Bivšem vršiocu dužnosti direktora javnog preduzeća Elektroprivreda Srbije Miloradu Grčiću određen je pritvor do 30 dana, potvrdio je za Radio Slobodna Evropa Viši sud u Beogradu, u petak 14. februara.
Grčić je uhapšen dva dana ranije, zajedno sa još 14 osoba, pod sumnjom da su oštetili Elektroprivredu Srbije za više od 100 miliona dinara (oko 850.000 eura).
Njemu se na teret se stavlja produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja.
Uz Grčića, pritvor je određen i Marinković I. i Papić A, kako ne bi uticali na svjedoke i da ne bi ponovili krivično djelo, saopštio je Viši sud.
Osumnjičenima koji su priznali krivicu ukinuto je zadržavanje i oni će se u daljem toku postupka braniti sa slobode, saopštilo je Više javno tužilaštvo u Beogradu je 13. februara.
Tužilaštvo navodi da se uhapšeni sumnjiče za zloupotrebe, počinjene od 2018. do 2021. godine.
Pojedini okrivljeni, prema navodima glavnog tužioca Nenada Stefanovića, terete se i za davanje i primanje mita, koje su dalje prikrivali pranjem novca.
Grčić je sa još 14 osoba uhapšen 12. februara.
U trenutku hapšenja kao kadar vladajuće Srpske napredne stranke nalazio se na mjestu predsjednika beogradske opštine Obrenovac.
Na poziciji vršioca dužnosti u Elektroprivredi Srbije, na koju ga je postavila Vlada Srbije u martu 2016, bio je do podnošenja ostavke na tu funkciju u januaru 2022.
Grčić je ostavku podnio nakon krize sa snabdijevanjem električnom energijom u Srbiji, kada je u decembru 2021, poslije prvog snijega te godine, bez struje ostalo više od 136 hiljada ljudi i više od 2.200 trafo-stanica širom zemlje.
Među uhapšenima su i direktor firme "Tim Systems" iz Beograda i njen faktički vlasnik, direktor beogradske firme "IntellSec", kao i direktor "HRC Horeca", te direktor Fudbalskog kluba Borac iz Lazarevca.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Bivšem direktoru Elektroprivede Srbije određen pritvor do 30 dana

Gradonačelnik Obrenovca i bivši vršilac dužnosti direktora Elektroprivrede Srbije Milorad Grčić uhapšen je jutros, potvrđeno je za portal Nova.rs.
Kako se saznaje, policija je po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu uhapsila Grčića zbog sumnje da je u vrijeme dok je bio vršilac dužnosti direktora EPS-a sa saradnicima oštetio to javno preduzeće.
Akcija je u toku, a više informacija biće poznato uskoro, piše Nova.
Grčić je član Srpske napredne stranke i predsjednik Opštinskog odbora u Obrenovcu. Odbornik je u Skupštini opštine Obrenovac.
Za vršioca dužnosti direktora RB „Kolubara“ imenovan je 8. oktobra 2012. godine. Na toj funkciji bio je do decembra 2015, kada je postao direktor kancelarije za društveno odgovorno poslovanje u Elektroprivredi Srbije.
Član je Upravnog odbora Privredne komore Beograda.
Vlada Srbije postavila ga je 15. marta 2016. za vršioca dužnosti direktora EPS-a, do završetka konkursa za izbor direktora tog preduzeća. Poslije nekoliko havarija u EPS-u podnio je ostavku na funkciju 12. januara 2022, a dva dana kasnije Vlada Srbije ga je i zvanično razriješila dužnosti v.d. direktora Elektroprivrede Srbije.
Krajem aprila 2022. potvrđeno je da je Grčić sporazumno prekinuo radni odnos u EPS. Nekoliko dana kasnije Grčić je postavljen za pomoćnika predsjednika Opštine Obrenovac Miroslava Čučkovića, koji je za agenciju Beta rekao da je njegovo pravo da imenuje pomoćnike predsjednika opštine.
- Ta vijest, da sam imenovao Grčića za mog pomoćnika, je tačna - rekao je Čučković, a na na pitanje kakve su zasluge Grčića za Obrenovac, odgovorio je da su EPS i opština Obrenovac zajedničkim sredstvima izgradili obdanište, školu, vodovod.&nbsp;
Dodao je da je Grčića na mjesto pomoćnika predsjednika Opštine Obrenovac imenovao 1. maja ove godine.
Krajem decembra 2022. ponovo je izabran za predsjednika Opštinskog odbora SNS u Obrenovcu, dok je u julu 2024. godine izabran i za predsjednika Gradske opštine Obrenovac.

Nova S: Uhapšen gradonačelnik Obrenovca Milorad Grčić, sumnja se da je oštetio Elektroprivredu Srbije

Ukrajinske snage izvele su višestruke napade vojnim dronovima u trenutku kada je Vladimir Putin boravio u blizini ratne zone, tvrdi ruski general-major Jurij Daškin.
Prema ruskim izvještajima, Ukrajina je prošle nedjelje pokušala da obori predsjednički helikopter Vladimira Putina iznad Kurske oblasti, koja se graniči s Ukrajinom. Napad je, kako se navodi, izveden dok je ruski predsjednik bio u tajnoj posjeti ovom regionu 20. maja, prenosi Dejli Ekspres.
General-major vazduhoplovstva Jurij Daškin izjavio je:
- Tokom boravka predsjednika u Kurskoj oblasti, neprijatelj je izveo nezapamćen napad bespilotnim letjelicama. PVO jedinice su tom prilikom uništile 46 ukrajinskih dronova.
Daškin je naglasio da je napad intenziviran upravo u trenutku kada je predsjednički helikopter letio iznad regiona:
- Istovremeno smo vodili vazdušnu borbu i obezbjeđivali sigurnost predsjedničke letjelice. Zadatak je uspješno izvršen – svi neprijateljski dronovi su oboreni.
Na pitanje voditelja državne televizije da li se Putinov helikopter zaista nalazio u ratnoj zoni, Daškin je potvrdio:
- Da, tačno je.
Njegove izjave ukazuju na to da je Ukrajina možda raspolagala povjerljivim informacijama o Putinovoj posjeti, koja nije bila najavljena javnosti dok on nije napustio oblast.
„Predsjednik se nalazio u samom epicentru masovnog napada dronovima, koji smo uspješno odbili“, zaključio je general.
Za razliku od ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, Vladimir Putin je tokom rata uglavnom izbjegavao pojavljivanje na prvoj liniji fronta, što ovu posjetu čini posebno neuobičajenom i rizičnom.

Putinov helikopter bio u epicentru napada ukrajinskih dronova

Nakon preksinoćnje sječe bora, stanari u Beogradskoj ulici sinoć su stražarili kod parcele na kojoj se to dogodilo.
Podsjetimo, riječ je o zelenoj površini na kojoj je planirana gradnja zgrade, što stanari te četvrti žele da zaustave.
Nakon više protesta, zahvaljujući kojima je pomenuto pitanje dospjelo u fokus javnosti, u noći sa petka na subotu, u dva i po ujutro, zasad nepoznata osoba prešegala je jedan od višedecenijskih borova na toj parceli.
Kako prenose Vijesti, prošle noći je kod parcele stražarilo desetak stanovnika tog kvarta.
Oni najavljuju da će straže organizovati i večeras.

Nakon sječe bora: Žitelji Beogradske stražarili čitave noći

Mirovni pregovori Rusije i Ukrajine bili bi prvi korak ka deeskalaciji sukoba, ali ne bi predstavljali i garanciju mira, jer se za sada ne vidi volja zaraćenih strana za kompromisom, smatra konsultant iz oblasti geopolitike i bezbjednosti Nikola Lunić. 
 
On je kazao da bi, ukoliko dođe do mirovnih pregovora Rusije i Ukrajine, to svakako bio pozitivan signal. 
 
- Međutim, pregovori ne bi predstavljali i garanciju mira, jer se za sada ne vidi voljnost zaraćenih strana za kompromisom - rekao je Lunić agenciji MINA. 
 
Kako je naveo, da bi do mirovnih pregovora uopšte došlo, neophodno je učešće relevantnih aktera koji bi svojim uticajem obezbijedili usaglašenost osnovnih principa, demotivisanje sukobljenih snaga za vojnom pobjedom i mehanizme međunarodnih garancija za poštovanje mirovnog sporazuma. 
 
Prema riječima Lunića, s obzirom na globalno geopolitičko okruženje, jasno je da bi moderatorstvo takvih pregovora trebalo da vode Sjedinjene Američke Države (SAD), Kina i Evropska unija (EU). 
 
- Ukoliko posrednici budu stvarno želeli mir, možemo se nadati da bi pritiskom na obje strane i uz određene obostrane gubitke u teritorijalnom ili političkom kontekstu, moglo doći do trajnog rešenja - rekao je Lunić. 
 
Kako je kazao, alternativa tome su fingirani pregovori bez cilja ili zamrznuti konflikt koji u vojnom smislu predstavlja samo period intenzivnih priprema za sljedeći rat. 
 
Lunić je naveo da su u trenutnim okolnostima potencijalni pregovori više dio strategije geopolitičkog pozicioniranja, nego iskrene potrage za kompromisom. 
 
- Aktuelno pozicioniranje Rusije i Ukrajine je duboko asimetrično i odražava njihove različite ciljeve i narative, uz blisku vezanost za trenutnu vojno-političku situaciju - rekao je Lunić. 
 
On je dodao da Rusija najčešće nastupa iz pozicije sile i sa narativom pobjednika, čak i kada na bojištu nema odlučujuću vojnu prednost. 
 
- Lako je iz dosadašnjih ruskih diplomatskih inicijativa zaključiti da Moskvi nije primaran cilj mir, već uspostavljanje novih geopolitičkih realnosti - istakao je Lunić. 
 
Upravo zato, kako je naveo, potencijalne mirovne pregovore Rusija koristi taktički kao sredstvo za dobijanje na vremenu, smanjenje pritiska režima sankcija i uticaja na unutrašnju politiku pojedinih država Zapada. 
 
- Nameće se zaključak da je Rusija spremna isključivo za mir pod njenim uslovima, što praktički podrazumijeva političku kapitulaciju Ukrajine - rekao je Lunić. 
 
On je kazao da je Ukrajina, za razliku od Rusije, spremna na pregovore, ali isključivo pod uslovima obnove teritorijalnog integriteta i izgradnje bezbjednosnih garancija. 
 
- Ukrajinska pozicija predstavlja i test političke volje Zapada jer su ukrajinske sposobnosti dobrim dijelom zavisne od zapadne podrške. Samim tim, Ukrajina je realno otvorena za pregovore, ali ne po svaku cijenu - objasnio je Lunić. 
 
Prema njegovoj ocjeni, još je nerealno nadati se trajnom miru. 
 
- Do stvarnih mirovnih pregovora će doći tek kada vojna situacija na bojnom polju radikalno promijeni odnos snaga ili kada dođe do veće promjene u geopolitičkim kalkulacijama ključnih globalnih aktera - dodao je Lunić. 
 
Kako je kazao, upravo zbog toga je neophodno prvo obezbijediti političku usaglašenost SAD, Kine i EU o miru u Ukrajini, a potom takva rešenja nametnuti zaraćenim stranama. 
 
Lunić je, govoreći o ulozi SAD-a u ratu u Ukrajini, rekao da je uloga te države u ratu ključna u vojnom i političkom kontekstu, a da američko pozicioniranje u mirovnim pregovorima ima direktan uticaj na tok sukoba. 
 
On je podsjetio da su SAD od početka rata bile najveći pojedinačni donator vojne pomoći Ukrajini i lider u formiranju međunarodne koalicije za podršku Kijevu. 
 
- Međutim, sada je njihova uloga u mirovnim naporima ambivalentna, jer ne žele da budu direktan učesnik pregovora kako bi izbjegli sliku direktnog sukoba sa Rusijom, ali istovremeno pregovori su objektivno neostvarivi bez saglasnosti Vašingtona - kazao je Lunić. 
 
Kako je naveo, samim tim, SAD se percipiraju kao kreator okvira za buduće pregovore, iako oni sami žele da očuvaju sliku Ukrajine koja sama odlučuje o svojoj sudbini. 
 
- Njihov interes je okončanje rata bez otvorene konfrontacije sa Rusijom, ali i bez vidljivog političkog poraza Zapada - smatra Lunić. 
 
On je dodao da obećanja američkog predsjednika Donalda Trampa o “zaustavljanju rata za 24 sata” predstavljaju političku poruku biračima, ali se u kontekstu međunarodnih odnosa percipiraju i kao potencijalni veliki zaokret američke spoljne politike. 
 
- Pritiskom na Kijev i eventualnom legitimizacijom okupacije, Tramp bi mogao da ugrozi savezničke evroatlantske odnose, a u Kongresu da izazove opstrukciju svojih planova. I bez obzira na eventualnu želju da se sa Moskvom ublaži konfrontacija, geopolitička cijena takvog pristupa bi bila previsoka za Vašington - &nbsp;rekao je Lunić. 
 
Upitan šta su glavni problemi koji mogu dovesti do neuspjeha u pregovorima, Lunić je odgovorio da mirovni pregovori mogu biti pokrenuti, ali da je velika vjerovatnoća da propadnu u ranoj fazi ako ne dođe do promjene percepcije kod involviranih strana. 
 
Kako je rekao, neki od faktora koji mogu dovesti do neuspjeha pregovora su maksimalistički i nefleksibilni zahtjevi obje strane, kao i stečeno nepovjerenje zbog ranijih sporazuma. 
 
Lunić smatra da do neuspjeha pregovora mogu dovesti i vojne kalkulacije o pobjedi na bojnom polju, unutrašnja politička situacija u Rusiji i Ukrajini, kao i suprotstavljeni interesi globalnih geopolitičkih aktera. 
 
- Pregovori bi bez sumnje predstavljali i rizik za evropsku bezbjednosnu arhitekturu, što definitivno prevazilazi bilateralni konflikt Moskve i Kijeva - dodao je Lunić. 
 
On je istakao da ključni problemi pregovora nijesu samo tehničke prirode, već su identitetski, teritorijalni i ideološki. 
 
- Upravo zato, bez pritiska i garancija velikih sila, šansa za uspješne pregovore i dugotrajan mir ostaje minimalna - &nbsp;rekao je Lunić. 
 
Prema njegovim riječima, iako politička elita u Rusiji zadržava iluziju sopstvene globalne moći i nastoji da tu sliku projektuje na Zapad, geopolitička realnost je neupitna. 
 
- Održivost ovog rata je u direktnoj zavisnosti od podrške koju Ukrajina i Rusija dobijaju sa Zapada i iz Kine - naglasio je Lunić. 
 
On je kazao da, bez obzira što ruski predsjednik Vladimir Putin živi u fantazmagoriji o učešću na novoj Jalti i podjeli sfera geopolitičkog uticaja, stvarni mirovni dogovor i deeskalacija globalnih tenzija zavisiće isključivo od dogovora lidera SAD i Kine.

Lunić: Mirovni pregovori bili bi pozitivan signal, ali ne i garancija mira

Auto-putem Princeza Ksenija je od početka ove godine prošlo 964,83 hiljade vozila, pokazuju podaci sa sajta Monteputa.
Auto-putem je u prošloj godini prošlo 2,87 miliona vozila, u 2023. godini 2,29 miliona, a u 2022. godini 1,14 miliona.
Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula 2022. godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.
Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 eura, za putnička vozila 3,5 eura, a za kamione i autobuse 17 eura.
Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.
Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.
Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat.

Auto-put od početka godine opslužio 964,83 hiljade vozila

Uznemirujuće informacije koje decenijama zataškavaju Crkva Srbije i pravosudni organi u Srbiji i Bosni i Hercegovini o užasavajućim slučajevima pedofilije u ovoj vjerskoj zajednici mogle bi konačno da budu potpuno rasvijetljene zahvaljujući Interpolu, koji se, sudeći prema riječima bivšeg đakona Bojana Jovanovića, zainteresovao za slučaj ubistva bogoslova Milića Blažanovića u Manastiru Papraća kod Zvornika (BiH) u maju 1999. godine. Jovanović duže od decenije svjedoči da je Blažanović brutalno ubijen. - Interpol istražuje Kačavendin zločin – kazao je on Portalu ETV, ističući da je 12. maja, na zahtjev ove organizacije, dao novu izjavu beogradskoj policiji o saznanjima koja ima o ovom zločinu. Prema zvaničnoj verziji, tada 19-ogodišnji Blažanović ubio se u svojoj sobi u Manastiru Papraća improvizovanom bombom. Nezvanično – njegovo svirepo ubistvo organizovao je tadašnji vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda, kako bi prikrio zločin višestrukog silovanja kojem je izložio ovog bogoslova, u svome dvoru u Doboju, u periodu od 1997. do 1999. godine. U to vrijeme Jovanović je služio upravo kod Kačavende, a nekoliko godina nakon zločina pred srpskim i BiH pravosuđem pokrenuo je više postupaka, ali uzalud. Uzaludni su ostali i pokušaji da privoli velikodostojnike ove vjerske zajednice da reaguju na pedofiliju. U izjavi koju je 12. maja dao inspektorima beogradske policije ispričao je da je poznavao Blažanovića koji je bio bogoslov i koji je, kako je kazao, još kao dječak došao u manastir. Kazao je da je Kačavenda seksualno zlostavljao Blažanovića, najčešće „u svom dvoru u Doboju“. Na dan zločina, kako je rekao, on je sa Kačavendom bio prvo na krštenju, a onda su pošli u Doboj, a sjutradan, kada su prolazili pored Manastira Papraća, Kačavenda nije želio da svrati.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3" data-rendition-name="original" width="512" height="512" loading="lazy" alt="Bojan Jovanović"><figcaption>NE ODUSTAJE: Bojan Jovanović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Svjedočio je i da mu je svještenik koji je služio u tom manastiru ispričao kako su on i Blažanović poslije liturgije, kobnog dana, pošli u svoje sobe da odmore. Nedugo potom, kako je ispričao Jovanoviću, začuo je zvono na vratima, onda i korake, a ubrzo potom odjeknula je i eksplozija... I Jovanović i ovaj svještenik napuštili su Manastir Papraća ubrzo poslije ovog zločina, jer su znali da zvanična verzija nije tačna i da se Blažanović nije ubio, kako je glasila službena verzija, već je ubijen. Duže od decenije traje Jovanovićeva borba da Kačavenda i njegovi pomagači odgovaraju za ovaj zločin. Kada je 2012. Crkvi Srbije dostavljen video snimak na kojem se vidi kako Kačavenda seksualno opšti sa jednim dječakom, on je podnio ostavku, ali se ubrzo predomislio, pa ga je Crkva penzionisala tek 2013. kada su u javnost izašli i drugi njegovi snimci. U junu prošle godine Kačavendu je episkop šumadijski Jovan odlikovao u Kragujevcu ordenom šumaričkih mučenika?! Jovanović je kategoričan da su Kačavendine seksualne zločine prikrivali i velikodostojnici Crkve Srbije u Crnoj Gori - pokojni poglavar ove vjerske zajednice u našoj zemlji Amfilohije Radović i aktuelni mitropolit Joanikije Mićović. - ...godinama prikrivaju episkope i sveštenike ove crkve – pedofile koji su uništili život desetinama dječaka i djevojčica koji su, listom, spas od ličnih, porodičnih tragedija potražili u crkvi, a umjesto toga postali žrtve brutalnih zločina – kazao je Jovanović u razgovoru za Pobjedu u maju 2021. godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="Joanikije"><figcaption>PRIKRIVAO PEDOFILE: Joanikije Mićović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Te godine iz štampe je izašla njegova knjiga „Ispovest kako smo ubili Boga“, u kojoj piše o ovim zločinima. Dokaze o slučajevima pedofilije i prikrivanju pedofilije u manastirima i crkvama u Crnoj Gori kojima upravlja Crkva Srbije Jovanović je dostavio i crnogorskom tužilaštvu. Kategoričan je da je Joanikije Mićović učestvovao sa episkopima u zataškavanju seksualnog zlostavljanja i navodnih slučajeva podvođenja maloljetnika u Cetinjskom i Manastiru Dajbabe. - Decenijama se u SPC svako malo osnivaju komisije da istražuju slučajeve pedofilije, ali oni ih formiraju ne da bi procesuirali te predmete, nego da bi sakupili što više dokaza koje treba sakriti, da bi se na žrtve potom pravio pritisak da promijene iskaze. Bave se ucjenama, prijetnjama, podmićivanjem – kazao je ranije Jovanović. Svoju bitku protiv seksualnih predatora u Crkvi Srbije i onih koji ih prikrivaju Bojan Jovanović uspio je da internacionalizuje – pa je imao izlaganja u Ujedinjenim nacijama, Evropskom parlamentu, brojnim međunarodnim konferencijama.

Jovanović: Interpol istražuje Kačavendin zločin

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.

Letimo iz Tirane jer su Podgoricu “oslobodili” i nema je na mapi avio dostupnosti

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;