U Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) upriličena je svečanost povodom potpisivanja ugovora sa dobitnicima stipendija izvrsnosti za doktorska istraživanja u Crnoj Gori, dodijeljenih na osnovu &nbsp;Konkursa.
Kako je saopšteno iz resora na čijem je čelu Anđela Jakšić-Stojanović, u okviru ovog programa potpisani su ugovori sa 25 dobitnika stipendija, a ukupno je opredijeljen iznos od oko milion eura.
- Čime se pruža snažna i sistemska podrška mladim istraživačima u realizaciji njihovih doktorskih studija i naučnoistraživačkog rada u Crnoj Gori - istakli su u MPNI.
Svečanom prijemu stipendista ispred Ministarstva prisustvovale su resorna ministarka Anđela Jakšić-Stojanović i generalna direktorica Direktorata za naučnoistraživačku djelatnost Marica Melović.
Ministarka Jakšić-Stojanović je istakla da Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija ovim programom potvrđuje svoju opredijeljenost da mladim istraživačima obezbijedi adekvatne uslove za rad i razvoj akademske karijere.
- Program je usmjeren na jačanje domaćeg istraživačkog potencijala, unapređenje kvaliteta doktorskih istraživanja i podsticanje naučne izvrsnosti u prioritetnim oblastima razvoja - naglasila je ona.
Direktorka Melović je čestitala svim dobitnicima stipendije i njihovim mentorima i zahvalila svima koji su iskazali interesovanje za ovaj značajan program. Dodala je da je Ministarstvo i za naredni period planiralo realizaciju različitih programa i projekata koji su usmjereni na podršku mladim istraživačima.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Milion eura za dobitnike stipendija izvrsnosti za doktorska istraživanja u Crnoj Gori

Putovanja poslanika crnogorskog parlamenta dogodine trebalo bi da koštaju skoro milion, odnosno 970.900 eura, što je tri puta više nego 2021. godine kada je izdatak za te svrhe bio 293.187.
Predlogom budžeta za narednu godinu, koji se nalazi u skupštinskoj proceduri, predviđena su "za ostvarivanje poslaničke funkcije" skoro 4,3 miliona eura, od čega skoro milion za službena putovanja po svijetu. Za neto zarade poslanika trebalo bi da ide preko dva miliona, naknade za odvojeni život 46.000, a za gorivo skoro 37.000 eura.
Kada su u pitanju ostali rashodi predstavnika naroda, za usluge za reprezentacije planirano je 64.600 eura, a za komunikacione usluge skoro 77.000. Šta podrazumijevaju komunikacione usluge nije precizirano. Aktivnosti poslaničkih klubova građane će koštati 1.680.000 eura.
Izvještaji o utrošenim sredstvima Skupštine pokazuju da je prošle godine za službena putovanja izdvojeno 888.000, 2023. godine – 391.407, 2022 – 504.818 i 2021. godine – 293.187 eura.
Narodnim predstavnicima je prošle godine iz budžeta isplaćeno preko 2,8 miliona eura, što je znatno više nego godinu ranije. U poređenju sa godinom ranije, u 2024. su rasli izdaci i za plate poslanika i za druge privilegije koje dobijaju na račun građana. Trend rasta troškova poslanika koje im plaćaju poreski obveznici, tj. građani, nastavlja se i u 2026. godini.
U minuloj godini, u poređenju sa 2023, drastično su porasli troškovi za službena putovanja, koji su veći za skoro pola miliona, tačnije za 496.000 eura. Troškovi za službena putovanja u prošloj godni bili su preko 888.000, dok su 2023. iznosili nešto više od 391.000 eura.
<h2>Na stotine hiljada ne zna se kome idu</h2>
Za transfere političkim partijama, strankama i udruženjima dogodine će dati čak 200.000 eura, dok za transfere institucijama, pojedincima i nevladinom i javnom sektoru planiraju da daju 157.500. Znatni iznosi planirani su i za konsultante i raznorazna usavršavanja, transfere međunarodnim organizacijama, a za šta parlamnet nema krajnje transparentan odnos sa javnošću, kako i na osnovu čega troši toliki novac građana.
Za neto plate poslanika isplaćeno je 1.895.000 eura, što je znatno više nego 2023. godine, kada je po tom osnovu isplaćeno 1,75 miliona. Za neto plate poslanika rastu izdaci i u narednoj godini i iznose preko dva miliona.
Podaci Skupštine Crne Gore, u koje smo imali uvid, pokazuju da su poslanicima po osnovu naknade za stanovanje i odvojeni život isplaćena 24.938,32 eura. Riječ je o troškovima smještaja, kao i po osnovu prava na naknadu za zakup stana u mjestu zasijedanja Skupštine i njenih radnih tijela. Pravo na ove troškove ostvarilo je pet poslanika, kojima je isplaćeno preko 24.000 eura. I ova stavka je znatno porasla u 2026. godini, gotovo da je duplirana.
Troškovnik Skupštine za prošlu godinu pokazuje da je ostvarivanje poslaničke funkcije koštalo 4.257.108,24 eura, aktivnosti poslaničkih klubova 360.000, razvoj parlamentarnog informacionog sistema 403.293 eura... I na ovim stavkama došlo je do rasta troškova, drastično više izdataka u 2026. godini ide za "aktivnosti poslaničkih klubova" koji su veći za bezmalo 1.300.000. Za razvoj parlamentarnog informacionog sistema dogodine je planiran trošak od preko 687.000 eura. Rast bilježe i izdaci za upravljanje i administraciju Skupštine na šta je lani otišlo 5.951.697,59 eura, dok iduće godine za ovu namjenu planiraju 6.522.448,24 eura.

Za putovanja poslanika po svijetu skoro milion

Protiv privrednog društva „N.G.CG“ d.o.o. iz Podgorice i njenog direktora, državljanina Srbije A.Č. (42) podnijeta je krivična prijava zbog sumnje na utaju poreza više od milion eura.
- U toku postupka do podnošenja krivične prijave utvrđeno je da je su privredno društvo i A.Č, postupajući u ime i za račun pravnog lica “N.G.CG” d.o.o. Podgorica, u svojstvu osnivača i izvršnog direktora ovog pravnog lica, kontinuirano tokom 2023. i 2024. godine, po osnovu neiskazanih i neprijavljenih poreskih obaveza po osnovu poreza na dodatu vrijednost, poreza na dohodak fizičkih lica odnosno poreza po odbitku i poreza na dobit pravnih lica, utajili porez i za sebe pribavili protivpravnu imovinsku korist u ukupnom iznosu od 1.015.512 eura, a na štetu budžeta Crne Gore - saopšteno je iz Uprave policije.
Na teret im se stavlja da su po osnovu neiskazanog oporezivog prometa i na njega neobračunatog i neuplaćenog PDV, suprotno Zakonu o porezu na dodatu vrijednost utajili porez u iznosu od 451.588 eura, po osnovu poreza na dohodak fizičkih lica odnosno poreza po odbitku suprotno Zakonu o porezu na dohodak fizičkih lica utajili porez u iznosu od 311.574 eura.
- Kao i po osnovu poreza na dobit pravnih lica suprotno Zakonu o porezu na dobit pravnih lica utajili porez u iznosu od 252.350 eura, čime je A.Č. za sebe i osumnjičeno pravno lice ostvario protivpravnu imovinsku korist u ukupnom iznosu od 1.015.512 eura - dodali su u policiji.
Službenici Uprave policije, poručuju oni, nastavljaju kontinuirane intenzivne aktivnosti na otkrivanju nezakonitosti u privrednom poslovanju procesuiranju odgovornih fizičkih i pravnih lica koja vrše krivična djela tokom obavljanja privrednih aktivnosti, a na štetu budžeta i građana države Crne Gore.

Krivična prijava podgoričkoj firmi i njenom direktoru iz Srbije zbog sumnje na utaju više od milion eura poreza

Zvučna najava, koga pamćenje slabo služi: Potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić saopštio je da će Ministarstvo unutrašnjih poslova ponuditi nagradu od milion eura za informacije o tome ko je ubio Duška Jovanovića, glavnog i odgovornog urednika Dana. No, iako je taj potez samoproklamovanih najvećih boraca za pravdu koje je Crna Gora imala, Alekse Bečića i ministra unutrašnjih poslova Danila Šarnovića najavljen uz poruku da “Crna Gora i njene institucije neće stati dok pravda ne bude zadovoljena, jer danas postoji politička volja da se slučaj riješi”, podsjetićemo da se o nagradi govori - treći put!
Nakon što je, neposredno nakon zločina 2004. godine, tadašnji ministar MUP-a Dragan Đurović proklamovao nagradu za svaku informaciju u vezi sa za ubistvom Jovanovića, ona je obnovljena prije skoro deceniju. U Službenom listu Crne Gore odluka Vlade o nagradi u iznosu od milion eura raspisana je 30. juna 2016. godine. Rok za davanje obavještenja bio je godinu od dana objavljivanja odluke. Premijer je u tom periodu bio Milo Đukanović, a ministar unutrašnjih poslova Goran Danilović.
- Teško je objasniti građanima i teško je shvatiti da nadležni državni organi i jednim dijelom i izvršna vlast, ni pet godina od promjene vlasti, ne daju rezultate koje građani očekuju, kazao je sinoć predsjednik države Jakov Milatović. Dodao je da je "to što je urađeno da se dodatno motivišu ljudi da govore o tome je korak u dobrom pravcu".
Motivacija građana ili više znanja i rada, a manje populizma i neukusnog političkog profitiranja tamo đe bi ljudska pristojnost, da je ima, to zabranjivala, šta nam je potrebnije?&nbsp;

Milion za informaciju, već treći put - motivacija ili populizam?

Ministarka kulture i medija Tamara Vujović donijela je odluku o sufinansiranju projekata i programa u oblastima kulturno-umjetničke manifestacije i festivala, likovne umjetnosti, književnog prevođenja i časopisa za kulturu i umjetnost, kao i muzičke i muzičko-scenske djelatnosti, a ukupan iznos je preko million eura.
To je saopšteno iz njenog resora.
Vujović je, kako su kazali, donijela odluku o sufinansiranju projekata za oblast „Kulturno-umjetničke manifestacije i festivali“ za ovu godinu, u iznosu od preko 744 hiljade eura, a na adresu Ministarstva ukupno su pristigle 123 prijave projekata/programa.
- Biće sufinansirano 86 projekata i to 83 projekta i programa koji se odnose na organizaciju kulturno-umjetničkih manifestacija i festivala iz svih oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva vrijednosti 724.860 eura i tri projekta i programa koji se odnose na učešće na referentnim međunarodnim kulturno-umjetničkim manifestacijama i festivalima u ukupnoj vrijednosti od 19.500 eura - naveli su iz Ministartsva kulture i medija.
Kako je saopšteno, sa gotovo 129 hiljada eura, odobreno je i sufinansiranje projekata i programa u oblasti likovne umjetnosti.
- Donijeta je odluka o sufinansiranju na osnovu koje će se finanisrati 31 projekat u iznosu od 128.980 eura, i to deset projekata za institucije u iznosu od 71.500 eura i 21 projekat za fizička lica u iznosu od 57.480 eura - saopšteno je iz resornog ministarstva.
Odobrava se i sufinansiranje 28 projekata/programa u 2025. godini u iznosu od 58.700 eura u oblastima književno prevođenje i časopisi za kulturu i umjetnost.
- Iz oblasti književnog prevođenja 23 projekta u ukupnom iznosu od 45.500 eura i pet projekata iz oblasti časopisi za kulturu i umjetnost u ukupnom iznosu od 13.200 eura - navode u MKM.
Odobreno je da u ovoj godini sa preko 90 hiljada eura budu sufinansirani i projekti u oblasti muzičke i muzičko-scenske djelatnosti.
- Na osnovu ove odluke biće finansirano ukupno 19 projekata i to 14 projekata za pravna lica u iznosu od 81.600 eura i pet projekata za fizička lica sa 8.500 eura - kazali su iz Ministarstva kulture i medija.
Pored ove četiri konkursne linije, preostalo je da se donese odluka iz pozorišne djelatnosti, književnosti i razvoja kulture na sjeveru. Javnost će o tim odlukama biti blagovremeno obaviještena.
- Zahvaljujemo svim članovima komisija na predanom i posvećenom radu na ove četiri konkursne linije. Nadamo se da će opredijeljena sredstva za sufinansiranje doprinijeti kvalitetu i raznolikosti kulturnih programa širom Crne Gore - poručila je ministarka.
Oni su pozvali sve aktere iz oblasti kulture u Crnoj Gori da prate objave Ministarstva kulture i medija jer uskoro slijedi Konkurs za sufinansiranje projekata od značaja za razvoj kreativnih industrija, Konkurs "Rastimo uz kulturu" za djecu i mlade, kao i Program zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2025.

MKM: Više od milion eura za projekte i programe u različitim oblastima kulture

Najviši američki izaslanici koji su se danas sastali sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom, pozvali su njegovu vladu da pređe na drugu fazu mirovnog plana za prekid vatre u Gazi, saopštio je kabinet izraelskog premijera.
U saopštenju se navodi da se Netanjahu danas sastao sa izaslanikom američkog predsjednika Donalda Trampa, Stivom Vitkofom i savjetnikom Bijele kuće Džaredom Kušnerom, ali nijesu dati detalji razgovora, prenosi AP.
Sjedinjene Američke Države žele da počne druga faza mirovnog sporazuma, koji je postignut u oktobru prošle godine na predlog američkog predsjednika Donalda Trampa, između Izraela i palestinskog militantnog pokreta Hamas.
Ipak se Netanjahu suočava sa pritiskom da sačeka dok Hamas vrati ostatke tijela poslednjih &nbsp;talaca koje još drži u Gazi.

Američki izaslanici pozvali Netanjahua da pređe na drugu fazu prekida vatre u Gazi

Njemačka policija uhapsila je na aerodromu u Berlinu pripadnika terorističke organizacije Hamas koji se sumnjiči da je pripremao napade na jevrejske objekte u Njemačkoj, saopštilo je u subotu državno tužilaštvo u Karlsrueu.
- Državno tužilaštvo je u petak uveče naložilo hapšenje 36-godišnjeg Muhamada S. nakon povratka iz Bejruta. Njemu se pripisuje članstvo u terorističkoj organizaciji Hamas i priprema terorističkih napada na jevrejske objekte u Njemačkoj - saopštilo je Glavno državno tužilaštvo u Karlsrueu, prenose agencije.
Kako se dalje navodi, Muhamad S. je u avgustu, u dogovoru s drugim članom Hamasa koji je već uhapšen, dogovarao napade na jevrejske objekte i u tu svrhu je nabavio 300 komada bojeve municije.
Policija je još prošle godine uhapsila nekoliko pripadnika iste grupe, između ostalog i u Londonu, pod optužbom da su pripremali napade na jevrejske objekte u Njemačkoj i Evropi.
U Njemačkoj je od napada Hamasa na Izrael 2023. i rata u Gazi koji je uslijedio, povećan broj napada na pripadnike jevrejske zajednice.
Situacija je posebno napeta u Berlinu gdje živi veliki broj arapskih Palestinaca. Prema informaciji Organizacije za borbu protiv antisemitizma, u Berlinu se dnevno bilježi sedam napada sa antisemitskom pozadinom.

Na aerodromu u Berlinu uhapšen pripadnik Hamasa

Albanija je tokom prošle godine uvezla više od 374 hiljada tona žitarica, a vodeći izvoznik bila je Srbija.
Količina uvezenih žitarica tokom prošle godine uvećana je za gotovo 40 hiljada tona u odnosu na 2024, i to kao posljedica nedovoljne domaće proizvodnje, prenosi Tanjug.&nbsp;
"Imamo reforme, ali ne i konkretne mjere. Ne postoji finansiranje poljoprivrede. Naša država je podbacila u pogledu subvencija, zbog čega smo u ovakvom stanju - ne proizvodimo, već uvozimo", rekao je stručnjak iz oblasti poljoprivrede Zef Gjeta, javlja albanski A2 CNN.&nbsp;
Prema navodima tog medija, promjene u geografiji spoljne trgovine i smanjenje troškova transporta uticali su da cijena uvezenih žitarica bude niža.&nbsp;
Žitarice sada uglavnom stižu iz Srbije, a ranije su stizale iz Rusije i Rumunije. &nbsp;
"Svuda u svijetu proizvodnja pšenice se subvencioniše. U Srbiji, Kanadi, Francuskoj i drugim zemljama proizvodnja pšenice je subvencionisana. Poljoprivrednik ne može sam da preuzme cio proces", rekao je menadžer u mlinarskoj kompaniji Andi Hadžijmeri.&nbsp;
Albanija ima oko 875 hiljada hektara zemljišta, uključujući oranice, bašte, livade, travnjake, pašnjake i močvare.&nbsp;
Od toga se površina koja sadrži humus i mineralne materije, odnosno poljoprivredno zemljište, procenjuje na gotovo 700 hiljada hektara.&nbsp;
Međutim, iz godine u godinu, površina zasejana pšenicom, kukuruzom, ovsom, ječmom i drugim poljoprivrednim kulturama se smanjuje, dok se površina zapuštenog zemljišta povećava.

Albanija povećava uvoz žitarica

Velika zimska oluja će u narednim danima proširiti obilne snježne padavine i razoran led na veliki dio Sjedinjenih Američkih Država. Veoma niske temperature će samo pogoršati oluju i povećati njenu opasnost, piše CNN.
Očekuje se da će se doseg oluje protezati stotinama kilometara, donoseći višestruke vremenske opasnosti različitim regijama dok se bude razvijala od petka ove sedmice do početka sljedeće sedmice.
Današnja prividna temperatura u Dalasu, koja uzima u obzir vjetar kako bi se odredio "osjećaj" napolju, mogla bi biti 40 stepeni hladnija nego u četvrtak.
Ukupne sniježne padavine od 15 do 30 cm moguće su na širokom području zemlje, od južnih ravnica preko doline Ohio do srednjeg Atlantika i sjeveroistoka, s lokalnim ukupnim padavinama većim od 30 cm.
Nekoliko velikih gradova nalazi se unutar predviđenog snježnog pojasa, a snježne padavine povremeno bi mogle padati brzinom od 2,5 cm ili više na sat.
Hladnoća koja prati oluju vjerovatno će pojačati njene efekte, ubrzavajući nakupljanje snijega i leda na putevima, komplikujući napore čišćenja i izazivajući zabrinutost kod stanovnika koji bi mogli ostati bez grijanja ako nestane struje.
Na mjestima sa značajnim nakupljanjem snijega i leda, problemi sa putovanjem i nestanci struje mogli bi se produžiti do početka sljedeće sedmice.
Najmanje 14 saveznih država i Distrikt Kolumbija proglasili su vanredno stanje zbog olujnog vremena od petka ujutro, a glavne američke avionske kompanije upozorile su putnike na moguće nagle promjene te otkazivanja letova.
Vladina upozorenja i preporuke zbog zimskih oluja, poledice i ekstremne hladnoće objavljeni su od južnog dijela Stjenjaka na istoku do srednjoatlantske obale i Nove Engleske, obuhvaćajući više od 200 miliona Amerikanaca.
Zbog ovih prognoza CNN piše da bi u SAD mogla doći istorijska zimska oluja u narednim danima.

Tag: milion-eura