, govoreći: "Evo, ljudi izlaze na ulicu, nema problema, samo prijavite protest i šetajte koliko vam je volja" - dodaje Bešić.
I da, svi ti raniji protesti su se ugasili, ali su se dešavali „u potpuno drugačijem političkom, ekonomskom i društvenom kontekstu“, kada je SNS bio jači, dodaje.
- Ta strategija je tada mogla da prođe. Čini mi se da je količina energije i negativnog naboja prema vlasti sada suviše jaka da bi ona mogla da računa na tu strategiju - ističe profesor Fakulteta političkih nauka.
Zahtjevi iz 1996, dodaje Gavrilović, bili su drugačiji od današnjih u tome što su „potpuno politički“ – da se priznaju rezultati izbora – dok studenti ističu samo traže utvrđivanje odgovornosti za pad nadstrešnice.
- Na protestima 1996. smo imali i neke zakonske rokove do kojih su poslije izbora opštine morale da budu konstituisane. Danas toga nema, a kada rokovi ne postoje vlasti se trude da maksimalno isrcpe demonstrante - kaže on.
Kojčinović jedan od razloga odugovlačenja vidi i u tome da se vlast našla na „nepoznatom terenu“.
- Od starta nisu znali šta da rade i kako da reaguju. Trebalo im je vremena da prvo shvate kako su se mladi u toj mjeri pokrenuli i ujedinili, a onda i kako plenumi funkcionišu i kako može bez vođe sa kojim može da se pregovara. To u praksi znači da nema načina da se do studenata dopre i uguši naš bunt - kaže student Filozofskog u Novom Sadu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Od 9. marta do blokada: Kako je vlast u Srbiji odgovarala na studentske proteste

Koliko znam niko se nije obratio Venecijanskoj komisiji. Sve vrijeme mi je izgledalo da je opcija sa Venecijanskom komisijom više bila na nivou pregovora nego ozbiljna ponuda, mada nije isključeno da se to i desi - poručio je profesor na Fakultetu političkih nauka (FPN) Srđan Darmanović komentarišući trenutnu političku situaciju i navode za moguće konsultacije Venecijanske komisije za rješenje krize unutar parlamenta koja je nastala neustavnim razrješenjem doskorašnje sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović.
Đuranović je smijenjena na sjednici Ustavnog odbora, čime je to skupštinsko tijelo preuzelo Ustavom jasno propisanu ulogu Ustavnog suda. Sporno zasijedanje Ustavnog odbora proteklo je u atmosferi haosa, uz dimnu bombu i oštro negodovanje opozicije, a sve to nije spriječilo predsjednika Skupštine Andriju Mandića da na sjednici parlamenta usvoji zaključke Ustavnog odbora i konstatuje prestanak funkcije Dragani Đuranović. Zbog toga opozicija blokira, odnosno ne dozvoljava, rad Skupštine - zahtijevajući da se poništi ova neustavna odluka.
Iako su u parlamentarnoj većini rekli da su spremni da u ovom pitanju posreduje Venecijanska komisija za sada od toga, kako je ukazao i Dramanović, nema ništa.
On je objasnio je da Venceijnska komisija, u tom slučaju, ima dvije mogućnosti da reaguje.
- Ako se bude tražio hitan odgovor, onda bi hitno reagovala, ili bi se čekala redovna sjednica - sredinom marta - naveo je Darmanović gostujući na Televiziji Crne Gore.
Ukoliko zahtjev stigne, kaže on, izvjesno je da će doći do određene reakcije.
- Venecijanska komisija uvijek štiti Ustav i ustavnost zemlje. Ne pamtim da je nekad dala neke preporuke na uštrb Ustava neke zemlje - istakao je Darmanović.
<h2>Ne bi bilo pitanje je li ispunjen uslov za smjenu - nego kršenje Ustava</h2>
Profesor na FPN BG Miloš Bešić istakao je da bi to značilo nesposobnost naših institucija da riješe stvar.
- Očigledno da je konflikt došao do te mjere da blokira ukupan politički, a posebno parlamentarni život. Ja mislim da je to vrlo prihvatljivo rješenje i mislim da je i dalje na stolu - poručio je Bešić.
Naglasio je da smatra da Venecijanska komisija radi ono što radi svaki pismeni pravnik, gleda da li je prekršen Ustav.
- Ne bi bilo upućeno pitanje da li je sutkinja Đuranović ispunila uslove za penziju nego da li je prekršen Ustav ili nije. U toj situaciji bi odlučili kako bi odlučili. Međutim, kako god da odluče to bi razriješilo to pitanje i ovu institucionalnu krizu. Nije mi jasno zašto to već nije poslato Venecijanskoj komisiji i zašto se nijesu opredijelili sami akteri - kazao je Bešić.
Bešić je prokomentarisao da građani Crne Gore nemaju više isti entuzijazam kao prije 20 godina kada je u pitanju članstvo u EU.
<h2>Pitanja sa Hrvatskom ne mogu biti riješena brzo</h2>
Upitan koliko je realno da Crna Gora u nekom skorijem periodu riješi sva pitanja sa Hrvatskom, Darmanović odgovara da se to ne može desiti brzo.
- Ne tako brzo svakako, mi smo na sva ta pitanja koja su postojala sa Hrvatskom od ranije, dodali jedno u kojem nikada nije bilo problema, a to su dobrosusjedski odnosi - naglasio je Darmanović.
Napomenuo je da smo mi saveznici u NATO i da je Hrvatska bila veliki zagovornik ulaska Crne Gore u Evropsku uniju.
- Mi smo jednim nepromišljenim ali ciljanim aktom odnosno Rezolucijom o Jasenovcu gurnuo prst u oko susjednoj državi - naglasio je Darmanović.
Hrvatskoj je, kaže, u izrazitom nacionalnom interesu da Crna Gora postane članica EU.
- Oni su djelovali jako promišljeno, tačno su izabrali oblast u kojoj nas nijesu podržali za zatvaranje poglavlja. Oni su mogli da spriječe sve, ali nijesu, već su od četiri poglavlja tri propustili, i to je bila poruka: mi vas i dalje podržavamo, ali su nas blokirali na dobrosusjedskim odnosima - ocijenio je Dramanović.

Darmanović: Niko se još nije obratio VK, ako bi se tražio hitan odgovor - tako bi i reagovala

Dogovor između liste Budva naš grad i Demokratske partije socijalista (DPS) najlogičniji je scenario za formiranje stabilne vlasti u Budvi nakon vanrednih lokalnih izbora, ocijenio je metodolog Miloš Bešić.
On je kazao da su izbori u Budvi pokazali gotovo identičan odnos snaga, kao i u maju.
Bešić je istakao da nije promijenjeno ni to da politički akteri treba da pregovaraju skoro na identičan način kao što su morali pregovarati nakon majskih izbora.
- Mislim da bi ovog puta politički akteri trebalo da pokažu dodatan nivo odgovornosti, jer izbori služe za razrješavanje političke krize - rekao je Bešić Agenciji MINA.
On je rekao da izbori u Budvi, ipak, ne rješavaju političku krizu, već da se ona mora riješiti dogovorom i razgovorom između partnera.
Kako je kazao, političi akteri moraju da shvate da mogu da ponavljaju izbore još mnogo puta, a da će se dešavati isti ishod.
- Ili će politički akteri napraviti neki dogovor, ili će se ići na neku vrstu prinudne uprave, jer je ovakva situacija jednostavno neodrživa - naveo je Bešić.
Govoreći o rješenjima za formiranje vlasti, Bešić je kazao da hipotetički i logički postoje tri rješenja.
- Prvo rješenje je da se dogovore liste Za budućnost Budve (ZBBD) i Budva naš grad Nikole Jovanovića - rekao je Bešić, navodeći da bi dogovor između te dvije liste riješio problem, ali da je to najmanje vjerovatno rješenje.
On je kazao da je drugo rješenje da jedna od te dvije liste napravi koaliciju sa DPS-om, za šta, kako je dodao Bešić, ne bi isključio listu Budva naš grad.
Prema riječima Bešića, treće rješenje je da jedna od te dvije liste napravi koaliciju sa svim ostalima, jer je to uslov za 17 mandata.
- Za ZBBD je to gotovo nemoguće, jer Evropski savez na to neće pristati. Prema tome, treća varijanta bi bila da Jovanović sa svima ostalima, osim ZBBD i DPS-om napravi aranžman - objasnio je Bešić.
Kako je rekao, to je moguće brojčano, ali je to jedna vrlo nestabilna vlast sa 17 mandata, jer u složenoj strukturi većina zavisi od jednog mandata ili jednog aktera.
Bešić je kazao da bi, sa stanovišta političke stabilnosti, najprihvatljivije bilo prvo ili drugo rješenje.
- Broj jedan se vjerovatno neće desiti, jer je suviše veliki animozitet između te dvije liste, a već rješenje broj dva je najrealnije. Drugim riječima, najrealnije je da Jovanović napravi koaliciju sa DPS-om - naveo je Bešić.
On je, govoreći o tome koliko je realno da vlast u Budvi bude formirana, rekao da su sada veći razlozi da vlast ne bude formirana nego nakon majskih izbora, jer su „produbljeni rovovi“.
Kako je naveo, poruka je da se izbori mogu ponavljati koliko god, ali da će politička konstalacija snaga biti manje-više ista.
Prema riječima Bešića, alternativa pravljanju vlasti ne postoji.
- Zato, odsustvo alternative je najsnažniji argument da se vlast formira bez obzira na njihove stavove i razlike o kojima govore - dodao je Bešić.
Govoreći o razlozima za loš rezultat PES-a na jučerašnjim izborima, on je naveo da je ta stranka napravila loš rezultat i na izborima u maju, kada je osvojila sedam odsto glasova birača.
Bešić je istakao da se državni izbori mogu odigrati na državnoj, političkoj platformi, dok je za lokalne veoma važna dobra lokalna organizacija.
- Lokalna organizacija i uopšte organizacija PES-a je jako loša na lokalu svuda. Nemate organizaciju, nemate lične kontakte ljudi iz vaše organizacije sa glasačima, i u toj konstalaciji vi nećete napraviti dobar rezultat - naveo je Bešić.
On je kao drugi razlog zašto je PES napravio loš rezultat još u maju, naveo postojanje liste Nikola Jovanovića.
- Podsjetiću vas, PES je samostalno na prethodnim parlamentarnim izborima u Budvi uzeo 20-24 odsto. Ali na tim izborima nije bilo liste Jovanovića. Prema tome, nema sumnje da je veliki broj glasača PES-a zapravo glasao za listu Jovanovića - rekao je Bešić.
On smatra da je treći razlog lošeg rezultata PES-a u Budvi lista Đorđa Zenovića, koji je bio nosilac liste Demokrata na prethodnim izborima, a koji je osvojio podršku šest odsto birača.
- Realni gubitak između ta dva izborna ciklusa je dva odsto, što nije toliko strašno. Jednostavno, Zenović je, kao prethodni nosilac liste Demokrata, povukao šest, sedam odsto - naveo je Bešić.
On smatra da rezultati izbora u Budvi ne mogu uticati na pregovore o formiranju vlasti u Podgorici.
Bešić je naveo da je DPS svojevremeno u Budvi dobijao 75 odsto glasova.
- U Budvi je lokalističko-klijentalistički model vrlo razvijen. Vi to ne možete da preslikate ni na državu, ni na Podgoricu. Prema tome, ne mislim da će to da uticiti na Podgoricu, pa i na državni nivo na bilo koji način - kazao je Bešić.
Na pitanje kakav bi odnos snaga bio ako bi došlo do ponavljanja izbora u Podgorici, Bešić je ocijenio da bi lista Jakova Milatovića sigurno uzela manje nego što je na septembarskim izborima.
- Pitanje je da li bi uopšte Pokret za Crnu Goru išao sa URA-om, jer je URA očigledno veliki gubitnik te koalicije. URA je na prethodnim parlamentarnim izborima sama uzela 6,8 hiljada glasova, a sada sa Milatovićem 8,6 hiljada. To URI ne odgovora i verovatno bi izašla sama - naveo je Bešić.
Prema njegovoj procjeni, na ponovljenim izborima u Glavnom gradu URA bi uzela četiri do šest odsto glasova, što je znatno više odbornika nego što sada imaju.
- Mislim da bi najveći gubitnik bila lista Milatovića, jer oni nemaju ni solidnu organizaciju i ne mogu ni na koji način biti zadovoljni rezultatima izbora. Dakle, oni bi definitivno uzeli manje”, rekao je Bešić.
Pitanje je, dodaje, da li bi DPS uzeo više.
- Ali bi vjerovatno odbranio rezultat od 30 odsto. Dok, u situaciji dodatnog razočarenja ove anti-DPS 30. avgustovske većine, mogu da idu i preko toga - rekao je Bešić.
On je dodao da je to pitanje i u situaciji velike izlaznosti.
- Kad bi se vratili anti-DPS glasači, koji su nesumnjivo ovog puta apstinirali u nemaloj mjeri, razočarani sukobima u anti-DPS bloku, onda bi mogao i PES da profitira - kazao je Bešić.
On je rekao da bi “DPS bio na svom ili jači, PES sa Demokratama na svom ili jači, a URA bi fiktivno bila jača, a u suštini bi bila slabija, jer u procentima to ne bi bio bilo ubjedljivo.
- Najveći gubitik bi bio Pokret za Crnu Goru, jer njihovi glasači definitivno nijesu zadovoljni rezultatom i kapacitetima koje su napravili na predhondim izborima - ocijenio je Bešić.
Na pitanje da li je nakon izbora u Budvi i Pidgorici doveden u pitanje legitimitet vlasti na državnom nivou, on je odgovorio potvrdno.
- U Budvi ne, ali izbori u Podgorici jesu djelimično delegitimisali vlast, odnosno doveli u pitanje legitimitet Vlade sa stanovišta rejtinga partija koje je čine, ali su u velikoj mjeri delegitimisali i predsjednika Crne Gore, koji je sa URA-om osvojio 8,6 hiljada glasova, a 70 hiljada u drugom krugu predsjedničkih izbora - naveo je Bešić.
On je kazao da je parlamentarna većina za sada stabilna, i da će vjerovatno biti još par godina.
- Vidjećemo kakvi će biti efekti programa Evrope sad 2, ali i neki koraci ka Evropskoj uniji i ekonomske reforme koje se najavljuju, koji mogu hipotetički da pomognu u tom rejtingu. Ali oni imaju stabilnu većinu, vjerovatno još par godina, do 2027. - rekao je Bešić.
Na pitanje da li bi, kada bi sad bili održani parlamentarni izbori, rezultati bili slični kao rezultati izbora u Podgorici i Budvi, on je kazao da definitivno niko ne bi imao većinu, već bi se moralo posegnuti ka koalicionim angažmanima.
- Sasvim je sigurno i da bi DPS uzeo vjerovatno više nego na prethodnim parlamentarnim izborima. Pokret za Crnu Goru, koji u Podgorici nije pokazao nekakav kapacitet, imao bi još slabiji, a šta bi se dešavalo sa PES-om i Demokratama je veliko pitanje - rekao je Bešić.
Prema njegovim riječima, PES će uvijek imati bolje rezultate na državnom nego na lokalnom nivou.
- Tako da ostaje otvoreno pitanje tog rejtinga, ali sasvim sigurno je da bi te izbori pokazali da i dalje morate da pravite neke koalicione aranžmane, da niko ne bi imao sa partnerima nekakvu apsolutnu vlast - dodao je Bešić.
Na pitanje da li postoji bojazan da bi u slučaju da se sada organizuju parlamentarni izbori imali scenario kao u Budvi, on je rekao da postoji.
- Ali meni se čini da Vlada sada ima stabilnu podršku i da će vremenom raditi na jačanju, a opozicija će raditi na slabljenju njihovog autoriteta, i to je nešto što je normalan parlamentarni život - rekao je Bešić.

Bešić: Za stabilnu vlast najlogičniji dogovor liste Budva naš grad i DPS-a

Formiranje vlasti u Glavnom gradu neće biti lako - ocijenio je profesor Miloš Bešić.
On je za Radio Televiziju Crne Gore rekao da je dogovor teško očekivati - imajući u vidu odnose među strankama. Zbog toga ne isključuje mogućnost da i Podgoricu, kako je rekao, čeka budvanski scenario - tj. novi izbori.
- Gotovo mjesec i po nakon izbora u Podgorici jasno je da ti izbori nijesu donijeli ništa novo, a pitanje je i da li će. Oni koji su imali ucjenjivački kapacitet i od kojih je zavisilo fomiranje vlasti i sada su u istoj situaciji. Prema tome, postavlja se pitanje kakva je uopšte bila svrha održavanja ovih izbora - ocijenio je on.
Iako su iz više partija najavili da pripremaju platforme za pregovore o formiranju vlasti, Bešić kaže da je teško prognozirati kako će ti pregovori teći imajuću u vidu odnose između pregovarača.
- Ono što je teško zamislivo, gotovo nezamislivo, jeste formiranje vlasti između Pokreta za Podgoricu i Pokreta Evropa sad zajedno s koalicijom ‘Za budućnost Crne Gore’. Ono što je eventualno za očekivati jesu pregovori između Pokreta za Podgoricu i DPS-a. DPS kao pobjednik izbora ima pravo da traži da bude prvi akter u formiranju vlasti - kazao je Bešić.
Pitanje je, međutim, poručuje Bešić, da li će to biti prihvatljivo, budući da je, kako navodi, u Crnoj Gori ustanovljena praksa da oni akteri koji imaju mnogo manje glasova, ali od kojih zavisi vlast, zahtijevaju mjesto gradonačelnika.
- Mislim da ta praksa više ne može da funkcioniše jer veliki akteri to neće da prihvate. I iskren da budem, u situaciji kakva jeste najlogičnije moguće rješenje je budvanski scenario i da možemo očekivati nove izbore - zaključuje Bešić.
Konačni rezultati izbora u Podgorici proglašeni su 30. oktobra, kada je počeo da teče rok od 60 dana za konstituisanje novog parlamenta.

Bešić: Teško do dogovora u Podgorici, ne isključujem budvanski scenario

Izlaznost je nešto manja, ne bih rekao dramatično - ocijenio je prof. dr i metodolog Miloš Bešić na Televiziji Vijesti.
On je kazao da je redovna izlaznost oko 59 do 60 odsto, te da je očekivao oko 57 odsto da bude izlaznost.
Komentarišući da je manji procenat u odnosu na 2022. godinu, kada je izlaznost bila oko 69 odsto, smatra da su to različiti politiki konteksti.
Smatra da je razlog niske izlaznosti kampanja, sa negativnim tonovima i sukobima aktera sa raznih strana.
- Podižete motiv kod vlastitih glasača, kod svih koji su bliski partijskom tkivu, ali kod ljudi koji ne prati politike kroz tenzije proizvodite efekat da ljudi govore da neće da učestvuje u ovom - naveo je Bešić.
Istraživanja su, podsjeća, pokazivala da bi lista Pokret Evropa sad i Demokrate i Demokratske partije socijaliste bile pata-pata.
- Smanjena izlaznost trebalo bi da ide u prilog DPS-u. S druge strane, to što je ujutru zabilježena najmanja izlaznost bila ne ide u prilog DPS-u - rekao je Bešić dodajući da ova partija ima najdisciplovanije biračko tijelo.
- Brojevi govore o vrlo ujednačenom rejtingu između ove dvije liste. Vrlo solidan rezultat imala je lista Za budućnost Podgorice, oko 17 odsto. Najviše varijacije bilo je za listu Jakova Milatovića i Građanskog pokreta URA, od 10 do 14 odsto, a biće vrlo zanimljivo da vidimo što će biti sa malim listama - zaključio je Bešić.

1250x600

1084x550

Bešić: Izlaznost nešto manja, ne bih rekao dramatično

Teški razgovori nikada neće postati laki, ali male promjene u pristupu mogu ih učiniti podnošljivijim i efikasnijim, jer svako se bar jednom našao u teškoj situaciji da mora da započne neprijatan razgovor, kažu psiholozi koji savjetuju da je najlakši način da otklonite stres i neprijatnost iz razgovora- da šetate dom razgovarate.
<h2>Hodanje smiruje i olakšava komunikaciju</h2>
Mnogi ljudi rješavaju teške teme tako što sjede jedan preko puta drugog, što može stvoriti dodatnu tenziju. Međutim, bračna i porodična terapeutkinja Sijara Bogdanović tvrdi da je hodanje bolji način za obradu emocija. Kada hodamo, naše oči se prirodno pomjeraju lijevo-desno, što pomaže u smirivanju nervnog sistema i boljem procesuiranju informacija.
Ovaj proces je sličan EMDR terapiji koja se koristi za liječenje traume i stresa.
- Kada hodamo i pričamo, koristimo se i logikom i emocijama, što pomaže u izražavanju osjećanja i donošenju boljih odluka“, objašnjava Bogdanović.
<h2>Manje stresa, više razumijevanja</h2>
Osim što vam pomaže da obradite emocije, hodanje može da smanji osjećaj pritiska tokom razgovora. Psihoterapeutkinja Medlin Felan ističe da je direktni kontakt očima često previše intenzivan, posebno kada razgovor uključuje sukob ili kritiku.
- Kada ste rame uz rame, kontakt očima se dešava povremeno i prirodno, što smanjuje osjećaj napada i olakšava iskrenu komunikaciju- kaže Felan.
Takođe, hodanje omogućava osobi da se fokusira ne samo na razgovor, već i na okolinu, što pomaže u smanjenju stresa.
Istraživanja pokazuju da boravak u prirodi dodatno doprinosi smirenju, a sam čin hodanja sprečava neprijatne tišine, omogućavajući sagovornicima da lakše pronađu prave riječi.
<h2>Šta ako ne možete u šetnju?</h2>
Naravno, nije uvijek moguće ići u šetnju. U tom slučaju stručnjaci preporučuju alternativne načine za teške razgovore. Razgovor u automobilu, na primjer, daje sličan efekat – sagovornici ne moraju da održavaju stalni kontakt očima, a sama okolina nudi privatnost.
Kod kuće, umjesto formalnog razgovora za stolom, pokušajte da razgovarate na kauču u opuštenijoj atmosferi.
Teški razgovori nikada neće postati laki, ali male promjene u pristupu mogu ih učiniti podnošljivijim i efikasnijim.
Sljedeći put kada budete morali da otvorite ozbiljnu temu, razmislite o šetnji – možda ćete se iznenaditi koliko će vam razgovor lakše teći.

Psiholozi savjetuju: Kako razgovarati o teškim temama bez stresa

Služba bezbjednosti Parlamenta Kanade u Otavi proglasila je lokdaun u zgradi na Parlament Hilu. Obavještenje o lokdaunu poslato je u subotu poslijepodne zaposlenicima koji rade na Parlament Hilu.
Rečeno im je da odmah potraže zaklon u najbližoj prostoriji, zatvore i zaključaju sva vrata te da se sakriju.
CBC News kontaktirao je policiju Otave &nbsp;i službu Parlamenta ali nijedna služba nije navela razloge lokdauna.
- Ako nijeste u neposrednoj blizini, držite se podalje do daljnjega. Nemojte prilaziti područjima u lokdaunu- objavila je služba.&nbsp;
Policija Otave je poručila preko društvenih mreža da je u toku policijska akcija na Parlament Hilu i da mole građane da izbjegavaju to područje.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FOttawaPolice%2Fstatus%2F1908610149276622875%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1908610149276622875%7Ctwgr%5E4499614ff368cd4717caf9731172ebabe009b10f%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Otava: Evakuisan kanadski parlament

Komandant združenih snaga NATO u Evropi američki general Kristofer Kavoli izjavio je danas da KFOR trenutno na Kosovu ima 4.300 vojnika, ali su raspoređene i rezervne jedinice kako bi se izborili sa rastućim tenzijama, piše Indeks onlajn. 
 
- Kao što znate, KFOR na Kosovu ima 4.300 vojnika, od kojih je manje od 600 američkih. Italijani su preuzeli veliki dio tereta misije. Rasporedili smo i rezervne snage kako bismo se nosili sa rastućim tenzijama, koje su prisutne više od godinu dana- rekao je Kavoli.
On je dodao da se broj stalnih snaga proširuje kako bi se oslobodile rezervne snage i izrazio uvjerenje da će uskoro biti postignut dogovor o tome.
Naveo je da su, pored Italije i Turske, ključne nacije u misiji KFOR Velika Britanija i Mađarska.

NATO general Kavoli: Raspoređene rezervne jedinice KFOR-a na Kosovu zbog rastućih tenzija

Predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vučić saopštiće ime mandatara za novu Vladu sjutra, u 20 časova, saopštila je Služba za saradnju sa medijima predsjednika Republike.
Predsjednik Vučić će se javnosti obratiti povodom izbora mandatara iz Palate Srbija.
- Na osnovu ustavnih ovlašćenja, predsjednik Republike predložiće Narodnoj skupštini kandidata za predsjednika Vlade, pošto je saslušao mišljenja predstavnika izabranih izbornih lista- navodi se u saopštenju.
Premijer Srbije Miloš Vučević podnio je ostavku na tu funkciju još krajem januara, jer je smatrao da je objektivno odgovoran za napad na studente u Novom Sadu.
Skupština Srbije 19. marta konstatovala je ostavku premijera Miloša Vučevića čime je pala aktuelna Vlada Srbije.
Iz Srpske napredne stranke najavili su da imaju dva konkurentna kandidata za mandatara. Za kog od te dvojice su se odlučili saznaće se sjutra . 
Posljednji rok za izbor nove Vlade je 18. april.

Vučić sjutra u 20 časova saopštava ime mandatara za novu Vladu

Agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli su sa kupovinom glasova - tvrde za Portal ETV sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom.
<h2>VAUČERI ZA IZBORE</h2>
- Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu
koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – tvrde naši sagovornici.
Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori.
<h2>,,OSTROŠKI MARATON“</h2>
Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača.
- Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozoravaju sagovornici Portala ETV.
Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu.
- Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kažu naši sagovornici.
<h2>NEDAVNA ISTORIJA PREVARE</h2>
Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD.
Nikšić su te godine „opsadirali“ Vučićevi ljudi za specijalne zadatke, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture. Vučićevi izaslanici Vladimir Mandić, Milan Nikolić, Predrag Rajić, te sin Milorada Dodika (predsjednika entiteta BiH – Republika Srpska) - Igor Dodik vodili su kampanju pritisaka i zastrašivanja birača. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura.
Aktivno je bila uključena i Crkva Srbije, čije svještenstvo je, takođe, agitovalo za ovu koaliciju.
<h2>PRIVOĐENJA I PUŠTANJA NA SLOBODU</h2>
Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac.
Na informativni razgovor privedeni su tadašnji član Glavnog odbora Vučićeve Srpske napredne stranke i bivši rukometni reprezentativac Vladimir Mandić, bezbjednosno interesantna osoba Dane Šijan iz Beograda, zatim Nemanja Bogdanović iz Sarajeva, Aleksandar Jokić iz Beograda, kao i tadašnji poslanik Demokratskog fronta u Skupštini Crne Gore Milo Božović, te Slobodan Lalović iz Foče, Dejan Puhalo iz Trebinja, Blagdan Madžić iz Foče i Miroslav Vujović.
Petanestak dana prije ovih privođenja policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada.
Vučić je uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević.
Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.
Ove godine nema u toj mjeri otvorenog i brutalnog pritiska iz Srbije na izborni proces u Nikšiću, ali kako se kampanja privodi kraju, novac za kupovinu glasača je, očito, stigao, kako se ništa ne bi prepuštilo slučaju.

Glasačima dijele bonove od po 3.500 KM za trgovinu građevinskog materijala na stovarištima u BiH?

Sukob u Demokratama Alekse Bečića, potpredsjednika Vlade, eskalirao je do tačke bez povratka, tvrde izvori Portala ETV bliski ovoj partiji, ističući da su Bečić i ideolog stranke Boris Bogdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – tvrde naši izvori. M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964" data-rendition-name="original" width="900" height="599" loading="lazy" alt="Bečić i Bogdanović"> </figure>  Upravo te večeri Demokrate su odlučivale o nosiocu liste, a prema pouzdanim informacijama M portala, Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je, kako su prenijeli mediji, odlučeno i da Nemanja Vuković bude novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Koprivica je rođeni Nikšićanin i upravo on je najuticajnija ličnost ove partije u gradu pod Trebjesom. Duže od godine, špekuliše se sa informacijama, da su Koprivica i ministar odbrane Dragan Krapović, takođe funkcioner Demokrata, u sukobu sa Bečićem i Bogdanovićem, ali njih dvojica to negiraju. Uz njih, kako su ranije objavili mediji, i predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, bivši ministar turizma Vladimir Martinović nijesu saglasni sa partijskom politikom koju kreira Bogdanović. U junu prošle godine, Koprivica je negirao da će sa još nekoliko nezadovoljnih funkcionera Demokrata formirati novu stranku Progres. - U potpunosti su netačni i zlonamjerni navodi portala Adria da osnivam politički subjekt koji će nositi naziv „Progres“ – napisao je on tada na mreži Iks. Portal Adria tvrdio je da su uz Koprivicu stali Vladimir Martinović, Nikola Rovčanin i još nekoliko funkcionera. Mediji su i u martu prošle godine objavili da je došlo do raskola u Demokratama i da Koprivica i Martinović napuštaju stranku. Vladimir Martinović i jeste otišao iz partije, ali u julu, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Spreman „svilen gajtan“ za Moma Koprivicu

U nikšićkom biračkom spisku ima hiljade fantom birača ili birača koji se „uvoze“ iz Srbije i entiteta Bosne i Hercegovine - Republika Srpska – upozorila je nezavnica odbornica u Skupštini opštine Nikšić Tatjana Knežević Perišić. Ona je, u saopštenju dostavljenom Portalu ETV, pitala „odakle 57.589 birača, ako je na popisu stanovništva 2024. godine utvrđeno da u Nikšiću živi 66.725 stanovnika, od čega je djece do 15 godina 10.909 popisanih, a od 15 do 19 godina 3.869. <h2>Zabrinjavajući podaci</h2> - Prevedeno u brojke, samo ako odbijemo ovu brojku djece do 15 godina, jer, logično, ne mogu glasati, onda bi u biračkom spisku ostalo 55.816 upisanih birača, a ne 57.589. A ako odbijemo bar 2.500 koliko bi otprilike trebalo biti djece od 15 do 17 godina, onda bi brojka upisanih bila negdje oko 53.000 birača – kategorična je Knežević Perišić. Podsjetila je da je Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo da je broj birača „u zaključenom biračkom spisku na dan 2. april 2025. godine 57.589 birača“, što je, objašnjava, više nego što je isti organ saopštio 17. januara 2025. godine, kada je opštini Nikšić i Službi za saradnju, poslove predsjednika i informisanje dostavio informaciju da je u biračkom spisku opštine Nikšić upisano 57.544 birača. Ta informacija je, dodaje ona, proslijeđeno svim odbornicima na uvid. - Ako pretpostavimo da je ovih 45 birača više, možda, oni koji su navršili 18 godina, javnosti i institucijama zaduženim za vođenje biračkog spiska, upućujem pitanje: Odakle ovoliko upisanih u birački spisak opštine, koja prednjači u iseljavanju građana, kada je Crna Gora u pitanju – istakla je Knežević Perišić. Kategorična je da u nikšićkom biračkom spisku ima hiljade fantom birača ili birača koji se „uvoze“ iz Srbije i entiteta BiH - Republika Srpskea, uz podsjećanje da je Koalicija „Evropski tim za Nikšić“, još 2021. godine podnijela prigovor za oko 920 birača koji su upisani u tri biračka spiska, u dvije države i jednom etnitetu, i koji, kao takvi, nijesu imali pravo glasa u Nikšiću.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250404170456_f1ff411ea5ed36812853e5bc60b11792f5d824e336f14c641249d8f3c3cfcc1e.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250404170456_f1ff411ea5ed36812853e5bc60b11792f5d824e336f14c641249d8f3c3cfcc1e" data-rendition-name="original" width="2048" height="1536" loading="lazy" alt="Nikšić"><figcaption>JE LI PRIPREMLJEN TEREN ZA KRAĐU IZBORA: Nikšić(Photo: RTNK/Milan Šapurić)</figcaption></figure>  - Ta prijava je, naravno, odbačena, a OIK, DIK, MUP, tužilaštvo i sudstvo se nijesu bavili imenima koja smo tada dostavili. Stoga ponovo izražavam sumnju u regularnost predstojećih izbora tim prije što se od 2008. do kraja 2022. iz Nikšića odselilo 8.700 građana, doselilo 4.582, a da je samo od januara do kraja oktobra 2023. godine trajno otišlo još 1.064 građana, dok se doselilo njih 357, što je najveći odliv stanovništva u cijeloj Crnoj Gori – upozorava Knežević Perišić. Nikšić je, dodaje ona, za 12 godina napuštilo više od 6.000 stanovnika, natalitet je u konstatnom padu, mortalitet veliki, pa pita otkuda onda ovoliki broj upisanih birača? - Jer, po zvaničnim statistikama MUP-a i MONSTAT-a, (dakle 57.589 u biračkom spisku, plus 10.909 djece do 15 godina, plus oko 2.500 onih do 18 godina) ođe živi bar 71-000 ljudi! KAKO? Da li zato nikšićka vlast ne brine oko rezultata izbora, iako znaju, po svim raspoloživim anketama, da građanska i suverenistička opcija ima većinu – zaključila je Knežević Perišić. <h2>Uticaj stranih država</h2> Portal ETV objavio je prije nekoliko dana informaciju da su agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli sa kupovinom glasova, a što tvrde naši sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom. - Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – rekli su oni.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022007020_6285fcf3ba19bdbb1e441f9555390450b5bce0c7d2988b05d2ea5f2ecb025613.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022007020_6285fcf3ba19bdbb1e441f9555390450b5bce0c7d2988b05d2ea5f2ecb025613" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="MUP Zgrada"><figcaption>BEZ REAKCIJE NA RANIJE PRIJAVE: Ministartsvo unutrašnjih poslova(Photo: Portal ETV/Anja Ivanović)</figcaption></figure>  Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori. Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača. - Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozorili su sagovornici Portala ETV. Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu. - Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kazali su naši sagovornici. Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD. Nikšić su te godine „opsadirali“ ljudi za specijalne zadatke predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture i Crkva Srbije. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura. Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac. Osim toga, policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada. Vučić je tada uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević. Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.

Knežević Perišić: Odakle 57.589 birača, ako je na popisu bilo 66.725 stanovnika, od čega djece do 15 godina 10.909

Robert Siništaj, vlasnik lokala "Tasty" u Tuzima koji su večeras demolirali navijači Budućnosti nakon utakmice sa Dečićem, kazao je da je pričinjena materijalna šteta ogromna. On je za Portal ETV kazao i da je u tom događaju povrijeđen jedan gost lokala.&nbsp; Siništaj tvrdi i da policija nije adekvatno reagovala, objašnjavajući kako su "Varvari" ispred njegovog lokala došli privatnim vozilima uz pratnju policijskih službenika.&nbsp; - Oni su demolirali lokal, a policijaci su ih polako ispratili kao da su donijeli poklone a ne vatru - rekao je Siništaj.&nbsp; Prema njegovim riječima, navijače niko nije dirao dok su oni lomili i rušili po objektu.&nbsp; Tvrdi da je policija nijemo posmatrala navijače dok su goste lokala gurali sa štitnicima i prijetili im.&nbsp; - Gosti su bježali na zadnji izlaz. Međutim, kako nijesu svi tako brzo da izađu kroz ta vrata krenuli su ka prednjim - dodaje Siništaj.&nbsp; On kaže i da je bilo dima, vatre, da su kroz lokal letjele baklje &nbsp;zbog čega je zapaljen invertar u lokalu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51" data-rendition-name="original" width="1600" height="721" loading="lazy" alt="Tasty"> <figcaption>Zapaljena garnitura(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Demoliran lokal "> <figcaption>Polomljena stakla (Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F0QzOqrellbY%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F5bhjxCaPgfk%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: milos-besic