Premijeru je obaveza da poštuje to što su Ulcinjani duboko odgovorni i prisutni u privrednom sistemu Crne Gore. Od fiskalizacije su postali prepoznatljivi, oni koji se mogu izmjeriti, prepoznati sa svima drugima, oni koji poštuju konkurenciju... Bili su i ostaju odgovorni građani i građanke Crne Gore, privredni subjekti i poreski obveznici - poručila je ekonomska analitičarka Mila Kasalica.
Ona je, gostujući u emisiji E uživo na Televiziji E, kazala da znamo čemu je premijer Milojko Spajić sluga i paž kad tome okrene leđa.
Žao joj je, kaže, što su se Ulcinjani našli u situaciji kad ni odgovorni predsjednik Opštine Genci Nimanbegu ne može da ih zaštiti od bahatosti 44.Vlade.
- Kao i prostor, tako i Morsko dobro, su nenadoknadivi i duboko važni resursi crnogorskog razvoja. Ne slažem se ni sa zakupcima Morskog dobra u Ulcinju da oni su uložili pa ne može im niko to oduzeti. Tako piše u ovom Zakonu, koji važi, da potpuno je svejedno što su ulagali, onog trenutka kad ih neko pobijedi &nbsp;na tenderu je neka druga priča. Međutim, ja ne razumijem ovo što se dešavalo sa ekonomskog stanovišta, i sa regulatornog stanovišta. Što se dešavalo prošle nedjelje da su se predstavnici Ulcinjana sreli sa premijerom, i da je on govorio da ne postoji zakonska osnova - navela je ona.
Pita se i kako su struktuirali cjenovnik.
- I je li gospođa Janović zamijenila u decembru ono što je čuveni nasilnik URA Blažo Rađenović napravio u aprilu ili martu prošle godine... Totalno da sve to zanemarimo, činjenica je da je produžen tender da bi se javilo jedno preduzeće koje je formirano 6. marta i jedan od preduslova je bio izmirenje poreskih obaveza. Neko ko je formiran 6. marta do 10. marta nema nikakav osnov, i nije mu mogla Poreska uprava izdati nikakvu potvrdu da je izmirio bilo što, jer nije imalo što da se obračuna. Ta vrsta potvrde, ako je izdata od Poreske uprave je sporna, a samim tim i sve ovo onda - rekla je Kasalica.&nbsp;
Preduzeće koje je u Crnoj Gori registravoano na ime Eagle hills, podsjeća Kasalica, ulazi svugdje na tendere na veoma netransparentan način.
- A ovoga puta će žrve biti, kako tvrdi, Ulcinjanke i Ulcinjani - ocijenila je ekonomska analitičarka.&nbsp;
Turistička privreda je od kovid krize, kako je napomenula, počela da se oporavlja 2022. godine, a 2023. godine su se, kako je kazala, nadoknadili svi gubici koji su tada napravljeni.
- To nije bilo dovoljno jer je 2024. godina podbacila. Mi smo ovu sezonu trebali već da imamo pripremljenu, a mi se sad ovih dana pričamo o tenderu koji bi trebao da priča o sezonama od ‘26.do ‘30.godine. Da li mi o tome pričamo, ne. Mi pričamo o preduzeću koje realno ne bi trebalo da postoji, o preduzeću za koje su bile ozbiljne i kvalitetne inicijative iz lokalnih samouprava da ovo preduzeće po Zakonu o privrednim društvima ne može da postoji, da ne pričamo još da mu naknadu za Morsko dobro, odnosno za iznajmljivanje plaža naplaćuje država pa se oni bore, pa su oni heroji. URA pa i DF su kumovali modelu parazita, DRI u reviziji od prošle i pretprošle godine nije osporila neke stvari, a trebala je - zaključila je Kasalica.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Kasalica: Žrtve netransparentnosti ovog puta će biti Ulcinjani i Ulcinjanke

Mislim da je ovo odlazeća Vlada Crne Gore, i da je način na koji premijer Crne Gore ne vidi studente i studentkinje, a krije se iza prizemnih tvitova kojima podržava oburdavanje budžeta Crne Gore, i pdv-a Crne Gore, targetirajući pojedine lance u Crnoj Gori, odnosno više, vjerujem, da targetira samoga sebe, da ne vidjeviši takve studente, a čuvajući kmeriće u svojoj Vladi, je sam sebi propisao taj gorki lijek koji će morati da proguta do kraja - kazala je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, ekonomska analitičara Mila Kasalica.
Zahvaljuje se studentima i studentkinjama, kaže Kasalica, što su imali hrabrosti i snage, ističe ona, da u tmurnom i kišovitom danu izdrze toliko dugo.&nbsp;
- Nije im dozvoljeno da uđu u Karađorđevu! Taj strah članova i članica Vlade da odgovori onima koji žele da probude, da razumiju šta znači nesreća koja nam se desila 1.januara ove godine, odnosno tragedija i zločin koji se desio u Medovini, 12.avgusta 2022.godine, je nešto što ne umijemo kao zajednica , a posebno ne lideri naše administracije, da shvatimo da moramo da se prenemo. Danas je gospođa Pejović, ranjena i preranjena majka, ukazala čemu bi trebao premijer Crne Gore, i svi članovi i članice Vlade da služe. Nijesu čuli poruku, samo su je čuli oni policajci koji su je slušali, sa čijih lica se čitalo da su bili postiđeni,ne u svoje lično ime, a postiđeni zbog onoga što se desilo u avgustu proklete 2022.godine, kad se iz fora i fazona čuvao manastir Ivana Crnojevića, a nije se pomoglo ranjenome. O tome nam svjedoči gospođa Pejović, a mislim da svi trebamo.kao građanke i građani da se prenemo, posebno studenti i studentkinje Univerziteta Crne Gore, i ostala dva univerziteta privatnog karaktera, i da budu podrška svojim kolegama i koleginicama, i da budu dobra organizacija svojim kolegama i kolegonicama - rekla je Kasalica.
Posle četiri minuta današnje šutnje, podsjeća Kasalica, acapella tužno je izvedeno ,,Još ne sviće rujna zora”, za sve žrtve iz oba masakra na Cetinju.&nbsp;
. Razvedriće iznad Crne Gore, iako živimo kraj, oporavljaćemo kako crnogorsku zajednicu, tako i crnogorsku ekonomiju. Taj acapella tužni, pretužni, ali prepun dostojanstva je pokazao da i tim porodicama trebamo, da budemo podrška, da čuvaju uspomene na najljepši mogući način, iako su im članovi i članice istrgnuti iz porodica ohološću, neispunjavanjem kvaliteta javne usluge u Crnoj Gori - poručila je Kasalica.
Ne treba se kriti iza DPS-a, kaže Kasalica, ili bilo kojeg političara, dodaje ona, već se zna koja faza razvoja crnogorske ekonomije i zajednice se naslijedila, ne treba se kriti, kako kaže, iza krsta i mantije, jer se ipak vidi da su, kako ističe, neljudi.
- Ne trebamo da se krijemo! Kad vidimo porodicu u žalosti, treba da budemo uz tu porodicu! Kad vidimo.hrabre studente i studentkinje, budemo uz te studente i studentkinje. Moramo da mičemo sve one proklete okivajuće šablone crnogorske tobožnje istorije, tradicije, plemena, predaka,i ostalih mantijaških stupidarija koje kažu ,, u crnini treba samo da plačeš”, to nije tačno. U crnini, u koroti, treba da nađeš način, u sebi, u hrabrosti, da uz uspomene živiš časni život svojih članova i članica koje je neko istrgnuo iz tvog života, a on kojeg si plaćao svojim porezima nije imao ni hrabrosti da razumije šta je moralni čin. Ja sam danas prvi put, iako sam često sa našim studentkinjama i studentima, prestala da vičem ,,ostavke, ostavke”, ne, smjene su smjene. Tako da se ne slažem sa vama kad kažete nije pitanje smjene Vlade. Ja mislim da je ovo odlazeća Vlada Crne Gore, i da je način na koji premijer Crne Gore ne vidi studente i studentkinje, a krije se iza prizemnih tvitova kojima podržava oburdavanje budžeta Crne Gore, i pdv-a Crne Gore, targetirajući pojedine lance u Crnoj Gori, odnosno više, vjerujem, da targetira samoga sebe, da ne vidjeviši takve studente, a čuvajući kmeriće u svojoj Vladi, je sam sebi propisao taj gorki lijek koji će morati da proguta do kraja. Samo mi je cilj kao građanki da pokušamo, u mjeri mogućeg, znam da je pojedinac i pojedinka ništa ne mogu da urade, da sačuvamo crnogorsku privredu, jer je to posljednja linija odbrane Crne Gore. Uz bankarski sektor, i uz osiguravajuće kuće, neka ostane neka iskra, iz koje ćemo ovaj kraj, kroz određenu katarzu, početi polako da oporavljamu ovu našu zajednicu, i da uzdižemo našu ekonomiju na one nivoe u kojima ćemo ovu divnu djecu, koja još uvijek to nijesu artikulisala, ali je više nego očigledno će prema tome da idu, jer je to taj regionalni trend ,,mi želimo da ovdje ostanemo”. Mi želimo da ovoj zajednici i ovim ljudima pomognemo, a ovdje želimo da razvijamo svoj život, da razvijamo svoje porodice - zaključila je Kasalica. 
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DX9hyANZBY7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Kasalica: Razvedriće iznad Crne Gore, iako živimo kraj, oporavljaćemo kako crnogorsku zajednicu, tako i crnogorsku ekonomiju

Nivo i kvalitet javne usluge pao je na značajne grane, čemu je doprinio samoubijeni, samouništeni i samosahranjeni 30. avgust, &nbsp;a tu cijenu kroz inflaciju plaćamo svi pojedinačno, zahvaljujući tome ko je i gdje zaposlen, koliki je broj tih zaposlenih i koliko ti ljudi mnogo malo rade - kazala je u emisiji E uživo, na Televiziji E, ekonomska analitičarka Mila Kasalica, komentarišući poziv na bojkot trgovina 31. januara.
Nije pitanje šta mogu potrošači da urade, kaže Kasalica, nego da li crnogorska privreda čuva privid stabilnosti crnogorskog ekonomskog sistema.
- Svaki građanin i građanka Crne Gore oko te činjenice treba da se zamisle, prije nego što pročitaju dva slova iz stupidnog twitta premijera, jer u vezi sa maloprodajnim lancima, ni Hrvatska, ni Bosna i Hercegovina, ni Crna Gora, ni Srbija, ni Kosovo, ni Makedonija nijesu uporedivi, jer to su potpuno drugačije ekonomije - rekla je Kasalica.
Po savjetu Unije slobodnih sindikata, kaže ona, NVO koja podržava premijera pozvala je na bojkot trgovina.
- Danas se čula Privredna komora koja je konačno odlučila da kaže neku pametnu stvar. Ali, ta pametna stvar će uvijek da se pridruži, pošto je lako danas etiketirati, onome ko je vlasnik najvećeg lanca maloprodajnih objekata u Crnoj Gori, pa će se reći „a to je njegova mjera“, a niko neće pomisliti da tamo radi 2.500 ljudi, odnosno 10.000 članova porodica zavisi od rada toga lanca. Da ne pričamo o drugim lancima u Crnoj Gori, koji su takođe u vlasništvu crnogorskih preduzetnika, pa bi trebalo da se zamislimo kad podržavamo njemačke bogate porodice da dolaze i to zovemo patriotizmom - naglasila je Kasalica.&nbsp;
U posljednje četiri i po godine, podsjeća ona, uzeti su doprinosi za zdravstvo i prebačeni u neto zarade, a to je bio veliki problem koji je otćutan.
- Danas čitamo izvještaj Privredne komore kao da oni ništa nijesu odgovorni. Da, odgovorni su, jer su previše dugo ćutali. Onda smo odlučili svi mi, doprinose za PIO, odnosno našu buduću penziju, da sad potrošimo, ili sačuvamo, jer depoziti iz decembra pokazuju da su naši građani shvatili da sve ovo što im je spajkijevski dato da mora realno da se pretvori ili u nekretninu, ili će ostati u svojoj senior fazi u ozbiljnim problemima. Dobro treba da razmislimo šta znače ovi pozivi na bojkot - poručila je Kasalica.

Kasalica: Dobro treba da razmislimo šta znače ovi pozivi na bojkot

Budžet se nije predstavljao juče, jer nije bio prezentovan i pitanje je, šta je Vlada usvojila u petak 15. novembra, jer je budžet postao javno dostupan 18. novembra, poslije 17 sati - što je, suprotno Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti - poručila je ekonomska analitičarka Mila Kasalica.
Ona je, gostujući u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, podvukla da o budžetu ne može da se priča neozbiljno.
- Ako premijer Spajić neće da služi građanima Crne Gore, posebno poreskim obveznicima, onda neka se igra keksićima jer o budžetu Crne Gore ne može da se priča na neozbiljan način. Analizu je ubila 44. Vlada, odnosno gospodin Spajić i njegovo neistinovanje javnosti Crne Gore. Ako je trebalo da prozove koga da mu izađe na crtu, onda ću ja njega da pitam itekako ,,Đe si ti bio dječače nezreli?” Jer ima nas dobrano koji smo uložili svoju struku, svoje znanje i svoj integritet, kako u sve što se dešavalo do 30.avgusta, tako i u sve što se dešavalo posle 30. avgusta - rekla je Kasalica.
BDP je, ističe ona, rastao zbog potrošnje - i to lične potrošnje građana, a ne zato što su se, kako je kazala, donosile neke izuzetne ekonomske mjere.
- Dug od 105 posto BDP-a je napravio Spajić, i sad je to svedeno na 62, tako što smo iz onoga što se zadužio obveznicom od 750 miliona 2020. godine, pola je vraćeno duga, a onda je pola vraćano 2022, 2023. i 2024. godine, odnosno smanjivao se dug, a rastao je bruto društveni proizvod, koji je rastao zbog potrošnje, lične potrošnje, a ne zato što su se donosile neke izuzetne ekonomske mjere. Mi smo ušli u osjetljivost kriznih razmjera, jer naša lična potrošnja na nivou makro parametara ušla u procente preko 93, 94, a investiciona pala skoro na pet procenata do sedam, ukupnog bruto društvenog proizvoda. Tako se ne obnavlja investicioni ciklus, tako se ne mogu razmišljati i promišljati održivosti javnih finansija - zaključila je Kasalica.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.

Kasalica: Spajić je prekršio zakon o budžetu, on je neozbiljan i neodgovoran premijer

Premijer-otvoreni-balkan-skalamerije je javno potrošio rečenice oko DRI revizije završnog računa budžeta Crne Gore za 2023-u (izvor: <a href="https://mina.news/mina-business-ekonomske-vijesti-iz-crne-gore/" target="_blank">https://mina.news/mina-business-ekonomske-vijesti-iz-crne-gore/ ...</a>). O čemu se radi? Citat: “..., pa je stoga vrijedno prokomentarisati najvažniju stavku koja je i “lična karta” rada 43. vlade”, rekao je Abazović dodajući sljedeće podatke koji se mogu naći na 41. strani tog dokumenta. On je naveo da je vlada koju je vodio ostavila 204,97 miliona EUR suficita u budžetu, 95,43 miliona EUR umanjila državna dugovanja time što su platili dugovanja iz prethodnog perioda, dok je 111,3 miliona EUR uvećala gotovinske depozite. Abazović tvrdi da će se teško u narednih deset, pa i više godina ponoviti ovi rezulate za samo godinu.” Građanski je odavno činjenica da je premijer 43-e Vlade Crne Gore, najgore u istoriji crnogorskog institucionalizma, bio i ostaje štetočina crnogorske ekonomije. Pametan političar bi se stidio nedavnog uneređivanja pitanjima oko javnih para. Premijer-svih-neistina-javnih-djelanja-puno-mjeseci, a posebno nelegitimnosti temeljnih ugovornosti-u-bezakonju sakrio se iza tabele sa str. 41/204 “Izvještaja o reviziji Predloga zakona o završnom računu budžeta Crne Gore za 2023. godinu“ (izvor: https://www.dri.co.me/aktuelnost/dri- ...)  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241017091040_187e298098fe68e9f02d7e43c336834bdce2e3f7fdaa57529cb5eb56423d3961.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241017091040_187e298098fe68e9f02d7e43c336834bdce2e3f7fdaa57529cb5eb56423d3961" data-rendition-name="original" width="1025" height="935" loading="lazy" alt="Tabela, Mila Kasalica"> </figure>  Šta navedena tabela znači? Na stranu metodološki upitna praksa DRI-a da se vrši presjek kad se promijeni izvršna vlast. Taj presječni datum ima jedinstvenu upotrebnu vrijednost: sa stanovišta održivosti javnih finansija presječno stanje privremenog karaktera se radi zbog institucionalnog “nasljednika“, odnosno da se zna koji državni organ je obavezan da primijeni preporuke koje se utvrde nalazom. Takva sistemska neophodnost je postala važnom u četvoroipogodišnjem okružju mijenjanja ministarstvava/ uprava/ drugih organizacionih oblika državne adminsitracije.&nbsp; Dri*anisanje ne razumije ovakvu zakonsku sofisticiranost DRI izvještaja. Nominalno je dva mjeseca prije kraja godine razlika primitika i izdataka bila pozitivna. Međutim, ta brojka, iako su na državnim računima bile značajne pare, prepuna je odsustva činjenica i suštinski je suprotna odredbama Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti.&nbsp; Npr., da građanin-nka odluče da ne plate račune za mobilni, za struju i komunalije i brojne druge obaveze nekoliko mjeseci, eto bogataša na buljuke. Na nivou individualnih budžeta, navedeno je skoro deceniju skoro pa neizvodiva situacija u Crnoj Gori. Ni treći mjesec kašnjenja ne bi mogli dočekati kao nominalni bogataši, jer bi stigle blokade i naplata po ubrzanoj proceduri prinudnosti.&nbsp; Prinudna naplata, u većini nije efikasna kad je dužnik država. Privrednici nisu spremni da tuže državu. Strpljivo se čeka zadnji mjesec godine a kad se godinama unazad plaćaju ukupne zaostale obaveze.&nbsp; U momentu dolaska 44-e Vlade Crne Gore, pare na računima su imale mnogo manju vrijednost, jer su već bile “zapisane“ u obavezama. Dospjele a neisplaćene obaveze budžeta izvještajno i pravovremeno se ne prate, osim na kraju godine. Tako da je gomila novca na računu, koja je drita*izmima poslužila za blijedi a bijedni spin, diletantska cifra koja dokumentuje neznanje i nepočinstva.. Kako se obaveze nisu izvršile shodno valuti dospjeća, ubrzanim izvršenjem izdataka do kraja godine se ušlo u deficit. Zato premijer nemara 2022-23 nije imao mnogo razloga da se izbusa u prsa nejunačka. Dvojac Abazović/ Damjanović bi trebalo da se dobrano zabrinu zbog sljedeće DRI preporuke: “P25: Potrebno je da Ministarstvo finansija inicira stvaranje zakonskih pretpostavki na osnovu kojih bi se donijeli jasni kriterijumi po kojima bi se transakcije kupovine hartija od vrijednosti mogle klasifikovati kao transakcije finansiranja.“ (str: 15/204). Ili prevedeno: iako je DRI preporuka trebalo da pokrije i 2022-u, kupovina akcija EPCG i Luke Bar i berze i sl., a bez ikakve analize i bez zakonskog osnova, tretirana je kao da je aktivnost finansiranja iako je investicija u akcije izdatak, kao svaka druga transakcija kapitalnog budžeta. Pored lošeg ulaganja javnog novca u akcije, i ovako se vrši nepravilni obračun suficita/ deficita. Obveznice za dug jesu transakcije finansiranja; ulaganja u akcije nisu; to brucoši Ekonomije znaju. Da Crna Gora ima tužilaštvo, ovo bi bio osnov krivičnog gonjenja. Međutim, poslije višegodišnjih igrarija tajnovidca u neslanim šalama sa novinarima, kao zajednica završavamo sa video-oebs-uratcima, u kojima se tekućim-baba-vangovanjem “zbog promjene svijesti“ (citat) ne izlazi iz okova sky-prepiski, koje su očekivano-nerazvojno stigle u svoje izvorište. Stoga naši tužioci uz njihov cg informer i nažalost Moni*or, df pes guverneru obezbjeđuju korišćenje insajderskih informacija i zloupotrebu konflikta interesa, dok se slamaju norme o povjerljivosti podataka udarne institucije u finansijama zemlje. Ili, premijeru nemara iz dri*anisanja, promovišu bezakonisanje u ubijanju konkurencije na crnogorskom tržištu. Tako se iz DRI revizije završnog računa 2023-e moglo saznati i da su donacije EU oko ublažavanja efekata energetske krize pravilno uknjižene kao primici. Ali, bez pravilno definisane budžetske pozicije, izdaci su otišli preko tekuće budžetske rezerve kao opšta stavka, što je bijedno postupanje i ranijeg i tekućeg ministra finansija. Ovo je pride, a realno, neočekivana tuga oko lošeg rada timova dva udarna tima u MF-u, koji su decenijama bili kapije integriteta za ozbiljne aktivnosti planiranja i izvršenja budžeta zemlje.&nbsp; Zato je važno istaći: ministri su prolazni; sudeći po trojcu ministara finansija skoro pa nevažni, osim za štetočinanja. Sredstva poreskih obveznika se moraju poštovati. Tome služi MF. A, svi-dri*anići u đeknanjima neka se zanavjek bestra*aju, da budu što dalje od crnogorskih javnih tokova novca. &nbsp;

Mila Kasalica

Đeknanje po D*itanu

Projekat Velje brdo nije ni obećanje, već nešto gore od fatamorgane. Nakon 18. jula i prezentacije Fiskalne strategije, na kojoj su se obrukali svi koji su tu bili, uslijedio je performans premijera Milojka Spajića i ministra urbanizma, prostornog planiranja i državne svojine Slavena Radunovića. Realno, mi nemamo više ni premijera, ni ministra – ocijenila je gostujući u 24 sata Televizije E ekonomska analitičarka Mila Kasalica.
- Sa ekonomskog stanovišta, jednostavna poruka građanima, a posebno mladima, je da ne vjeruju ni jednu riječ u vezi projekta Velje brdo. Nije pitanje što je sve laž, već postoji li nešto gore od fatamorgane… Nisma uspjela da dokučim. Nisam stručnjak za ozbiljne književne alegorije, ali premijer i ministar nisu zaslužili ni satiru, ni ironiju, ni cinizam - kaže Kasalica.
Napominje da o ekonomskoj nestabilnosti u Crnoj Gori svjedoče podaci, a posljednji, nedavno objavljeni odnose se na platni promet.
- Ukupan obim i broj transakcija u avgustu je za svega procenat veći od istog perioda prošle godine, ali je za osam procenata manji od jula 2023. Prosjeci za avgust uvijek su bili veći za 38 do 40 odsto u odnosu na prosjek čitave godine, a ove su svega 16 procenata. Šta to znači? Da nećemo uspjeti da kolektujemo toliko PDV-a koliko smo planirali, u skladu sa budžetom. A planiramo nešto, od kojih para? Toga se, naravno, premijer nije dotakao, bez obzira što je bio ministar finansija. Zapravo, rijetko kad se i dotakne para, osim ako nije riječ o zaduženju - naglasila je Kasalica.
Premijer obećava građanima “crnogorski san” po ugledu na krilaticu “američki san”, a da ozbiljno prati politiku, dodaje Kasalica, znao bi da je već desetak godina američki san mrtav, odnosno, ono što je jačalo emigracionu politiku Sjedinjenih Američkih Država.
- U prezentaciji je predstavljena izvedena kamata, a takav pojam ne postoji ni u finansijskoj teoriji, ni u finansijskoj praksi, ni u praksi tržišta kapitala, ni kriptovaluta, ni bilo čega drugoga. Postoji obračunata kamata, efektivna kamata, eskontna, diskontna... Izvedena kamata je upravo ovo što kažem, nešto što je gore od fatamorgane, predstavlja laž i neistinu, i prevaru, u ekonomskom smislu. U suštinskom, egzistencijalnom smislu, svako od nas pojedinačno mora da razmisli šta to znači - poručila je Kasalica.
Ako se nešto definiše kao razvojna javna politika po kojoj treba da se razvija dio grada, poručuje Kasalica, to se može desiti ukoliko se sagledaju svi elementi koji se tiču ekologije, sociologije, urbanizma, demografije, partikularne i biološke zajednice, kao i vodoizvorišta. Sve su to, dodaje, ekonomski elementi koji se moraju sagledati, a na prezentaciji projekta Velje brdo nije bilo riječi ni o infrastrukturi, kako komunalnoj, tako ni putnoj ili elektro.
- Bili su samo Spajić i Radunović, da predstave partije, a ne razvojni cilj i projekat. To je naša najveća građanska tuga, naš najveći socijalni poraz poslije 30. avgusta. Sve što se radi ne radi se da se razvija Crna Gora i njena ekonomija, kao naša zajednička kuća, nego da sakrijemo da volimo korupciju. A to nije tačno, i ne smije da bude tačno - poručila je Kasalica.&nbsp;

Kasalica: Projekat Velje brdo gori od fatamorgane

Vaterpolisti Jadrana i Primorca ostvarili su pobjede u petom kolu prvenstva Crne Gore.
Jadran je večeras u Kotoru savladao Kataro 21:9 i zadržao maksimalan učinak.
Hercegnovski tim do četvrte pobjede vodio je Danilo Stupar sa četiri, Jovan Vujović i Strahinja Gojković postigli su po tri, a po gol manje Dmitri Holod i Danilo Radović.
U kotorskom timu najbolji je bio Dušan Milaš sa tri pogotka.
Ubjedljivu pobjedu kao gost slavio je i Primorac protiv Budve 22:6.
Najefikasniji u pobjedničkom tmu bio je Nika Šušiašviči sa pet golova, dok se tri puta u strijelce upisao Nemanja Vico.
U budvanskom sastavu bolji od ostalih bio je Petar Mitrović sa dva gola.
U ovom kolu slobodna je bila Budućnost.

Pobjede Jadrana i Primorca

Na glavnom bulevaru u Budvi, na pješačkom prelazu, danas oko 18:45 sati došlo je do saobraćajne nesreće u kojoj je oboren maloljetnik.
Dijete je transportovano u KBC Kotor, prenosi RTV Budva.
Policija i hitna pomoć su odmah stigli na mjesto događaja.
Policija je izvršila uviđaj kako bi se utvrdile sve okolnosti incidenta, a dalje informacije će biti objavljene nakon završetka istrage.

Maloljetnik oboren na glavnom bulevaru u Budvi, transportovan u KBC Kotor

Zvaničnici Pentagona obavijestili su svoje kolege u izraelskom Ministarstvu odbrane o planiranom smanjenju trupa u Siriji. Smanjenje trupa bi se trebalo početi izvoditi u naredna dva mjeseca.
Plan je da se američko prisustvo u Siriji dvostruko smanji sa približno 2.000 na otprilike 1.000 američkih vojnika, što je izazvalo paniku u Izraelu.
S druge strane, prema pisanjima izraelskih medija političko i vojno rukovodstvo Izraela radi na uvjeravanju SAD-a da ograniče povlačenje, "strahujući da će taj potez povećati apetit Turske da kontroliše Siriju".
Američka vojska ima oko 2.000 američkih vojnika u Siriji u brojnim bazama, uglavnom na sjeveroistoku.
Na terenu američki vojnici rade s lokalnim snagama i milicijama kako bi spriječilo ponovno oživljavanje tzv. "Islamske države", koja je 2014. zauzela velike djelove Iraka i Sirije, ali je kasnije potisnuta.
Neimenovani američki zvaničnik potvrdio je plan za smanjenje, ali je rekao da nema tačnih brojki i da je skeptičan prema smanjenju tog obima u vrijeme kada administracija predsjednika Donalda Trampa pregovara s Iranom i jača snage u regiji.
U međuvremenu, američki ministar odbrane Pit Hegset sprovodi globalni pregled američkih vojnih trupa širom svijeta.
Takođe, Tramp je najavio potpuno povlačenje američkih trupa iz Sirije tokom svog prvog mandata, ali se to nikada nije u potpunosti izvršilo.

Američka vojska planira djelimično povlačenje iz Sirije, panika u Izraelu zbog potencijalnog ulaska Turske

Nekoliko hiljada studenata i građana okupilo se večeras ispred zgrade Radio-televizije Srbije (RTS) u Beogradu u okviru blokade ulaza u objekat Javnog servisa koja traje već 46 sati.
Takovska ulica, u kojoj je zgrada RTS, zatvorena je za saobraćaj pošto je na kolovozu više desetina motora a policija preusmjerava vozila u okolne ulice.
Učesnici protesta prave buku duvanjem u pištaljke i trube, sa zvučnika puštaju muziku a u par navrata su skandirali „RTS je blokiran, niko nije umoran“.
Na zgradi RTS su postavljeni transparenti s natpisima „RTS – Radiotelevizija studenata“, „Ko se boji tišine?“, „Bez revolucije nema evolucije“, a okupljeni nose državne i zastave fakulteta.
Ispred ulaza u zgradu Javnog servisa postavljen je šator iz kog studenti dijele hranu i vodu učesnicima protesta.
Kako javlja reporterka N1, prema nezvaničnim informacijama, pet radnika RTS-a je pozvano na informativni razgovor u BIA.
Oni su navodno pozvani nakon zbora radnika RTS-a koji stoji uz studentske zahtjeve.
Pripadnici policije koji su danas stali ispred glavnog ulaza u zgradu Radio-televizije Srbije u Takovskoj, kao i na kapiju u Ulici Ilije Garašanina, napustili su te položaje.
U toku njihovog dežurstva nije primjenjivana sila, a studenti redari su stajali između njih i okupljenih studenata i građana.
Jedan od pripadnika policije rekao je reporteru FoNeta da je sve proteklo bez incidenata.
Studenti koji blokiraju beogradske fakultete objavili su večeras na svom Instagram profilu „programsku šemu“ RTStudenta, odnosno dešavanja na blokadama zgrada Radio-televizije Srbije u Takovskoj ulici i na Košutnjaku.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Fp%2FDIhBFpeqC0f%2F%3Futm_source%3Dig_embed&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Kako se navodi, na Košutnjaku je u 21.00 planirano emitovanje FDU dnevnika na platnu, zatim u 21.30 „Basket sa Štimcem“, a poslije toga DJ nastup.
U Takovskoj su planirana tri DJ nastupa – u 22.00, u 2.00 i u 5.00.
U saopštenjuj se navodi: „Ne odlazimo dok se ne raspiše novi konkurs za Regulatorno tijelo za elektronske medije“.
Objekti RTS u Takovskoj ulici i na Košutnjaku, blokirani su od 14. aprila u 22.00 a blokada će, po najavi studenata, dok se ne raspiše novi konkurs za članove Savjeta Regulatornog tijela za elektronske medije (REM), ili dok se ne ugasi RTS.
RTS tokom trajanje blokade emituje redovan program, a njegovo uredništvo je ranije pozvalo na prekid blokade.

Blokada RTS u Beogradu traje već 46 sati, pet radnika javnog servisa pozvano na informativni razgovor u BIA

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Tag: mila-kasalica