Besmisleno me je dovoditi u vezu sa kavčkim klanom i Radojem Zvicerom, a iz te grupe neke osobe su povezane sa ubistvima mojih bliskih prijatelja - poslanika Saše Markovića, Gorana Đuričkovića i Đorđa Borete. Povezivanje mene sa navodnih ubicama mojih prijatelja u najmanju ruku je maliciozno - kazao je u višesatnoj odbrani bivši predsjednik opštine Budva Milo Božović.
On je objasnio da je Saša Marković bio njegov veliki prijatelj i saveznik u politici, a da mu je Goran Đuričković bio kum i da ga je krstio njegov otac. Sa porodicom Đorđa Borete, kako je ispričao, 100 godina su prijatelji i gledao ga je kao člana porodice.
Njega Tužilaštvo tereti da je bio član kriminalne grupe koju je formirao bivši policajac Mileta Ojdanić i suspendovani službenik policije koji je u bjekstvu Ljubo Milović.
Božović je bio decidan da su besmislene tvrdnje tužioca Jovana Vukotića i u prilog toj tvrdnji naveo da je u istoj kriminalnoj organizaciji sa Zvicerom koji kaže za njega " da je izdajnik, da ga treba odrati, išipkati i da je kreten".
- Mislim da sa tužiocem nešto nije u redu. Sa optužnicom nešto nije u redu. Jasno je da je skaj materijal tužilac zloupotrebljavao, konstrukcijama pravio optužnicu, zanemarujući skaj...Optužbe protiv mene su neistinite - kazao je Božović.
On je dodao da Vukotić spaja u istu optužnicu ljude koje ne poznaje sa kojima je čak i na "suprotstavljenim političkim stranama".
Osim Ojdanića, Milovića i Božovića na optužnici je 18 osoba i terete se za šverc 4,3 tone kokaina, a neki optuženi se povezuju i sa pranjem novca zloupotrebu položaja.
Na optužnici su i vođa kavačkog klana Radoje Zvicer, zatim suspendovani službenik policije Petar Lazović, Ivan Stamatović, Dejan Knežević, Miloš Mišurović, Milan Popović, Nebojša Bugarin, Dražen Milović, Marko Novaković, Ivan Nikolić, Goran Stojanović, Božidar Jabučanin, Aleksanda Keković, Vladimir Bajčeta, Tihomir Adžić, Filip Zindović, Darko Knežević i Ivan Mijatović.
Božović je, u odbrani naveo, i da je prva nelogičnost u optužnici njegova navodna veza sa Demokratskom partijom socijalista.
- Iako tužilac ne izgovara DPS imenom, jasno je da se misli na tu partiju. U politici sam više od 20 godina, funkcioner sam Nove srpske demokratije. Na svim izborima sam bio na suprotnim stranama sa DPS-om, mogu slobodno reći i na neprijateljskim - rekao je nekada prvi čovjek opštine Budva.
On smatra da je jedan od rijetkih za kojeg može da se kaže da je više puta pobijedio DPS te da je najbolja potvrda toga što je na lokalnim izborima 2022. godine osvojio 18 od 33 mandata SO Budva.
- Zašto je ovo važno? Zato što SDT u ovoj optužnici tvrdi da ova navodna organizovana kriminalna grupa radi za DPS - kazao je Božović.
On je govorio i o, kako je naveo, "posebnom" tretmanu u policiji.
-Toliko je bio poseban da sam 2020. godine hapšen više od 30 puta. Uvijek uz upotrebu sile - &nbsp;kazao je Božović.
On je istakao da je to dovoljan podatak zbog čega je nelogično da je član kako je kazao, navodnog policijskog klana.
Besmisleno mu je, kako je naveo, da se danas nađe na optužnici zajedno sa nekadašnjim pomoćnikom direktora policije Dejanom Kneževićem.
- Njegovom izboru sam se od ukupno 13 članova Odbora za bezbjednost i odbranu jedino ja protivio - kazao je Božović.
On je rekao da ga ne poznaje kao ni Milovića, niti Lazovića.
Suđenje se nastavlja 26. decembra kada će Božović nastaviti da iznosi odbranu.

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Božović: Povezivanje mene sa kavačkim klanom koji se dovodi u vezu sa ubistvima mojih bliskih prijatelja je u najmanju ruku maliciozno

Pred podgoričkim Višim sudom danas je nastavljeno suđenje nekadašnjem predsjedniku opštine Budva Milu Božoviću, službeniku policije Ljubu Miloviću i Petru Lazoviću i ostalim članova grupe optužene za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.
Suđenje je nastavljeno iznošenjem odbrane. Danas su pred sudom saslušani Miloš Mišurović, Aleksandar Keković i Bajčeta Vladimir. Oni su negirali navode optužnice, negirali su krivicu i izvršenje krivičnog djela.
Vladimir Bajčeta je pred sudom detaljno negirao navode optužnice i ukazao da se dvije godine i osam mjeseci nalazi u pritvoru.
- Ovakvo određivanje pritvora u nedogled, gdje je pritvor postao kazna, dovelo je do uskraćenja pravde a svaka zakašnjela pravda je nepravda.Ova optužnica je klasična konstrukcija od strane SDT-a. SDT nema ni jedan materijalni dokaz niti kriptovani telefon protiv mene. Nije utvrđena ni autentičnost SKY- kazao je između ostalog optuženi Bajčeta.
On je dodao da u ovakvom postupku sud može da sudi jedino u korist optuženih 
- SDT ima veliki animozitet prema nama optuženima i zato ne sudi po pravu, nego po čovjeku- naglasio je on.
Bajčeta je sudu ukazao da ga SDT tereti za šverc droge a pri tome ne precizira optužbe vezane za to, kao ni za vrijeme izvršenja određenih inkriminisanih radnji.
- SDT tvrdi da sam švercovao kokain iz Ekvadora u Evropu. Za vrijeme tog transporta ja sam se nalazio na teritoriji Crne Gore SDT ne navodi gdje i od koga sam nabavio drogu, koliko sam je platio, ne navodi koje sam ja to količine kokaina vlasnik - ukazao je on i naveo da isto tako SDT ne navodi adresu i vrijeme i od koga je navidno u Holandiji iznajmio stan.
Ukazao je i da SDT tvrdi da je on za šverc droge unajmio mornare a da nih mornara nema ni u optužnici, ni na optuženičkoj klupi.
Bajčeta je istakao da po potužnici se radi o deficitu a ne o ostvarivanju materijalne koristi. Dodao je da to SDT ne sprečava da blokira njegovu imovinu za koju je utvrđeno da je legalna i imovnu njegove porodice, kuću koju je otac izgradio kad je on bio dijete i stan koji je njegov brat kupio na kredit. 
- Za brata me najviše boli. Jer to je bila inicijalna kapisla da se moj brat naglo razboli i zahvaljujući SDT Jovanu Vukotiću da se nalazi u invalidskoj penziji. Da li je to pravo i pravda i ljudsko postupanje Vukotića prema mojoj porodici- istakao je Bajčeta i dodao:
"Ništa ljudsko meni nije strano, ali mi je strano ovo neljudsko ponašanje SDT Jovana Vukotića. Ali postupajući tužilac ne zna očigledno da se samo divljaci i životinje slamaju, mi nastavljamo dalje".
On je predložio da sud odbaci SKY kao pravno nevaljan dokaz.
Optuženi Aleksandar Keković je rekao da je u UAE živio normalno i radio dok nije tamo došao vd Uprave policije Lazar Šćepanović i dao izjavu. Tada, kako kaže, se dešava njegovo hapšenje i njega označavaju kao prijetnju za bezbjednost u Dubaiju. Kazao je da nije član ni jedne kriminalne organizacije i da nije bio u bjekstvu.
- Jedino iz optužnice poznajem Vukasa Radonjića. On je kao tužilac Osnovnog državnog tužilaštva izvršio psihički pritisak da ranije moja tadašnja djevojka da izjavu protiv mene- kazao je Keković i dodao:
"Smatram da je sve ovo namještaljka SDT i SPO na čelu sa Perdagom Šukovićem i Lazarom Šćepanovićem".
Optuženi Miloš Mišurović je kazao da sve ovo što se dešava u odnosu na njega mu je stvorilo veliku sumnju u pravičnost ovog postupka i u sud.
- Crnu Goru sam slobodno napustio 2023. kada sam otišao za BIH. Tokom mog boravka tamo saznajem iz medija i porodice da je SDT pokrenulo postupak protiv mene. Angažovala mi je porodica advokate. Rečeno mi je da nema potrebe da dolazim tokom istrage, jedino ako dođe do sudskog postupka. Kada je došlo do podizanja optužnice ja sam došao, nisam čekao da vidim hoće li biti potvrđena- istakao je on i dodao:
"20 dana nakon moje predaje i optužnice otvara se nova istraga i u njoj mi se stavlja na trete krivično djelo iz prve optužnice a i ako sam bio na prvoj optužnici to djelo mi nije bilo stavljeno na teret".
Optuženi je kazao da sve to potvrđuje da SDT ne zanima prava istina.
- Ja časni sude ne radim u policiji već deset godina. Razdužio sam sve, opremu, uniformu, legitimaciju...Nameće se jedno logično pitanje, kako sam mogao za iskoristim i zloupotrebim službeno ovlašćenje - naglasio je optuženi Mišurović i zatim osporio SKY kao pravno nevaljan dokaz.
Na optužnici Specijalnog tužilaštva nalaze se Ljubo Milović, Milo Božović, Dejan Knežević, Radoje Zvicer, Ivan Stamatović, Nebojša Bugarin, Petar Lazović, Milan Popović, Miloš Mišurović, Marko Novaković, Ivan Nikolić, Goran Stojanović, Božidar Jabučanin, Aleksandar Keković, Vladimir Bajčeta, Tihomir Adžić, Filip Zindović (koji se ranije prezivao Kljajević), Darko Knežević, Ivan Mijatović i Dražen Milović.
<h3>Navodi istrage:</h3>
Prema ranijim informacijama iz tužilaštva, neki od optuženih u ovom predmetu se terete za više krivičnih djela. 
- Lj. M., M. O., I. S., N. B., P. L., M. P., B. J., M. M., A. K., V. B., G. S., D. M., F. Z., I. N., T. A., M. N., D. K., M. B., za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, protiv Lj. M., M. O., I.S., N.B., P.L., M.P., B.J., M.M., A.K., V.B., M.N., R.Z., D.M., F.Z., M.B. i I.M., za krivična djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga - oko 4 t i 300 kg kokaina, protiv Lj. M., I. S., M. O., B. J. i M. N., za krivična djela pranje novca - oko sedam miliona eura, protiv M. M., A. K. i Lj. M., za krivična djela izazivanje opšte opasnosti i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, protiv D. K., za krivična djela odavanje tajnih podataka i protiv D. K., za krivično djelo zloupotreba službenog položaja, izvršena je u periodu od 2019. do februara 2021. godine, u Crnoj Gori, ali i pojedinim državama Evrope i Južne Amerike - saopštio je ranije specijalni državni tužilac Vukas Radonjić.

Portal ETV

Suđenje Božoviću i grupi - optuženi: Ovo je namještaljka SPO i SDT na čelu sa Šukovićem i Šćepanovićem

Radovan Perović i bivši predsjednik opštine Budva Milo Božović su moji iskreni prijatelji, ljudi od integriteta i časti, a ne kako SDT tvrdi da sam ih vrbovao za potrebe kriminalne organizacije ili da sam imao bilo kakve interesne relacije sa njima. Oni su moji porodični prijatelji - kazao je u Višem sudu u odbrani bivši policajac Mileta Ojdanić.
Specijalno državno tužilaštvo označilo je Ojdanića i bivšeg policajca Ljuba Milovića da su bili na čelu kriminalne grupe koja je odgovorna za više krivičnih djela.
- Ja nijesam oganizator kriminalne organizacije za koju tužilac tvrdi da je vršila nasilje, zastrašivala, kadrirala u policiji, podmetala bombe, sticala moć i dobit - istakao je Ojdanić.
On je dodao da je tužilac trebalo da pokrijepi tezu i navede kako je vrbovao i davao naloge Božoviću, Peroviću ili nekom trećem.
Ojdanić je sve optužbe ocijenio izmišljenim i kazao da nakon dvije i po godine od hapšenja ima priliku da se čuje i njegova strana istine.
- Postoje stvari koje duboko prezirem - vrbovanje, spletkarenje, zastraživanje. Zato mi sve ovo kao čovjeku jako teško pada više nego pritvor - kazao je Ojdanić.
Pozvao je Tužilaštvo da, kako je rekao, navede jedan primjer kome je prodao bilo koju drogu, u bilo kojoj količini, pričao na tu temu pa i da navede ime jednog čoveka ako postoji koji je kod njega vidio drogu.
- Ukoliko se to desi ja ću olakšati ovaj postupak i priznati sve što mi se stavlja na teret - naglasio je optuženi.
On se osvrnuo i o navrativu koji je dolazio od tadašnjeg premijera Dritana Abazovića koji je rekao" da je uhapšen najveći narko diler ikada Mileta Ojdanić" i " šef svih šefova".
- Tako je stvaran pritisak. Da bih bio organizator onda bi trebalo da odredim ko što radi, ako ništa nijesam znao, onda ja nijesam organizator. Sve ove optužbe su netačne - rekao je Ojdanić.
On je naveo da je SDT napisalo u naredbi da je on policajac iako su znali da je on devedesetih godina izašao iz službe i od tada je preduzetnik. Dodao je i da policiju nije napustio da bi se bavio kriminalom.
Na optužnici je, kako je naveo, jedan broj policajaca i na taj način Tužilaštvo stvara vezu između njega i optuženih a i da bi se stvorio pritisak u javnosti.
Većinu optuženih prvi put je vidio u UIKS- u a neke na ročištu.
I bivši policajac Ivan Stamatović naglasio je da ne priznaje krivicu i naveo da je SDT uvelo religiozno pravo koje se zasniva na vjerovanju.
- Cijela optužnica zasnovana je na subjektivnim zaključcima tužioca na osnovu skaj prepiski - kazao je Stamatović.
On je negirao da je koristio pinove za koje Tužilaštvo tvrdi da on stoji iza njih.
Stamatović smatra da skaj komunikacija koja je u optužnici nije autentična i da se radi o kopijama a u prilog toj tezi naveo je da u nekim razgovorima više puta se ponavljaju iste poruke a u nekim djelovima su izostavljene komunikacije.
- Skaj komunikacije su sporne i netačne - kazao je Stamatović, dodajući da ne mogu biti dokaz.
On je tražio ukidanje pritvora ali sudsko vijeće kojim predsjedava sudija Simo Rašović odbilo je taj zahtjev.
SDT je ovom optužnicom osim Milovića, Božovića, Ojdanića i Stamatovića obuhvatilo i Nebojšu Bugarina, Petra Lazovića, Marka Novakovića, Milana Popovića, Miloša Mišurovića, Vladimira Bajčetu, Gorana Stojanovića, Dejana Kneževića i Darka Kneževića, Radoja Zvicera i Božidaa Jabučanina, Aleksandra Kekovića, Dražena Milovića, Filipa Zindovića, Ivana Nikolića, Tihomiroa Adzića i Ivana Mijatovića.
Između ostalog, oni se terete za stvaranje kriminalne organizacije, pranje novca, šverc 4,3 tone kokaina i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.

Ojdanić: Sa Božovićem i Perovićem sam prijatelj, nikada ih nijesam vrbovao, niti sam organizator kriminalne grupe

Na suđenju Mileti Ojdaniću, Ljubu Miloviću, zatim nekadašnjem predsjedniku opštine Budva Milu Božoviću i ostalim članovima navodne kriminalne grupe danas je vijeće sudije Višeg suda Sima Rašovića usvojilo zahtjev optuženog Tihomira Adžića i ukinulo mu pritvor.
Vijeće sudije Rašovića odbilo je zahtjev odbrane za ukidanje pritvora Bojanu Ojdaniću i Goranu Stojanoviću.
Sudija je obrazložio da je Adžiću izrečena mjera zabrane napuštanja mjesta stanovanja i dva puta javljanje policiji.
Do narednog ročišta koje je zakazano za 3.oktobar krivično vijeće će odlučiti da li će spojiti postupak protiv Milete Ojdanića sa procesom koji treba da počne pred Osnovnim sudom u Kotoru za krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja.
Odbrana optuženih ukazala je da optuženi ne mogu da se upoznaju sa dokazima koji su na fleškama jer ima samo jedan računar u UIKS -u.
Optuženi Božović je istakao da je prostorija samo jedan metar kvadratni i da je neuslovna. Tražio je da dobiju računare bez interneta na kojem će moći da se upoznaju sa dokazima u elektronskoj formi.
Osim Ojdanića, Milovića, Božovića i Adžića na optužnici je 18 osoba i terete se za šverc 4,3 tone kokaina, a neki optuženi se povezuju i sa pranjem novca.
Na optužnici su i vođa kavačkog klana Radoje Zvicer, zatim suspendovani službenik policije Petar Lazović, Ivan Stamatović, Dejan Knežević, Miloš Mišurović, Milan Popović, Nebojša Bugarin, Dražen Milović, Marko Novaković, Ivan Nikolić, Goran Stojanović, Božidar Jabučanin, Aleksanda Keković, Vladimir Bajčeta, Filip Zindović, Darko Knežević i Ivan Mijatović.

Adžiću ukinut pritvor, Bojan Ojdanić i Stojanović ostaju u UIKS-u

Bivša predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Vesna Medenica i nekadašnji poslanik i čelnik Opštine Budva Milo Božović stavljeni su na listu sankcija američkog Stejt department zbog značajne korupcije koja je omogućila krijumčarenje narkotika, saopšteno je 10. septembra.
U saopštenju se navodi da je Božović zloupotrebljavao javne funkcije za podršku organizovanom kriminalu i međunarodnoj trgovini drogom, dok je Medenica posredovala u sudskim odlukama i primala mito kako bi podržala kriminalnu organizaciju.
Odluka obuhvata i njihove članove uže porodice Božoviće – Draganu, Balšu i Pavla, kao i Medenice – Miloša i Mariju.
Iz Stejt departmenta navode da ovakve mjere potvrđuju posvećenost SAD borbi protiv transnacionalnog kriminala i odgovornosti pojedinaca uključenih u krijumčarenje droge.
Vesna Medenica bila je jedna od najuticajnijih ličnosti crnogorskog pravosuđa u posljednje dvije decenije, podsjeća Radio Slobodna Evropa.&nbsp;
Na sudijskim funkcijama provela je 17 godina, a tri puta je birana za predsjednicu Vrhovnog suda, iako Ustav Crne Gore dozvoljava najviše dva mandata.
Prije toga obavljala je i funkciju vrhovne državne tužiteljke.
Medenica je uhapšena aprila 2022. nakon objave transkripta Europola, presretnutih telefonskih razgovora sa aplikacije Skaj njenog sina Miloša i tjelohranitelja, policajca Darka Lalovića, u kojima su dogovarali krijumčarenje droge i šverc cigareta
Iz transkripata je proizašlo da je Medenica bila upoznata sa njihovim kriminalnim aktivnostima i navodno spremna da ih štiti.
Specijalno tužilaštvo je tereti da je, koristeći položaj u periodu od 2019. do 2021. godine, posredovala u rješavanju sudskih predmeta u korist određenih privrednih društava uz primanje mita.
Takođe, optužena je da je vršila pritisak na sudije da donesu presude suprotne zakonu.
Prema optužnici Specijalnog državnog tužilaštva iz oktobra 2022. godine, Miloš Medenica se, između stalog, tereti da je 2019. godine stvorio kriminalnu organizaciju u cilju krijumčarenja cigareta i protivzakonitog uticaja na sudsku vlast.
Na suđenju pred Višim sudom u Podgorici, Medenica je negirala sve optužbe, tvrdeći da je žrtva političke odmazde.
Naime, Vesna Medenica je dugo važila za ključnu figuru pravosudnog sistema pod uticajem tadašnje vlasti, predvođene Demokratskom partijom socijalista (DPS) Mila Đukanovića. Njen rad na čelu Vrhovnog suda izazivao je kritike domaće i međunarodne zajednice zbog problema u vladavini prava i korupciji.
S druge strane, Milo Božović, bivši gradonačelnik Budve, uhapšen je u aprilu 2023. godine pod sumnjom za stvaranje kriminalne organizacije i neovlašćenu proizvodnju i promet opojnih droga.
Protiv Božovića je Specijalno državno tužilaštvo podiglo optužnicu zbog krivičnih djela koja se odnose na stvaranje kriminalne organizacije i krijumčarenje kokaina.
U februaru ove godine za novog predsjednika Opštine Budva izabran je Nikola Jovanović.
Time je okončan mandat dotadašnjeg predsjednika Mila Božovića koji je 22 mjeseca iz zatvora upravljao gradom, potpisivao plate zaposlenima, odlučivao o investicijama, javnim nabavkama...
Božović je kadar jedne od stranaka rasformiranog sproruskog Demokratskog fronta predsjednika parlamenta Andrije Mandića.
<h2>Od ranije na listama nekoliko crnogorskih građana</h2>
Ranije, 2023. Američka Agencija za kontrolu imovine stranaca (OFAC) Ministarstva finansija je na listu sankcionisanih kompanija i pojedinaca iz Crne Gore stavila i Branislava- Brana Mićunovića i Miodraga- Daku Davidovića, zbog korupcije i zlonamjernih aktivnosti u korist Rusije.
Mićunovića, koji je u međuvremenu preminuo, američki Stejt Dipartment je označio vodećom ličnošću u organizovanom kriminalu u Crnoj Gori još iz perioda bivše Jugoslavije.
"Najpoznatiji je po ilegalnom švercu cigareta, te je korumpirao i podrio nezavisnost crnogorskih nezavisnih institucija", navodi se u dokumentu.
Za Miodraga Davidovića se, u odluci američkih vlasti, navodi, da je decenijama prao novac za kriminalne organizacije, jačajući svoj uticaj i učestvujući u švercu cigareta, nafte i oružja u Crnoj Gori:
"Njegove koruptivne aktivnosti omogućile su napore Rusije da ugrozi nezavisnost demokratskih institucija i pravosuđa u zemlji, uključujući napore da utiče na izborne rezultate."
Američko Ministarstvo finansija objavilo je 11. aprila 2022. listu sankcija za djela korupcije među kojima je i Svetozar Marović nekadašnji visoki funkcioner Demokratske partije socijalist Mila Đukanovića i posljednji predsjednik Državne zajednice Srbije i Crne Gore.
Svetozar Marović osuđen je 2016. godine zbog višemilionskih malverzacija u Budvi, dok je ta partija bila na vlasti.
Marović je uhapšen u decembru 2015. godine. U maju sljedeće je pušten iz pritvora nakon što je priznao krivicu.
Nakon toga, otišao je u Beograd, a Crnoj Gori do danas nije izručen i pored raspisane potjernice.
Apsolutna zastara kazne na koju je osuđen Marović, od tri i po godine zatvora, nastupa u oktobru 2026. godine.

Medenica i Božović na listi sankcija SAD

Pred Višim sudom u Podgorici danas je, na zahtjev odbrane, odloženo suđenje bivšem predsjedniku Opštine Budva Milu Božoviću, bivšem policijskom službeniku Ljubu Miloviću, Petru Lazoviću i ostalim okrivljenima u jednom od najobimnijih slučajeva organizovanog kriminala u Crnoj Gori.
Sudsko vijeće kojim predsjedava sudija Simo Rašović odgodilo je nastavak glavnog pretresa zbog više procesnih zahtjeva iznesenih od strane branilaca optuženih.
Advokatica koja zastupa Aleksandra Kekovića, koji je nedavno izručen Crnoj Gori, zatražila je odlaganje kako bi imala dovoljno vremena da se upozna sa opsežnom dokumentacijom predmeta. Takođe, advokatica Andrijana Razić podnijela je zahtjev za spajanje ovog postupka sa predmetom poznatim pod kodnim nazivom "General", o čemu sud tek treba da odluči.
Optužnicom Specijalnog državnog tužilaštva obuhvaćeno je ukupno 20 lica, među kojima se, osim Božovića, Milovića i Lazovića, nalaze i Dejan Knežević, Radoje Zvicer, Ivan Stamatović, Nebojša Bugarin, Milan Popović, Miloš Mišurović, Marko Novaković, Ivan Nikolić, Goran Stojanović, Božidar Jabučanin, Aleksandar Keković, Vladimir Bajčeta, Tihomir Adžić, Filip Zindović, Darko Knežević, Ivan Mijatović i Dražen Milović.
Prema navodima tužilaštva, oni se terete za više krivičnih djela, uključujući stvaranje kriminalne organizacije, međunarodni šverc oko 4,3 tone kokaina, pranje novca u iznosu od oko sedam miliona eura, izazivanje opšte opasnosti, kao i nezakonito držanje oružja i eksplozivnih materija. Pojedini optuženi, uključujući bivšeg visokog funkcionera policije , terete se i za zloupotrebu službenog položaja i odavanje tajnih podataka.
Krivična djela, kako se navodi u optužnici, izvršena su u periodu od 2019. do februara 2021. godine, i to ne samo na teritoriji Crne Gore, već i u više evropskih i južnoameričkih država.
Glavni pretres biće nastavljen nakon što sud odluči o podnijetim zahtjevima odbrane.

Odloženo suđenje Milu Božoviću, Ljubu Miloviću i ostalim optuženima za šverc kokaina i stvaranje kriminalne organizacije

Sve je bilo završeno za samo pedesetak minuta. Prodaja jednog stana i kupovina drugog. I to tri dana pred Novu 2023. godinu.&nbsp; BIZNIS MAGIJA&nbsp; Kakav je to uspješan posao bio: za manje od jednog sata Biljana Šuković, supruga šefa Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića, uspjela je da preprodajom stanova zaradi – 80.000 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250503000552_fa65b49ee15539de85b1200ac2c4a90f3feae02e88c937789638346621c0d12b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250503000552_fa65b49ee15539de85b1200ac2c4a90f3feae02e88c937789638346621c0d12b" data-rendition-name="original" width="2268" height="1715" loading="lazy" alt="BIZNIS MAGIJA OD 140.000 EURA: Ugovor Biljane Šuković sa Mihailom Maslenikovim"> <figcaption>BIZNIS MAGIJA OD 140.000 EURA: Ugovor Biljane Šuković sa Mihailom Maslenikovim(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da bi se razumjela poslovna transakcija, valja dati jedno pojašnjenje. Prvi stan u Budvi, u zgradi koja je vlasništvo kompanije ,,Grupa 219”, Biljana Šuković kupila je 1. septembra 2020. godine za 60.000 eura i sve platila u kešu. Odakle keš – to se nije moglo naslutiti iz imovinskog kartona Predraga Šukovića, tadašnjeg višeg inspektora u Ministarstvu unutrašnjih poslova.&nbsp; Prijavljujući Agenciji za sprječavanje korupcije nekretninu u Budvi, Predrag Šuković je tada upisao da je osnov sticanja stana – razmjena. Kakva razmjena kada je Predragova supruga Biljana kupila stan za keš, ostalo je nerazjašnjeno.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250503000536_536ab3c19f6617254a2e90d33d3b62e5dfdea91070776336683670001c949d01.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250503000536_536ab3c19f6617254a2e90d33d3b62e5dfdea91070776336683670001c949d01" data-rendition-name="original" width="1171" height="290" loading="lazy" alt="KAD JE KUPOVINA - RAZMJENA: Detalj iz imovinskog kartona Predraga Šukovića"> <figcaption>KAD JE KUPOVINA - RAZMJENA: Detalj iz imovinskog kartona Predraga Šukovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  (NE)SPORNI UGOVORI&nbsp; Papiri ipak nešto otkrivaju. Televizija E posjeduje kopije dva ugovora o prodaji stana Šukovića od 58 kvadrata i kupovini novog od 98 kvadrata u istoj zgradi. Iz ugovora se jasno vidi kako je išla transakcija: prvo je u 10 sati i 30 minuta gospođa Šuković prodala ruskom građaninu Mihailu Maslenikovu stan od 58 kvadrata za 140.000 eura.&nbsp; Tačno u 11 sati i 20 minuta Šuković je zaključila novu kupovinu: od firme ,,Grupa 219“, one iste firme sa kojom se poslovala dvije godine ranije, kupljen je stan od 98 kvadrata za – 135.000 eura. Iako su kupili u istoj zgradi duplo veći stan nego što su prodali, Šukovićima je i tu ostalo pet hiljada eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250503000540_24dfacbb6e7d7e50040ab6162c3f39106b784346b016f8d991b6bc431396e2ff.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250503000540_24dfacbb6e7d7e50040ab6162c3f39106b784346b016f8d991b6bc431396e2ff" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="OTVORENI RAT: Šuković, Novović, Milović"> <figcaption>OTVORENI RAT: Šuković, Novović, Milović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  MILOVIĆEVE OPTUŽBE Ta poslovna operacija bila je politička tema broj jedan, posebno kada je na Odboru za bezbjednost februara 2024. godine mnoge detalje razotkrio tadašnji ministar pravde Andrej Milović. -Podaci da je Šukovićeva supruga kupila stan od „Grupe 219“, kao i sve ostale kuproprodajne operacije, obavljene gotovim novcem ukazuju na osnov sumnje da je Predrag Šuković zajedno sa svojom suprugom izvršio krivično djelo pranje novca iz člana 268, a u vezi sa članom 401a Krivičnog zakonika Crne Gore. Nema ovdje riječi o poslovnim sposobnostima već o dilu Šukovića sa ključnim čovjekom koji stoji iza kompanije ,,Grupa 219“ Đorđem Mrdakom, koji je hapšen 2009. godine zbog nelegalne gradnje - kazao je Milović tokom rasprave na Odboru za bezbjednost Skupštine Crne Gore. Milović tu nije stao sa optužbama. Pozivajući se na ,,operativne podatke“ ustvrdio je da je keš kojim je Šukovićeva supruga kupila stan od 58 kvadrata ,,svojevremeno dobijen od Šukovićevog kuma, Radovana Raša Perovića“. KUMOVSKI ,,TROUGAO” Radovan Perović je uhapšen oktobra 2023. godine pod sumnjom da je pripadnik kriminalne organizacije bivšeg gradonačelnika Budve, takođe uhapšenog Mila Božovića, koja se bavila švercom kokaina i pranjem novca.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250503000540_f6f5312e337f6f7a3a47db3710f57b7e6c2eca5578317936448a3d90f99810c0.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250503000540_f6f5312e337f6f7a3a47db3710f57b7e6c2eca5578317936448a3d90f99810c0" data-rendition-name="original" width="2048" height="1413" loading="lazy" alt="KUMOVSKA POSLA: Milo Božović, kojem je Predrag Šuković odavao policijske tajne "> <figcaption>KUMOVSKA POSLA: Milo Božović, kojem je Predrag Šuković odavao policijske tajne(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tako se došlo do kumovskog trougla koji povezuje policajce i optužene za kriminal. Preciznije: Predrag Šuković je u kumovskim vezama sa uhapšenim Radovanom Perovićem, koji je, istovremeno, i kum - Mila Božovića, koji je, opet, ,,prijatelj sa Šukovićem duže od petnaest godina“. Upravo je načelnik SPO priznao, nakon afere ,,Plava sveska” da je Božoviću odavao tajne iz svog policijskog posla. Kumovski trougao bi mogao biti vrlo neprijatan za načelnika SPO. Naročito nakon što je Specijalno državno tužilaštvo otvorilo predmet zbog sumnji stvaranje kriminalne organizacije. KAD TUŽILAŠTVO POZOVE ,,Poziva se kao svjedok Andrej Milović iz Podgorice da dođe dana 13. marta 2024. godine u 08:00 časova u ovo tužilaštvo, u krivičnom predmetu po krivici Predraga Šukovića, Biljane Šuković i Radovana Perovića zbog krivičnog djela: stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja i druga djela” – piše u pozivu koji je specijalni tužilac Vukas Radonjić posalo februara prošle godine ministru pravde.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250503000540_e9cd70f85687b29d04070d678cdcfbdb9098a037bb30eca588acec68fbd0f67e.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250503000540_e9cd70f85687b29d04070d678cdcfbdb9098a037bb30eca588acec68fbd0f67e" data-rendition-name="original" width="1600" height="1187" loading="lazy" alt="IGRA ZA JAVNOST: Poziv SDT-a za svjedočenje Andreja Milovića"> <figcaption>IGRA ZA JAVNOST: Poziv SDT-a za svjedočenje Andreja Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iako je djelovalo opasno, Šuković je mogao mirno da radi i spava. Poziv za svjedočenje je bio samo igra za javnost.&nbsp; U odgovoru na uput Televizije E portparol Specijalnog tužilaštva Vukas Radonjić je objasnio da su u izviđaju koji je pokrenut februara prošle godine saslušani brojni svjedoci, počev od tadašnjeg ministra pravde Milovića, do nadležnih iz Poreske uprave, Uprave za nekretnine, Uprave policije pa je, tačno nakon godinu, 18. februara odbačena krivična prijava protiv Šukovića. SVE &nbsp;PO ZAKONU Ukratko: Predrag Šuković, njegova supruga Biljana Šuković i Radovan Rašo Perović nijesu stvarali kriminalnu organizaciju. Što znači da su keš transakcije u iznosima od 60 do čak 140 hiljada eura sve bile zakonite, da je porijeklo novca provjereno i takođe zakonito.&nbsp; Istovremeno, Specijalno državno tužilaštvo u istrazi nije našlo makar čudnim Šukovićeve kumovske i prijateljske veze sa Radovanom Perovićem, Đorđem Mrdakom, Milom Božovićem - ljudima osumnjičenim i optuženim za šverc droge i cigareta...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250503000544_35f7b016ca61802c4d06b5e21d2083271f561810eac45f9c5de4e94101ecdafa.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250503000544_35f7b016ca61802c4d06b5e21d2083271f561810eac45f9c5de4e94101ecdafa" data-rendition-name="original" width="1000" height="686" loading="lazy" alt="PRIJATELJSKO ISPITIVANJE: Šuković i Novović"> <figcaption>PRIJATELJSKO ISPITIVANJE: Šuković i Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Izviđaj Specijalnog državnog tužilaštva Vladimira Novovića je završen sljedećim uviđajem: specijalni poslovi i specijalne trgovine nekretninama Predraga Šukovića proglašeni su za potpuno legitiman i legalan posao. A odavanje tajni Milu Božoviću u aferi ,,Plava sveska” - ako je ikada ozbiljno ispitivano - ocijenjeno je, valjda, kao insajderski obavještajni rad Predraga Šukovića. U međuvremenu, načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja je u izvještaju koji je podnio marta ove godine upisao da posjeduje 98.500 eura ušteđevine i 10.000 akciaj ZIF Euro fonda. Što će reći da policisjki posao – iako težak i opasan - ponekad zna i da se isplati.

Draško Đuranović

Siniša Adamović

Specijalni biznis specijalnog načelnika Predraga Šukovića

Suđenje bivšim policajcima Mileti Ojdaniću i Ljubu Miloviću, zatim nekadašnjem predsjedniku opštine Budva Milu Božoviću i ostalim članovima navodne kriminalne grupe počinje 20. maja.
Optuženima će suditi sudija Simo Rašović.
Osim Ojdanića, Milovića i Božovića na optužnici je 18 osoba i terete se za šverc 4,3 tone kokaina, a neki optuženi se povezuju i sa pranjem novca.
Na optužnici su i vođa kavačkog klana Radoje Zvicer, zatim suspendovani službenik policije Petar Lazović, Ivan Stamatović, Dejan Knežević, Miloš Mišurović, Milan Popović, Nebojša Bugarin, Dražen Milović, Marko Novaković, Ivan Nikolić, Goran Stojanović, Božidar Jabučanin, Aleksanda Keković, Vladimir Bajčeta, Tihomir Adžić, Filip Zindović, Darko Knežević i Ivan Mijatović.

Božović i ostali u sudnici 20. maja

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) danima uporno ignoriše pitanja Portala ETV posjeduju li suspektne Skaj prepiske kriminalaca u kojima se navodno pominje predsjednik Skupštine i lider Nove srpske demokratije (NSD) Andrija Mandić i povezuje sa visokopozicioniranim članovima škaljarskog klana.
Portal ETV je u subotu, 1. februara, prvi put poslao pitanja SDT-u u nadi da će nam, između ostalog, reći - imaju li ove prepiske veze sa komunikacijom koju je na kriptovanoj mreži ostvarivao bivši funkcioner NSD-a i pritvoreni dojučerašnji predsjednik Opštine Budva Milo Božović. Za odgovor smo ostali uskraćeni - kako tada, tako i tri dana kasnije - 4. februara, kada smo ponovo proslijedili pitanja ovim povodom.
Portparol SDT-a Vukas Radonjić nije odgovarao ni na napomenu od prije tri dana da su im pitanja upućena i ponovljena, te da čekamo odgovor.
<h2>„ŠAPUTANJA“</h2>
Da bi Mandić mogao uskoro da bude u fokusu istrage SDT-a, čak i procesuiran zbog ,,suspektnih poruka“ u prepiskama na Skaj aplikaciji koje su došle u posjed američkih službi - objavljeno je u emisiji ,,Bujica“ na hrvatskom privatnom televizijskom kanalu Z1.&nbsp;
Prepiska iz Skaj aplikacija koju je svojevremeno francuski Europol predao vlastima Bosne i Hercegovine, prema informacijama tog medija, povezuje Mandića sa uticajnim članovima škaljarskog kriminalnog klana.&nbsp;
- Njegova funkcija predsjednika državne Skupštine mogla bi uskoro biti i te kako ugrožena jer su sve ,,glasnija šaputanja“ o procesuiranju koje mu sprema Specijalno tužiteljstvo u Podgorici zbog suspektnih poruka u kojima su ga pominjali balkanski kriminalni klanovi. Te poruke su došle u posjed američkih službi nakon pada aplikacije Skaj - sadržaj je u priloga koji je emitovan na hrvatskoj televiziji.
Sada se, pored pitanja jesu li ovakvi navodi istiniti - nižu i nova: a prvo među njima jeste - zašto nadležni ovu informaciju ne demantuju ako nije tačna? Zašto je ne potvrde ako jeste? Postoji li neka sprega između predsjednika Skupštine, neformalnog lidera parlamentarne većine, i Specijalnog državnog tužilaštva? Ako ne - zašto ne odgovore na ovako opasne špekulacije?!
Ovim povodom glasa još nije pustio ni Andrija Mandić.
<h2>NESPRETNOST MILA BOŽOVIĆA?</h2>
Prema informacijama Portala ETV, još krajem prošle godine pojedinci iz crnogorskog bezbjednosnog sektora plasirali su informacije o Skaj prepiskama crnogorskih članova škaljarskog klana sa uticajnim ljudima iz Bosne i Hercegovine koji su dio vrha tog kriminalnog klana.&nbsp;
Iz tih navoda proizilazi da su Skaj prepiske ustupljene Specijalnom tužilaštvu, te da su partnerske službe insistirale kod glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića da otvori istragu pominje li se Andrija Mandić u kriptovanim komunikacijama. Prema informacijama Portala ETV, kako smo ranije i objavili, riječ je o 1.500 Skaj komunikacija - među kojima su i prepiske Mila Božovića.
Kada je Božović uhapšen 2023. godine zbog sumnje na organizovani kriminal i šverc narkotika, njegove kolege i lideri iz prosrpske koalicije nekadašnjeg Demokratskog fronta, na čelu sa Mandićem, bili su neumorni u odbrani njegovog lika i djela. Tako je Mandić, između ostalog, zbog hapšenja Božovića poručivao i da se osjeća kao da je „država ponovo objavila rat DF-u“.&nbsp;
Ipak, dvije godine kasnije - odnosi na ovoj relaciji su naprasno zahladili. To je najprije demonstrirano raspadom koalicije DF-a u Budvi - koja je nakon hapšenja Božovića podijeljena na dvije frakcije - jednu koja stoji uz njega, i drugu kojom komanduje Mandić. 
 
 Nakon farse u tom gradu, kada su pristalice koalicije „Za budućnost Budve“ - Mandićevog krila, blokirale održavanje sjednice na kojoj je trebalo da se Petar Odžić iz Socijaldemokratske partije (SDP) izabere za predsjednika Skupštine Opštine - i to uz prisustvo bezbjednosno interesantnih lica - Mandićev prvi saradnik Milan Knežević je saopštio da je u tom periodu posjetio Mila Božovića upravo da bi razgovarali o situaciji u Budvi.&nbsp;
Taj razgovor nije urodio plodom - pošto je frakcija „Budva naš grad“ predvođena Nikolom Jovanovićem - dosadašnjim predsjednikom tamošnje SO - a od sada nasljednikom Božovića, glasala za izbor Petra Odžića.
Pitanje na koje odgovora bez ažurnosti SDT-a i glavnog specijalnog tužioca Novovića nema je: je li situacija u Budvi jedino što Mandiću ne ide po planu?

Anja Ivanović

SDT ignoriše pitanja o Skaj porukama u kojima se navodno Mandić pominje i povezuje sa škaljarskim klanom

Milan Knežević je sve priznao. Ne tužiocu, istražiteljima ili sudu, već direktno - crnogorskoj javnosti. &nbsp; Gostujući u jednoj televizijskoj emisiji Knežević je otkrio da je boravio u zatvoru u Spužu i, uz odobrenje Višeg suda u Podgorici, razgovarao sa pritvorenikom Milom Božovićem, doskorašnjim poslanikom, jednim od finansijera Nove srpske demokratije Andrije Mandića. ČUDNE POSJETE U SPUŽU Da, razgovarao je Knežević sa Božovićem, čovjekom osumnjičenim za narko trafiking. Ali, ne o cijeni kokaina, nego o – aktuelnoj političkoj situaciji u Budvi. Bila je to neka vrsta političkog savjetovanja oči u oči, samo u pritvorskoj jedinici. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; I da, priznao je Knežević, nije ovo bio prvi put da je vidio Božovića u Spužu. Posjećivao ga je, kaže, i ranije, više puta, od kako je predsjednik budvanske opštine kabinet zamijenio pritvorskom ćelijom. &nbsp; Ali, veli predsjednik DNP-a, neće više biti posjeta, nema više prijateljstva i neće biti više političkih savjetovanja Milana sa Milom jer je Božovićeva grupacija u Budvi pristala na politički dogovor i formiranje vlasti sa omrznutim DPS-om. &nbsp; Za Milana Kneževića, priča sa Milom Božovićem je zanavijek završena. Nema priče i nema više problema. &nbsp;&nbsp; Međutim, najveći problem je baš u tome što ova televizijska ispovijest nije uzburkala crnogorsku javnost: mediji su samo zabilježili vijest u prolazu, parlamentarna većina je ćutala, opoziciji kao da nije bilo do priče... &nbsp; To ćutanje pokazuje u kakvoj mučnoj obamrlosti vegetira crnogorsko društvo, to je krunski dokaz kako su lancima politike zarobljene crnogorske institucije, pa i kompletan javni prostor. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250206190216_8997142952ebefc12d6aa232831fd3670e2fea3c69424b8fe8b777150c1abd9e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250206190216_8997142952ebefc12d6aa232831fd3670e2fea3c69424b8fe8b777150c1abd9e" data-rendition-name="original" width="1504" height="466" loading="lazy" alt="Član 183 ZKP"> <figcaption>Član 183 ZKP(Photo: Screenshot)</figcaption> </figure>  KAD SUDIJE ZAKON NE ČITAJU &nbsp; Da je drugačije, crnogorsko društvo bi brujalo, javnost bi se digla na noge, reagovale bi nevladine organizacije, partije opozicije bi makar postavljala brojna pitanja. &nbsp; Recimo ovakva: u kom svojstvu je Milan Knežević, predsjednik jedne partije, poslanik u Skupštini Crne Gore, dolazio u posjete pritvoreniku u Spužu? Na osnovu čega mu je izdato odobrenje? &nbsp; Prema članu 183 Zakonika o krivičnom postupku, pritvorenike i zatvorenike, tek po odobrenju sudije za istragu, mogu posjećivati – pazite sad – samo supružnik, lica sa kojima žive u trajnoj vanbračnoj zajednici ili doktori medicine. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250206200216_f470de009d788fe76b05d8bb61e14ef894114a63fa28331f515db6fd76b3a74a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250206200216_f470de009d788fe76b05d8bb61e14ef894114a63fa28331f515db6fd76b3a74a" data-rendition-name="original" width="1024" height="683" loading="lazy" alt="(NE)UGODNI RAZGOVORI: Knežević i Mandić"> <figcaption>(NE)UGODNI RAZGOVORI: Knežević i Mandić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Sve i da budemo maksimalno maliciozni, teško je povjerovati da su konzervativci tipa Mila Božovića i Milana Kneževića živjeli u nekoj zajednici, osim u onoj političkoj, u doba Demokratskog fronta. &nbsp; Još je teže povjerovati da je Milan Knežević odjednom postao doktor medicine ili parohijski sveštenik. &nbsp; A najteže je zamisliti da je Milo Božović - iako mu bez sumnje vrlo teško pada pritvor – baš toliko upao u depresiju da bi poželio da čuje Kneževića kako recituje neku od onih svojih zatvorskih pjesmica. &nbsp; Po kojem je onda zakonskom osnovu predsjednik Višeg suda Zoran Radović omogućio posjete pritvoreniku Milu Božoviću? &nbsp;Da li je čitao zakon ili ga je tumačio po sjećanju, ili ga je, možda, nazvao neko moćan iz vrha države? &nbsp;&nbsp; I to nije sve. Prema istom članu 183, citiram, ,,pojedine posjete mogu se zabraniti, ako bi usljed toga mogla da nastane šteta za vođenje postupka“. Zašto je onda - u jeku istrage – odobreno da Božović prima posjete državnih zvaničnika moćnih da utiču na istražni proces? &nbsp; Nema odgovora na ova pitanja, niti iz Višeg suda žele bilo što da pojasne. &nbsp; I to je slika današnje Crne Gore. Podatak da predsjednik partije na vlasti &nbsp;dogovara u sjenci zatvorske ćelije ishod političke borbe u Budvi sa optuženikom za teško krivično djelo, govori o - kriminalizaciji politike. &nbsp; Ali i o politizaciji pravosuđa. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250206190216_aa0b1c7e73127d2706ec78fd54ac692b75c54893ddb8bb6e2a9b6b03408b9dae.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250206190216_aa0b1c7e73127d2706ec78fd54ac692b75c54893ddb8bb6e2a9b6b03408b9dae" data-rendition-name="original" width="1600" height="1092" loading="lazy" alt="ZNAČAJNI SUSRETI U SPUŽU: Detalj sa privođenja Mila Božovića"> <figcaption>ZNAČAJNI SUSRETI U SPUŽU: Detalj sa privođenja Mila Božovića(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ŠEMA POVEZANOSTI Jer, Milan Knežević otkriva još mučnih i kompromitujućih detalja. Poput onoga da su on i Andrija Mandić – odmah nakon hapšenja Mila Božovića – pričali i sa načelnikom Specijalnog policijskog odjeljenja Predragom Šukovićem i sa glavnim specijalnim tužiocem Vladimirom Novovićem. &nbsp; Priču Milana Kneževića nijesu demantovali ni Šuković ni Novović. I sve djeluje nadrealno, ali i mnogo, mnogo mučno... &nbsp; Dovoljno je samo da poređamo činjenice. Dakle: glavni specijalni tužilac Novović, koji je izabran glasovima Mandićeve i Kneževićeve poslaničke ekipe, dopušta da ga oni isti preslišavaju zbog hapšenja Božovića, čije je hapšenje naložio. &nbsp; A načelnik SPO Šuković, koji je svojevremeno bio – što je dokazala afera ,,Plava sveska” – stučni konsultant za bezbjednost Milu Božoviću, tadašnjem članu skupštinskog Odbora za bezbjednost, hapsi svog prijatelja, tog istog Božovića. &nbsp;Za kojeg glavni crnogorski policajac, kada ga je savjetovao, nije znao da je Božović dio kriminalne grupe?! I za kojeg se, odmah nakon hapšenja, zalaže lično Milan Knežević, tadašnji predsjednik Odbora za bezbjednost Skupštine Crne Gore. &nbsp; Kakav je to parapolitički i parakriminalni koloplet! &nbsp; Moguće da je takva šema političke zlupotrebe pravosuđa i kriminalizacije politike, postojala i prije avgusta 2020. godine, ali nikada nije bila ovako bahato otvorena, transparentna. &nbsp; MODEL IZ MEDELJINA I sve to podsjeća na ona vremena Pabla Eskobara, jednog od najvećih narkotrafikanata, koji je – pazite sad - kao poslanik u parlamentu Kolumbije uticao na izbor tužilaca i policajaca.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250206190216_7fd2b196c7e2d3e6dd25913e0e3971855677fb56ce467cdb95a79a3047818bed.webp" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250206190216_7fd2b196c7e2d3e6dd25913e0e3971855677fb56ce467cdb95a79a3047818bed" data-rendition-name="original" width="900" height="507" loading="lazy" alt="NEDOSTIŽAN UZOR: Pablo Eskobar"> <figcaption>NEDOSTIŽAN UZOR: Pablo Eskobar(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  I dok je bio u zatvoru, u stvari u luskuznoj rezidenciji zvanoj Katedrala, Il Patron, kakav je bio nadimak Eskobara, redovno je zvao u posjete političare, advokate, biznismene...&nbsp; Čak je svojevremeno bio spreman da otkupi spoljnotrgovinski dug Kolumbije, ali mu niejsu dopuštili. &nbsp; Zato bi, možda, valjalo ponovo pitati blagoglagoljivog Milana Kneževića – da li je, osim kupovine političke moći u Budvi, sa Milom Božovićem možda razmišljao o finaniranju Programa Evropa Sad 2. Ipak su Mandić, Knežević i Spajić u Koaliciji. A i sudovi i tužilaštvo ne bi imali ništa protiv, očigledno. &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Šema kriminalizacije pravosuđa

Demokratska partija socijalista upućuje čestitke građanima Zete na uspješno iskazanoj volji na referendumu, imajući u vidu ostvarenu izlaznost, saopštio je Šef kluba odbornika DPS-a Zeta Miroslav Boljević.
Kako je dodao Boljević,, Demokratska partija socijalista nije vodila kampanju, jer ni na koji način nije željela da interpretira argumentaciju dvije strane iste medalje – partija koje su trenutno na vlasti u Crnoj Gori.
- Već sada, a uvjereni smo da će to biti još izraženije u narednim danima, svjedočimo pokušajima lokalnih lidera i Demokratske narodne partije da rezultate referenduma predstave kao svoj politički trijumf i kao pokazatelj navodne podrške koju imaju u Zeti, iako to nikako ne odgovara realnom stanju- rekao je Boljević.
Prema njegovim riječima, sigurni su da, da ovo pitanje nije bilo politički obojeno, izlaznost bi bila znatno veća.
Boljević je istakao da glas naroda svakako treba poštovati i dati mu adekvatno mjesto i težinu u daljim pregovorima, ali se ipak nadaju kompromisu, jer ne žele ni da pomisle na drugačije scenarije.
Na kraju, kako je saopštio Boljević, žele da istaknu da bez Demokratske partije socijalista ovaj referendum ne bi imao potrebnu većinu. Dajući legitimitet ovom procesu, poslali smo jasnu poruku podrške mještanima Botuna i Gornje Zete, poštujući njihovu zabrinutost i njihovu borbu.

Boljević: DPS dao legitimitet ovom procesu, poslali smo jasnu poruku podrške mještanima Botuna i Gornje Zete

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp osudio je danas napad na jevrejsku zajednicu na plaži Bondaj u Sidneju opisavši ga kao „čist antisemitski napad“, dodajući da Jevreji u SAD ne treba da se plaše da proslave Hanuku.
- To je očigledno bio antisemitski napad- rekao je Tramp tokom božićne proslave u Bijeloj kući.
Istovremeno, američki predsjednik je istakao da Jevreji u SAD koji obilježavaju Hanuku ne treba da budu zabrinuti za svoju bezbjednost.
- Slavite ponosno. Budite ponosni na to ko ste- naglasio je Tramp u izjavi za Foks njuz.

Tramp: Napad u Sidneju čist antisemitizam, Jevreji u SAD da se ne plaše

Komesar policije australijske države Novi Južni Vels Mal Lanjon izjavio je da policija ne traga za trećim napadačem na plaži Bondi u Sidneju u kojem je poginulo najmanje 16 osoba, uključujući jedno dijete, kao i da su dvojica napadača otac i sin.
Lanjon je rekao da su dvojica naoružanih napadača bili otac i sin, stari 50, odnosno 24 godine, prenio je Skaj njuz.
Naveo je da je oca ubila policija, dok je sin u bolnici u kritičnom stanju.
Lanjon je istakao da je utvrđeno da je otac imao dozvolu za nošenje šest komada vatrenog oružja otprilike deceniju i da je šest komada oružja pronađeno na licu mjesta.
Broj poginulih u napadu na plaži Bondi tokom proslave jevrejskog praznika Hanuke porastao je na 16, uključujući jedno dijete, izjavio je ministar zdravlja Novog Južnog Velsa Rajan Park.
On je za televiziju ABC rekao da broj ubijenih uključuje i jednog od dvojice napadača. Istakao je da je 38 ljudi povrijeđenih u napadu i dalje u bolnici.
Prethodno je saopšteno da je danas u pucnjavi na pripadnike jevrejske zajednice koji su se okupili da bi proslavili praznik Hanuku na plaži Bondi u Sidneju poginulo najmanje 12 osoba, među kojima i jedan od dvojice napadača, dok je 29 ljudi ranjeno.

Sidnej: Policija ne traga za trećim napadačem, počinioci otac i sin

Predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević zadovoljan je zbog skoro stoprocentnog rezultata nakon referenduma na kojem su građani Zete rekli ,,ne“ gradnji postrojenja u Botunu.
- To je najbolji odgovor svima onima koji su mislili da postrojenje treba graditi u Botunu. Za one kojima ovaj referendum nije pravno obavezujući poručio bih neka grade postrojenje u njihov obor. Za nas je pravno obvezujući i, što se tiče građana Zete i Botuna, neće ga graditi u Botunu- poručio je Knežević.
Jedan od predstavnika mještana Botuna Jagoš Bećirović iskazao je veliku zahvalnost zbog podrške Zećana, a posebno zbog velike izlaznosti i podrške Botunjana.
- Ovdje smo u industrijskoj zoni KAP-a, u veseloj atmosferi proslavljamo pobjedu- kazao je Bećirović.&nbsp;
Podsjetimo, prema riječima predsjednika Opština Zeta Mihaila Asanovića, samo dva stanovnika Botuna podržala su gradnju postrojenja u tom mjestu.

Knežević: Za one kojima referendum nije obavezujući, neka grade postrojenje u svoj obor

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dobio je juče na dar rever značku sa crnogorskom državnom zastavom od šefa Odborničkog kluba u pljevaljskom parlamentu Marka Tošića u znak podrške što je ovaj na svečanoj večeri Udruženja Pljevljaka u Sarajevu uživao, kako se to vidi na snimku koji je nedavno objavio Portal ETV, uz pjesmu „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore"><figcaption>Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Vraneš je prihvatio Tošićev poklon, što su mnogi odbornici ispratili glasnim smijehom. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu Vraneš se pohvalio na društvenoj mreži Instagram 6. decembra, kada je objavio fotografiju i napisao da je poziv dobio od predsjednika Udruženja Alena Sulejmanovića. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju, Sulejmanović koji nije odgovorio na naše pitanje o motivima poziva Vranešu da bude gost Udruženja, oglasio se dva dana kasnije na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima – saopštio je, pored ostalog Sulejmanović, uz konstataciju da Vranešov dolazak u Sarajevo smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“.

Vraneš: Istina je da nebo nigdje nije plavo kao iznad Crne Gore

Savremeni međunarodni poredak ulazi u fazu dubokog i dugoročnog preslaganja, obilježenu slabljenjem dosadašnjeg liberalnog međunarodnog poretka, rastućim rivalstvom velikih sila i sve izraženijom fragmentacijom političkih i bezbjednosnih struktura Zapada. Sjedinjene Američke Države sve otvorenije redefinišu svoje globalne prioritete, pomjerajući fokus sa normativnog upravljanja međunarodnim odnosima ka zaštiti sopstvenih strateških interesa. U tom procesu, Evropa se sve češće posmatra kroz prizmu pojedinačnih država, a ne kao jedinstven politički i bezbjednosni projekat, što dodatno narušava unutrašnje jedinstvo Evropske unije i produbljuje razlike među njenim ključnim akterima.
<h3>Evropska unija u potrazi za bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom</h3>
Dok se Sjedinjene Američke Države, prema novoj Strategiji nacionalne bezbjednosti, sve više oslanjaju na neposredne nacionalne interese i selektivno angažovanje, Evropska unija i dalje traga za koherentnim bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom, bez jedinstvenog odgovora na rat u Evropi, migracione pritiske, energetsku bezbjednost, privrednu otpornost i zajedničku odbranu. Istovremeno, Rusija i Kina, različitim sredstvima i intenzitetom, nastoje da se strateški pozicioniraju u promijenjenom globalnom okruženju, dok regionalne sile koriste nastalu fragmentaciju kako bi proširile sopstveni uticaj. U takvom geopolitičkom vrtlogu nastaje strateški vakuum, a iskustvo pokazuje da takvi vakuumi nikada ne ostaju prazni.
<h3>Balkan ostaje zona kontrolisane nestabilnosti</h3>
U tim okolnostima, Balkan ostaje definisan kao zona hronične, ali kontrolisane nestabilnosti. Zapad sve rjeđe poseže za dubinskim političkim intervencijama, a sve više se oslanja na hoc upravljanje krizama i sprečavanje njihove eskalacije. Za Crnu Goru to znači da bezbjednost više ne može biti posmatrana kroz prizmu spoljnog tutorstva, već kao rezultat sopstvene institucionalne otpornosti, strateške dosljednosti i međunarodnog kredibiliteta, uz jasnu svijest o vlastitoj poziciji u regionalnom i širem geopolitičkom okruženju.
I pored unutrašnjih slabosti i brojnih izazova, Evropska unija ostaje ključni politički i razvojni okvir dugoročne stabilnosti Crne Gore. Njena vrijednost ne ogleda se samo u ekonomskim i regulatornim standardima, već u sposobnosti da obezbijedi strateško sidrenje, predvidivost i institucionalnu konsolidaciju države u složenom bezbjednosnom okruženju Zapadnog Balkana. U tom smislu, evropska dimenzija crnogorske politike neodvojiva je od pitanja nacionalne bezbjednosti.
<h3>NATO garancija bezbjednosti Crne Gore</h3>
Istovremeno, NATO ostaje temeljna i nezamjenjiva garancija bezbjednosti Crne Gore. Međutim, priroda savremenih bezbjednosnih prijetnji se suštinski mijenja. Klasični vojni rizici sve više ustupaju mjesto složenim hibridnim izazovima, uključujući sajber napade, informacione i psihološke operacije, ekonomske pritiske i instrumentalizaciju identitetskih i društvenih podjela. Posebnu dimenziju ovih izazova predstavljaju klimatske promjene, čije je posljedice Crna Gora već dobrano osjetila. Ekstremne snježne padavine, katastrofalne poplave i razorni požare više puta su paralisali funkcionisanje države i nanijeli značajnu štetu.
Dodatni izvor ranjivosti predstavlja unutrašnja politička i društvena polarizacija, naročito kada se identitetska i vjerska pitanja instrumentalizuju u svrhu kratkoročnih političkih ciljeva. U uslovima oslabljenih institucija, takve podjele lako prerastaju iz političkog u direktno bezbjednosno pitanje. One potkopavaju društvenu koheziju, narušavaju povjerenje u institucije i otvaraju prostor za maligni spoljašnji uticaj. Produžena polarizacija ne samo da smanjuje kapacitet države za strateško djelovanje, već i usporava evropsku integraciju, posebno u kontekstu smanjene pažnje Sjedinjenih Američkih Država i ključnih država članica Evropske unije prema Zapadnom Balkanu.
Stabilnost Crne Gore neposredno je povezana sa institucionalnom stabilnošću njenog okruženja, prije svega Bosne i Hercegovine i Kosova. Svako slabljenje državnih kapaciteta u tim sredinama nosi potencijal prelivanja rizika kroz bezbjednosne, migracione i kriminalne tokove. Zbog toga je za Crnu Goru od suštinske važnosti da vodi proaktivnu regionalnu politiku, zasnovanu na saradnji, ali i na jasnom strateškom pozicioniranju unutar evroatlantskog bezbjednosnog prostora.
<h3>Maligni strani uticaji izazov za obavještajno-bezbjednosni sistem</h3>
Jedan od najozbiljnijih unutrašnjih izazova ostaje ranjivost obavještajno-bezbjednosnog sistema. Iskustva iz prethodnog perioda ukazuju na ograničene kapacitete za rano prepoznavanje i prevenciju bezbjednosnih rizika, uključujući maligni strani uticaj i djelovanje stranih obavještajnih struktura. Riječ je o sistemskom izazovu koji zahtijeva jačanje kontraobavještajne komponente, depolitizaciju sektora, unapređenje analitičkih i procjenjivačkih sposobnosti, kao i izgradnju efikasnih mehanizama ranog upozoravanja.
U kontekstu evropskih integracija i regionalne dinamike, bezbjednost i kontrola granica dobijaju dodatni strateški značaj. Efikasno upravljanje granicama podrazumijeva dugoročno planiranje ljudskih resursa, kontinuiranu obuku, tehničko opremanje i snažnu međusektorsku koordinaciju. Ova oblast predstavlja jedan od ključnih testova institucionalne zrelosti i bezbjednosne pouzdanosti države.
<h3>Odliv stanovništca utiče na dugoročnu stabilnost</h3>
Pored klasičnih bezbjednosnih pitanja, demografski trendovi i ekonomska bezbjednost sve snažnije utiču na dugoročnu stabilnost Crne Gore. Odliv stanovništva, starenje populacije i strukturne ekonomske ranjivosti direktno utiču na održivost institucija, kapacitete sistema bezbjednosti i ukupnu otpornost društva, te se moraju tretirati kao integralni dio bezbjednosnog planiranja.
U takvom međunarodnom i regionalnom okruženju, diplomatija dobija proširenu i suštinsku bezbjednosnu dimenziju. Njena uloga prevazilazi tradicionalnu diplomatsku reprezentaciju i obuhvata aktivno upravljanje reputacijom države, pravovremeno signaliziranje bezbjednosnih rizika partnerima i očuvanje međunarodnog povjerenja. Nedovoljno koordinisana ili reaktivna diplomatija u ovim okolnostima može postati dodatni izvor ranjivosti.
Zaključno, kako se smanjuje intenzitet spoljnog političkog i bezbjednosnog pokroviteljstva, raste značaj unutrašnje institucionalne snage Crne Gore. Evropska orijentacija, članstvo u NATO-u, otpornost obavještajno-bezbjednosnog sistema, efikasno upravljanje granicama, regionalna stabilnost, demografska i ekonomska održivost, snažna društvena kohezija i aktivna diplomatija moraju se posmatrati kao međusobno povezani elementi jedinstvenog bezbjednosnog okvira. Puna integracija sistema nacionalne bezbjednosti, uz jasno definisane nadležnosti, procedure odlučivanja i upravljanja krizama, predstavlja imperativ institucionalne efikasnosti i dugoročne otpornosti države.
Vrijeme je za strateško otrežnjenje – jer niko neće rješavati naše probleme.

Crna Gora u novom geopolitičkom vrtlogu

Predśednik Srbije Aleksandar Vučić predložio je Evropskoj komisiji genijalnu ideju - da EU primi u članstvo istovremeno sve zemlje Zapadnog Balkana. Drugim riječima, da nijedna zemlja Zapadnog Balkana nikada ne uđe u EU. Ako je neka zemlja predvodnik u kršenju ljudskih prava, suspenziji svih demokratskih principa, uzurpaciji sudstva i svih institucija od strane jednog čovjeka i klike oko njega, posebno institucija sile, predvodnik u suspenziji Ustava i zakona, kontroli medija, zloupotrebi međudržavnih ugovora i lex specialisa u korupcione svrhe, enormnog bogaćenja lojalista vođi, predśedniku Vučiću iz vrha vlasti, upotrebi paramilitarnih, mafijaških grupa, uglavnom kontroverzne prošlosti, u sprovođenju terora nad građanima i falsifikovanju izbornih procesa ... onda je to Srbija. I ne samo to, očigledno je da ne postoje ni naznake da će se nešto promijeniti u dogledno vrijeme, s obzirom na to da u Srbiji nije u pitanju ulog gubitak vlasti, već gubitak slobode. Srbija je do sada otvorila 16 od 34 poglavlja i zatvorila samo dva, nauku i obrazovanje u godinama 2016/17, bez nade da će u skorije vrijeme otvoriti bilo koje poglavlje, a pogotovu da će neko zatvoriti. Posebno najvažnija poglavlja, kao što su - „Poravosuđe i osnovna prava“, „Pravda, sloboda i bezbjednost“, „Javne nabavke“, „Bezbjednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika“, „Živoitna sredina“, „Spoljna politika“, „Finansijska kontrola“, mada ni sa ostalima ne stoji baš najbolje. Srbija se trenutno nalazi u vanrednom stanju, veliki broj građana nezadovoljstvo manifestuje uličnim protestima i zahtjevom za vanrednim izborima, jer je sve više vidljivije da aktuelna vlast Aleksandra Vučića ne uživa većinsko povjerenje građana Srbije. Vlast se uglavnom brani silom policije i paramilitarnih, maskiranih huligana, koji, pod zaštitom policije neometano vrše nasilje nad građanima, novinarima i poslanicima opozicije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="vučić"> <figcaption>VLAST BRANI SILOM POLICIJE I MASKIRANIH, PARAMILITARNIH HULIGANA: Aleksandar Vučić</figcaption> </figure>  &nbsp;PRIJETI BANKROT Jasno je da vlast Aleksandra Vučića nije opredijeljena za pristupanje EU, njoj odgovara samo status kandidata, jer joj to omogućava povlašćen odnos u trgovini sa EU, s obzirom na to da je srpska ekonomija veoma zavisna od trgovačkih veza sa EU, a i veliki broj investicija dolazi iz zemalja EU, koji su investirali u Srbiju upravo zato da bi mogli prodavati svoje proizvode na tržištu EU. Gubitak statusa kandidata za Srbiju bi značilo ekonomsku katastrofu. Politika Aleksandra Vučića sa međudržavnim, koruptivnim ugovorima sa Kinom i UAE, bliski odnosi sa Moskvom i neiskreni pregovori sa EU kao da sve više gubi manevarski prostor i od Srbije se sve više zahtijeva da se odredi u spoljnoj politici i prestane sa śeđenjem na više stolica. U potonje vrijeme Srbija pokušava iskoristiti vladavinu Donalda Trampa u Americi, ne bi li se dodvorila ovoj zemlji, ali se čini da ta politika nema mnogo uspjeha, bez obzira na poltronisanje Srbije njenom predsjedniku i njegovoj bližoj rodbini. Zahvaljujući politici Aleksandra Vučića i stalnoj medijskoj torturi, popularnost EU u Srbiji je prilično ispod 50%, što je čini vrlo nepouzdanim partnerom u budućim pregovorima o integraciji, bez obzira na to ko će činiti vlast.&nbsp; Simptomatično je da na studentskim protestima, čija se lista smatra respektabilnim protivnikom Vučićevoj listi, zastava EU nije poželjna, za razliku od ruskih crkvenih zastava, kandila, popova i ljubljenja popovskih ruku. Kao da Srbija luta u svojoj spoljnoj politici bez obzira ko će činiti vlast. Hazardske igre samog Aleksandra Vučića oko sankcija od strane Amerike NIS-u i rafineriji u Pančevu, čiji je većinski vlasnik ruski Gasprom, odluka o čekanju 50 dana na rasplet hoće li Rusi promijeniti stav o prodaji svog djela firmi prihvatljivoj Americi, te mogućnost uvođenja sekundarnih sankcija Srbiji, ne izaziva veliku reakciju kod građana. Kao da je ljubav prema Rusiji i želja da joj se ne zamjeri jača od katastrofalnih posljedica koje mogu pogoditi Srbiju ukoliko se blokira platni promet Narodne banke Srbije i banaka koje i dalje posluju sa NIS-om. Blokada platnog prometa Narodne banke Srbije značilo bi da Srbija ne može povlačiti sredstva iz inostranstva niti izvršavati svoje obaveze prema ino partnerima. Drugim riječima, prijeti joj i bankrot u platnim odnosima sa inostranstvom. &nbsp;SIMULACIJA REFORMI Na nivou vodvilja je prepiska premijera Crne Gore Milojka Spajića i predśednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojem Vučić svoju nakaradnu politiku pokušava zamijeniti pričom o crkavanju komšijske krave. Umjesto da shvati da on ubija tu kravu, Vučić pokušava pričom o ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana istovremeno u EU, pretvoriti u zlonamjeru prema Srbiji drugih kandidata koji imaju ogromnu naklonost EU za prijem. To da li i te zemlje zaslužuju tu privilegiju veliko je pitanje.&nbsp; Ogromna naklonost zemalja EU i želja da realizuju namjeru da prime bar jednu zemlju, bez obzira na to da li se ta zemlja istinski reformiše ili samo simulira, čitav proces pristupanja Crne Gore i ispunjavanje zadatih uslova svelo je na puku formu. Borba protiv korupcije se mjeri brojem uhapšenih, a da se ne ulazi u suštinu da li za to postoje osnovi, ili se radi o pukom revanšizmu i tužilačko–sudskoj farsi. Da li se iko iz EU zainteresovao za tužilačko–sudsku farsu oko procesa protiv Milivoja Katnića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca, njegovog zamjenika Saše Čađenovića i nekadašnjeg pomoćnika direktora policije za borbu protiv organizovanog kriminala Zorana Lazovića? Da li su iz EU uopšte svjesni da će svi koji učestvuju u tom progonu jednog dana krivično odgovarati, umjesto što ih tapšu po ramenima i dijele im nagrade?&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>NAKLONOST EU PREMA CRNOJ GORI: Milojko Spajić u Briselu (Foto: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Imaju li u EU svijest da su najprivrženiji članstvu u EU i evropskim vrijednostima u Crnoj Gori upravo u opoziciji, a da vlast čini većina koja je proruska, koja je neiskrena u EU integracijama, da ona donosi formalno tražene zakone bez namjere da ih primjenjuju, da je glavna karakteristika većine u vlasti samovolja i autokratija, nepoštovanje zakona, procedura i demokratrskih principa? Onog momenta kada su čelnici EU i zemalja koje ih čine primili Andriju Manddića u zvaničnu pośetu, oni su abolirali Ratka Mladića, Radovana Karadžića i Slobodana Miloševića, jer je Mandić autentični predstavnik te politike. Slike kapele Karađorđevića koje im poklanja uvreda su za svakog građanina lojalnog Crnoj Gori, demokratu, patriotu, antifašistu i prihvatanje je politike velikosrpstva koja je odgovorna za hiljade mrtvih i zatvorenih Crnogoraca nakon 1918. godine od strane srpske vojske, odgovorna za saradnju sa fašističkim okupatorom u Drugom svjetskom ratu i stotine hiljada mrtvih, desetine hiljada osakaćenih, milione raseljenih i desetine hiljada silovanih u ratovima devedesetih godina prošlog stoljeća.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="slika"> <figcaption>ISTORIJSKI REVIZIONIZAM: Andrija Mandić poklonio sliku „Njegoševe kapele“ predsjedniku Donjeg doma parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva Lindziju Hojlu </figcaption> </figure>  &nbsp;REVIZIONISTIČKA AGENDA U Crnoj Gori se proganjaju građanski aktivisti koji s pravom protestuju zbog urušavanja svih institucija, protiv urušavanja najvažnijih crnogorskih nagrada koje se uručuju za nepostojeće knjige čovjeku koji je notorni neprijatelj nezavisne Crne Gore, dok policija izigrava eskort profašističkim, paramilitarnim nacistima koji ulicama Podgorice šire mržnju prema drugim narodima. Dok god jedna sekta drži bezbjednosni sektor u svojim partijskim rukama Crna Gora ne može biti demokratska, niti dio bezbjednosti demokratskog svijeta., Bezbjednosne službe drže đeca Slobodana Miloševića i učenici Aleksandra Vulina, te je teško od njih očekivati poštovanje zakona i spoljnopolitičkog opredjeljenja, a tek je nemoguće očekivati demokratsku i pristojnu komunikaciju. Samo im fali inteligencija Jelene Nedović, jer bi se svojim biserima dobro uklopila među crkvene Kmere iz Demokrata. Dobro je da je preživjela vladavinu DPS-a, jer te golgote koje je ona prošla u jednim patikama, dok je svirala dvije hramonike, to je teror koji je teško bilo izdržati.&nbsp; Takođe, najnovija revizionistička agenda u istoriografiji najčešće je svojevrsni bastardni produkt reakcionarnih i klerofašističkih ideja, duboko ukorijenjenih u svjesnim i namjenskim istorijskim obmanama. Istorijski revizionizam je u krugovima Crkve Srbije i srpskog naroda jedan od ključnih mehanizama kojim se želi izgraditi novo kolektivno śećanje, kao temelj još intenzivnijeg velikosrpskog nacionalizma i klerofašizma i pretvaranja Crne Gore u duhovnu i istorijsku koloniju Srbije. Aleks Devin, engleski publicista i prijatelj Crne Gore, piše 1919. godine: „...što se tiče Crne Gore, njena slavna istorija i prošlost neće nikad biti ugašene ni jednim diplomatom, ma ko on bio, niti nasiljem. Istorija se piše polako ali sigurno, a crnogorska, za vrijeme velikog rata, nije ništa drugo nego jedan niz besprimjernih nepravdi. Ali će pravda pobijediti, a čelični i duhom veliki crnogorski narod, podići će glavu, sam odlučiti o svojoj sudbini i uskrsnuti iz mučeništva u kome je sad“. Nemam što dodati riječima Aleksandra Devina, sem da to neće biti ništa novo u istoriji Crne Gore. Tvrd je orah voćka čudnovata! No to se neće desiti samo od sebe. Svi crnogorski patrioti moraju dići glas protiv srbizacije Crne Gore od današnje vlasti, progona svih crnogorskih kulturnih i naučnih institucija, revizije bliže i dalje prošlosti, fašizacije Crne Gore... Vlast koja vodi dijalog isključivo unutar sebe, koja je obesmislila i uništila sve oblike nezavisne kontrole, koja je uništila institucije, podjelu vlasti, parlamentarnu kontrolu i parlamentarni život, zarobila medije, koja je uvela brutalnu partitokratiju u sve pore društvenog i političkog života, koja novčano stimuliše anticrnogorske institucije, a proganja crnogorske, sprovodi nasilje prema građanskom otporu i koja umjesto pluralizma podstiče agresiju prema neistomišljenicima, nije ništa drugo do totalitarna vlast. Možda EU ima oportune razloge da žmuri na to, mi na to nemamo pravo!

Tag: milo-bozovic