Čega se pametan stidi to je osnov za busanje u prsa junačka nominalnom ministru finansija i utunjenom Ministarstvu finansija u vezi sa javnim dugom - kazala je ekonomska analitičarka Mila Kasalica za Televiziju E.
Javni dug Crne Gore manji od grčkog, italijanskog, francuskog, španskog. Ovako se Ministarstvo finansija pohvalilo podacima da je ukupan javni dug Crne Gore na kraju septembra iznosio 4,76 milijardi eura, odnosno 58,59 odsto bruto domaćeg proizvoda, odnosno da je bio u granicama mastrihtskih kriterijuma, prema kojima ne smije da bude veći od 60 odsto BDP-a.
Kasalica za našu informativnu emisiju "24 sata" kaže da nije Crna Gora bolja ni u formi ni u suštini oko podataka u vezi sa javnim dugom ni od Grčke, ni od Italije, ni od Francuske, ni od Španije.&nbsp;
- Nedavna inormacija Ministarstva finansija ne dobacuje do manipulacije, već predstavlja neki nedostojni instagramski tviter ili tviteraški post na Instagramu - rekla je Kasalica.
Takva vrsta informacije je, prema njenim riječima, u službi je prikrivanja upozorenja na račun javnog duga koje crnogorske vlasti dobijaju sa domaćih i stranih adresa.
- Treba da se sakrije činjenica da su zadnjih tri do pet mjeseci i Državna revizorska institucija i Međunarodni monetarni fond i sve evaluacije Evropske komisije tražile da se poštuje Zakon o fiskalnom budžetu i fiskalnoj odgovornosti, da se poštuju limiti koji su setovani i da se u vezi sa javnim finansijama ponašamo odgovorno. To, nažalost, 44. Vlada ne umije čak ni na nivou tviteraškog posta - ističe Kasalica.
Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša smatra da je informacija Ministarstva Vladino PR skretanje pažnje.
- U nedjelji kad se Vlada zadužila 450 miliona eura + 50 miliona eura od državnih obveznica namijenjenih građanima afirmiše se informacija o stanju duga na kraju septembra. U 2025. godini Vlada se zadužila preko 1,3 milijarde eura. U sljedećoj godini planirano potencijalno zaduženje do 3,2 milijarde eura. Podsjećam da će prema projekcijama Vlade javni dug na kraju 2028. biti šest milijardi eura (50 odsto veći nego prije pet i po godina). Da ne pričamo o strukturi BDP-a (njegovoj razvojnoj komponenti) i manipulativnom poredjenju dug/BDP sa zemljama EU - naveo je Mugoša na mreži Iks (X).
Evropska komisija je u posljednjem Izvještaju ocijenila da je budžet Crne Gore pod teretom javnog duga, te da će biti potrebne dodatne mjere kako bi se javni dug stabilizovao ispod 60 odsto BDP-a, imajući u vidu visoke mandatorne troškove te fiskalnu dinamiku koja je dodatno oslabljena smanjenjem doprinosa za PIO.&nbsp;
Za unapređenje tržišne ekonomije potrebno je, kako su ukazali, ograničiti javnu potrošnju i uz poštovanje fiskalnih pravila, povećati prihode.
Prilog novinarke TV E Marine Ilić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Kasalica: Čega se pametan stidi to je osnov za busanje u prsa junačka nominalnom ministru finansija

Ko zna šta se u pozadini valja, a to što se valja može da izrodi deficit od pola milijarde, jer su nezvanične informacije veoma zabrinjavajuće – rekla je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, ekonomska analitičarka Mila Kasalica.
Za 2026. godinu je, po riječima ministra Vukovića, predložen nešto niži budžet, sa naglaskom na kapitalne izdatke, a Kasalica smatra da to nijesu konačne projekcije i da treba sačekati kakva će projekcija stići pred Vladu Crne Gore.
Podsjeća da se nedostajuća sredstva od oko 700 miliona ne mogu popuniti drugačije osim zaduživanjem – mora se izaći na inostrano tržište i pažljivo odraditi budžet da ne bi, kako kaže, upalio crvene lampice inostranim povjeriocima.
„Ne trebamo da se bojimo duga, pogotovu duga koji treba da polako restruktuira ono što treba da se radi u Crnoj Gori, crnogorskoj ekonomiji sljedećih 5, 10 ili 15 godina. Moramo da budemo svjesni da su mnoge crvene lampice već upaljene i to da se ko zna šta u pozadini valja, a to što se valja može da izrodi deficit od pola milijarde, jer su nezvanične informacije veoma zabrinjavajuće, bez obzira što je crnogorska privreda najkonzistentniji, najdosljedniji i najrezistentniji segment ukupne crnogorske ekonomije i to potvrđuje zadnjih 15 godina. Da bi se ispunilo stupidno izborno obećanje od 1.000 eura prosječne plate, razmatra se scenario uvećanja minimalne zarade na 1.000 eura đuture, odokativno i bez ikakvih umanjenja bilo kakvih poreskih prinadležnosti, a da crnogorska privreda to plati“ – rekla je Kasalica.
Podsjeća da je samo Fond PIO do devetog mjeseca ove godine uskraćen za 150 miliona eura, što je, kaže, odgovornost svih građana Crne Gore, jer su morali biti svjesni da to rade na sopstvenu štetu.
„Uradili smo i na sopstvenu štetu, kako onoga što je nekvalitet u zdravstvenom sistemu, tako i onoga na šta ćemo se naći u sljedećih od pet pa nadalje godina kada se susretnemo sa minimalnom penzijom. Sprema se jedan program, nadam se da on još uvijek ne može proći saglasnost Evropske komisije i tima delegacije EU, međutim moramo građanski – iako to ne mogu da odobrim – ali građanski ne mogu da ne razumijem. Mi se uguravamo u EU i sad je njihova pozicija veoma specifična i osjetljiva, a u trenutku kad bi se takav program eventualno objelodanio, takav program bi išao na štetu crnogorske privrede. Uvećavale bi se zarade bez ikakve produktivnosti i minusa produktivnosti javnog sektora, i uvećavale bi se zarade da privreda iznese promet koji bi trebalo da bude 30 posto veći u sljedećoj godini u odnosu na ovu godinu, ili 2027. u odnosu na 2026. To su nemogući zadaci, osim ako se ne povećaju cijene, a uvećanje cijena znači jednostavnu inflaciju“ – zaključila je Kasalica.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Djc28z3P2olE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

500x500

Kasalica: Moramo da budemo svjesni da su mnoge crvene lampice već upaljene

Program "Evropa sad 2" (ES2) je herojski bilbord premijera Milojka Spajića, koji je maksimalno uspješan kao tviteraška kampanja koja je političkom subjektu PES donijela Vladu Crne Gore, kazala je za "Dan" bivša državna sekretarka Ministarstva finansija Mila Kasalica.
– Ekonomski, razvojno i strateški, slika je manje idilična. Htjeli smo zarade i ličnu potrošnju uz uvećane neizvjesnosti u sistemu i na štetu sistemskog privida da je nebitno kako se pristupa senior-dobi u životu, ili da nam je još nevažnije zdravstvo udaljeno od zdravlja i pacijenata; najnevažnije je ostalo da bude da li imamo investicije. Dobili smo što smo znali da se preko noći može dobiti: inflacija u Crnoj Gori izražena je duplo većom stopom nego tekuća inflacija u EU. Kvalitativni indikatori neizvjesnosti (pritisak na rast zarada u javnom sektoru, neproduktivnost tog sektora, neznanje koje je postalo gore od bilo kojeg vještačkog usporivača, nesposobnost koja je slamajuća u sistemu) iznose kamate i inflaciju u zemlji porađajući bolnu brojku, koju svakog dana u prodavnici plaćamo kroz uvećane cijene i mršavije cegere i veće anuitete – izjavila je Kasalica.
Kako je navela, Spajić je kao lider ES1 i ES2, a evo stiže i ES3 s novim neodmjerenim uvećanjem zarada na makro nivou od skoro sto miliona eura i socijalnih davanja isto toliko, namjeran da nakon usporavanja crnogorske ekonomije iz dijela 2024. i ukupne 2025. iza sebe ostavi ne "sprženu zemlju", kako su on i predsjednik Milatović spočitavali DPS-u, nego ekonomiju kojoj je namjeran da oduzme osnov da se ikad oporavi.
– Na takvu vrstu neodgovornog javnog postupanja nema pravo nijedan političar u zemlji – poručila je Kasalica.
DAN: Da li je standard građana bolji ili gori u odnosu na prije godinu dana, kada je startovao program "Evropa sad 2"?
Kasalica: Ako "životni standard" predstavlja DF–PES-političku parolu jer se ostali iz političke većine ne bave crnogorskom ekonomijom osim kao trošadžije bez granica, tad je građanima dato što je obećano i zadatak im je da smušeno i skrušeno trpeći budu zahvalni što nominalno imaju više dok realno mogu kupiti manje. Uzeti su krediti, šušti nešto u džepovima, a kese koje se iznesu iz prodavnice ili sa pijaca su lakše. I obavezno je da, kao onomad, zahvalimo Vladi Crne Gore, tj. Milojku i Andriji.
S druge strane, ako je životni standard naša pojedinačna vrijednost da iz odgovornog, produktivnog rada imamo dovoljno sredstava za dostojan život, u zajednici koju poštujemo kroz regulativu i razvojne perspektive, uz saradnju sa timovima bez kojih ne možemo ništa realizovati na dugi rok, tada nas u onome što dokumentuje životni standard, a to je pripadnost srednjoj klasi, koja je najživotniji i najodrživiji indikator bilo koje ozbiljne zemlje, nema ni na obzorju.
Povećanje zarada zbog ličnih želja ravno je ekonomskom samoubistvu
DAN: MMF je ocijenio da reforme ES1 i ES2 nisu održive na duži rok. Kako gledate na tu ocjenu i šta bi država trebalo da uradi po tom pitanju?
Kasalica: MMF je oko pitanja pritajenog, opipljivog i izmjerivog štetočinstva ES2 u nedavnoj evaluaciji makroekonomske stabilnosti bio direktan i jasan: dara je došla do duvara. Sad nema nazad; da se odbrani dostignuti nivo zarada, koje su vještački uvećane odricanjem od kvaliteta zdravstva i penzija svakog od nas pojedinačno, mora se kvalitetno masovno raditi bar deset sati dnevno bar narednih pet godina. To bi bio najbliži "prevod" ovoga što se ne želi vidjeti među partitokratskim uhljebima u državnoj administraciji i javnom sektoru. Taj golemi rad ne može se isplatiti kao tehnika umanjenja kriznih signala bez rada unutar javnog sektora u dvije ravni: vraćanja minimuma kvaliteta javne usluge i povraćaja poštovanja osnovne funkcije državne administracije da je servis privredi i poreskim obveznicima. Bez ovog potvrđenog dokumentovanog kvalitetnog rada, uvećavati zarade zbog ličnih želja i htjenja, što se nanovo planira, ravno je skoro pa ekonomskom samoubistvu. Možda su nam političari intelektualno zakržljali, radno zapušteni, a troškovno raspojasani van bilo koje granice pristojnosti; ali, životni svakodnevni izazovi to ne dozvoljavaju svima nama koji privređujemo u crnogorskoj ekonomiji, dok paralelno ne prihvatamo da nas okuju mržnjom, pizmom i sičijom.
DAN: Jesu li finansije države u boljem ili gorem položaju u odnosu na period prije ES2?
Kasalica: Posljednji izvještaj o izvršenju budžeta zemlje (GDDS 09-2025) u par podataka govori neophodno o stanju u javnim finansijama: PIO doprinosa je za devet mjeseci prethodne godine prikupljeno 395 miliona eura, a ove godine 150 miliona eura manje. Ovo nije posljedica izbjegavanja poštovanja regulative od crnogorske privrede, kao što se politički želi neuspješno imputirati, što objektivno potvrđuju naredni podaci: doprinos za nezaposlenost u odnosu na prethodnu godinu veći je za šest milion (respektivno 24 miliona u odnosu na 18 miliona); porez na dobit pravnih lica veći je nego za prethodni izvještajni period (2025 – 222 miliona u odnosu na 2024 – 204 miliona). I pored toga, uz sva zamešateljstva "kuvanja" odliva suprotno planu iz budžeta, deficit je značajan, a tek stižu tri udarna mjeseca potrošnje, kad će se deficit još uvećati.
Godinu dana ES2 primjene potvrđuje da sve što je bilo napisano u tekstu Fiskalnog savjeta Srbije (g. Alteprimakov i kolege; januar 2024) o ES1 sa naznakama mjera ES2 neoboriva je istina/ činjenica. Međutim, crnogorsku tekuću političku vrhušku istina i činjenice mnogo manje obavezuju nego "one prije njih". Zato kao građani nemamo što čestitati liderima državne administracije nakon godinu dana od primjene ES2, ali jednako malo je prostora za glorifikaciju ES1 trogodišnjice, osim djelimično za zaposlene u trgovačkim lancima.

1250x600

1084x550

Kasalica: Dobili smo veće cijene i mršavije cegere

Od 2022.godini veliki broj ljudi i veliki novac je ušao u Crnu Goru, nije samo rat u Ukrajini bio efekat, već i veliki zemljotres u Turskoj, a za dobijanje privremene dozvole boravka je potrebna obimna i kompleksna dokumentacija, pa je nejasno o kakvim pooštravanjima i strogosti se govori, osim dio koji se tiče bezbjednosnog sektora, rekla je u emisiji E uživo, na Televiziji E, ekonomska analitičarka Mila Kasalica.
Turska je u posljednjih nekoliko godina postala jedan od najvažnijih ekonomskih partnera Crne Gore, prema podacima Centralne banke i Monstata turski kapital čini 21 posto ukupnih stranih direktnih investicija, a turski državljani su vlasnici oko 20 posto registrovanih firmi u zemlji. Samo u prvih 8 mjeseci ove godine Turska je uložila 92,2 miliona eura čime je postala najveći pojedinačni investitor.
Diplomatska definicija, kaže Kasalica, Spajićeve Vlade nije da su uvedene vize turskim državljanima, već da je ukinut bezvizni režim, pa kako god da se definiše to je vrsta ishitrenosti koja karakteriše postupke vlasti u posljednjih 5 godina.
- U toj vrsti ishitrenosti mi se nalazimo u ovim odlukama u kojima je grupa mladića u nekakvoj kavgi, ko zna oko čega i da li su se uopšte svađali , izazvala razularenu rulju da krene na naše goste, a oni koji su tu već tri godine onda više nijesu gosti već naši sugrađani i sugrađanke- rekla je Kasalica.
Smatra da je dobro što su neki ljudi iz pozadine detaljno analizirali video snimak iz zabjelskog lokala i tako utvrdili činjenično stanje i dodaje da je to bio posao policije koja je prva trebala to da uradi.
- Ministar unutrašnjih poslova ono što je izbjegao na Cetinju je pokušao da uradi ispred zgrada na Zabjelu, jer je to njegov komšiluk pa onda valjda i misli da mu to pravo pripada, jer ako mu ta odgovornost pripada kako za Cetinje ili sjever Crne Gore, tako i za Podgoricu- istakla je Kasalica.
Ukidanje bezviznog režima je veliki rizik, smatra Kasalica, u ekonomskoj sferi, što je i sam premijer Milojko Spajić definisao kao ekonomsko samoubistvo.
- Crna Gora je od 2006.godine imala značajan priliv stranih direktnih investicija po svim osnovama, ali primarno i pretežno što znači preko 50 procenata u onome šta su nekretnine i priliv u vezi sa nekretninama… Kad se podvuče crta od 2019. godine sredstava neto ostalo je, prošlo kroz crnogorski sistem i u tom sistemu kupili nekretnine ili napravili biznis ili nesto drugo radili, je 75 miona iz Ukrajine, 530 iz Rusije, 181 iz Srbije i preko 292 miliona iz Turske- zaključila je Kasalica.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCPPOc2PX2AY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Kasalica: Ukidanje bezviznog režima turskim državljanima veliki ekonomski rizik

Ono što se proizvede u Crnoj Gori nije ni pet odsto potrošnje, a da li postoji mogućnost da se razvija crnogorska poljoprivreda - da, ali je to dugoročna priča o kojoj nijedna crnogorska ekonomska politika ne želi da promišlja, a ova u posljednjih pet godina još manje - rekla je gostujući u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, ekonomska analitičarka Mila Kasalica.
U Crnoj Gori se, po podacima Monstata, prosječno baci 70 do 80 kg hrane po stanovniku, što bi grubom procjenom iznosilo oko 50.000 tona godišnje.&nbsp;
Taj podatak, kaže Kasalica, govori da građani nijesu pažljivi prema svom zdravlju, a još manje su pažljivi prema onome što nabavljaju i kako nabavljaju, kako se troši i na koji način.&nbsp;
- Hrana u Crnoj Gori u većini je uvozna, jer smo mi kao uvozna ekonomija maksimalno zavisni od toga da u većini sve uvozimo, to što se proizvede u Crnoj Gori nije ni pet odsto naše potrošnje, a da li imamo mogućnosti da razvijamo našu poljoprivredu - da, ali je to dugoročna priča o kojoj nijedna crnogorska ekonomska politika ne želi da promišlja, a ova u posljednjih pet godina još manje - rekla je Kasalica.
Podsjeća da se ekonomske politike bilo koje vlade u Crnoj Gori nijesu bazirale da se u mjeri mogućeg diversifikuje ekonomija i da se ulaže u razvojne projekte koji mogu da supstituišu bar, kako kaže, jedan dio uvoza.
- To je voda, to je značajan dio poljoprivrede, ali poljoprivrede koja nije bazirana na premisi da treba da prodaje hranu samo dva mjeseca dok je turistička sezona, nego da prodaje rezidencijalnom stanovništvu svih 365 dana u godini - istakla je Kasalica.&nbsp;
Na osnovu depozita građana koje imaju kod banaka, smatra Kasalica, vidi se da oni umiju da predviđaju da se liderima opozicije ne može vjerovati i da se moraju spremiti za potencijalnu krizu.
- Moramo da pogledamo i u nas same, na nivou svake naše životne egzistencije i na nivou svakog našeg domaćinstva, gdje možemo da odradimo male korake koji će u nekom skupu više malih koraka i stotina hiljada malih koraka konačno ubijediti naše lidere državne administracije da moraju da prestanu da nas zavađaju, da moraju da prestanu da nas truju, da moraju da prestanu da nam gaze po dušama, gaze po egzistencijama i nauče kako da poštuju građane i građanke Crne Gore. U tom trenutku ćemo krenuti prema svim mjerama koje se tiču ne samo štednje hrane, ili pametnog postupanja sa resursom koji uvozimo, već štednje i u svim drugim oblicima - zaključila je Kasalica.&nbsp;

Kasalica: Crnogorska poljoprivreda bi trebalo da se bazira na prodaji proizvoda svih 365 dana u godini, a ne samo tokom turističke sezone

Projekat izdavanja retail-obveznica države za kupovinu od strane malih deponenata i štediša ima ekonomsku validnost i finansijsku održivost, ocijenila je za "Dan" bivša državna sekretarka Ministarstva finansija (MF) Mila Kasalica.
- Iznos je skroman, mada predstavlja testiranje građana na inovativni instrument na tržištu kapitala. Rok za obveznice od tri godine je relativno kratak, iako je srednjoročna novina na tržištu štednje. Kamata od preko tri odsto, tj. kuponski godišnji prihod je odgovarajući za ovaj moment razvoja crnogorske ekonomije, a predstavlja prihvatljivi prinos svake godine pojedinačno u narednom trogodištu - kazala je Kasalica.
Ministarstvo finansija planira da do kraja godine izda 50 miliona obveznica na domaćem tržištu, po kamatnoj stopi od preko tri odsto uz rok otplate od tri godine. U Fiskalnoj strategiji, pisanoj prošle godine, navodili su kamate do četiri odsto.
- Umanjenje kamate u odnosu na strateški dokument nije indikator za zabrinutost, pošto je Fiskalna strategija 2024–2027. bila i ostaje mrtvuljavi dokument u vezi netalentovanih mjerenja rizika oko sprovođenja fiskalne politike. Međutim, ni tada male štediše i deponenti u državnim obveznicama ne mogu da izgube jer Crna Gora je bila i ostaje odgovoran dužnik bilo kojem povjeriocu, što na osnovu dvo-i-po-decenijskog istorijskog traga garantuje povraćaj uvezan za kredibilne i regulatorno-strukturisane instrumente. U najkraćem: građani ne gube ulaganjem u ove instrumente, uz napomenu da nakon isteka roka od tri godine nominalnu vrijednost regulatorno (prospektom) možda treba uvezati uz opcionost da se bez diskonta mogu izmiriti prijavljene, provjerene poreske obaveze građana-nki (posebno za djelatnost izdavanja stambenih jedinica, turističkih kapaciteta i sl.), što će predstavljati dodatno pojačanje oko zaštite od rizika za male štediše/deponente na crnogorskom tržištu a istovremeno pojačati atraktivnost upisa ovog instrumenta nakon izdavanja – kazala je Kasalica.
Građani u bankama drže 2,26 milijardi eura i Kasalicu smo pitali da li bi iznos emisije trebalo da bude veći od 50 miliona.
- Da, ali ovo je emisija (ako se desi) da se izmjeri atraktivnost ovih instrumenata na crnogorskom tržištu u narednom desetljeću. Uz odgovornu napomenu: ulaganje u retail obveznice (obveznice namijenjene najširem krugu malih deponenata i štediša) nije uspjeh ni tekuće niti bilo koje vlasti već aktivnost svakog pojedinačno ko razumije da je pasivna kamata na depozite po viđenju i/ili ročne depozite ili druge depozitne instrumente u bankarskim bilansima izraz sistemskog rizika zbog golemog nepovjerenja u vezi liderstva u CB CG/ MF/ Vladi Crne Gore – navela je Kasalica.
<h2>Pravac kojim idemo u ekonomiji nije dobar</h2>
Crnogorska privreda (realni sektor) uz limitiranu turističku sezonu (ljeto 2025), što nije zanemarljivo, i uz većinu zaposlenih van javnog sektora, golemim radom dvije i po godine čuvaju privid stvaranja nove vrijednosti (rast BDP-a), navela je Kasalica.
- Paralelno, deficit na kraju jula od stotinjak miliona eura svjedoči kako je nastavljeno decenijsko slabo planiranje budžetskih pozicija za političke projekte, posebno za nerazvojna ulaganja sredstava poreskih obveznika u mrtvuljave privredne subjekte (Institut Igalo) i/ili zakonski-upitne-kupovine brodova. Takođe, približavanjem kraja 2025. ne može se više govoriti o padu kvaliteta javne usluge, već zabrinjavajućem posrnuću servisa javnog karaktera za koji je diskreciono odgovorna 44. Vlada Crne Gore, i tekući saziv poslanika-ca - kazala je ona.
Stoga, kako je istakla, pravac kojim u ekonomiji idemo nije dobar.
- To nije ni krivica ni odgovornost crnogorske ekonomije kao naše zajedničke kuće. Pravac je u ekonomskoj sferi sumanuto-rizičan; premijer Milojko Spajić i njegov tim su se upetljali u sopstvene kučine i sada crnogorskoj ekonomiji prijeti da je nasuču infantilna štetočinanja - rekla je Kasalica.

Kasalica o najavljenom zaduživanju: Iznos emisije skroman, država testira građane

Inflacija u Crnoj Gori nije samo rezultat globalnih kretanja, već i posljedica domaćih politika i neznanja, ocijenila je ekonomska analitičarka Mila Kasalica gostujući u emisiji Na kraju dana na Televiziji E.
- Na uvezenu robu se uveze i inflacija, koja može biti do 2,5 odsto. Sve preko toga je interno generisana inflacija, jer golema petogodišnja potrošnja to proizvodi, uz veliko neznanje. Inflacija je u suštini porez na najsiromašnije u društvu - rekla je Kasalica.
Ona smatra da su politički procesi nakon 30. avgusta 2020. godine dodatno pojačali ekonomske slabosti i inflatorne pritiske.&nbsp;
- Sve što je preživjelo iz samoubijenog, samouništenog i samosahranjenog 30. avgusta je lažno pravedništvo, a sve što se tada dešavalo generator je inflacije - navela je.
Kasalica je ocijenila da crnogorski administrativni lideri često skreću pažnju s ključnih tema kako bi prikrili nesposobnost.&nbsp;
- Privreda Crne Gore i poreski obveznici danas su servis državi, iako bi država trebalo da bude servis privredi - poručila je ona.
Posebno je kritikovala način rada Vlade, ističući da su „WhatsApp sjednice“ najveća bruka državne administracije.&nbsp;
- To je i najveći poraz premijera Milojka Spajića, jer izgleda ne mogu da održe redovnu sjednicu – pobili bi se između sebe - kazala je ona.
Komentarišući odnose u izvršnoj vlasti, Kasalica je navela da je situacija apsurdna.&nbsp;
- Zar mi stvarno mislimo da bi sad mogli sjesti gospodin Đeljošaj, gospodin Radunović, gospodin Aleksić, gospodin Spajić, evo sad vidimo i da je generalni sekretar Vlade postao onaj koji kupuje zgrade, jer ministrica pravilno to neće da uradi, a gospodin Radunović se igra kao da uprava za državnu imovinu nije u njegovim nadležnostima. Sve su to neizmjerljivi kvalitativni indikatori koji utiču na ovu našu interno generisanu inflaciju, dok nadležni izigravaju marketing preko X mreže, ili Instagrama, ili prave rekvizite od predstavnika MMF- a koji su došli ovdje u ime Constituency iz Holandije na radnom doručku s novinarima, neku vrstu ličnog promotivnog agenta, za lične promotivne akcije koje nemaju veze sa crnogorskom ekonomijom - zaključila je Kasalica.
Cijelo gostovanje Mile Kasalice dostupno je na YouTube kanalu Televizije E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fip89w6Cv7Ms%3Fsi%3D_quf0B3zLiXS9SaU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Kasalica: Inflacija je porez na najsiromašnije u društvu

Godišnja inflacija od 4,7 odsto, koliko je zabilježena u julu u Crnoj Gori, među najvećima je u Evropi, i ima gotovo konstantan rast od početka godine.&nbsp;
Ako se na to doda glomazna javna administracija, zaduženja, pad direktnih stranih investicija - pred ekonomijom Crne Gore su brojni, ozbiljni izazovi - kako da crnogorska ekonomija bude uopšte održiva, upozoravaju ekonomsku stručnjaci. Izazov će biti i obezbijediti novac za dug koji na naplatu stiže 2027. godine, a težak je više od milijarde eura.
<h2>Začarani krug zaduženja</h2>
Crna Gora ne stvara, samo troši. Ne živi od razvoja, već od zaduženja i to na sve tanjoj liniji fiskalne izdržljivosti, ocjenjuju sagovornici TVE. Na izazov upozoravaju iz Centralne banke, uz napomenu da 2027. na naplatu stiže više od milijardu eura, dok bruto javni dug prelazi dozvoljeni kriterijum EU.
- Što se tiče javnog duga u ovoj godini, ne treba očekivati nikakve izazove jer su sva sredstva obezbijeđena kroz emisiju euroobveznica i do kraja godine dospijeva samo 112,8 miliona eura. Mislim da ni u sledećoj godini ne bi trebalo da imamo veće izazove, na naplatu dospijeva 326 miliona eura glavnice i 136, 8 miliona eura kamata. Pravi izazov će predstavljati 2027. godina kada na otplatu dospijeva preko jedne milijarde eura. Mislim da je vrlo značajno da sačuvamo javni dug ispod granice 60%. Ukoliko očekujemo brz ulazak u Evropsku uniju 2028. godine, mi se nadamo i brzom ulasku u eurozonu 2030. godine, to bi podrazumijevalo da mi moramo da imamo usklađene sve fiskalne parametre – kazao je viceguverner Centralne Banke Crne Gore, Nikola Fabris, na nedavnom Odboru za ekonomiju finansije i budžet.
I dok je naredna godina fiskalno pokrivena, zahvaljujući zaduženju kroz euroobveznice, ekonomisti i poslanici upozoravaju da nas stalna zaduženja bez razvoja guraju ka potencijalnom kolapsu.
- Prošlo je pola decenije, a mi u kontinuitetu imamo zaduživanja. U Crnoj Gori se ne stvara nova ekonomska vrijednost. Narušen je biznis ambijent kroz povećavanje poreskih stopa, usporena je privredna aktivnost, sav akcenta je na javnoj administraciji, na partitokratiji koja je pojela cio sistem. Suštinski, od konkretnog iznosa javnog duga, treba da nas zabrine što će biti sjutra, jer će ti iznosi biti sve veći i veći - kaže posalnik Demokratske partije socijalista Mihailo Anđušić.
Država, prema mišljenju opozicije, koristi nova zaduženja, ne za razvoj, već za potrošnju, prije svega za plate, naknade i servisiranje starih dugova.
- Uvijek je ta famozna rečenica pratila svako zaduženje – da se zadužujemo zbog vraćanja starih dugova, što nije tačno. Postoje neki stari dugovi, ali uzimamo nove koje koristimo za javnu potrošnju. Nastavak famozne rečenice je – zadužujemo se i za relizaciju kapitalnih projekata, jer ih ne koristimo za tekuću potrošnju. Pola decenije imali smo zaduženja, a riječ je o ozbiljnim milionima. Da li je neki od tih 500 miliona iskorišćen za kapitalnu investiciju? Mi se u ovoj državi ne možemo sjetiti. Kompletna priča pošla je u anuitete starih kredita, to je tačno, ali je i u javnu potrošnju, ekonomiju populizma gdje su se na nerealnim osnovama .. uvećale razne plate i nakande - ističe Anđušić.
<h2>Investicije izostaju, poreska opterećenja rastu</h2>
Upozoravaju i analitičari da javni dug može biti održiv, samo ako se Crna Gora okrene stvarnom ekonomskom rastu i obnovi kvalitet javnih usluga. U suprotnom, kažu, uslijediće pad.
- Javni dug Crne Gore je održiv, ukilko privreda Crne Gore nastavi da radi kvalitetno, posvećeno i uz registrovani promet, i ukoliko građani i građanske Crne Gore shvate da preko države ne mogu da rješavaju probleme, koje moraju samostalno da riješe. I naravno, ukoliko uništeni kalitet javne usluge počne polako da se unapređuje – kaže ekonosmka analitičarka Mila Kasalica.
Iako vlasti uporno govore o suficitu, sagovornici Televizije E ističu da Crna Gora posljednjih sedam mjeseci bilježi budžetski deficit od 97 miliona. Investicije izostaju, poreska opterećenja rastu. Ako se ne donesu ozbiljne reforme, upozoravaju, javne finansije mogle bi doživjeti kolaps prije nego što se iko nadao.

Pred ekonomijom Crne Gore ozbiljni izazovi: Kako obezbijediti novac za dug težak više od milijarde eura?

Ekonomska analitičarka Mila Kasalica poručila je da javne nabavke u Crnoj Gori i dalje nijesu usklađene s evropskim standardima i da se taj proces često koristi za ličnu promociju, a ne za unapređenje javne uprave. Ona je, gostujući u 24 sata na Televiziji E, posebno problematizovala nabavku službenih vozila za Upravu policije.
– Da li su nabavke kola za Upravu policije, sa dva pisma, bile u skladu sa crnogorskim ili evropskim standardima? – upitala je Kasalica.
Govoreći o navodnom napretku u oblasti javnih nabavki, podsjetila je na obaveze iz evropske agende:
– U izvještaju za 2024. godinu za poglavlje 5 jasno piše da treba postići punu usklađenost sa evropskim pravilima – u svim slučajevima. Nijesmo sproveli sve što treba, ali danas su nominalni ministar finansija i direktorica direktorata u pjesničkom tonu uspjeli da budu samopromoteri – ocijenila je Kasalica.
Dodala je da se javne politike i reformski procesi često koriste kao platforma za buduće lične koristi.
– Sve ove stvari u vezi sa javnim poslovima, politikama i agendom pridruživanja su realno lična promocija za ono što treba da uslijedi kasnije – da li će se neko udomiti u SZO, ili će neko ostati otpravnik vozova svih ministara u Ministarstvu finansija, navela je ona.
Osvrnula se i na jučerašnje izjave šefa Poslaničkog kluba Demokratske Crne Gore Borisa Bogdanovića, koji je javno targetirao pojedine novinare.
– On je odigrao amaterski staljinizam, čime je zatvorio Demokrate. To što se desilo je zastiđe Ministarstva kulture i medija, jer se ne čuju povodom toga – istakla je Kasalica.
Dodala je i da je reakcija izostala čak i danas, "kada su se našli u glembajevštini".
– Predstavom ne vide da je danas poštena Srbija poražena od onoga ko je na vlasti. Pimpajte, dobra đeco Srbije, da spasite Srbiju od fašizma, poručila je.
Govoreći o stanju u javnoj upravi i kvalitetu usluga, Kasalica je istakla da je Crna Gora daleko ispod prosjeka.
– U razvoju ljudskih resursa, u načinu na koji se s tim resursima radi i u digitalizaciji izvršavanja usluga, Crna Gora je daleko ispod evropskog prosjeka. U tom padu kvaliteta javne usluge i produktivnosti onih koji rade u državnoj administraciji, ni privreda, ni građani ne mogu da izdrže – upozorila je Kasalica.
Zaključno je poručila da odgovornost za ovakvo stanje snose svi oni koji su, kako je navela, tome kumovali – uključujući i predsjednika države.
– Toga treba da se stide svi oni koji su tome kumovali, uključujući i predsjednika Crne Gore, zaključila je Kasalica.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Do_uZVLCGoZw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;D.J.

Kasalica: Javne nabavke služe za samopromociju, a Bogdanovićev nastup bio je amaterski staljinizam

Crnogorska ekonomija i dalje se suočava s ozbiljnim izazovima i nije naučila ključne lekcije održivosti, upozorava ekonomska analitičarka Mila Kasalica.&nbsp;
Gostujući u emisiji "Na kraju dana" na Televiziji E, Kasalica je istakla da su trenutne politike dovele do usporavanja privrede i potencijalnog ekonomskog kolapsa.
- Kad malo zagrebemo ispod površine, nikako još uvijek nijesmo naučili ekonomsku lekciju, a to je – ili ćemo ekonomiju napraviti održivom, ili je ovo sve što se dešava toliko osjetljivo da je samo pitanje kad će gospodin Milojko Spajić i njegova ekipa sa svim neradnicima iz Skupštine Crne Gore zaustaviti ekonomiju, pošto su je usporili. A naša ekonomija, ako se zaustavi, onda je to jedan dugi, teški i bolni oporavak - poručila je Kasalica.
Govoreći o inflaciji, Kasalica je kazala da ona predstavlja „orden svega što se dešava u ekonomiji nakon 2021. godine“, te da je posebno izražen njen rast nakon političkog manevra u kojem su doprinosi za zdravstveno i penzijsko osiguranje predstavljeni kao direktna korist za građane.
U poređenju s inflacijom u Evropskoj uniji, koja je u martu i aprilu iznosila 2,2 odsto, Kasalica navodi da je u Crnoj Gori harmonizovani indeks inflacije dosegao 3,4 odsto koji uključuje rast cijena namirnica, zdravstvenih usluga, namještaja i djelimično usluga u saobraćaju-
- Kad se pogledaju podaci prvog kvartala o saobraćaju, vidi se da je pao promet – kako drumskom, tako i vazdušnom, i u bilo kojem drugom saobraćaju… Aerodrome vodi sada ozbiljan čovjek, a činjenica je da ni 2020. godine to preduzeće nije radilo, a tek sada ne radi ni što bi trebalo da radi - rekla je Kasalica.
Kasalica se osvrnula i na primjer ugašene državne avio-kompanije.
- Montenegro Erlajnz je ugašeno preduzeće zbog rizika izazova državne pomoći, a sada se isto dešava sa Institutom Igalo, ali se kroz razne programe, restrukturiranja i ulaganja, kako kaže, glumi da to nije državna pomoć. Svi mi znamo – ako se Agencija za zaštitu konkurencije, zbog pritisaka iz Evropske komisije, bude tim bavila, baviće se za pet godina. Kao što se tada bavila Montenegro Erjalnzom i odlučila da baš njima trojici pripadne gašenje firme - navodi Kasalica.
Ona dodaje da se danas u novim preduzećima koriste isti modeli koji su ranije označavani kao „DPS-ovi“, a konkuriše se sa linijama koje se predstavljaju kao subvencija države. Ipak, smatra da je ključno pitanje razvoj infrastrukture.
- To je izazov ekonomski koji se prvo mora riješiti preko razvoja aerodroma, a onda razvoja svih ostalih avio linija i prevoznika koji moraju da dolaze u Podgoricu. Potpuno je svejedno – sa strane je ista linija Dubrovnik, Podgorica, Tirana – međutim, mi ništa nijesmo ulagali u aerodrome. Igramo se naknada uhljebima iz partitokratskih neznanja i igramo se nekvalitetnih izvještaja - istakao je Kasalica.
Kasalica upozorava da, čak i ako bi se danas krenulo s ozbiljnim razvojem aerodroma i avio linija, rezultati bi bili vidljivi tek kroz nekoliko godina.
- Mi sad u ovom trenutku da odlučimo da razvijamo aerodrome i da razvijamo u integrisanom pristupu avio linije, kojima se moraju pridružiti i turistički poslenici, to bi trajalo sigurno sljedećih pet godina. U tih pet godina, nažalost, zavisićemo od Tirane i Dubrovnika. Tome treba da se zahvalimo prije svega Dritanu Abazoviću i njegovom štetočinstvu - zaključila je Kasalica.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DkPbIq7Z0gBM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Kasalica: Abazoviću i njegovim štetočinama treba da zahvalimo što ćemo u sljedećih pet godina u avio prevozu zavisiti od Tirane i Dubrovnika

Predlog kulinarskog dua Televizije E ovog vikenda je - kuglice sa kokosom.&nbsp;
Sastojci:
- 100 ml vode
- 5 kašika šećera (100 g)
- 300 g keksa
- 1 kašika kakao praha (10 g)
- 2 kašike margarina (80 g)
- 2 kašike kakao kreme (80 g)
- 10 kašika kokosa za valjanje (50 g)
Priprema:
Vodu i šećer prokuvati dok se šećer ne otopi.&nbsp;
Time preliti sve sastojke i umijesiti kompaktnu smjesu.
Oblikovati kuglice i uvaljati ih u kokos.&nbsp;
Uživati.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DD-kZdU4rRqI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Sandra Luka kuvaju za vas: Kuglice sa kokosom

Gošća 69. izdanja serijala „Ne pričam ti o tome“ bila je Sonja Pervova – Solfira (djevojački Vojvodić), svestrana crnogorska umjetnica čiji stvaralački izraz spaja muziku, ples i scenski performans.
Solfira je završila Muzičku akademiju, odsjek flauta, a nakon kratkog rada u obrazovnim ustanovama odlučila se za put samostalnog umjetnika. Profesionalno usavršavanje nastavila je na Dalekom istoku, gdje je pohađala višemjesečne kurseve joge i transcendentalne meditacije, nakon čega je radila kao instruktor joge.
Ipak, centralno mjesto u njenom radu zauzimaju muzika i ples. Solfira je pjevačica, kompozitorka i tekstopisac benda koji nosi njeno ime, a njen muzički izraz kreće se između alternative, skandinavskog roka, popa, istočnjačkih i ambijentalnih zvukova. Jedina je umjetnica u Crnoj Gori koja izvodi fire-show, odnosno ples sa vatrenim rekvizitima, dok je njen autorski Extravaganza Show spoj trbušnog plesa, plesa sa zmijama, plesa sa vatrom i rokenrol koncerta, koji tokom ljetnje sezone izvodi širom crnogorskog primorja, najčešće u hotelskim kompleksima.
Sa performansom plesa sa vatrom nastupala je i na koncertima klasične muzike, među kojima se izdvajaju otvaranje „Barskog ljetopisa“ 2024. godine na koncertu soprana Tamare Rađenović, kao i koncert u okviru programa „bARS“ 2024, na kojem su nastupili mr Leonora Bajramoski (violina) i mr Jakup Mehmedović (harmonika).
Zajedno sa suprugom Danilom pojavila se i kao glumica u više muzičkih spotova, a posebnu pažnju privukao je spot „Opasan ples unplugged“ grupe Van Gogh, snimljen u potpunosti pod vodom, tehnikom ronjenja na dah.
Emisiju „Ne pričam ti o tome“ uređuje i vodi Željko Milović, a novo izdanje gledaoci mogu pratiti u nedjelju od 21 sat.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DadhnpjsII10&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

„Ne pričam ti o tome“: Sonja Pervova – Solfira, autentična umjetnica između muzike, plesa i performansa

Službenici granične policije jutros su na graničnom prelazu Šćepan Polje, na izlazu iz Crne Gore, oduzeli putničko vozilo za kojim je raspisana međunarodna potjernica Interpola Njemačke, saopšteno je iz Uprave policije.
Kako se navodi, policijski službenici su na graničnom prelazu kontrolisali D.J. (35), crnogorskog državljanina, operativno interesantno lice blisko jednoj organizovanoj kriminalnoj grupi, koji je upravljao vozilom marke Audi SQ8, njemačkih registarskih oznaka.
Tokom provjera, policija je posumnjala da se vozilo potražuje od strane njemačkih nadležnih organa, nakon čega su o događaju obaviješteni službenici NCB Interpol Podgorica. Dodatnim provjerama potvrđeno je da je za predmetnim vozilom raspisana međunarodna potjernica Interpola Njemačke.
Vozilo je privremeno oduzeto i predato na dalje postupanje službenicima Stanice policije Plužine, dok se nastavlja saradnja sa međunarodnim partnerima u ovom predmetu.

Na Šćepan Polju oduzeto vozilo koje potražuje Njemačka

Iz Eurofonda reagovali su na jučerašnje saopštenje ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Ćulafića i ministra finansija Novice Vukovića, da je dogovoreno formiranje upravljača Ulcinjskom solanom.
Reagovanje prenosimo integralno:
Najava formiranja preduzeća koje bi upravljalo Parkom prirode „Ulcinjska solana“ pa zvuči kao još jedna populistička vijest. Svi želimo da Solana bude zaštićena, obnovljena, adekvatno valorizovana i sačuvana za buduće generacije. Međutim, dobra namjera ne može biti izgovor za kršenje zakona i ignorisanje sudskih presuda.
Prije svega, važno je da javnost podsjetimo po ko zna koji put na jednu ključnu činjenicu: Upravni sud Crne Gore je prije nekoliko mjeseci donio pravosnažnu presudu kojom je poništeno rješenje Ministarstva finansija iz 2022. godine i država je izbrisana iz lista nepokretnosti Ulcinjske solane. Sud je jasno rekao da se država ne može upisati kao vlasnik zemljišta bez vođenja odgovarajućeg sudskog ili upravnog postupka i bez dokaza o pravu svojine.
U obrazloženju presude sud je izričit, citiramo:
„Da bi država stekla pravo svojine nad predmetnim nepokretnostima, morala je pokrenuti odgovarajući pravni postupak i u njemu dokazati osnov za sticanje prava svojine.“
Drugim riječima – država danas nije vlasnik zemljišta Solane. To nije politički stav, već sudska činjenica.
Zato se s pravom postavlja jednostavno pitanje: kako se može osnovati preduzeće koje će upravljati nečijom imovinom? Da li bi gradonačelnik Ulcinja dozvolio da treće lice osnuje firmu, ulaže novac i donosi odluke u njegovoj kući ili stanu?
Isto pitanje važi i za najavljena ulaganja od 15 miliona eura. Kako se može investirati javni ponavljamo JAVNi novac u imovinu koja je u stečaju i još niste vlasnik istog. Takav pristup ne samo da je nezakonit, već otvara ozbiljna pitanja odgovornosti onih koji takve odluke donose.
Zakon o zaštiti životne sredine ne daje blanko ovlašćenje državi ili opštini da: preuzmu upravljanje privatnom ili stečajnom imovinom, ignorišu imovinsko-pravne odnose, niti da ulažu javna sredstva u imovinu nad kojom nemaju pravo raspolaganja.
Zaštita prirode se može sprovoditi kroz zakonit model, uz rješavanje vlasničkih odnosa ili kroz poseban zakonski postupak (eksproprijaciju, sporazum, sudsku odluku) — a ne političkim dogovorima.
Dakle, veoma je Važno naglasiti i sljedeće: Zakon o zaštiti životne sredine ne dozvoljava da se zaštita prirode sprovodi kršenjem imovinskih prava dakle jedino je moguće uz poštovanje sudova, vlasništva i procedura.
Ukoliko se nastavi sa pokušajima da se mimo zakona formira preduzeće za upravljanje Ulcinjskom solanom, biće pokrenuti odgovarajući pravni postupci protiv svih učesnika i to Ne zato što neko od nas želi sudske postupke , već zato što je poštovanje zakona temelj svake ozbiljne demokratske države.
Ulcinjska solana zaslužuje zaštitu, ali zaslužuje i pravdu, zakonitost i poštovanje sudskih odluka. Samo tako može imati održivu i sigurnu budućnost.

Eurofond: Pokušaji nelegalnog formiranja preduzeća za Solanu završiće pravnim postupcima protiv svih učesnika

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dobio je juče na dar rever značku sa crnogorskom državnom zastavom od šefa Odborničkog kluba u pljevaljskom parlamentu Marka Tošića u znak podrške što je ovaj na svečanoj večeri Udruženja Pljevljaka u Sarajevu uživao, kako se to vidi na snimku koji je nedavno objavio Portal ETV, uz pjesmu „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore"><figcaption>Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Vraneš je prihvatio Tošićev poklon, što su mnogi odbornici ispratili glasnim smijehom. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu Vraneš se pohvalio na društvenoj mreži Instagram 6. decembra, kada je objavio fotografiju i napisao da je poziv dobio od predsjednika Udruženja Alena Sulejmanovića. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju, Sulejmanović koji nije odgovorio na naše pitanje o motivima poziva Vranešu da bude gost Udruženja, oglasio se dva dana kasnije na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima – saopštio je, pored ostalog Sulejmanović, uz konstataciju da Vranešov dolazak u Sarajevo smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“.

Vraneš: Istina je da nebo nigdje nije plavo kao iznad Crne Gore

Crna Gora zatvoriće pet poglavlja na Međuvladinoj konferenciji 16. decembra, nakon intenzivne diplomatske misije premijera Milojka Spajića i njegovog tima, javio je dopisnik RTCG iz Brisela. Kako javlja TVCG, sve zemlje članice saglasne su da Crna Gora treba da zatvori planiranih pet poglavlja.
Crna Gora će zatvoriti poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom: poglavlje 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), poglavlje 4 (Slobodno kretanje kapitala) i poglavlje 6 (Pravo privrednih društava). Iako je Francuska na jučerašnjoj sjednici Radne grupe Savjeta EU – COELA blokirala zatvaranje poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo), kako javlja TVCG, zemlje članice ipak će dati zeleno svjetlo i za njih.
Premijer Spajić, kako je najavljeno, dolazi 16. decembra u Brisel, gdje će na konferenciji za medije nakon formalne ceremonije zatvaranja poglavlja govoriti sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.

Dobre vijesti iz Brisela: Crna Gora ipak zatvara pet poglavlja do kraja godine?

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dostavio je Portalu ETV pozivno pismo predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića da prisustvuje tradicionalnoj svečanoj večeri ove organizacije u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, demantujući Sulejmanovićeve tvrdnje na društvenoj mreži Fejsbuk da Vraneš nije bio lično pozvan već da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“.&nbsp; - Ako ovo nije poziv za lično prisustvo, onda ne znam šta jeste. Gospodin Sulejmanović da ne zloupotrebljava Udruženje Pljevljaka u Sarajevu u političke svrhe. Uvijek ću štiti interese Pljevalja i Crne Gore i beskompromisno se boriti protiv zloupotreba izbornog procesa – saopštio je Vraneš u reagovanju dostavljenom našem portalu. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, dva dana kasnije na Fejsbuku je napisao da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - ... Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika Opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk. Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je on. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Pozivno pismo, međutim, kaže drugačije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a" data-rendition-name="original" width="1114" height="1600" loading="lazy" alt="pismo"> <figcaption>Ilustracija – Pozivno pismo Udruženja Pljevljaka u Sarajevu</figcaption> </figure>  - Istovremeno očekujemo da „Dan Pljevalja u Sarajevu“ svojim prisustvom uveliča predsjendik Općine g. Vraneš Dario sa svojim saradnicima i da nam tom prilikom predstavi naša Pljevlja danas, kao i budući razvoj sa prijedlozima i sugestijama kako Pljevljaci iz dijaspore mogu pomoći u realizaciji planova razvoja našeg zavičaja – piše, pored ostalog, u pozivnom pismu koje je Portalu ETV na uvid dostavio Vraneš. A njegovo gostovanje na večeri u Sarajevu izazvalo je veliku pažnju, ne samo u Pljevljima, već i među iseljenicima koji su bili na večeri. Tako se na snimku koji je Portalu ETV dostavio čitalac čuje komentar: „Dario u Sarajevu“, a na kojem se vidi Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Mnogi su, međutim, ogorčeni što je Vraneš pozvan, a zbog ksenofobnih ispada prema Bošnjacima/Muslimanima i veličanja fašističkog četničkog pokreta koji je na teritoriji Pljevalja tokom Drugog svjetskog rata počinio jezive zločine. Četnici Pavla Đurišića 1943. napravili su pokolj u tom kraju, kada su klali i bebe u kolijevkama.&nbsp; Vraneš u kabinetu drži minijaturu biste četničkog vođe zločinca Dragoljuba Draže Mihailovića. U izbornom danu 30. avgusta 2020. godine, tada zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“... A njegovo gostovanje kod sarajevskih Pljevljaka inspirisalo je šefa Odborničkog kluba Demokratske partije socijalista Marka Tošića da juče, tokom sjednice Skupštine opštine, Vranešu daruje rever značku sa državnom zastavom Crne Gore. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu. Vraneš je prihvatio Tošićev poklon. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: mila-kasalica