META planira da smanji oko pet odsto radne snage, fokusirajući se na zaposlene s najslabijim rezultatima.
Izvršni direktor Mete Mark Zakerberg obavijestio je zaposlene o odluci putem memoranduma objavljenog na internom forumu Workplace. Zakerberg je radnicima poručio da će 2025. biti "intenzivna godina."
<h2>Najveće otpuštanje od masovnih 2022. i 2023. godine</h2>
Kompanija je u zasebnoj poruci, koju je objavio jedan od direktora, navela da izlazi iz saradnje s "približno pet odsto najslabijih radnika".
Meta trenutno ima više od 72.000 zaposlenih, prema najnovijem tromjesečnom izvještaju.
Objavila je da će zaposleni pogođeni otkazima biti obaviješteni do 10. februara, te će dobiti otpremnine u skladu s prethodnim paketima. Ovo smanjenje radne snage najveće je od masovnih otpuštanja 2022. i 2023. godine, kada je kopanija otpustila 21.000 radnika, što je gotovo četvrtina ukupne radne snage.
Prve informacije o rezovima objavio je Bloomberg, pozivajući se na interni memorandum.
<h2>"Kulturna prekretnica"</h2>
Ova odluka dolazi nakon velikih operativnih promjena unutar Mete s ciljem jačanja odnosa s novoizabranim američkim predsjednikom Donaldom Trampom.
Prošle sedmice Zakerberg je najavio kraj programa provjere činjenica preko trećih strana te prelazak na model "Community Notes" sličan onome na platformi X, koju vodi Ilon Mask, gdje korisnici dodaju kontekst objavama.
- Nedavni izbori takođe se čine kao kulturna prekretnica prema ponovnom davanju prioriteta slobodi govora, stoga se vraćamo korijenima i fokusiramo na smanjenje grešaka, pojednostavljenje naših pravila i obnovu slobode izražavanja na našim platformama - rekao je Zakerberg u videoobjavi.
<h2>"Nećemo otpustiti sve koji nisu ispunili očekivanja"</h2>
CNBC je objavio Zakerbergov interni memorandum.
- Meta radi na razvoju nekih od najvažnijih tehnologija na svijetu. Vještačka inteligencija, pametne naočare kao sljedeća računarska platforma te budućnost društvenih mreža. Ovo će biti intenzivna godina, i želim osigurati da u našim timovima imamo najbolje ljude. Odlučio sam da podignem ljestvicu upravljanja učinkom i brže uklonim radnike s niskim rezultatima. Obično ljude koji ne zadovolje očekivanja otpustimo unutar godine dana, ali sada ćemo sprovesti opsežnije rezove utemeljene na izvedbi u ovom ciklusu, s planom da popunimo ta radna mjesta u 2025. - navedeno je u memorandumu.
Zakerberg je poručio da neće otpustiti sve koji nisu ispunili očekivanja ako su optimistični u pogledu njihovih budućih rezultata, a onima koje otpusti pružiće velike otpremnine u skladu s prethodnim rezovima.
- Dalje smjernice za menadžere biće dostavljene prije procesa procjene. Zaposleni koji su pogođeni otkazima biće obaviješteni do 10. februara ili kasnije, zavisno o njihovoj lokaciji izvan SAD-a - stoji u Zakerbergovom memorandumu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Meta otpušta pet odsto radnika: "Otkaz će dobiti oni s najslabijim rezultatima"

Vlada SAD pod predsjednikom Donaldom Trampom trebalo bi da interveniše kako bi spriječila Evropsku uniju da kažnjava američke tehnološke kompanije zbog kršenja antimonopolskih pravila - izjavio je izvršni direktor kompanije Meta Mark Zakerberg.
- Mislim da je strateška prednost za Sjedinjene Države to što imamo najjače kompanija na svijetu i smatram da bi dio američke strategije u budućnosti trebalo da bude da to odbrani - rekao je Zakerberg, dodavši da je optimista da će sa Trampom to biti moguće, prenosi Politiko.
Zakerberg se požalio da je EU u protekle dvije decenije primorala američke tehnološke kompanije koje posluju u Evropi da plate više od 30 milijardi dolara kazni za kršenje zakona.
Prošlog novembra, Meta, koji upravlja Fejsbukom, Instagramom, Vacapom i drugim društvenim medijima i komunikacionim platformama, kažnjen je sa 797 miliona eura zbog kršenja antimonopolskih pravila EU nametanjem nepoštenih uslova trgovanja oglašivačima.
Zakerberg kaže da je primjena pravila Evropske unije o konkurenciji „skoro kao carina“ za američke tehnološke kompanije i ukazuje da odlazeća administracija američkog predsjednika Džoa Bajdena nije uspjela da se izbori s tim.
- Da je ​​neko na taj način maltretirao neku drugu industriju do koje nam je stalo, američka Vlada bi vjerovatno našla način da izvrši pritisak na njega, ali ovdje se dogodilo upravo suprotno. Američka vlada je predvodila određene napade na tehnološke kompanije, tako da je EU shvatila da može s nama da radi šta god hoće - kazao je Zakerberg.

1250x600

1084x550

Zakerberg: Vlada SAD da spriječi EU u kažnjavanju američkih tehnoloških kompanija

Izvršni direktor kompanije Meta Mark Zakerberg najavio je u utorak 7. januara da gigant društvenih medija ukida korišćenje nezavisnih provjera činjenica (Fact-checking) na svojim platformama, za početak u Sjedinjenim Američkim Državama.
Zakerberg tvrdi da su „provjere činjenica bile previše politički pristrasne i da su uništile više povjerenja nego što su ga stvorile, posebno u Sjedinjenim Državama“.
Mnogi konzervativci odavno su kritikovali programe za provjeru činjenica kao cenzuru. Društvena mreža Iks Ilona Maska, za koju je Zakerberg rekao da je novi Meta-sistem uzima kao dobar primjer, takođe je napustila provjeru činjenica i zamijenila je „bilješkama zajednice“ (Community Notes).
<h2>Šta je Zakerberg rekao?</h2>
U videu koji je objavio na Fejsbuku, Zakerberg je rekao da je kompanija Meta fokusirana na „vraćanje slobodnog izražavanja“ na svojim društvenim mrežama, odnosno platformama, kao što su Instagram, Treds (Threads) i Votsap (WhatsApp).
- Vrijeme je da se vratimo našim korenima u pogledu slobode izražavanja. Zamjenjujemo provjeru činjenica bilješkama zajednice, pojednostavljujemo naše politike i fokusiramo se na smanjenje grešaka - navodi se u drugom Zakerbergovom saopštenju. Četrdesetogodišnji tajkun rekao je da se „stiče utisak da su nedavni izbori kulturna prekretnica ka ponovnom davanju prioriteta govoru“.
Dodao je i da će Meta-platforme „pojednostaviti“ svoju politiku sadržaja i „osloboditi se gomile ograničenja o temama poput imigracije i roda koja jednostavno nisu usklađena s mejnstrim diskursom“.
Meta će takođe preseliti svoje timove za povjerenje i bezbjednost i za moderiranje sadržaja iz Kalifornije u Teksas. Zakerberg je sugerisao da je ta južna američka država mjesto gdje „ima manje zabrinutosti zbog pristrasnosti naših timova“.
Meta-platforme će takođe omogućiti korisnicima veću kontrolu nad količinom političkog sadržaja koji žele da vide, preokrenuvši smjernice iz 2021. koje predviđaju smanjenje političkog sadržaja na tim platformama.
- Osjećam se kao da smo sada u novoj eri. I počinjemo da dobijamo povratne informacije da ljudi žele ponovo da vide te sadržaje - rekao je Zakerberg.
<h2>Bolja povezanost s Trampom</h2>
Taj potez dolazi u trenutku kada Zakerberg nastoji da popravi odnose s novoizabranim predsjednikom Sjedinjenih Država, Donaldom Trampom, koji je ranije optužio kompaniju Meta da podržava liberalnu politiku i da je pristrasna prema konzervativcima.
Zakerbergova Meta donirala je milion dolara Trampovom inauguracionom fondu. Nakon nereda u Kapitolu 6. januara 2021. Fejsbuk je ukinuo Trampov profil, ali je njegov nalog kasnije vraćen.
Zakerberg je u novembru večerao s Trampom u njegovoj rezidenciji Mar-a-Lago na Floridi, što je viđeno kao pokušaj da se popravi odnos njegove kompanije s novim predsjednikom.
U svom videu od utorka, Zakerberg je rekao da će Meta „sarađivati s predsjednikom Trampom na suprotstavljanju vladama širom svijeta koje proganjaju američke kompanije i nastoje da uvedu više cenzure“.
On je ukazao na evropske zakone, koje naziva „institucionalizovanom cenzurom“, na latinoameričke „tajne sudove“, kao i na rasprostranjenu praksu cenzure u Kini, tražeći podršku vlade SAD u suprotstavljanju „tom globalnom trendu“.
<h2>Tramp kaže da je Meta „prešao dug put“</h2>
Tramp je u utorak prokomentarisao Zakerbergovu najavu rekavši da je to „vjerovatno“ odgovor na njegove prijetnje Zakerbergu.&nbsp;
- Oni su prešli dug put – Meta. Taj čovjek (Zakerberg) je bio veoma impresivan - rekao je Tramp.
Njemački vicekancelar Robert Habek u međuvremenu je kritikovao najavljene promene u kompaniji Meta. Govoreći na predizbornom skupu u Hamburgu, taj kandidat Zelenih za kancelara rekao je da ne pozdravlja Zakerbergov potez.
- Sloboda ne znači nedostatak pravila - rekao je Habek.

"Nova era" Fejsbuka i Instagrama: Zakerberg sve bliži Trampu

Američka kompanija Meta je saopštila da je otpustila zaposlene koji su radili na njenim društvenim aplikacijama Vocap (WhatsApp) i Instagram da bi "svoje resurse uskladila sa strateškim ciljevima".
Portparol Mete, u čijem je vlasništvu i Fejsbuk (Facebook), nije objavio broj otpuštenih.
- To obuhvata selidbu nekih timova u druge gradove i premještanje nekih zaposlenih na druge poslove - piše u saopštenju te kompanije.
Dodaju da kada je nečija uloga eliminisana, naporno rade na nalaženju drugih prilika za zaposlene.
Američki portal Verdž (The Verge) za tehnologiju navodi da je Meta skresala timove servisa za razmjenu poruka Vocap, Instagram i za tehnologiju virtuelne realnosti „Rialiti Labs“ (Reality Labs). Meta je nekoliko puta otpuštala, pošto je ubrzano zapošljavala tokom pandemije.
Ove godine je već bilo otpuštanja u „Rialiti Labs“, 2022. godine je otpušteno 11.000 zaposlenih, a prošle godine 10.000 ljudi.

Meta otpušta zaposlene da bi "uskladila timove sa strateškim ciljevima"

Kompanija Meta, koja je vlasnik Fejsbuka, mora da se suoči s tužbama američkih saveznih država koje je optužuju da podstiče zavisnost od društvenih mreža među tinejdžerima, presudio je u utorak savezni sudija u Kaliforniji.
Okružna sutkinja u Ouklandu Ivon Gonzales Rodžers odbacila je Metin zahtjev da odbaci tvrdnje koje su savezne države iznijele u dvije odvojene tužbe podnijete prošle godine, jednoj koja uključuje više od 30 država, dok druga uključuje samo Floridu.
Meta je tvrdila da je savezni zakon blokirao neke od tvrdnji i da su države propustile da ukažu na obmanjujuće izjave koje je iznijela.
Sutkinja je stavila određena ograničenja na tvrdnje država, ali je dozvolila da se slučaj nastavi. Takođe je odbila zahtjev Mete da se odbace neke tvrdnje o zavisnosti od društvenih mreža koje su podnijele pojedine države.
Države traže od suda ograničenja Metinih navodno nezakonitih poslovnih praksi i traže neodređenu novčanu odštetu.
Dtotine tužbi podnijete su protiv Mete, TikToka u vlasništvu Bajdedensa (ByteDance) i Jutjuba (YouTube) u vlasništvu Alfabeta (Alphabet), s optužbama da te kompanije prave algoritme koji izazivaju zavisnost koja dovodi do anksioznosti, depresije i problema s tjelesnom slikom među adolescentima, bez upozorenja na rizike.

Meta mora da se suoči s tužbama u SAD zbog zavisnosti tinejdžera od društvenih mreža

Američka Meta Grupa, koja posjeduje mreže Fejsbuk, Instagram i Vocap, saopštila je da zabranjuje ruskim državnim medijima pristup tim platformama širom svijeta, kako bi se izbjeglo strano miješanje. 
 
- Nakon pažljivog razmatranja, proširili smo našu akciju protiv ruskih državnih medija - navela je Meta u saopštenju. 
 
Odluka o zabrani donijeta je nakon što je američki državni sekretar Entoni Blinken prošle sedmice osudio destabilizujuće aktivnosti ruskog medija Rusija danas, prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
Zabrana označava jaku eskalaciju u akcijama najveće svjetske kompanije za društvene mreže protiv ruskih državnih medija, nakon godina preduzimanja ograničenih koraka kao što je bilo blokiranje oglasnih mjesta i smanjenje dosega njihovih postova. 
 
Primjena zabrane počeće narednih dana.

Meta zabranila ruske državne medije na svojim platformama

Američka Meta Group, koja posjeduje mreže Fejsbuk, Instagram i Vacap, saopštila je da zabranjuje ruskim državnim medijima pristup tim platformama širom svijeta „kako bi se izbjeglo strano miješanje“.
- Nakon pažljivog razmatranja, proširili smo našu akciju protiv ruskih državnih medija - naveo je Meta u saopštenju.
Odluka o zabrani donijeta je nakon što je američki državni sekretar Entoni Blinken prošle sedmice osudio destabilizujuće aktivnosti ruskog medija „Rusija danas”.
Zabrana označava jaku eskalaciju u akcijama najveće svjetske kompanije za društvene mreže protiv ruskih državnih medija nakon godina preduzimanja ograničenijih koraka kao što je bilo blokiranje oglasnih mjesta i smanjenje dosega njihovih postova.
Primjena zabrane počeće narednih dana.

Meta Platforms obavijestiće Brazilce o tome kako namjerava da koristi njihove lične podatke za obuku generativne vještačke inteligencije (AI), saopštila je kompanija u utorak, nakon zahtjeva državnog organa za zaštitu podataka.
Korisnici kompanije <a href="https://n1info.rs/tag/meta/">Meta</a> u <a href="https://n1info.rs/tag/brazil/">Brazilu</a> primaće upozorenja od utorka putem e-pošte i obavještenja na Fejsbuku i Instagramu i moći će da odbiju da strana kompanija koristi njihove podatke za obuku generativne <a href="https://n1info.rs/tag/vestacka-inteligencija/">vještačke inteligencije</a>, navodi se u saopštenju, prenosi <a href="https://www.reuters.com/" target="_blank">Rojters</a>.
Brazilska nacionalna uprava za zaštitu podataka (ANPD) u julu je suspendovala Metinu novu politiku privatnosti zbog upotrebe ličnih podataka za obuku AI, ali je to poništila prošlog petka, rekavši da je Meta pristao da objavi kako će koristiti podatke.
U julu, Meta je takođe aktivno suspendovao upotrebu generativnih AI alata u Brazilu, koji su uključivali alate koji se koriste za kreiranje popularnih naljepnica napravljenih od vještačke inteligencije za WhatsApp. Brazil je druga najveća baza korisnika WhatsApp.
U to vrijeme, Meta je rekao da je odlučio da suspenduje alate dok je bio u razgovorima sa ANPD-om kako bi se riješile sumnje vlasti u vezi sa upotrebom generativne vještačke inteligencije.
Na pitanje Rojtersa u utorak da li će nastaviti sa radom nakon što je ANPD ukinuo suspenziju, Meta je samo ponovo potvrdio da je suspenzija izdata dok je bila u pregovorima sa ANPD-om.

Meta će koristiti lične podatke korisnika iz Brazila da trenira vještačku inteligenciju

19.00 - U Pokretu Evropa sad saopštili su da je u Nikšiću na lokalnim izborima do 19 sati glasalo 70.04 odsto građana. 18.08 - Iz koalicije Za Budućnost Nikšića saopšteno je da je do 18 sati glasalo 66.90 odsto birača. Oni su kazali i da je u prvom krugu predsjedničkih izbora 2023. godine, izlaznost u Nikšiću do 18 sati bila 65,13 odsto, a na parlamentarnim 51,99 odsto. 17.11 - Na lokalnim izborima u Nikšiću do 17 sati glasalo je 62 odsto upisanih birača, odnosno oko 35,7 hiljada građana, saopšteno je iz Opštinske izborne komisije (OIK). Predsjednik nikšićkog OIK-a Rade Perišić rekao je agenciji MINA da nema prijavljenih nepravilnosti i da izborni dan protiče u najboljem redu. Na nikšićkim izborima učestvuje deset lista, a biračko pravo ima 57.589 birača. Biračka mjesta biće otvorena do 20 sati. 17.08 - Demokrate javljaju da je izlaznost u Nikšiću do 17 sati 63,07 odsto. 17.00 - Prema podacima Pokreta Evropa sad, u Nikšiću je do 17 sati glasalo 62.9 odsto birača. 16.16 - Iz koalicije za Budućnost Nikšića saopšteno je da je u toj opštini na lokalnim izborima do 16 sati glasalo 59.69 odsto građana. 15:44 - Na lokalnim izborima u Nikšiću do 15 sati glasalo je 52 odsto upisanih birača, odnosno oko 29,9 hiljada građana, saopšteno je iz Opštinske izborne komisije. 15:08 - Prema podacima Demokrata izlaznost do 15 sati je 55,34 odsto. 15:01 - Iz Pokreta Evropa sad saopštili su da je u Nikšiću do 15 sati izašlo 54,6 odsto upisanih birača. 13:11 - &nbsp;Prema podacima Opštinske izborne komisije (OIK) do 13h glasalo je 43 odsto birača. Iz Pokreta Evropa sad navode da je izlaznost do 13h u Nikšiću 43,4 odsto, dok je prema podacima Demokrata izlaznost 43,37%.. U odnosu na podatke o izlaznosti sa prethodnih lokalnih izbora 2021. godine koje je pratio CeMi, kada je do 13 sati glasalo 61,2 odsto građana, ovo predstavlja drastičan pad izlaznosti odo oko 18 odsto.&nbsp; 12:23 - Iz koalicije Za budućnost Nikšića navode da izlaznost na lokalnim izborima do 12 sati iznosi 35,34 odsto. 11:16 - Izlaznost na lokalnim izborima u Nikšiću do 11 časova je 24,73%, saopštila je Demokratska Crna Gora. Prema podacima CeMI-a sa lokalnih izbora &nbsp;u Nikšiću iz 2021. godine do 11 sati glasalo je 38.0 odsto birača.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250413110412_20cccfdb2002389d27ebe7909a4113e515a6c17e1b3f0b0ed96dca805c96f826.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250413110412_20cccfdb2002389d27ebe7909a4113e515a6c17e1b3f0b0ed96dca805c96f826" data-rendition-name="original" width="4000" height="3000" loading="lazy" alt="Izlaznost 11 NK Demokrate"> </figure>  Prema podacima OIK-a do sada je glasalo je 21,2 odsto upisanih birača, odnosno oko 12,2 hiljade građana. Predsjednika OIK-a Rade Perišić rekao je agenciji MINA da nema prijavljenih nepravilnosti i da izborni dan protiče mirno. 10:24 - Iz koalicije Za budućnost Nikšića za RTNK saopšteno je da je izlaznost na lokalnim izborima u Nikšiću do 10 sati 15,43 odsto. 9:37 - Na lokalnim izborima u Nikšiću do devet sati glasalo je osam odsto upisanih birača, saopšteno je iz Opštinske izborne komisije (OIK). U odnosu na prethodne lokalne izbore u Nikšiću 2021. godine, prema podacima CeMI-a, izlaznost je niža oko sedam procenata. Prema izvještajima te NVO presjek izlaznosti do 9:00 sati 2021. godine bio je 15,6 odsto. &nbsp;. Predsjednik OIK-a Rade Perišić je agenciji MINA rekao da do sada nije bilo prijavljenih nepravilnosti i da izborni dan protiče mirno. 9:30 - Iz Demokratske Crne Gore je saopšteno da je izlaznost na lokalnim izborima u Nikšiću do devet sati 8,15 odsto. 6:45 - &nbsp;Danas se održavaju lokalni izbori u Nikšiću, a pravo glasa na njima ima 57.589 birača koji će moći da biraju između deset izbornih lista. Građani Nikšića glasaju na 131 biračkom mjestu. Birališta se otvaraju u sedam, a zatvaraju u 20 sati. Građani koji nijesu sigurni da li su upisani u birački spisak, ili ne znaju na kom biračkom mjestu glasaju, mogu to saznati pozivom na broj kol centra koji je uoči izbora usposatvilo Ministarstvo unutrašnjih poslova – 19820. Nakon što saopšte osnovne lične podatke (ime i prezime, datum rođenja i ime jednog od roditelja) ili jedinstveni matični broj (JMBG), operateri će im pružiti informaciju da li su upisani u birački spisak i na kojem biračkom mjestu glasaju. Prva na glasačkom listiću je lista „Probudimo Nikšić“ čiji je nosilac Dragoljub Radulović, a druga lista „Rad za moj grad – dr Borislav Mišo Đurišić“.&nbsp; Na izborima u Nikšiću učestvovaće i Demokratska partija socijalista čiji je nosilac liste Boris Muratović, Stranka evropskog progresa čiju listu predvodi Nikola Čvorović, URA čiji je nosilac Dušan Golović. U izbornoj trci je i lista „Za slobodarski Nikšić jednakih mogućnosti“ koju predvodi Jelena Marković, koalicija Demokrata i Plenuma 083, čiji nosilac liste je Nemanja Vuković, te Evropski savez čiju listu predvodi Ivan Radojičić. Na izborima u Nikšiću učestvuje i Pokret Evropa sad čiji je nosilac liste Zoran Mrkić i koalicija Za budućnost Nikšića, čiju listu predvodi Marko Kovačević.

PES: U Nikšiću do 19 sati glasalo 70.04 odsto birača

Premijer Milojko Spajić boraviće od sjutra do srijede u zvaničnoj posjeti Italiji, na poziv predsjednice Savjeta ministara te dražve Đorđe Meloni. 
 
U predlogu platforme za posjetu navodi se da će se, osim sa Meloni, Spajić sastati i sa predsjednikom Italije Serđom Matarelom i predsjednikom Predstavničkog doma Lorencem Fontanom. 
 
Dodaje se da će Spajić razgovarati i sa potpredsjednikom Vlade Italije i šefom italijanske diplomatije Antoniom Tajanijem, kao i sa predstavnicima kompanije Terna. 
 
- Sastanci s italijanskim kolegama će biti prilika da se izrazi zahvalnost na podršci koju Italija nedvosmisleno pruža razvoju Crne Gore - navodi se u predlogu platforme. 
 
Kako je najavljeno, Spajić će posebno istaći značaj evropske integracije, predanost NATO-u i zapadnim partnerima, posebno u kontekstu strateški važnog regiona Zapadnog Balkana. 
 
- Posjeta predstavlja i dobru priliku za predstavljanje rezultata koje je Crna Gora postigla u proteklom periodu, a koji proističu iz ispunjavanja obaveza iz evropske agende - dodaje se u platformi. 
 
Ističe se da će posjeta biti prilika i za dinamiziranje ekonomske saradnje u oblastima koje su definisane kao obostrano korisne. 
 
- S obzirom na to da je jedna od najuspješnijih italijanskih investicija realizovana kroz izgradnju elektro-energetske kabala, sastanak s predstavnicima Terne će biti prilika da se precizira jačanje saradnje kroz nove investicije i projekte - piše u platformi. 
 
Dodaje se da će posjeta Spajića ltaliji predstavljati odličnu priliku za potvrdu već odličnih odnosa dvije države, te da će pokazati i spremnost za nastavkom i unapređenjem saradnje u oblastima od zajedničkog interesa. 
 
- ltalija je saveznik i prijatelj Crne Gore u okviru NATO-a i zagovornik evropske ideje, pa će posjeta biti dodatna prilika da se ukaže na značaj podrške u realizaciji vanjskopolitičkih prioriteta - zaključuje se u platformi.

Spajić od sjutra u posjeti Italiji

18.30 - Prema podacima Opštinske izborne komisije, u Herceg Novom je do 18 sati glasalo 45.33 odsto građana.
18.09 - Demokrate su saopštile da je do 18 sati u Herceg Novom glasalo 45,11 odsto birača. 
&nbsp;
16.11 - Iz Demokratske Crne Gore je saopšteno da je izlaznost na izborima u Herceg Novom do 16 sati 38.11 odsto. 
 
15:33 - U Herceg Novom do 15 sati pravo glasa iskoristilo je 35,46 odsto upisanih birača, saopštio je OIK.
14:15 - Izlaznost na lokalnim izborima u Herceg Novom, do 14 sati, prem apodacima koje su saopštile Demokrate, je &nbsp;28,8 odsto upisanih birača
12:58 - Na biračkom mjestu Topla 6 u Herceg Novom večeras će glasanje trajati do 21 sat i 40 minuta, zbog kašnjenja u otvaranju , kazao je agenciji MINA predsjednik Opštinske izborne komisije (OIK) Dejan Radonić. 
 
Do 12 sati, prema podacima OIK-a, biračko pravo iskoristilo je 21,9 odsto upisanih birača. 
 
12:14 - Prema podacima koje su saopštile Demokrate, na lokalnim izborima u Herceg Novom do 12 časova &nbsp;glasalo je 21,55%.upisanih birača.
10:23 - Na loklanim izborima u Herceg Novom izlaznos do 10 sati je bila 9,37%, saop[tila je Demokrastka Crne Gore.
9:42 - Na lokalnim izborima u Herceg Novom do devet sati glasalo je 5,01 odsto upisanih birača, odnosno 1.283 građana, saopšteno je iz Opštinske izborne komisije (OIK). 
 
Predsjednik OIK Herceg Novi Dejan Radonić kazao je agenciji MINA da je na posljednjim parlamentarnim izborima 2023. godine izlaznost do devet sati bila 6,44 odsto. 
 
On je istakao da im do sada nijesu prijavljene nepravilnosti.
Birača mjesta su trebala biti otvorena u sedam sati, ali je na biračkom mjestu 29 Herceg Novi 2 bilo određenog kašnjenja.
- Počeli smo sa malim zakašnjenjem zbog izostanka jednog člana biračkog odbora, ali smo napokon uspješno počeli i ide sve po planu - naveo je Živko Krunić predsjednik biračkog odbora za Mediabiro..
Predsjednik OIK Herceg Novi Dejan Radonić rekao je ranije agenciji MINA da je na otvranjae biračkog mjesta Topla 6 kasnilo zbog tehničkih problema.
6:45 - U Herceg Novom danas na lokalnim izborima učestvuje devet lista, a pravo glasa ima 25.603 birača.
Birači glasaju na 47 biračkih mjesta. Birališta se otvaraju u sedam, a zatvaraju u 20 sati.
Građani koji nijesu sigurni da li su upisani u birački spisak, ili ne znaju na kom biračkom mjestu glasaju, mogu to saznati pozivom na broj kol centra koji je uoči izbora usposatvilo Ministarstvo unutrašnjih poslova – 19820.
Nakon što saopšte osnovne lične podatke (ime i prezime, datum rođenja i ime jednog od roditelja) ili jedinstveni matični broj (JMBG), operateri će im pružiti informaciju da li su upisani u birački spisak i na kojem biračkom mjestu glasaju.
U Herceg Novom prva na glasačkom listiću je lista Evropskog saveza, na čijem je čelu Rajko Komnenić.
Na izborima u tom gradu učestvuju i liste Građanskog pokreta URA na čelu sa Nikolom Radmanom, Bokeškog foruma koju predvodi Milovan Baždar i koalicije Za budućnost Herceg Novog i Boke na čijem je čelu Ivan Otović.
U izbornoj trci je i lista “Stevan Katić – Znamo se po djelima”, zatim Demokratska partija socijalista čiju listu predvodi Dejan Stojadinović i Socijalistička narodna partija na čelu sa Milanom Jančićem.
Na izborima učestvuju i Građanski pokret za Herceg Novi čiju listu predvodi Olivera Doklestić i Novska lista na čelu sa Milošem Konjevićem.

OIK: U Herceg Novom do 18 sati glasalo 45.33 odsto građana

Karte za derbi 27. kola ABA lige, između košarkaša Budućnost Volija i Partizana, su rasprodate, saopšteno je iz podgoričkog košarkaškog kluba.

Navodi se da će meč biti odigran pred punim tribinama dvorane Morače.

- Kapije SC Morača biće otvorene u 17 sati i 30 minuta. Molimo sve navijače da dođu ranije zbog detaljnog pretresa na ulazima. Vrijeme je za Huk Morače - stoji u saopštenju podgoričkog kluba.

Obje ekipe uoči 27. kola imaju isti skor - po 23 pobjede i tri poraza.

Budućnost je prvi međusobni duel u Beogradu dobila 97:90.

Utakmica u dvorani Morača počeće u 19 sati.

Karte za sjutrašnji derbi rasprodate

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

Tag: meta

Meta otpušta pet odsto radnika: "Otkaz će dobiti oni s najslabijim rezultatima"

Zakerberg: Vlada SAD da spriječi EU u kažnjavanju američkih tehnoloških kompanija

"Nova era" Fejsbuka i Instagrama: Zakerberg sve bliži Trampu

Meta otpušta zaposlene da bi "uskladila timove sa strateškim ciljevima"

Meta mora da se suoči s tužbama u SAD zbog zavisnosti tinejdžera od društvenih mreža

Meta zabranila ruske državne medije na svojim platformama

Meta zabranila ruske državne medije na svojim platformama

Meta će koristiti lične podatke korisnika iz Brazila da trenira vještačku inteligenciju

PES: U Nikšiću do 19 sati glasalo 70.04 odsto birača

Spajić od sjutra u posjeti Italiji

OIK: U Herceg Novom do 18 sati glasalo 45.33 odsto građana

Karte za sjutrašnji derbi rasprodate

PRATITE TVe UŽIVO