Vrhovno državno tužilaštvo jeste donijelo obavezujuće uputstvo u slučaju napada na novinare, ali se u praksi pokazuje da institucije ne postupaju uvijek efikasno - ocijenila je glavna i odgovorna urednica M portala Danica Nikolić u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E.
Kako je kazala, u njenom slučaju policija je brzo i profesionalno identifikovala i locirala osobu koja joj je prijetila smrću, dok je u daljem postupku naišla na tromost administracije, prije svega Osnovnog državnog tužilaštva.
- Vrhovno državno tužilaštvo jeste izdalo obavezuće uputstvo u slučaju napada na novinare, međutim u praksi se susrela da je policija brzo i profesionalno odradila posao u identifikovanju i lociranju osobe koja je njoj prijetila smrću, a da je u daljem postupku naišla na tromost administracije, prvenstveno Osnovnog državnog tužilaštva, zbog toga što je nekome iz vlasti odgovaralo da se te prijetnje nastave pune dvije godine - kazala je Nikolić.
U Crnoj Gori se danas obilježava Dan novinara, u znak sjećanja na 23. januar 1871. godine, kada je na Cetinju izašao prvi broj lista „Crnogorac“. Prema riječima Nikolić, ovaj praznik se i ove godine dočekuje u ambijentu koji se, u odnosu na prethodne godine, dodatno pogoršao.
Na jučerašnjoj konferenciji Instituta za medije i Sindikata za medije, podsjetila je ona, saopšten je podatak da su tokom prošle godine zabilježena 33 napada na novinare. Nikolić je ustvrdila da bilježimo nove napade, prijetnje, ali i pritisci institucija.
- Dočekujemo ovaj praznik u ambijentu u kome se bilježe prijetnje, naročito onlajn prijetnje, bilježe se novi napadi na novinare, bilježe se politički pritisci na novinare i na medije i bilježe se svojevrsni pritisci institucija, sa čim se nijesmo susretali često, u smislu neodgovaranja na upite novinara, takozvano ćutanje administracije i razne druge vrste disciplinovanja medija. Ono što vlast i institucije pokušavaju da postignu je tjeranje medija da se bave temama koje zapravo njima idu u prilog, a ne onim što je osnovna funkcija medija da budu promatrači i regulatori društva, posebno političara - rekla je Nikolić.
Ona je ukazala da svaka prijetnja upućena novinarima ide u prilog onima koji su na vlasti, jer se na taj način proizvodi strah i obeshrabruje dalji rad.
- Da li vlast u tom trenutku ima veze sa tim ili nema apsolutno nije važno, važno je da novinar ostane zastrašen. Da li je zastrašen nekim drugim povodom ili zaista te prijetnje podstiče vlast to je druga tema. Svaka vlast je spora kada su u pitanju prijetnje novinarima, ne samo naša nego praktično svuda na svijetu, rijetke su zemlje u kojima se ti slučajevi brzo rješavaju, čak i neka ubistva novinara dugo ostanu neriješena i rijetko se ko time ozbiljno bavi, uvijek u pozadini ima još nešto - istakla je Nikolić.
Govoreći o sopstvenom iskustvu, navela je da je policija u njenom slučaju brzo završila svoj dio posla, ali da je izostala reakcija tužilaštva.
- Vrhovno državno tužilaštvo jeste donijelo obavezujuće uputstvo u slučaju napada na novinare, ali problem je iz mog iskustva i iz onoga sa čim sam se ja susretala u radu institucije, je apsolutna tromost administracije, u mom slučaju policija je jako brzo završila svoj dio posla, pronašla osobu koja joj je slala prijetnje smrću, iskomunicirala sa kolegama na međunarodnom nivou, obavila sve, ali je Osnovno državno tužilaštvo bilo to koje nije u tom trenutku ništa preduzimalo i znate kad su stvari pokrenule - onog trenutka kad sam ja javno rekla da više neću ići ni u tužilaštvo, ni u policiju da dajem izjave, da rade šta god hoće - kazala je Nikolić.
Ona je dodala da napredak Crne Gore na listi Reportera bez granica zavisi i od objektivnosti izvještavanja, odnosno od toga ko su izvjestioci, imajući u vidu brojne izazove i opasnosti sa kojima se novinari suočavaju.
- Tu su i formalne obaveze koje država ispunjava u smislu donošenja novih zakona, novih regulativa koje se pobrinu za ono što je Evropskoj uniji i međunarodnim partnerima najvažnije u našem poslu - pluralizam medija koji mora biti garantovan. Dešava se da nama pluralizam medija ne garantuje ni bezbjednost, ne garantuje ni to da će institucije odgovarati na naša pitanja, ne garantuje nam ni to da nas političari neće targetirati kao što jesu i u protekloj i svih prethodnih godina. Pluralizam medija je nešto što se formalno i u praksi garantuje i kroz određene dotacije države ka medijima, dominantno ka javnim servisima, a ono sa čim se mi susrećemo na terenu je nešto sasvim drugo - zaključila je Nikolić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na YouTube kanalu TV E.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Nikolić: Prijetnje koje dobijaju novinari idu na ruku vlastima, njima odgovara da je novinar zastrašen a slučaj neriješen

Jasno je da ne postoji jedinstven stav unutar koalicije Za budućnost Crne Gore, dok Milan Knežević aktuelizuje nacionalna pitanja i ostaje usamljen u podršci Aleksandru Vučiću, Andrija Mandić čuva navučeno lažno evropsko lice - rekla je gostujući u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, glavna i odgovorna urednica M portala Danica Nikolić.&nbsp;
Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, kaźe Nikolić, koje se gradi u Botunu je od najmodernijih postrojenja koje Crna Gora može da dobije u to postojenje ima kapacitete da opslužuje Podgoricu kao najveći grad u Crnoj Gori.&nbsp;
- &nbsp;Govorimo o najelementarnijim mogućim stvarima, o postojanju kanalizacije u sredini koja treba da bude civilizovana. Ta kanalizacija se ne odnosi samo na građane centra Podgorice, već i na same građane Botuna i vrlo vjerovatno i još nekih dijelova Zete koni će pripasti toj opštini nakon konačnog razgraničenja i to je jako zanimljiva činjenica - razgraničenje Opštine Zeta i Glavnog grada još uvijek nije završeno, tako da mi u ovom trenutku uopšte ne znamo kojoj opšti i pripada Botun, vrlo vjerovatno će pripasti Glavnom gradu, ispostaviće se da uopšte nije na teritoriji Opštine Zeta. Reakcije vlasti će i dalje biti, što je dobro za građane Crne Gore, uslovno na strani izgradnje kolektora, jer to je zaista nešto što su elementarni uslovi za život i kada je u pitanju higijena- rekla je Nikolić.
Podsjeća da se dijelovi vlasti, poput Vladislava Dajkovića i Milana Kneževića preko pitanja kolektora zapravo bave nacionalnim pitanjima i nije sigurna koliko je mudro, kako kaže, izjednačavati prečišćivač otpadnih voda sa nacionalnim pitanjem, jer je za bilo koju naciju ponižavajuće, ističe ona, to poistovjećivati.&nbsp;
Smatra da vladajuća većina zna šta su njene obaveze prema Evropskoj uniji i građanima Crne Gore, u prilog čemu je i izjava predsjednika Skupštine Andrije Mandića koji je rekao da će podržati, podsjeća ona, inicijative o nacionalnim pitanjima Milana Kneževića, ali kada za to dođe vrijeme.
- Nijesu jedinstveni i to nam je valjda sada jasno, Andrija Mandić čuva svoje pozicije koje je izgradio od izbora na mjesto predsjednika Skupštine Crne Gore, čuva to svoje nametnuto, odnosno navučeno, vrlo vjerovatno lažno, evropsko lice i tu nalazi zajedničku tačku sa ovim dijelom vlasti koju predstavljaju pokret Evropa sad i manjinske stranke i oni nemaju unutar same koalicije Za budućnost Crne Gore jedinstven stav. Milan Knežević će vjerovatno ostati usamljen i u tom dijelu i u dijelu podrške Aleksandru Vučiću u Srbiji, jer kao što smo vidjeli, Vučić ističe Kneževića, a Mandića ne- zaključila je Nikolić. 
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DVk4TkwIHXo0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Nikolić: Dok Knežević aktuelizuje nacionalna pitanja i ostaje usamljen u podršci Vučiću, Mandić čuva navučeno lažno evropsko lice

Književna zajednica „Vladimir Mijušković“ iz Nikšića, na zahtjev ćerke pokojnog pjesnika Vitomira Nikolića, povlači ovogodišnje planirano dodjeljivanje nagrade i više je neće dodjeljivati.
To je rasplet situacije oko nelegalne dodjele nagrade koja je prvobitno planirana za petak.&nbsp;
KZ „Vladimir Mijušković“ je u novembru, bez konsultacija sa Danicom Nikolić, ćerkom Vitomira Nikolića i jedinom nositeljkom autorskih prava na njegovo djelo, raspisala konkurs za dodjelu nagrade „Vitomir Nikolić“.
Nikolić je reagovala na raspisivanje konkursa i dodjelu nagrade koja nosi ime njenog oca, ukazujući na to da će spriječiti svaku vrstu zloupotrebe imena i djela Vitomira Nikolića za revizionističke ciljeve aktuelne vlasti.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.9316%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fnikolic-necete-ime-i-djelo-mog-oca-zloupotebljavati-za-vase-revizionisticke-ciljeve&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Nećete ime i djelo Vitomira Nikolića zloupotebljavati za vaše revizionističke ciljeve, nećete praviti nove bećirovske skandale po Crnoj Gori. Ostavićete moga oca, njegovo ime i djelo na miru zauvijek - poručila je, pored ostalog, Nikolić.
KZ „Vladimir Mijušković“ ove godine neće organizovati dodjelu nagrade zbog situacije koja je pratila čitav događaj, a danas će se i pisanim putem obavezati da na zahtjev kćerke pokojnog pjesnika Vitomira NIkolića više neće dodjelivati ovu nagradu.

KZ „Vladimir Mijušković“ odustaje od ovogodišnje dodjele nagrade „Vitomir Nikolić“

Da se nije blagovremeno oglasila u petak, predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević dodijelio bi nagradu koja nosi ime njenog oca, Vita Nikolića, što ona ne bi dozvolila ni u jednom životu, izjavila je glavna i odgovorna urednica M portala, Danica Nikolić, gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata na Televiziji E.
Nikolić je istakla da je dobro što se Književna zajednica „Vladimir Mijušković“ ograđuje od Opštine Nikšić i što u Opštini prepoznaje fašizam i revizionizam.&nbsp;
Međutim, prema njenim riječima, najvažnije je to što niko iz Književne zajednice nije obavijestio njenu porodicu da će se nagrada ponovo dodjeljivati.
Podsjetila je da je tokom ranijih dodjela nagrada aktivno učestvovala sa pokojnom majkom, jer su uvijek bile uredno obaviještene o sastavu žirija i dobitnicima.
- Zahtijevali su našu saglasnost da dobitnik nagrade ni na koji način ne ugrozi ugled i značaj imena mog oca i svega što je on u životu uradio. To ove godine nije ispoštovano! Sinoć sam imala dugu prepisku sa rukovodećim ljudima iz Književne zajednice. Kontaktirali su me tek nakon raspisanog konkursa, iako tvrde da su pokušavali da me dobiju ranije, što nije tačno. Slali su mi screenshotove poruka na aplikaciji koju ne koristim već desetak godina, pa me nije bilo moguće kontaktirati. Poenta je da nijesu tražili moju dozvolu da nagrada ponovo bude aktivirana, pokušali su nešto uraditi na podmukao način - kazala je Nikolić.
Prema njenim riječima, da se nije oglasila u petak, predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević uručio bi nagradu koja nosi ime njenog oca, što ona ne bi dozvolila ni u jednom životu.
Nikolić je istakla da se konsultovala sa advokatima i dobila pravni savjet o daljim koracima, koje će, kako tvrdi, preduzeti kako bi zaštitila ime Vita Nikolića.
<h2>Popovi nemaju šta da rade u državnim instiitucijama&nbsp;</h2>
Komentarišući situaciju u Državnom arhivu i namjeru da se dovedu volonteri iz Srpske pravoslavne crkve (SPC), Nikolić je kazala da SPC ne revidira samo istoriju, već i arhitekturu crnogorskih kulturnih dobara.
- Pogledajte samo Ostrog – kako izgleda sada, a kako je izgledao nekada. Pretvoren je u opšti vašar, bez smisla i reda, što primjećuju i strani stručnjaci koji dolaze ovdje i bave se kulturno-istorijskim spomenicima. Ulazak volontera popova u Državni arhiv sporan je sa više aspekata. Ova država je odvojena ne samo od SPC, već od svih vjerskih zajednica, što je ustavna kategorija. Oni nemaju šta da rade u državnim institucijama. Imamo dovoljno mladih, sposobnih i obrazovanih ljudi koji mogu volontirati i sticati iskustvo u ovakvim poslovima - naglasila je Nikolić.
Dodala je da bi ulazak volontera mogao dovesti do zloupotreba, pa bi to bio slučaj i sa arhivskom građom njenog čukundjeda, nekadašnjeg gradonačelnika Nikšića, koji je uredno arhivirao dokumente o izgradnji crkve u Ozrinicima.
<h2>Odbijanje žalbe u slučaju "državni udar" predstavljalo bi presedan i moglo uticati na političku situaciju u Crnoj Gori</h2>
Komentarišući žalbu SDT-a Apelacionom sudu na oslobađajuću presudu u slučaju poznatom kao „državni udar“, Nikolić je rekla da bi odbijanje žalbe predstavljalo presedan i moglo uticati na političku situaciju u Crnoj Gori.
- Ako Apelacioni sud usvoji žalbu, automatski bi se skidao poslanički imunitet nekih funkcionera i proces bi se morao nastaviti. Presudan faktor biće da li sud djeluje pod političkim uticajem ili pokazuje integritet, što sve češće primjećujemo kod sudija - istakla je Nikolić.
Na kraju, komentarišući informacije o agentu GRU-a Andreju Averjanovu, čije se ime dovodi u vezu sa pokušajem terorizma 2016. godine, Nikolić je rekla da njegova pogibija nije iznenađenje za ruske službe, koje imaju mnoge profilisane kadrove za slične operacije.
- Sve akcije u kojima je učestvovao uključuju imena Popova i Šišmakova, koje još uvijek traže neke države. To pokazuje sistem po kome GRU i ruske službe funkcionišu – formiraju ekipe od velikog povjerenja koje dijele zadatke - zaključila je Nikolić.

Nikolić: Preduzećemo sve korake i iz ove situacije izaći u korist imena Vita Nikolića

Književna zajednica „Vladimir Mijušković“ iz Nikšića, odgovorila je na reagovanje Danice Nikolić povodom dodjele nagrade koja nosi ime njenog oca, pjesnika Vitomira Vita Nikolića.
Podsjetimo, Nikolić je optužila „četnike iz nikšićke vlasti“ da dodjelom nagrade koja nosi ime njenoga oca žele da „operu svoje svakodnevne fašističke i četničke ispade“.&nbsp;
Iz Književne zajednice „Vladimir Mijušković“ su istakli da nagradu „Vitomir Vito Nikolić“ „nije ustanovila niti je dodjeljuje Opština Nikšić“, već da udruženje samostalno formira Žiri koja bira dobitnika. Napominju da je nagrada ustanovljena još 1995, ali da tokom više godina iz „objektivnih razloga“ nije dodjeljivana te da ju je do sada dobilo 10 istaknutih crnogorskih stvaralaca.
- Nagrada je definisana i Statutom i Pravilnikom o dodjeli nagrada i priznanja Književne zajednice, u kojem jasno stoji da se dodjeljuje za liriku crnogorskom autoru. Što se tiče sastava Žirija, on je uvijek bio nepoznat široj javnosti, sve do objavljivanja odluke o dobitniku nagrade, kako bi se izbjegao bilo kakav pritisak i uticaj na rad Žirija. Uvjeravamo Vas da je Žiri kompetentan, kao i svaki put dosad, i da se veoma vodi računa da ova prestižna nagrada ode u prave ruke. Takođe, kako ovo nije državna nagrada, sastav Žirija se ne objavljuje unaprijed. U reagovanju ste pomenuli kako je konkurs Književne zajednice „izmišljen“ i skoro pa „tajan“, što isto nije tačno. Svaki naš konkurs objavljen je u medijima, pa tako i ovaj, koji su crnogorski mediji objavili 16. novembra 2025. godine. Dalje, u vezi dobitnika nagrade Žiri još nije donio odluku, pa njegovo ime nije sakriveno, kako kažete, nego će Žiri zasijedati 23. decembra i objaviti odluku ko je dobitnik nagrade. Za sve ove godine koliko nagrada nije dodjeljivana nijeste se zapitali zašto se ne dodjeljuje, kontaktirali nekoga u Književnoj zajednici „Vladimir Mijušković“, ponudili pomoć- navodi se u odgovoru.&nbsp;
Kažu kako im je žao što Nikolić kao kćerka pjesnika koji je bio njihov član i prvi dobitnik nagrade „Zaloga“ dovodi Književnu zajednicu „Vladimir Mijušković“ u kontekst bilo koje politike.&nbsp;
- Književna zajednica „Vladimir Mijušković“ nikada nije radila tajno, nijesmo nikakva podmukla antidržavna organizacija, naprotiv! Ono što smo uradili za 58 godina postojanja ostaje kao kulturno dobro Crne Gore i Nikšića. Da ništa nijesmo uradili osim pokretanja znamenitih „Nikšićkih književnih susreta“ i objavili preko 650 naslova, bilo bi dovoljno, s obzirom na to da smo do skoro bili i bez prostora za rad. Tokom više od pola vijeka postojanja trudili smo se da se ne uprljamo politikom. U Zajednici koja broji preko 30 članova svih generacija ima različitih mišljenja o aktuelnim zbivanjima, što bi valjda trebalo da bude normalno, ali Književna zajednica „Vladimir Mijušković“ nije i neće nikad biti sredstvo za dnevnopolitička prepucavanja ni „ovih“ ni „onih“.Tokom svih ovih godina nikad nam se nije desilo da nam se lokalna vlast u Nikšiću miješa u donošenje odluka oko književnih nagrada, pa nije ni ova aktuelna. A pamtimo svačiju pomoć i podršku. Od ustanovljenja nagrade 1995. godine, koje je podržala porodica Nikolić, do danas, nikada niko nije reagovao na ovaj način, niti je osporavao naše pravo da dodijelimo nagradu koju smo ustanovili i koju iz objektivnih razloga nijesmo dodjeljivali duže vrijeme, tako da ovo nije nikakvo „obnavljanje“ ili ponovno ustanovljenje nagrade „Vito Nikolić“ iza kojeg stoje neke skrivene namjere“- ističe se u odgovoru.
Podsjećaju da su dosadašnji dobitnici ove nagrade: Dušan Govedarica, Dragomir Brajković, Đoko Mijanović, Vukman Otašević, Miodrag Tripković, Milo Kralj, Zoran Kostić, Spasoje Bajović, Pavle Goranović i Mladen Lompar.
- Na kraju, vjerujemo da Vam je jasnija naša uloga u dodjeli nagrade „Vitomir Vito Nikolić“, da nijesmo ničiji eksponenti, da ne koristimo i ne zloupotrebljavamo ime i djelo Vašeg oca, jer misija Književne zajednice „Vladimir Mijušković“ nije revizionistička i dnevnopolitička, već razvoj i afirmacija crnogorske književnosti, kojoj svakako pripada i Vito Nikolić. Želimo Vam sve najbolje i povodom ovoga se Književna zajednica „Vladimir Mijušković“ više neće oglašavati- zaključuje se u odgovoru Nikolić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.9316%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fnikolic-necete-ime-i-djelo-mog-oca-zloupotebljavati-za-vase-revizionisticke-ciljeve&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Književna zajednica „Vladimir Mijušković“ odgovorila Nikolić: Vlast u Nikšiću nikada nam se nije miješala u dodjeljivanje nagrada

Nećete ime i djelo Vitomira Nikolića zloupotebljavati za vaše revizionističke ciljeve, nećete praviti nove bećirovske skandale po Crnoj Gori. Ostavićete moga oca, njegovo ime i djelo na miru zauvijek - poručila je kćerka pjesnika Danica Nikolić u reagovanju povodm dodjelu nagrade koja nosi njegovo ime.&nbsp;
Kako ističe, četnici iz nikšićke vlasti opet tajno i podmuklo, kao što samo oni umiju, pokušavaju da prisvoje Vitomira Nikolića - ovog puta dodjelom nagrade koja nosi njegovo ime.&nbsp;
- Izmislili su konkurs Književne zajednice "Vladimir Mijušković", skriven od najvećeg dijela javnosti, kao što su sakrili sastav žirija i dobitnika "nagrade". Ništa vi nećete dodjeljivati sa imenom Vitomira Nikolića. Ne može - poručila je Nikolić.&nbsp;
Dodaje da su se sjetili samo zato što im ime i djelo Vitomira Nikolića trebaju da operu svoje svakodnevne fašističke i četničke ispade, te da njega prikažu kao "svoga".
- Da izlažirate njegovu biografiju kao što ste bezbroj puta pokušali i dalje pokušavate, da prećutite "Noć sa Dubrovnikom" kao da se nikad nije desila, da poništite njegov antiratni angažman i antifašističku tradiciju čitave jedne porodice, da "dokažete" da nije bio Crnogorac i crnogorski pjesnik, da ga uprljate svim onim što svakodnevno radite na razgradnji države, izazivanju međunacionalne i međuvjerske mržnje... Ne može. Prije svega ne može jer ste Vitomir Nikolić i vi, bando izdajnička, dvije galaksije koje se ni za milijardu godina neće dodirnuti. Vaši ideološki preci su od njega napravili ratno siroče i ne postoji način da njegovo ime bude u istom korpusu sa vama - ističe Nikolić.&nbsp;
Ne može, kako dodaje, zato što su opet pokušali da mimo konsultacije sa mjom kao jedinim nosiocem autorskih prava na djela Vitomira Nikolića, a samim tim i nosiocem prava na poštovanje djela i moralnih prava (Zakon o autorskom i srodnim pravima), zloupotrijebe njegovo ime i djelo za svoje prljave ideološke rabote.&nbsp;
- Niti ste me obavijestili o konkursu i o dodjeli nagrade, niti pitali za dozvolu, niti na bilo koji način pokušali (svakako ne biste uspjeli) da me uključite u rad nepoznatog žirija, komisije ili čega već. Sram vas bilo. Da je živ, prezirao bi vas jednako kao što je prezirao vašeg idola Rista Radovića i mijenjao bi program na televiziji kada se pojavite. Gonio bi vas za svaku laž i krivotvorenje njegove biografije koje ste pokušali da plasirate. Došao bi lično da vam pljune na konkurs i nagradu, taman da na nju stavite njegovu sliku u prirodnoj veličini - naglasila je Nikolić.&nbsp;
A pošto on ne može da dođe jer, kako navodi, leži mrtav dobrano zahvaljujući tome što su njihovi "ratni drugovi" razarali njegov rodni Mostar, voljeno Sarajevo i gospodin Grad Dubrovnik, doći će ona.&nbsp;
- Da vidim šta ćete da uradite. Vidimo se u petak u Nikšiću - poručila je Nikolić..

Nikolić: Nećete ime i djelo mog oca zloupotebljavati za vaše revizionističke ciljeve

Glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović kazao je da je Izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore najsličniji slici Dorijana Greja jer ono što ima u tom dokumentu, ne postoji u realnosti.
- &nbsp;Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je targetiralo pet novinara, samo zato što smo kontaktirali SDT, što bi trebalo da bude naš prioritetni zadatak kao novinara. Od osam medija šest urednika je pisalo pismo ambasadama. Osim što nas je Johan Satler pozvao na razgovor, ostali nijesu dali odgovor. Ako novinarima ugrozite integritet, ugrožavate mu egzistenciju - ocijenio je Đuranović na panelu "Značaj slobode medija u savremenome svijetu" u okviru Cetinjskog foruma.
Glavni i odgovorni urednik Antene M Darko Šuković kazao je da je na sceni proces čiji je konačni cilj namjera da se umjesto ogoljene represije ide na pokušaj osporavanja, negiranja ljudskog i profesionalnog integriteta.
- Prvi put se taj cilj pokušava postići angažovanjem institucija. Desiće se već u ponedjeljak da u Skupštini budu izabrani dvoje sudija Ustavnog suda i kad se to desi Crna Gora će dobiti aplauze iz Brisela. Takođe će jedan politički subjekt imati većinu u Ustavnom sudu Crne Gore. Troje sudija Osnovnog suda postaće sudije Ustavnog suda, dakle nije potreban niko ko ima integritet, a koji će kontrolisati rad vlasti. DF će imati zaokruženu kontrolu Ustavnog suda - kazao je Šuković.
Glavna i odgovorna urednica portala Standard Jasmina Muminović navodi da je, nakon svih pokušaja destrukcije, napravljena konstrukcija kriminalne hobotnice.
- Iako još uvijek ne znamo u kom smislu smo mi učestvovali u tome. Ovaj slučaj je imao tri jasna cilja. Da nam nanese reputacionu šetetu, da nas finansijski unište - istakla je ona.
Glavna i odgovorna urednica M portala Danica Nikolić kaže da se govori o predmetu koji je amaterski napisan, te da on služi za kompromitaciju medija.
- Na početku smo vrlo teško i bolnog procesa - kazala je Nikolić.
Izvršni direktor NVO „35mm“ Darko Ivanović navodi da se on u pomenutom predmetu pominje zato što je "nagazio" na aktuelnu političku garnituru.
- Živimo u vremenu kad političari misle da medije mogu staviti pod svoje "šape", i to rade strukture koje su došle na talasima promjena - kazao je Ivanović.

1250x600

1084x550

Đuranović: Izvještaj EK najsličniji slici Dorijana Greja, ono što ima u njemu ne postoji u realnosti; Šuković: DF će zaokružiti kontrolu nad Ustavnim sudom

Legalizacija limenog objekta na Rumiji &nbsp;je još jedan dokaz da aktuelna vlast postupa po nalogu Srpske pravoslavne crkve (SPC), poručila je glavna i odgovorna urednica M portala Danica Nikolić. - To vam je još jedan pokazatelj da ova vlast radi po nalogu SPC, i da ono što SPC istakne kao svoju želju i potrebu, izvršna vlast to sprovede. Taj limeni objekat nije crkva. Ko se popeo na Rumiju zna da nije u pitanju nikakav vjerski objekat, da tamo nema vjernika, niti uslova da tu bude sveštenstva i da se obavljaju bilo kakvi obredi – kazala je Nikolić u emisiji "24 sata" na Televiziji E. Prema njenim riječima, riječ je o izmišljenom i nametnutom narativu koji se godinama pokušava predstaviti kao vjersko pitanje. - To je jedna izmišljotina i narativ koji se vještački održava već dvadesetak godina od njenog postavljanja, kao da se tamo dešava neko čudo - ne dešava se apsolutno ništa. Ko se popeo tamo zna da se ne dešava ništa - istakla je Nikolić. Ona je upozorila da će eventualna legalizacija tog objekta predstavljati novi udar na multivjerski i multikulturni sklad u Crnoj Gori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241224211232_aa1a1276cd409b5c81540e23cf0cac9927024c82031fc312935025141944d86f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241224211232_aa1a1276cd409b5c81540e23cf0cac9927024c82031fc312935025141944d86f" data-rendition-name="original" width="1050" height="508" loading="lazy" alt="Danica Nikolić"> <figcaption>Danica Nikolić(Photo: Televizija E - stop kadar)</figcaption> </figure>  - Taj će objekat biti legalizovan i time će, naravno, biti narušen sklad koji smo godinama gradili. Znamo priču o tradiciji iznošenja krsta na Rumiju i koliko je ta tradicija bila simbol zajedništva. Ovo će biti još jedan trenutak kada će taj sklad biti narušen, uz sve ono na čemu se već predano radi - poručila je Nikolić. Govoreći o širem kontekstu, Nikolić je ukazala da se u Crnoj Gori odvija kontinuirani proces urušavanja građanskog društva kroz, kako je rekla, male ali sistemske pomake. - To je priča o vraćanju kapele na Lovćen, o reviziji istorijskih činjenica, o spomeniku Pavlu Đurišiću koji se, zahvaljujući sudskim instancama, ne uklanja. Svjedoci smo i porasta islamofobije, ksenofobije i fašizma koje smo gledali na ulicama nakon poziva da se neko obračuna sa turskim državljanima. Kada sve to spojimo u jednu sliku, vidimo kako se predano radi na urušavanju koncepta građanske države - istakla je Nikolić. Zaključila je da se time ne samo potkopavaju vrijednosti Crne Gore kao multietničke i sekularne države, već i standardi koje promoviše Evropska unija. - Sve te „male“ stvari koje se možda čine nevažnim u svakodnevnom životu dio su iste politike - politike koja urušava Crnu Goru onakvu kakvu žele njeni građani i kakvu očekuje Evropska unija -poručila je Nikolić.

Vjera Ljuljđuraj

Legalizacija limenog objekta na Rumiji još jedan dokaz da aktuelna vlast postupa po nalogu SPC

Glavna i odgovorna urednica M portala, Danica Nikolić, u emisiji 24 sata na Televiziji E istakla je da je u najnovijem izvještaju Evropske unije o Crnoj Gori, prvi put u Poglavlju 24 - koje se odnosi na pravdu, slobodu i bezbjednost korišćen termin „nazadovanje“.
- Ono što je karakteristično, a što vlast ne pominje jer im nije u interesu, jeste da se u poglavlju koje se bavi ključnim pregovaračkim pitanjima prvi put koristi ovaj termin. Izvještaji, ne samo ovaj, nego svi koji budu slijedili do članstva Crne Gore u punopravnom članstvu EU, biće sve oštriji. Retorika EU se zaoštrava i, iako zadržava diplomatski ton, upozorenja postaju sve konkretnija,“ rekla je Nikolić.
Posebnu pažnju, podsjeća Nikolić, izvještaj obraća na sektor bezbjednosti i pritiske na medije.
- U dijelu koji se odnosi na medije, nalaze se otvorene kritike upućene čelnicima sektora bezbjednosti zbog pritiska na medije. Kada čitate taj izvještaj, tu su portretisani čelni ljudi sektora bezbjednosti i Demokrata. Govorim konkretno o ministru Draganu Krapoviću i šefu poslaničkog kluba Demokrata Borisu Bogdanoviću. Ne pominju im se imena i neće ni biti pomenuta, ali oni su portretisani kroz taj izvještaj zbog retorike koju su koristili kada su mediji u pitanju i zbog pritisaka koje su vršili na medije u prethodnom periodu - istakla je Nikolić.&nbsp;
<h2>Proces članstva Crne Gore u EU - realni rokovi i izazovi</h2>
Nikolić je naglasila da je trenutna retorika vlasti o punopravnom članstvu 2028. godine preuranjena.
- &nbsp;To je proces koji može da potraje jako dugo, na koji može da utiče svaka država pojedinačno - kao što je bio slučaj kada je Hrvatska ulazila u EU, čiji je prvi susjed Slovenija dosta držala na stendbaju njihovo punopravno članstvo. Naravno, stvari su se na kraju riješile, ali takođe moram podsjetiti da je Hrvatska u EU ušla pod mnogo lakšim pregovaračkim uslovima nego što je to slučaj sa Crnom Gorom i ostalim državama kandidatkinjama koje su danas u opticaju za punopravno članstvo - objasnila je Nikolić.
Prema njenim riječima, administrativni i zakonodavni uslovi - uključujući usvajanje zakona, uredbi i prilagođavanje evropskom zakonodavnom sistemu mogu biti ispunjeni do 2028. godine, ali to ne garantuje automatsko članstvo.&nbsp;
Više pažnje, naglašava Nikolić, mora biti posvećeno benefitima članstva za građane Crne Gore, umjesto da se fokus stavlja isključivo na formalno ispunjavanje uslova.
- Nijesam sigurna, ali administrativni uslovi - usvajanje zakona, uredbi, prilagođavanje evropskom sistemu, zakonodavnom okviru itd. – moguće je da budu ispunjeni do 2028. uz veliko insistiranje EU, jer je Briselu jako stalo da u ovom trenutku pokaže da proces pridruživanja nije mrtav. Oni priželjkuju, kako ja volim da kažem, da Evropa pokaže da su Crna Gora i dalje poželjno društvo za članstvo. Što se tiče benefita, meni se čini da se mnogo više mora govoriti o benefitima iz pozicije građanina, iz pozicije svih onih koji žive u Crnoj Gori – šta će oni dobiti članstvom u EU, nego o tome da li je sama država ispunila uslove. Ona će ih ispuniti; pod pritiskom Brisela moraće da ispuni te uslove, i sada smo već preduboko u tom procesu da bismo mogli da se vratimo nazad - dodala je Nikolić.&nbsp;
<h2>Bečićevo "nijesam ništa učinio"&nbsp;</h2>
Nikolić je govorila o izjavi potpredsjednika Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Alekse Bečića za jedan hrvatski medij.
- Jasno je iz pitanja, tek kad pročitate i Bečićeve odgovore da je taj intervju dogovoren unaprijed. Ne znam da li je plaćen, ali je definitivno urađen onako kako je Bečićeva partija priželjkivala -sveden na mjeru marketinga. Jer imate u odgovoru na prvo pitanje koje se tiče statusa non grata da on ništa nije učinio. Ne, nije on učinio, jesu ljudi iz partije na čijem je on čelu, jesu ljudi iz vlade čiji je on potpredsjednik i ono gdje su počeli svi problemi sa Hrvatskom je bilo usvajanje Deklaracije o genocidu u Jasenovcu, Bečićeva partija je tada glasala za tu deklaraciju - pojasnila je Nikolić.&nbsp;
Nije tačno, ističe Nikolić, da nije ništa uradio, vrlo je aktivno doprinosio pogoršanju odnosa, ne izjavama i direktnim djelovanjem, nego prećutkivanjem stvari koje su radili njegovi partijski drugovi.&nbsp;
- U prvom redu Krapović, pa za njim i svi ostali. On kao potpredsjednik Vlade, i kao bivši predsjednik Skupštine, jedna od najodgovornijih osoba u ovoj državi - makar bi trebalo tako da bude - ne može na takva pitanja da odgovara rečenicama „nijesam ja ništa uradio“ - ukazuje Nikolić.&nbsp;
Prema njenim riječima, uopšte nije u pitanju on personalno, nije ni Hrvatska njemu uvela status nepoželjne osobe zbog njega lično.
- Dakle, nije u pitanju on lično, nego on kao personifikacija politike koju on predstavlja. To je ono što se u budućem članstvu CG u EU ne može dešavati. Takve politike jednostavno nijesu prihvatljive kada je u pitanju zaoštravanje odnosa sa susjedima - navela je Nikolić.&nbsp;
<h2>Vlast odsječena od realnosti&nbsp;</h2>
Glavna i odgovorna urednica M portala osvrnula se i na ponašanje poslanika u vezi sa socijalnim pitanjima, ističući kontradiktorne odluke vlasti.
- Podsjetiću vas, istoga dana kada se nije glasalo za povećanje dječijih dodataka, ti isti poslanici koji nijesu digli ruke za povećanje dječijih dodataka digli su ruke da sami sebi povećaju plate za 600 eura, u prosjeku – nekom manje, nekom više - kazala je Nikolić.
Ona je dodala da takva odluka pokazuje bahatost, elementarno nevaspitanje i odsječenost od realnosti svijeta u kojem živimo.
Nikolić je naglasila i važnost kontakta političara s građanima.
- Ko god se bavi bilo kojom vrstom posla koja podrazumijeva kontekst s ljudima, kao što je novinarstvo ili politika, mora imati kontakt sa građanima svih slojeva kako bi stekao realnu predstavu o tome kako građani žive. Građani žive izuzetno loše, ne samo oni sa najnižeg sloja - najsiromašniji su uvijek najugroženiji, dodatno pogođeni inflacijom i divljanjem cijena, dok vlast ne preduzima ništa da im olakša položaj - istakla je Nikolić.&nbsp;
Urednica je posebno istakla situaciju penzionera gdje naglašava da shvata penzionere koji su zadovoljni nekim povećanjima koja je Vlada Spajića na početku mandata dala.&nbsp;
- Ali bilo bi dobro da razmisle gdje to povećanje odlazi - u ovom trenutku odlazi na ono što je za tu kategoriju stanovništva prioritet - zdravstvo. Nemamo više doprinose koji idu u Fond za zdravstvo, vidimo da postoje razni problemi, uključujući smjenu direktora, i sve više novca odvajamo od svojih primanja jer nemamo ono što nam je država donedavno garantovala - dobru ili prosječno dobru zdravstvenu zaštitu - zaključila je Nikolić.&nbsp;

Nikolić: Čelni ljudi sektora bezbjednosti i Demokrata portretisani u izvještaju EU zbog pritisaka na medije

Iako najnapredniji kandidat za članstvo, Crna Gora usporava u dva najvažnija poglavlja na putu ka člastvu u Evropskoj uniji - 23 i 24. Evropska komisija u Izvještaju je zabilježila i napade javnih ličnosti, prije svega predstavnika političkih partija na slobodu medija i angažman civilnog društva u Crnoj Gori. Sagovornici Televizije E kažu da su Crnoj Gori, umjesto formalnih, potrebne suštinske reforme.
<h2>Zadovoljstvo i oprez</h2>
Direktorica CEDEM-a Nevenka Vuksanović kazala je da to što je EK konstatovala trud u određenim pregovaračkim poglavljima, ne znači da je Crna Gora pokazala spremnost u svim ili da do kraja 2026. zatvori sva poglavlja. 
- Biće da se negdje balansira između tehničke spremnosti, da mi tehnički zatvorimo sva poglavlja, a sa druge strane politička spremnost i volja koja je dvojaka – volja naših političkih aktera, naših institucija, a sa druge strane politička spremnost Evropske unije - rekla je Vuksanović za TV E.
Evidentno je, ističe ona, da je ono u čemu će se mjeriti postignuće poglavlja 23 i 24. 
- I mi negdje jesmo dobili tezu da je Crna Gora u prethodnom izvještaju bila bolja, ali da je generalno pokazala spremnost. Suština je da se napredak u tim poglavljima ne mjere brojem zakona koje ćete donijeti, već stvarnim rezultatima - poručila je Vuksanović.
Iz vladajućih partija ne kriju zadovoljstvo povodom pozitivnih ocjena Evropske komisije. Svjesni su, kažu, i izazova.
- U suštini izvještaj je pozitivan, Crna Gora je najnaprednija zemlja kandidat. Sasvim je normalno da nijesmo sve uspjeli da uradimo, to ne treba kriti od građana, ali svakako kao odgovorna vlast treba što prije da krenemo u rješavanje tih problema - ocijenio je za TV E poslanik Socijalističke narodne partije (SNP) Bogdan Božović.
<h2>Evidentiran pritisak političara na medije i novinare</h2>
Stvarne rezultate Brisel očekuje i kada je riječ o suzbijanju verbalnih napada ka novinarima i civilnom sektoru, a koji dolaze od predstavnika političkih partija, a često i zvaničnika iz sektora bezbjednosti i odbrane. 
- Veoma je važno da se ovo dogodilo. Dakle, da u Izvještaju EK imamo evidentiran pritisak političara na medije i novinare, posebno na grupu medija kojoj pripadamo i vi i mi. Dakle, iz Izvještaja jasno čitamo na koga se to precizno odnosi. EK očigledno skreće pažnju poslanicima, funkcionerima, ministrima jedne partije, konkretno Demokratske Crne Gore, da su takvi pritisci i takve prozivke na račun medija neprihvatljive - kazala je za TV E Danica Nikolić, urednica M portala.
U izvještaju se navodi da su potrebni jači mehanizmi zaštite istraživačkog novinarstva i civilnog društva. To je, smatra Nikolić, svojevrsno ohrabrenje, ali situacija u Crnoj Gori, ukazuje na ozbiljnije pritiske.
- To je oštro upozorenje onima koji su pokušavali da izvrše pritisak na medije, koji su pokušavali tim pritiscima da neke medije, čak i ugase. Ne samo tim pritiscima, nego brojnim tužbama, tzv. slap tužbama i svim onim sto podrazumijeva djelovanje vlasti prema medijima koji im nijesu naklonjeni i koje oni smatraju neprijateljskim, kao što je u slučaju grupe medija, gdje se vlast direktno preko svojih ljudi, preko institucija kojima upravlja, preko SDT- a pokušava osvetiti ili ih na neki način dovesti u poziciju da se bore za opstanak, da budu ugašeni - ocijenila je Nikolić.
<h2>Vanjska politika izazov</h2>
U Izvještaju se konstatuje da korupcija i dalje postoji u mnogim sektorima, a epilog priče o izgradnji sistema za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu u velikoj mjeri uticaće i na poglavlje 27 – koje se odnosi na životnu sredinu. Sagovornici Televizije E kažu i da je poglavlje 31, koje se odnosi na vanjsku i bezbjednosnu politiku biti izazovno zbog otvorenih pitanja sa susjednom Hrvatskom.
- Geopolitički momenat je veoma bitan. To je ključni razlog zašto je Crna Gora napredovala. Nijesmo mi napredovali što smo odjednom postigli ne znam kakv bum u našim reformama, već je EU morala da svoju najprogresivniju kariku, a to je politika proširenja, održi je živom i da pokaže da ta politika i dalje ima smisla - kazala je Vuksanović.
Takav trenutak, ukazuju sagovornici TV E, Crna Gora mora znati da iskoristi, ističući da samo članstvo nije cilj, već suštinsko prihvatanje vrijednosti i principa na kojima se Evropska unija temelji.

Napredak na papiru, problemi u praksi: Crnoj Gori umjesto formalnih potrebne suštinske reforme

Potpredsjednik Liberalne partije i predstavnik Evropskog saveza amar Borančić kazao je da zvanični nalog Vlade Srbije na najavu da će Crna Gora biti sljedeća članica EU, reaguje kao uvrijeđena tinejdžerka u srednjoj školi. 
- Komedija od ćacija, ali makar je jasnije odakle duva vjetar u glavama naših domaćih ćacija i odakle stižu instrukcije za destabilizaciju Crne Gore - naveo je Boračnić na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fammarborancic%2Fstatus%2F2016899556902895660%3Fs%3D46&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Na zvaničnom nalogu „Serbia in English“, koji vodi Kancelarija za javnu i kulturnu diplomatiju Vlade Republike Srbije, objavljen je sadržaj koji se odnosi na jezičku politiku Crne Gore.
U objavi na mreži X, uz video-snimak na kojem se vidi mim sa animiranim likom Homerom Simpsonom, navodi se da Crna Gora ne priznaje srpski jezik kojim, govori 43 odsto građana, te da je riječ o „jeziku većine prema posljednjem popisu“.
- Poštovanje prava većinskog jezika je takođe EU vrijednost zar ne - piše u objavi naloga Vlade Srbije koja se naslanja na objavu informacije o zatvaranju 13 poglavlja Crne Gore u pregovorima sa EU.

Borančić: Komedija od ćacija, jasno odakle stižu instrukcije za destabilizaciju Crne Gore

Evropska komisija (EK) razmatra mogućnost pronalaženja rješenja za određene kategorije profesionalnih radnika iz trećih zemalja, uključujući i vozače kamiona, ali još nema konkretno rješenje koje bi omogućilo duži boravak u Šengenskoj zoni.
- Svjesni smo zabrinutosti prevoznika sa Zapadnog Balkana i mislim da je bitno da se kaže da kada govorimo o sistemu ulaska i izlaska ne postoje novi zahtjevi po pitanju dužine boravka u Šengenu - rekla je novinarima u Briselu potpredsjednica Evropske komisije Hana Virkunen i dodala da pravila za ulazak i izlazak iz Šengena za sada ostaju ista.
Virkunen je rekla i da se sa sličnim problemima suočavaju i sportisti i umjetnici koji idu na turneje.
- U novoj viznoj strategiji bavimo se i ovim problemima. Stoga predlažemo da razmotrimo veću fleksibilnost, bez ugrožavanja bezbjednosti - izjavila je ona.
U danas usvojenoj viznoj strategiji Evropske komisije navodi se da će ta institucija blisko sarađivati sa državama članicama kako bi pronašla "pragmatična rješenja" za prilagođavanje produženih kratkoročnih boravaka odabranim kategorijama državljana trećih zemalja, uz obezbjeđivanje bezbjednosnih i ekonomskih koristi za Uniju, kao i pravne sigurnosti za putnike.
U strategiji se takođe navodi da će se, u cilju pronalaženja ovih pragmatičnih rješenja, između ostalog razmotriti i mogućnost uvođenja novog zakonodavstva na nivou EU, sa posebnim pravilima za produženi kratkoročni boravak.
- U tom kontekstu, Komisija će preispitati uticaj postojećih bilateralnih sporazuma koji omogućavaju produženi boravak, s ciljem njihovog postepenog ukidanja - navodi se u strategiji.
U usvojenoj strategiji priznaje se da je određenim kategorijama radnika potreban boravak duži od 90 dana u okviru perioda od 180 dana, koliko je trenutno dozvoljeno šengenskim pravilima.
Riječ je o kategorijama koje se u velikoj mjeri oslanjaju na mobilnost, poput turnejskih umjetnika, sportista ili vozača kamiona, kojima je potrebno da duže borave unutar Šengenske zone, bez potrebe za dozvolom boravka ili prebivališta.
- Ovo stvara složen sistem, dodatno komplikovan postojanjem bilateralnih sporazuma koje su neke države članice zaključile pre stupanja na snagu šengenske pravne tekovine. Ti sporazumi omogućavaju državljanima određenih trećih zemalja boravak duži od 90 dana, ali samo na teritoriji konkretne države članice, čime se podriva jedinstvena primjena šengenskog pravnog okvira - navodi se u dokumentu Evropske komisije.

EK još nema konkretno rješenje koje bi omogućilo duži boravak u Šengenskoj zoni

Potpredsjednik Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Milun Zogović saopštio je da će on i njegova partijska kolegenica i ministarka saobraćaja Maja Vukićević sjutra na sjednici predsjedništva Demokratske narodne partije (DNP) podnijeti ostavke.
- Sjutra ćemo u 12 sati imati sjednicu predsjedništva DNP na kojoj ćemo ispuniti ono što smo obećali građanima. Sjutra ćemo podnijeti ostavke na funkcije ministara i potpredsjednika Vlade Crne Gore - naveo je Zogović na pres konferenciji koja je održana nakon sjednice Vlade Crne Gore tokom koje premijer Milojko Spajić nije dozvolio da se glasa o zahtjevima kojima su planirali da uslove ostanak u Vladi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvlada-odbila-da-se-bavi-zahtjevima-dnp-a-spajic-ponovio-da-je-adresa-skupstina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Premijer Spajić je, kako je rekao Zogović, na otvaranju sjednice zauzeo stav i istakao da ovom inicijativom treba da se bavi Skupština a ne Vlada Crne Gore.
U incijativi DNP-a koja je upućena Vladi oni su tražili ustavno normiranje srpskog jezika kao službenog; Zakonsko normiranje dvojnog državljanstva; Zakonsko normiranje istorijske trobojke; njena upotreba i isticanje; Sveobuhvatan dijalog Glavnog grada, Opštine Zeta i mještana Botuna u pravcu pronalaženja kompromisnog rješenja koje bi rezultiralo Lex specialisom. 
- Ova inicijativa u potpunosti je utemeljena u Koalicionom sporazumu, Barometru 28, pravnim tekovinama Evropske unije zasnovanim na jednakosti i inkluziji, a ne isključivanju i diskriminaciji. Duboko uvjereni da je Crnoj Gori neophodan dijalog i pomirenje, uvažavajući društveno-političku realnost, istorijski kontinuitet i identitetski pluralizam, smatramo da će usvajanjem ove inicijative Vlada Crne Gore dati ključni doprinos EU integracijama i trajnom prevazilaženju podjela - navodi se u inicijativi Zogovića i Vukićević.
Spajić je, prema informacijama TV E, na današnjoj sjednici rekao da je za Vladu Crne Gore priča o Botunu završena i da će se okrenuti novim projektima gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda na teritoriji Crne Gore. Ponovio je, kako nam je rečeno, da je za identitetska pitanja nadležna Skupština Crne Gore i da se Vlada time neće iscrpljivati.
Što se tiče Botuna, kako je Spajić naglasio, Pokret Evropa sad (PES), a time i Vlada, će podržati da se kroz parlament ojačaju garancije koje su Glavni grad Podgorica i Vlada dali Botunjanima.
Spajić je i prije današnje sjednice kazao da je Skupština Crne Gore mjesto za pokretanje inicijative o srpskom jeziku i njeno razmatranje, uz uključivanje svih zainteresovanih aktera - ne samo parlamentarnih, već i društvenih, stručnih i akademskih činilaca.
- Potpuno je razumljiva legitimna težnja najzastupljenije jezičke zajednice u Crnoj Gori da se pokrene pitanje statusa srpskog jezika. Iako je evropski put prioritet iznad svih ostalih, sve značajne teme zaslužuje punu pažnju i odgovoran pristup - naveo je Spajić na mreži Iks (bivši Tviter).
Upravo takav pristup, kako je rekao, predviđen je Barometrom 26, oko kojeg su se saglasile sve parlamentarne stranke u Crnoj Gori. &nbsp;&nbsp;
S druge strane, Spajić kaže da pitanje izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu predstavlja civilizacijsko i ekološko pitanje, te da ga ne treba dovoditi u vezu sa kulturno-identitetskim temama.&nbsp;
- Vlada je dala jasne i precizne garancije koje štite svakog građanina Botuna i cijele Zete, što dodatno potvrđuje održivost ovog projekta. Riječ je o samo jednom od 32 postrojenja koja planiramo da izgradimo do kraja 2035. godine kako bismo ispunili ekološke standarde koji podrazumijevaju članstvo u Evropskoj uniji - istakao je Spajić.
Premijer poručuje da ucjenjivački model saradnje neće biti dozvoljen nijednoj političkoj strukturi u aktuelnoj većini.
- A o vitalnom interesima Crne Gore će se odlučivati isključivo u našoj zemlji - zaključio je Spajić.
Iz DNP-a su ranije poručili da ostaju spremni za dijalog, ali da nema trgovine ideološkim i programskim principima.
- DNP nije u Vladi zbog fotelja, već zbog građana koji su nam dali povjerenje na parlamentarnim izborima 2023. godine. Ukoliko naše inicijative budu odbijene, bez zadrške ćemo napustiti Vladu - poručili su iz te partije.

Zogović: Vukićević i ja sjutra podnosimo ostavke

U Informativnoj emisiji 24 sata, na Televiziji E, u 19 sati pogledajte:
Tema dana: Ko je odgovoran za bjekstvo Medenice?
- Prebacivanje odgovornosti za bjekstvo Miloša Medenice&nbsp;
- Vlada i zahtjevi DNP-a
- Saslušanje izvršne direktorice portala Standard Jasmine Muminović
- Ukrajina ponovo meta ruskih napada
Informativnu emisiju večeras vodi Itana Kaluđerović.
Gost Informativne emisije 24 sata je Christo Grozev, istraživački novinar- Tim Bellingcat.

Tag: danica-nikolic