Roditelji, kako male djece, tako i adolescenata, moraju razumjeti koji su rizici za nasilje kada su u pitanju njihova djeca i moraju ublažiti te rizike. Takođe je neophodno raditi sa školama, obučavati nastavni kadar i savjete, uvesti psihosocijalnu podršku i medijaciju u školama – rekao je, gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E, šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Mikele Servadei.
Svjetski dan djeteta obilježava se 20. novembra, a ove godine pod sloganom „Moj dan moja prava“.
Društvo treba da čuje svu djecu, kaže Servadei, da ih naglasi i radi za njih, jer svako dijete, ističe on, treba doživljavati kao malu odraslu osobu sa svojim pravima i obavezama, kao pojedinca, i njihov glas je, kako kaže, zaista važan u društvu.
– Druga stvar je inkluzija, da uključimo svu djecu, što znači da uključimo i najranjivije kategorije djece. Treba da imaju svi iste prilike, dakle i djeca iz romske zajednice i djeca sa invaliditetima, odnosno posebnim potrebama i ostale kategorije djece. Mislim da je Crna Gora bila vrlo uspješna u smislu rada sa djecom, deinstitucionalizacije, rada sa reformom obrazovanja, predškolskog obrazovanja, takođe imate i jako snažan Savjet za prava djeteta, puno stvari je urađeno u tom smislu. Sada radimo istraživanje da prikupimo podatke o djeci, tako da puno dobrih stvari se uradilo, ali i nekih loših stvari. Postoji četiri ili pet stvari na kojima vjerujemo kao UNICEF da još uvijek možemo raditi zajednički, a na vašem putu ka Evropskoj uniji, odnosno ka ciljevima održivog razvoja. Prva takva oblast je obrazovanje. U smislu obrazovanja mislim da su reforme snažne, imate snažne strategije sada, postoji nekoliko stvari koje se odnose na ravnopravnost u obrazovanju, moramo reformisati curriculume, radimo sa Ministarstvom na tome i moramo se postarati da imamo vještine za 21. vijek, moderne vještine u nastavnim planovima i programima. Takođe, zbog nešto nižih postignuća djece u školama nego u ostatku Evrope potrebno će biti da se tu poboljšamo, što uključuje i djecu iz ranjivih zajednica, djecu sa posebnim razvojnim potrebama. Kada je u pitanju rano djetinjstvo, odnosno rane intervencije, takođe puno smo radili, ali nedostaje zakon o intervencijama u tom ranom uzrastu, govorim o djeci sa posebnim razvojnim potrebama, odnosno smetnjama u razvoju – rekao je Servadei.
Ukazuje i na potrebu unapređenja kadrovske politike u dijelu intervencija u ranom djetinjstvu, te da se obezbijede specijalizovani stručni radnici.
– Želim da naglasim i ono što se odnosi na zaštitu, odnosno nasilje, koje je u porastu, kao što znamo, uključujući nasilje u porodici i društvu. Moramo napraviti platformu za djecu i njihove porodice, koja će im biti na raspolaganju. Jedna od stvari koje radimo sa Ministarstvom socijalnog staranja, brige o porodici i demografije jeste taj program koji će pružiti djeci žrtvama nasilja multisektorske usluge – naglasio je Servadei.
Naglašava porast vršnjačkog nasilja kako u cijeloj Evropi, tako i u Crnoj Gori, te smatra da za taj negativni fenomen postoji nekoliko uzroka.
– Mnogo je veći pristup digitalnim alatima uz nizak nivo digitalne pismenosti, dok se manje fokusa stavlja na probleme u obrazovnim programima. S druge strane, roditelji nijesu previše svjesni ovog problema, tako da postoji zanemarivanje kada je u pitanju praćenje djece u online okruženju, a takođe i određeni servisi koji treba da pruže odgovor, kao što su SOS linije, imaju prostora tu za napredak. Nasilje se dešava i u školi i u digitalnom svijetu. UNICEF radi studiju o nasilju u digitalnom svijetu i objavićemo rezultate veoma brzo, a rezultati su alarmantni jer pokazuju koliko je djece izloženo nasilju u tom mladom uzrastu, naročito su djevojčice izložene praksama vrbovanja i ucjenjivanja. Sve je to razlog za bojazan – zaključio je Servadei.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Servadei: Crna Gora ostvarila napredak u poštovanju dječijih prava

Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić sastala se sa šefom predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Mikelom Servadeiem s ciljem daljeg unapređenja pravosuđa po mjeri djeteta, jačanja pristupa djece pravdi i specijalizacije sudija za postupanje u predmetima koji uključuju djecu i nasilje nad djecom.
Akcenat sastanka bio je na uvođenju Barnahus modela (Kuća za djecu) u Crnoj Gori, koji obezbjeđuje sveobuhvatnu zaštitu djece žrtava nasilja na jednom mjestu. Ovaj model objedinjuje ključne službe – policiju, centre za socijalni rad, zdravstvene ustanove i stručnjake za mentalno zdravlje, kako bi dijete dobilo potpunu podršku u sigurnom okruženju. Njegov cilj je da djeca budu zaštićena i saslušana bez ponovnog traumatizovanja i potrebe da više puta prepričavaju svoju priču u različitim institucijama.
- Svako dijete koje dođe u kontakt sa pravosuđem mora biti saslušano s pažnjom i mora znati da nije samo. Naš je zadatak da mu pružimo osjećaj sigurnosti i povjerenja u sistem koji treba da bude mjesto zaštite, a ne ponovne traume. Upravo to omogućava Barnahus model - poručila je Pavličić.
Ona je istakla da će Vrhovni sud, koji ima svog predstavnika u Radnoj grupi za uvođenje ovog modela, istrajati u misiji da pravosuđe u Crnoj Gori bude po mjeri djeteta – pravedno, dostupno i zaštitnički nastrojeno prema svakom djetetu.
- Slanje djeteta u zatvor treba uvijek da bude mjera posljednjeg izbora. UNICEF sa zadovoljstvom pozdravlja snažnu podršku Vrhovnog suda pristupima koji djeci daju drugu šansu – pomažući im da se rehabilituju, reintegrišu i postanu aktivni članovi društva - poručio je Servadei.
Vrhovni sud i UNICEF aktivno sarađuju i na međunarodnim inicijativama, među kojima se izdvaja projekat „Disrupting Harm“ (Sprječavanje štete), usmjeren na razumijevanje obima i prirode seksualne eksploatacije i zlostavljanja djece u online okruženju. Projekat se realizuje u saradnji sa INTERPOL-om i ECPAT International – globalnom mrežom organizacija civilnog društva posvećenih suzbijanju svih oblika seksualne eksploatacije djece. Crna Gora je jedna od 12 zemalja koje učestvuju u novom ciklusu ovog istraživanja.
Pavličić je predstavila i ovogodišnju Analizu kaznene politike za krivična djela protiv polnih sloboda na štetu maloljetnih lica, koju su zajednički izradili Vrhovni sud Crne Gore i NVO „Udruženje Roditelji“. Analiza, izrađena na osnovu istraživanja sudske prakse i pravosnažnih presuda, ima za cilj unapređenje zaštite djece od seksualnog nasilja, uključujući i njegove sve izraženije online oblike.
Sagovornici su izrazili zadovoljstvo dugogodišnjom partnerskom saradnjom i zajedničkim aktivnostima usmjerenim na jačanje pravosuđa po mjeri djeteta i unapređenje zaštite djece od nasilja.
Predsjednica Pavličić zahvalila je UNICEF-u na kontinuiranoj podršci, koja je bila od presudnog značaja za reformu zakonodavstva, usklađivanje sa evropskim i međunarodnim standardima i uvođenje specijalizacija u oblasti maloljetničkog pravosuđa.&nbsp;
Istakla je da je zahvaljujući toj saradnji pravosudni sistem Crne Gore postao humaniji i senzibilniji za potrebe djece, te dodala da će Vrhovni sud i dalje ostati otvoren za inicijative koje doprinose jačanju sistema zaštite djece i razvoju pravosuđa po mjeri djeteta.

Servadei: Slanje djeteta u zatvor treba uvijek da bude mjera posljednjeg izbora; Pavličić: Naš zadatak da mu pružimo osjećaj sigurnosti i povjerenja u sistem

Dječji brakovi predstavljaju ozbiljno kršenje prava djeteta, upozorili su iz UNICEF-a i pozvali kreatore politika, prosvjetne radnike i lokalne zajednice da preduzmu snažnije mjere za okončanje tih brakova i osiguranje kvalitetnog obrazovanja za sve djevojčice.
Iz UNICEF-a su, povodom Međunarodnog dana žena, kazali da svako dijete ima pravo da raste bezbjedno, bude obrazovano i da slobodno bira svoju budućnost.
- Dječji brakovi predstavljaju ozbiljno kršenje prava djeteta. Radi se o i ozbiljnom problemu koji nesrazmjerno pogađa djevojčice iz romske i egipćanske zajednice u Crnoj Gori - navodi se u saopštenju.
Navodi se da prema nalazima istraživanja višestrukih pokazatelja stanja prava žena i djece (MICS), koje su sproveli MONSTAT i UNICEF, iz 2018. godine, više od trećine romskih i egipćanskih djevojaka u dobi od 15 do 19 godina već je u braku ili živi s partnerom.
- Istraživanja vjerodostojno pokazuju da je obrazovanje jedan od najmoćnijih alata za sprečavanje dječjih brakova - navodi se u saopštenju.
Šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Mikele Servadei kazao je da je zadržavanje djevojčica u školama ključno za okončanje dječjih brakova.
- Svakom dodatnom godinom obrazovanja značajno se smanjuje rizik od ranog braka, a djevojčicama se pruža budućnost koja donosi izbore i mogućnosti - rekao je Servadei.
Iz UNICEF-a su rekli da to potvrđuju i podaci.
- Prije 18 godine udaje se 59 odsto Romkinja i Egipćanki s niskim obrazovanjem ili bez ikakvog formalnog obrazovanja. Međutim, među onima koje završe srednju školu taj broj pada na 25 odsto - rekli su iz UNICEF-a.
Kako bi se borio protiv dječjih brakova, UNICEF, kako se dodaje, jača sisteme podrške u zajednicama i školama.
- Uz pomoć UNICEF-a, razvijen je modul u okviru obrazovnog informacionog sistema koji pomaže da se identifikuju djeca koja su u riziku od napuštanja školovanja i koji omogućava hitnu reakciju nastavnika i uprave škole - navodi se u saopštenju.
Kako se dodaje, UNICEF i Evropska unija trenutno podržavaju obuku prosvjetnih radnika u 11 opština s velikim brojem učenika iz romske i egipćanske zajednice kako bi efikasno koristili taj sistem.
- Neophodno je proširiti ulogu romskih medijatora u obrazovanju - ocijenili su iz UNICEF-a.
Dodaje se da će izmjene zakonske regulative omogućiti angažman većeg broja romskih medijatora u osnovnom i predškolskom obrazovanju, čime će se osigurati bolja komunikacija između porodica i škola i smanjiti stopa napuštanja školovanja.
Iz UNICEF-a su rekli da okončanje dječjih brakova nalaže multisektorski pristup koji se bavi osnovnim uzrocima, među kojima je i siromaštvo djece.
- Proširenje mjera socijalne zaštite, podrške roditeljstvu i programa rada na terenu suštinski je važno za pružanje pomoći romskim i egipćanskim porodicama, kao i za smanjenje finansijskih pritisaka koji doprinose ranim brakovima - navodi se u saopštenju.
Iz UNICEF-a poručuju da neophodna i jača pravna zaštita.
- Uprkos preporukama Ujedinjenih nacija i naporima Ženskog kluba Skupštine, tek predstoji rad na podizanju minimalne zakonske dobi za sklapanje braka na 18 godina - precizirano je u saopštenju.
Navodi se da je usklađivanje nacionalnih zakona s međunarodnim standardima u oblasti dječjih prava presudno za zaštitu sve djece od ranih i prisilnih brakova.

UNICEF: Nadležni da preduzmu snažnije mjere za okončanje dječjih brakova

Rezidentni koordinator Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori Dijego Sorilja, stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori Ekaterina Paniklova, programska koordinatorka UNESCO-a Milica Nikolić i šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Mikele Servadei, posjetili su danas Cetinje povodom tragedije koja se dogodila 1. januara, saopšteno je iz Prijestonice Cetinje.
Na sastanku sa gradonačelnikom Prijestonice Cetinje Nikolom Đuraškovićem razgovarano je o posljedicama tragedije, značaju pružanja podrške ugroženim građanima i mogućnostima buduće saradnje. Delegacija Ujedinjenih nacija izrazila je solidarnost sa građanima Cetinja i ponudila pomoć u unapređenju socijalnih i institucionalnih kapaciteta.
Posebna pažnja tokom razgovora posvećena je temama zaštite mentalnog zdravlja, pružanju podrške najugroženijim kategorijama stanovništva, kao i promociji mira i tolerancije. Predstavnici UN-a govorili su o programima socijalne kohezije i podrške mladima i istakli značaj zajedničkog djelovanja na lokalnom i međunarodnom nivou kako bi se spriječile slične tragedije u budućnosti.
Gradonačelnik Đurašković zahvalio se predstavnicima UN-a na posjeti i iskazanoj podršci, naglašavajući važnost saradnje sa međunarodnim organizacijama u jačanju socijalne kohezije i unaprjeđenju kvaliteta života građana Cetinja.
&nbsp;- Tragedija koja nas je zadesila zahtijeva zajednički napor svih nas – lokalne uprave, državnih institucija i međunarodnih partnera. Ujedinjene nacije su još jednom pokazale spremnost da budu uz nas u najtežim trenucima- poručio je Đurašković.
Sastanku su prisustvovali rukovodilac sektora za upravljanje i odgovorne institucije Ivan Bošković i šefica Kancelarije rezidentnog koordinatora Ana Zec.

Predstavnici UN-a sa Đuraškovićem: Pomoć institucija UN-a u unapređenju socijalnih i institucionalnih kapaciteta na Cetinju u cilju sprečavanja sličnih tragedija u budućnosti

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija i Predstavništvo UNICEF-a u Crnoj Gori, uz podršku Delegacije Evropske unije, predstavili su nacrt Strategije za reformu obrazovanja (2025–2035), ključnog dokumenta koji definiše pravce razvoja obrazovnog sistema Crne Gore za narednih deset godina, saopšteno je iz MPNI.
Na događaju koji je održan u Naučno-tehnološkom parku u Podgorici, govorili su ministarka prosvjete, nauke i inovacija, Anđela Jakšić-Stojanović, Liselotte Isaksson, zamjenica šefa Sektora za saradnju Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, i Mikele Servadei, šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori.
Nacrt Strategije za reformu obrazovanja predstavila je Marija Gošović, generalna direktorica Direktorata za gimnazijsko i stručno obrazovanje u MPNI, koja je ovom prilikom istakla da strategija obuhvata ključne pravce razvoja obrazovnog sistema, uključujući ravnomjernu dostupnost obrazovanja, smanjenje socijalnih i regionalnih razlika, te osposobljavanje djece i mladih za život u savremenom društvu kroz razvoj relevantnih vještina i kompetencija.
Ministarka prosvjete, nauke i inovacija, Anđela Jakšić-Stojanović, posebno je istakla značaj ovakvih inicijativa za budućnost države.
- Ova strategija je obećanje da ćemo svakom djetetu omogućiti kvalitetno, pravedno i inkluzivno obrazovanje koje ga priprema za život. Naš cilj je da osiguramo da svako dijete u Crnoj Gori ima pristup obrazovanju koje ga priprema za izazove savremenog svijeta, kroz sticanje relevantnih znanja i vještina. Posebnu pažnju posvetićemo osnaživanju nastavnika i vaspitača, kako bi pružili adekvatnu podršku djeci iz osjetljivih grupa i njihovim porodicama, stvarajući inkluzivno i podsticajno školsko okruženje. Na taj način radimo na prevenciji ranog napuštanja škole i omogućavamo djeci da ostvare svoj puni potencijal- kazala je ministarka.
Iz MPNI saopštili su četiri ključna strateška cilja koje obuhvata Strategija za reform obrazovanja:
Strategija za reformu obrazovanja obuhvata četiri ključna strateška cilja:
Strateški cilj 1: Obrazovni sistem pruža visokokvalitetno, dostupno i pravično obrazovanje koje podstiče cjelovit razvoj sve djece i adolescenata i otporan je na izazove i rizike.
Strateški cilj 2: Svi zaposleni u vaspitno-obrazovnim ustanovama jednako i u punoj mjeri podržavaju kvalitet i pravičnost obrazovanja, razvijaju sve ključne kompetencije i vještine učenika i imaju pozitivne stavove i visoka očekivanja u odnosu na svu djecu i mlade.
Strateški cilj 3: Unapređenje kvaliteta i pravičnosti u sistemu obrazovanja putem poboljšanog upravljanja i finansiranja, s naglaskom na upotrebu dokaza i učešće u procesu donošenja odluka.
Strateški cilj 4: Obrazovna infrastruktura i nastavna sredstva podržavaju savremene metode i tehnike rada i obezbjeđuju visokokvalitetan, dostupan i inkluzivan ambijent za realizaciju nastavne prakse.
U svom govoru, Liselotte Isaksson, zamjenica šefa Sektora za sarandju Delegacije EU u Crnoj Gori, posebno je naglasila suštinsku važnost ove Strategije ne samo za Vladu, već I za svakog učenika, nastavnika, roditelja i građanina, na koje će uticati ova reforma.
- Zadovoljni smo što su resursi EU omogućili sprovođenje intenzivnog procesa konsultacija, tokom kojih se čuo glas svakog relevantnog aktera. Međutim, koliko god konsultacije bile važne, implementacija je ono što će na kraju odrediti uspjeh strategije. Zato sada treba osigurati njenu efikasnu i održivu realizaciju, uz mjerljive rezultate, a prvi korak je donošenje Akcionog plana- izjavila je Isaksson.
- Strategija se temelji na ključnim preporukama Analize sektora obrazovanja i u skladu je s nacionalnim i međunarodnim strateškim okvirima i standardima. Što je još važnije, ova strategija u potpunosti uključuje preporuke onih kojih se najviše tiče: djece i adolescenata, njihovih roditelja i staratelja i nastavnika, jer oni najbolje znaju s kojim se izazovima suočavaju, kao i koji su najbolji načini da se oni riješe. Sada je trenutak kada imamo priliku da investiramo u djecu od njihovog ranog razvoja do adolescencije, i tu priliku moramo iskoristiti. Ulaganje u ljudski kapital Crne Gore ključno je za pristupanje EU i istovremeno je i put razvoja za cijelu zemlju- pojasnio je Mikele Servadei, šef Predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori.
Iz MPNI su poručili da je cilj događaja u Naučno-tehnološkom parku bio da se pokrene konstruktivna diskusija sa ključnim akterima u obrazovnom sektoru i da se pruži prilika za razmjenu mišljenja koja će unaprijediti finalnu verziju Strategije.

Predstavljen nacrt Strategije za reformu obrazovanja 2025-2035

Crna Gora je uvijek imala dobru saradnju sa UNICEF-om i vjerujem da ćemo tokom vašeg mandata ostvariti naš cilj, postati dio evropske zajednice. Nadamo se da možemo računati na podršku kako bismo zajednički doprinosili napretku, poručio je potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović na sastanku sa novoizabranim šefom predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori, Mikelem Servadeijem.&nbsp;
Tom prilikom je naglašeno da je jedan od ključnih prioriteta 44. Vlade Crne Gore unapređenje životnog standarda građana i ubrzanje puta ka članstvu u Evropskoj uniji.
Ivanović je izrazio zadovoljstvo dosadašnjom saradnjom sa UNICEF-om, posebno istakavši značajne reforme u oblasti zaštite prava djeteta, sprovedene zahvaljujući ovom partnerstvu. Takođe, naglasio je važnost nastavka i intenziviranja saradnje na poljima kao što su borba protiv siromaštva, zaštita dječjih prava, socijalna inkluzija i zdravstveno osiguranje.
Šef UNICEF-a, Mikele Servadei je istakao da će UNICEF podržati Vladu da intenzivira reforme u ključnim sektorima kako bi se smanjilo siromaštvo djece, iskorijenilo nasilje nad djecom i poboljšala inkluzivnost i kvalitet obrazovanja, zdrastvene, socijalne i dječje zaštite za svu djecu i porodice.
- Reforme fokusirane na djecu će bez sumnje ubrzati napredak Crne Gore na putu ka članstvu u Evropskoj uniji i postizanju ciljeva Agende 2030. Pored sredstava iz državnog budžeta, Vlada može iskoristiti Plan rasta i EU Garanciju za mlade kako bi ubrzala reforme i postala prva zemlja kandidat za članstvo u EU koja je na taj način podržala inkluziju najugroženije djece i porodica. UNICEF je spreman da bude ključni saveznik Crne Gore u tome - poručio je Servadei.
On je istakao da je od suštinskog značaja da Vlada ima djecu kao prioritet prilikom donošenja odluka o investicijama iz državnog budžeta za kvalitetne servise za njih i njihove porodice. UNICEF je spreman da pruži ekspertsku podršku iz oblasti javnih finansija za djecu kako bi budžet Crne Gore za iduću godinu uzeo u obzir potrebe najugroženije djece, mladih i porodica.&nbsp;
Ivanović je zahvalio Servadeiu na spremnosti za saradnju, naglasivši da će pomoć UNICEF-a biti dragocjena, te izrazio uvjerenje da će zajednički rad donijeti značajne rezultate.
Na kraju, Servadei je istakao značaj UN Samita za budućnost koji će se uskoro desiti i poručio da je UNICEF spreman da pruži podršku crnogorskoj delegaciji da se tom prilikom adekvatno osvrne na progres koji je postignut u oblasti prava djece i mladih, kao i na tekuće reforme.

Ivanović-Servadei: Reforme fokusirane na djecu ubrzaće napredak Crne Gore na putu ka EU

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Predsjednik Savjeta AMU Branko Boškovič podnio &nbsp;je ostavku na mjesto predajednika na današnjoj sjednici Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sjednica Savjeta AMU"> </figure>  Ipak, Bošković ostaje član Savjeta. Prije šest dana o tome je &nbsp;obavijestio Savjet AMU.&nbsp; Kako je istakao, ostavku podnosi kao moralni čin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCaX65hqLfw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Andrijana Nikolić, članica Savjeta upitala je Boškovića šta je sa svim odlukama koje je potpisao, da li su sad one ništavne? - Imamo odluku ASK iz 2021. gdje piše da će ASK sprovesti postupak ispitivanja legalnosti izbora predsjednika Savjeta AMU- kazala je. Bošković je odgovorio da je siguran da nema ništa sporno za sve odluke koje smo donijeli jer smo mi kolektivi organ. - &nbsp;Poštujete odluke institucija j smatram da je odluka odgovorna. Zahvaljujem predsjedniče na onome što ste do sada uradili, imali sjajne rezultate, a nadam se da će Agencija i nakon ove odluke nastaviti da radi jednako dobro- rekao je član Savjeta Edin Koljenovič: Bošković je kazao da je predsjednik Savjeta samo neko ko formalno upravlja i dio je kolektiva.&nbsp; - Ova Agencija je najbolji reprezent medijske regulacije- poručio je. Podsjećamo, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je javni funkcioner Branko Bošković prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta AMU, odnosno tadašnje Agencije za elektronske medije (AEM). U odluci donesenoj 12. novembra 2025. godine, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.

Predsjednik Savjeta AMU Branko Bošković podnio ostavku

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: mikele-servadei