Vrhovni državni tužilac (VDT) Milorad Marković i glavni tužilac Tužilaštva Bosne i Hercegovine Milanko Kajganić potpisali su, u Sarajevu, Sporazum o razumijevanju i saradnji u oblasti podrške svjedocima, oštećenima i žrtvama u krivičnim postupcima za ratne zločine.
Kako je precizirano u saopštenju Vrhovnog državnog tužilaštva, potpisanim dokumentom predviđa se brža i efikasnija saradnja u predmetima ratnih zločina, kao i organizovanje svjedočenja i učešća u postupcima za svjedoke, žrtve i oštećene u predmetima za ratne zločine koji se procesuiraju u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini, a u kojima učestvuju svjedoci i oštećeni koji žive i borave u drugoj državi.
- Tokom sastanka, u okviru kog je potpisan Sporazum, Marković i glavni tužilac Kajganić pozdravili su odluku Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu o zakonitosti i prihvatljivosti dokaza pribavljenih u okviru kriptovanih aplikacija, kao bitan korak u borbi protiv organizovanog međunarodnog kriminala na području zemalja regiona i jačanju vladavine prava u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini - navodi se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Marković i Kajganić potpisali Sporazum za podršku žrtvama ratnih zločina

Obavještavamo javnost da su usvojene izmjene i dopune Pravilnika o načinu ostvarivanja prava na privremenu spriječenost za rad i ostvarivanja prava na naknadu zarade za vrijeme privremene spriječenosti za rad, koje obavezuju osiguranike da se jave izabranom doktoru u roku od pet dana od dana pojave zdravstvenih problema, radi otvaranja bolovanja, saopšteno je iz Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO).
Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore apeluje na osiguranike da budu savjesni i ažurni i da poštuju navedeni rok jer, nakon istega istog, bolovanje se može otvoriti samo uz otpusnu listu za onoliko dana koliko je u istoj navedeno. To znači da više neće biti moguće povezivati dane bolovanja za prethodni vremenski period.
- Imajući u vidu da se u Crnoj Gori godišnje otvore hiljade bolovanja, po čemu smo rekorderi u Evropi, Fond za zdravstveno osiguranje na ovaj način daje doprinos smanjenju broja neopravdanih bolovanja, što će u krajnjem imati pozitivan efekat na budžet, odnosno iznos sredstava koji država opredjeljuje za ista, kao i na broj izgubljenih radnih dana - zaključuju u saopštenju.

FZO: Osiguranici ubuduće moraju otvarati bolovanje u roku od pet dana od dana pojave zdravstvenih problema

Tužiteljka Romina Vlahović u završnoj riječi kazala je da nesumnjivo utvrđenon da su Zoran Bećirović, njegov sin Luka Bećirović, zatim Mladen Mijatović i Ljubiša Dukić napali novinarku Pobjede i saradnicu u Televiziji E Anu Raičković, njenog sina i vjerenika.
Tužiteljka Vlahović je istakla da je odbrana optuženih sračunata na izbegavanju krivice. Ona je predložila da Bećiroviće i Mijatovića sud oglasi krivim na po godinu i po zatvora, a Dukiću na dvije i po godine.
Advokat Miloš Vuksanović koji zastupa Raičković kazao je da Dukića nije bilo posljedice ovog događaja bi bilo mnogo veće.
Nakon analize svih dokaza, oštećena strana, kako je rekao, smatra da Dukić treba da bude oslobođen jer je spriječio da ovaj događaj krene u mnogo gorem pravcu i sa težim posljedicama.
- Stav naš je da je uloga Ljuba Dukića bila ljudska i pravog muškarca - kazao je Vuksanović.&nbsp;
Dodao je da snimak predstavlja ključni dokaz što se sve desilo.
- Mislim da bi kazna trebalo da bude nešto veća. Ja je neću predlagati - kazao je Vuksanović.
Advokat Vuksanović je istakao da je jasno da je Raičković napadnuta kao novinarka.
Ana Raičković je rekla da ostaje pri svemu što je njen advokat Vuksanović naveo.
Branilac optuženih, advokat Danilo Mićović kazao je da se zahvaljuje kolegi Vuksanoviću za stav prema Dukiću.
Mićović je ukazao da Vuksanović, ipak, hipotetički gleda " što bi bilo kad bi bilo".
On je rekao da smatra da se radi o klasičnoj zamjeni tezi.
- U spisima predmeta nema dokaza da su moji branjenici počinili krivična djela - kazao je Mićović.
On je dodao da su odbrane njegovih klijenata potvrđene i iskazima svjedoka.
- Iskazi oštećenih su puni kontradiktornosti - rekao je Mićović.
Prema njegovim riječima, Raičković je nezakonito snimala njegove klijente i njen iskaz je "pun nelogičnosti".
Advokat Mićović se ponovo pozvao na detalje iz medicinske dokumentacije Ane Raičković.
- Nju niko nije udarao, napao, vukao za kosu, davio. Raičković je dala kontradiktone iskaze kako bi abolirala svog sina Uroša Gagovića - kazao je Mićović.
Prema njegovim riječima, kvalifikacija nasilničko ponašanje ne može da opstane. Eventualno se, kako je kazao, može govoriti o narušavanju javnog reda i mira sa obje strane.
Mićović je kazao i da je Gagović "jedini koji je počinio nasilje i da ga je na to podstrekla njegova majka".
- Predlažem da sud oslobodi optužene i ukine im pritvor - kazao je Mićović.
Dodao je da je " predmetni događaj sticaj nekih nesrećnih okolnosti" i da nema nikakve veze sa poslom Raičković.
I advokatica Marta Šćepanović kazala je da je nepravedan postupak prema njenim klijentima.
Ona je kategorična bila da njeni branjenici nijesu počinili krivično djelo.

Tužiteljka traži po godinu i po zatvora za Bećiroviće i Mijatovića, za Dukića dvije i po

Blagoje Jovović je lažni atentator na šefa ustaške NDH Anta Pavelića. Čitam da je donesena odluka da će Jovović bit sahranjen u aleji zaslužnih građana u Beogradu. Sramota, napisao je lider Crnogorske evropske partije (CEP) Novak Adžić na mreži Iks.
On je, komentarišući odluku da Blagoje Jovović, atentator na Antu Pavelića, &nbsp;dobije vječnu kuću u Aleji zaslužnih građana na beogradskom Novom groblju.
- Niti je ovaj četnik zlikovac pucao u zlikovca. U arhivu Crne Gore je dosije o Jovovicu zvaničnom ratnom zločincu - naveo je Adžić.

Adžić: Sramota je da Jovović bude sahranjen u Aleji zaslužnih građana

Članovi zakonodavnog odbora danas razmatraju sporazum sa Emiratima, koji je već danima u fokusu javnosti. Ministarka javnih radova Maida Adžović je ukratko predstavila sporazume, nakon čega je poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Vasilije Čarapić rekao da je u javnosti bilo prisutno mnogo tumačenja sporazuma sa UAE.
- Dok god nijesmo članica EU, imamo prostora za ovakve sporazume sa trećim državama - rekao je Čarapić.
Rekao je da razumije kritike da je sve urađeno brzo, ali ta brzina je, kaže, odlika premijera.
- Ovaj sporazum se odnosi na dva projekta, od kojih je jedna na jugu, a jedna na sjeveru Crne Gore - napomenuo je poslanik PES-a.&nbsp;
Čarapić smatra da su investitori iz Emirata kredibilni i da se svi bore za njih.&nbsp;
On je najavio amandman kojim će se parlament na kraju odrediti o konkretnim aspektima sporazuma, kada se dođe do eventaulnih unvesticija.&nbsp;
- Nećemo glasati za ugovor koji nije u interesu lokalne zajednice, koji ugrožava životnu sredinu ili nije u skladu sa zakonima Crne Gore - rekao je Čarapić.&nbsp;
Adžović je rekla da je sporazum pripremljen brzo, ali to je utisak zato što smo navikli na tromost administracije.
- U dijelu kritika na sporazum, zaista jesmo otvoreni, u prvom redu zato što ovdje nema ništa zakulisno i tajno - kazala je Adžović. &nbsp;
Adžović je rekla da ako postoji investitor zašto Crna Gora ne bi bila partner.&nbsp;
- Vlada je dala javno obećanje da će ovi ugovori proći skupštinu. Usvajanjem ovih sporazuma nijednim slovodom se neće izmijeniti odredbe zakona o eksproprijaciji -tvrdi Adžović.&nbsp;
Poslanik PES-a Darko Dragović je rekao da je riječ o klasičnom međunarodnom sporazumu, a da svaki budući konkretni ugovor sa entitetima moraju biti u skladu sa crnogorskim zakonima.&nbsp;
- Zato ne vidim strah da će prihvatanjem ovih sporazuma koji su sada na dnevnom redu na bilo koji način biti ugrožen javni interes ili na primjer Velika plaža - rekao je Dragović.&nbsp;
Duško Stjepović iz Demokrata je ukazao na brojne pravopisne greške predloga sporazuma, a o detaljima će se odrediti kada za to dođe vrijeme.
Ilir Čapuni iz Albanske Alijanse je rekao da ''što se grbo rodi, to amandmani ne popraviše''.
- Sve je u ovom sporazumu pogrešno, a čudi me i hitnost. Analizirali smo polsljedice koje će ovaj sporazum proizvesti. Ugroženo je pravo građana Ulcinja da odlučuju, a ova hitnost i brzopletost svakako je uticala na transparentnost - rekao je Čapuni.&nbsp;
On je podsjetio na jednoglasne odluke lokalnog parlamenta u Ulcinju protiv investicije na Velikoj plaži. &nbsp;

Čarapić najavio amandman na sporazume sa UAE, Čapuni: "Što se grbo rodi, to amandmani ne popraviše"

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Tag: milanko-kajganic

Marković i Kajganić potpisali Sporazum za podršku žrtvama ratnih zločina

FZO: Osiguranici ubuduće moraju otvarati bolovanje u roku od pet dana od dana pojave zdravstvenih problema

Tužiteljka traži po godinu i po zatvora za Bećiroviće i Mijatovića, za Dukića dvije i po

Adžić: Sramota je da Jovović bude sahranjen u Aleji zaslužnih građana

Čarapić najavio amandman na sporazume sa UAE, Čapuni: "Što se grbo rodi, to amandmani ne popraviše"

PRATITE TVe UŽIVO