Nikolić: Bez obzira što će Mandić i dalje biti veliki obožavalac Mladića i Karadžića, moraće da obilježava Međunarodni dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici

Vlada i Skupština Crne Gore moraće da donesu odluku kojom će se 11. jul obilježavati kao Međunarodni dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, poručila je urednica M portala Danica Nikolić, gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E.

Ona smatra da će predsjednik Skupštine Andrija Mandić, zajedno sa svojim političkim istomišljenicima, morati da prihvati činjenicu da će se Dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici obilježavati u Crnoj Gori, kao i da postoje pravosnažne presude Međunarodnog suda u Hagu kojima je utvrđeno da je u Srebrenici 11. jula 1995. godine počinjen genocid u kojem je ubijeno više od 8.000 ljudi.

– Bez obzira na to što će Andrija Mandić i dalje biti veliki obožavalac Ratka Mladića, Radovana Karadžića i svih ostalih koji su učestvovali u kreiranju i izvršenju genocida u Srebrenici, taj datum će morati da obilježava ukoliko želi da ostane na poziciji predsjednika Skupštine. Na to će ga obavezivati ne samo međunarodne presude, već i međunarodni pritisak kojem on već izvjesno vrijeme podliježe, zbog čega mijenja politički kurs – rekla je Nikolić.

Govoreći o sporazumu vlasti i opozicije postignutom uoči glasanja o ustavnim reformama, Nikolić smatra da su predstavnici vladajuće većine politički gubitnici, imajući u vidu njihove ranije stavove i izjave.

Podsjetila je da su zahtjevi opozicije bili realni i da nije postojalo ništa sporno zbog čega platforma opozicije ne bi bila prihvaćena.

– Apsolutni pobjednik je opozicija, koja je uspjela da najveći dio svojih zahtjeva prema vladajućoj strukturi ugradi u sporazum, uz garanciju da će njegova primjena biti pod nadzorom Evropske unije prije ulaska u završnicu procesa. Već smo u godini pred izbore, pa se može reći da je politička kampanja praktično počela, ali koliko sam razumjela, upravo je Evropska unija garant da će ovaj sporazum biti sproveden do kraja – istakla je Nikolić.

Komentarišući odnose vlasti u Crnoj Gori sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, Nikolić je ocijenila da je zvanični Beograd godinama pružao političku, logističku i finansijsku podršku partijama koje danas čine vlast u Crnoj Gori.

– Dobijali su novac, logistiku, postoje fotografije ljudi iz opštinskih odbora SNS-a koji su učestvovali u kampanjama uoči lokalnih izbora u Nikšiću, prije toga na parlamentarnim izborima 2020. godine i tokom brojnih drugih političkih procesa u Crnoj Gori. Njegovi saradnici, poput Vladimira Mandića, donosili su, doslovno, džakove novca, računarsku opremu, zastave Srbije i sve što je bilo potrebno za vođenje političkih kampanja – kazala je Nikolić.

Ona smatra da dio prosrpskih političkih partija u Crnoj Gori postepeno okreće leđa Aleksandru Vučiću, dok mu, kako kaže, najvjerniji ostaje radikalniji dio političke scene, oličen u Milanu Kneževiću.

– Aleksandar Vučić danas djeluje iz pozicije nekoga ko gubi političku moć. To je moj lični utisak. Čini mi se da Evropska unija u ovom trenutku koristi Crnu Goru kao određeni instrument pritiska na Vučića kako bi se više okrenuo evropskom putu, a postepeno udaljavao od svojih tradicionalnih partnera, poput Vladimira Putina – ocijenila je Nikolić.

Komentarišući objavljenu listu kandidata za ovogodišnju Trinaestojulsku nagradu, kao i poziv organizacije STEGA da eventualni laureati odbiju priznanje ukoliko im ga uruči predsjednik Skupštine Andrija Mandić, Nikolić je ocijenila da je ovogodišnji spisak kandidata znatno drugačiji od prošlogodišnjeg.

– Ove godine ne vidim problem u spisku kandidata za Trinaestojulsku nagradu, jer među njima nema nikoga ko bi bio približno sporan. Mislim da ne treba odbijati nagradu zato što je uručuje Andrija Mandić. Naprotiv, ako on dodijeli priznanje Srđanu Mrvaljeviću, Snežani Vuksanović i Snežani Dragićević, koje su otkrile endemsku biljku u Crnoj Gori, ili rediteljima Vladimiru Peroviću i Nikoli Vukčeviću, onda je to njihova pobjeda – zaključila je Nikolić.