&nbsp;Normalizovano je da se uvrede pretvaraju u prijetnje, a da prijetnje izlaze iz okvira političara i javnih ličnosti i pogađaju članove njihovih porodica, poručio je poslanik Demokratske partije socijalista Oskar Huter u centralnoj informativnoj emisiji "24 Sata" na Televiziji E.
– Naravno da nijednom čovjeku to nije prijatno. Ono što je posebno zabrinjavajuće jeste način na koji nadležne institucije reaguju na prijetnje smrću. U pojedinim slučajevima na uvrede se reaguje promptno i brzo dolazi do procesuiranja i kazne, dok se na ozbiljne prijetnje često ne reaguje na isti način – rekao je Huter.
Osvrćući se na postupanje Specijalnog državnog tužilaštva u slučaju masakra u Medovini, Huter je podsjetio da su spisi predmeta iz Osnovnog suda uzeti pred završne riječi i nijesu vraćeni, što je kod porodica žrtava izazvalo sumnju i ogorčenje.
Kaže da dijeli njihovu zabrinutost, jer su, kako navodi, sumnje potkrijepljene nizom propusta, neprofesionalnih postupanja i neodgovornosti.
– Niz neodgovornosti kretao je od policajaca koji su tog dana trebalo da rade svoj posao, zatim od ministara, Vlade i svih redom. Svemu tome se pridružilo i Specijalno državno tužilaštvo koje je, očigledno, u ovakvim postupcima željelo da da završni udarac, ali ne u cilju otkrivanja istine, već kao da dokusuri porodice koje su izgubile svoje najmilije – kazao je Huter.
Podsjetio je da je i ranije javno iznosio kritike na rad SDT-a i VDT-a, naročito čelnih ljudi tih institucija, te da je utisak kako ih, kako kaže, maltretiraju upravo oni koji su ih postavili na te funkcije.
– Mogli smo da vidimo i od prvaka DF-a da tužilaštva nijesu nezavisna. Govorimo o dvije grane vlasti, a način na koji su tretirani najbolje pokazuje da zapravo nijesu nezavisni u radu i da je sve što su do sada radili bilo prilično selektivno. Iz dana u dan svjedočimo tom selektivnom pristupu – istakao je Huter.
Govoreći o nedavnoj prijetnji smrću njemu i njegovoj porodici putem Facebook objave, Huter je kazao da na uvrede nije reagovao jer je, kao političar, na njih navikao, ali da je ovoga puta zabrinut jer se prijetnja odnosi i na članove njegove porodice.
Ukazao je da je država svojim nereagovanjem doprinijela radikalizaciji ambijenta.
– Država je ohrabrila pojedince. Nereagovanjem na prijetnje pojedincima otvorila je prostor da se ide korak dalje i da se prijeti porodicama i djeci. Normalizovano je da se uvrede pretvaraju u prijetnje, a prijetnje prerastaju u prizivanje smrti članova porodice. Opet se vraćamo na selektivnost. Raduje me slučaj novinarke Televizije E gdje su policija i tužilaštvo reagovali u roku od 24 sata zbog uvrede. Sa druge strane, prijetnje smrću često zastarijevaju. Ovu posljednju nijesam ni prijavio – prijavili su je iz NVO Centar za građanska prava, kao i niz ranijih. Epilog je uglavnom bio zastara. To je ambijent linča koji su kreirali upravo ovi vlastodršci – poručio je Huter.
Komentarišući odluku lokalne vlasti u Budvi da budžetom za 2026. godinu opredijeli milion eura za Srpsku pravoslavnu crkvu, uz podršku DPS-a, Huter je rekao da na to ne gleda pozitivno.
– Smatram da su ta sredstva mogla biti usmjerena za izgradnju škola, vrtića ili bolnice. Stav DPS-a je jasan i predsjednik Živković ga je nedavno iznio. Nijesmo saglasni sa tom odlukom, ali to neće uticati na pokušaje onih koji žele da „riješe Budvu“ – govorim o Vučiću i njegovoj političkoj posluzi – jer im to neće poći za rukom. Ta sredstva nijesu trebalo da budu opredijeljena ni za jednu vjersku organizaciju, pa samim tim ni za crkvu Srbije – naglasio je Huter.
Osvrćući se na situaciju u Bijelom Polju, gdje Bošnjačka stranka, prema njegovim riječima, ucjenjuje partnere u vlasti tražeći dodatne benefite, Huter je ocijenio da je riječ o krizi vlasti.
– Dok traju razgovori konstituenata vlasti nije dobro dodatno ih opterećivati komentarima. Bijelom Polju je potrebna stabilna vlast, a predsjednik Opštine Petar Smolović pokazao je u prethodnom mandatu veliku posvećenost gradu i dao značajan doprinos stabilnosti – rekao je on.
Na pitanje o angažovanju sveštenika Srpske pravoslavne crkve u Državnom arhivu, Huter je kazao da dijeli strahove zaposlenih koji su se tim povodom obratili Ministarstvu kulture i medija.
– Ne vidim dobru namjeru u toj odluci i imam više razloga da sumnjam. Jedno od početnih obrazloženja bilo je da je riječ o obuci kadrova, a ti isti kadrovi su mogli biti obučavani u arhivu Mitropolije. Pristup neobrađenoj građi je veoma problematičan. Reagovale su i civilne organizacije, a DPS se oglasio tim povodom. Koleginica Bojanić-Lalović obratila se upravnoj inspekciji, ali odgovore još nijesmo dobili. Ćutanje je znakovito – kada nema odgovora, postoji sumnja da se radi nešto nezakonito – zaključio je Huter.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DbEbFg6yKKSU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Huter: Država je ohrabrila pojedince pa su sa uvreda prešli na prijetnje smrću porodici, djeci

Informativnu emisiju 24 sata večeras na Televiziji E vodi Itana Kaluđerović.
Tema dana posvećena je slučaju Meta – Državni arhiv, uz aktuelne reakcije javnosti i institucija.
Gost emisije je Srđan Milivojević, predsjednik Demokratske stranke i poslanik u Narodnoj skupštini Srbije.
U večerašnjem izdanju emisije i teme za portal:
- poruke NVO sektora i građana Cetinja povodom prisustva sveštenika u Državnom arhivu
- inicijativa za smjenu Darija Vraneša
- posjeta evropskih parlamentaraca Srbiji
Emisija 24 sata emituje se večeras od 19 sati, na Televiziji E.

1250x600

1084x550

Informativna emisija "24 sata": Gost Srđan Milivojević

Informativnu emisiju 24 sata večeras vodi Marina Ilić.
Tema dana: Dan novinara – sloboda medija i bezbjednost novinara u fokusu
Gost emisije biće Darko Šuković, glavni i odgovorni urednik Antena M.
U večerašnjem izdanju emisije i na portalu biće obrađene sljedeće teme:
- Građani Zete protestovali su ispred zgrade Glavnog grada, gdje su gradonačelniku Saši Mujoviću uručili odluku o zabrani gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu. Iz Opštine Zeta poručeno je da su spremni da učestvuju u troškovima ukoliko se gradnja kolektora obustavi.
- Petar Lazović, Neško Jaredić i Ivan Đoković oslobođeni su optužbi da su izvršili krivično djelo zlostavljanje na štetu Sava Lipovine, saopšteno je iz Osnovnog suda na Cetinju.
- Povodom Dana novinara Crne Gore, analiziramo godinu obilježenu prijetnjama, zastrašivanjima i fizičkim napadima na medijske radnike.
- U Abu Dabiju je počeo trilateralni sastanak predstavnika Ukrajine, Rusije i Sjedinjenih Američkih Država. Uoči sastanka, ruska strana je poručila da zahtijeva povlačenje ukrajinskih snaga iz Donbasa.
Emisiju „24 sata“ gledajte večeras na Televiziji E.

Informativna emisija "24 sata": Gost Darko Šuković

Tramp je svoje aktivnosti u Davosu započeo sastankom sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom, što je samo po sebi poruka, a nakon niza razgovora koji su se desili, čula se i izjava njemačkog kancelara Fridriha Merca, u kojoj je poručio da nije uputno ishitreno donositi odluke i ocjene da će se partnerstvo između SAD-a i Evrope prekinuti, a koje je u najvećoj mjeri manifestovano kroz NATO – rekao je centralnoj informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E bivši ministar odbrane i bivši direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Boro Vučinić.
Transatlantski odnos i partnerstvo između SAD-a i Evrope, smatra Vučinić, nijesu prvi put dovedeni u pitanje. Slične situacije dešavale su se i tokom prethodnih američkih administracija, ali se, kako ocjenjuje, nada da neće doći do ozbiljnijeg narušavanja tih odnosa.
Vjeruje da će se NATO pakt održati, jer je, kako poručuje, to u interesu svih, a naročito SAD-a, kao najvećeg proizvođača oružja i najjače sile unutar samog saveza.
– I prethodne američke administracije ukazivale su da Evropa mora znatno više da izdvaja za odbranu nego što to sada čini. Davos je samo potvrdio i pokazao sve ono što danas imamo u svijetu – globalna previranja, nesuglasice i suprotstavljene poglede. Kulminacija svega toga je situacija sa Grenlandom. Tramp, koji dolazi iz svijeta biznisa, nekretninskog biznisa, moguće da i Grenland, kao arktičko ostrvo na krajnjem sjeveru, posmatra kao neku vrstu nekretnine, ali nekretnine sa posebnom vrijednošću, prije svega za njegovu zemlju, za vodeću svjetsku silu SAD. Razlozi su, prije svega, klimatske promjene koje omogućavaju veću kontrolu pomorskih puteva koji sada tuda prolaze, kao i prirodna bogatstva i sirovine koje Grenland posjeduje, uz izuzetno važnu geostratešku poziciju – rekao je Vučinić.
Smatra da populistička politika dominira svjetskom političkom scenom, što ne doprinosi stabilnosti međunarodnih odnosa, te podsjeća da je Amerika formirala tzv. Odbor za mir, pokušavajući da Ujedinjene nacije stavi po strani.
Evropske zemlje su se, dodaje on, opredijelile da ne prihvate učešće u tom Odboru za mir, izuzev Albanije, Mađarske i Kosova.
– Tramp je krenuo sa maksimalističkim zahtjevima, ali kada vidi da to ne prolazi – spušta loptu. Nakon sporazuma o carinama, koji je bio pompezno najavljen, sada, kada vidi da ne ide i da ne prolazi, vraća se unazad i odustaje od početnih ideja, pokušavajući da nastavi dijalog. Vidjećemo na šta će izaći čitava inicijativa, koliko će Odbor za mir dati rezultata, koliko će članica biti uključeno i kakvi će biti stvarni efekti – istakao je Vučinić.
Kaže da su sve češće izjave evropskih lidera koji poručuju da ne bi smjela ni kap mastila, kako navodi, da se nađe na mirovnom sporazumu o prekidu agresije Rusije na Ukrajinu.
Nije pretjerani optimista da će do dogovora o prekidu rata doći u Abu Dabiju, gdje bi se za istim stolom našle tri strane, iako, kako kaže, rat predugo traje i ruska ekonomija neće moći još dugo da izdrži.
– Puno je neizvjesnosti i pokušaja da se uspostavi makar privremeni mir, ali kad god bi se nešto dogovaralo, već nakon nekoliko dana situacija bi na terenu izgledala potpuno drugačije. Rat i dalje bukti nesmanjenom žestinom – naglasio je Vučinić.
Premijer Crne Gore Milojko Spajić bio je pozvan na samit Koalicije voljnih za Ukrajinu, koji je održan 6. januara, ali mu nije prisustvovao. Vučinić smatra da je Crna Gora trebalo da bude na tom samitu, kao država članica NATO-a i, kako kaže, glavni aspirant za članstvo u Evropskoj uniji.
– To je bila prilika da se sve ono što smo kasnije čuli iz saopštenja vladinih resora o doprinosima Crne Gore stabilizaciji situacije na frontu, kaže direktno tamo. Odgovorno, državnički ozbiljno i uputno je pojaviti se, saopštiti stavove i razgovarati. Saveznici bi razumjeli mogućnosti male Crne Gore, jedne od najmanjih članica Alijanse i, vjerovatno, buduće članice Evropske unije – poručio je Vučinić.
To što je predsjednik Skupštine Andrija Mandić predložio Donalda Trampa za Nobelovu nagradu može biti jedan od razloga neodlaska premijera na samit Koalicije voljnih, smatra Vučinić, kako bi se, kako kaže, izbalansirale unutrašnje političke prilike.
Podsjetio je da je predsjednik Skupštine nosio istu titulu koju je imao i Pavle Đurišić, te da je ta nominacija rezultat proksija koje je Kremlj angažovao tokom američkih izbora 2020. godine, zbog čega predstavlja, kako kaže, recidiv tadašnjih dešavanja.
– Znamo kako dio vlasti gleda na dešavanja na međunarodnoj sceni i kakav odnos ima prema tome. Lično smatram da je jedan od razloga bio i taj da se ne izazove dodatna nervoza unutar koalicionih struktura na nacionalnom nivou u Crnoj Gori – zaključio je Vučinić.

Vučinić: Tramp kreće sa maksimalističkim zahtjevima, pa kad vidi da ne ide – spušta loptu

Večerašnje izdanje informativne emisije "24 sata" vodi Itana Kaluđerović.
Gošća emisije je Aleksandra Ivanković, ekspertkinja Savjet Evrope.
Tema dana: Poruke iz Davosa
U fokusu večerašnje emisije su poruke sa Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, uz analizu globalnih i regionalnih političkih i ekonomskih kretanja.
Teme koje pratimo na portalu:
- Poruke sa novog protesta mještana Botuna
- Šta je neophodno za zatvaranje poglavlja 23 i 24 u pregovorima sa EU
- Govor Donalda Trumpa u Davosu i reakcije međunarodne javnosti
Emisija „24 sata“ na programu je večeras od 19 sati na Televiziji E.

Informativna emisija "24 sata": Gošća Aleksandra Ivanković

U Crnoj Gori je u posljednja 24 sata evidentirano 19 saobraćajnih nezgoda, u kojima su dvije osobe zadobile teške, a šest lake tjelesne povrede, saopšteno je iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije.
Najveći broj nezgoda zabilježen je u Podgorici – sedam, dok su u Nikšiću registrovana četiri udesa. U Baru su evidentirane dvije saobraćajne nezgode, dok je po jedna zabilježena u Danilovgradu, Ulcinju, Kotoru, Tivtu, Bijelom Polju i Mojkovcu.
Policijski službenici su tokom kontrola u saobraćaju izdali 592 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeli 47 prekršajnih prijava. Takođe, oduzeto je sedam pari registarskih tablica.

UP: U 19 saobraćajnih nezgoda povrijeđeno osam osoba

U Informativnoj emisiji 24 sata, na Televiziji E, u 19 sati pogledajte:
Tema dana: Optužbe iz Zete, tišina u Podgorici
- Bogojavljenje u Podgorici obilježeno uz veličanje osuđenog ratnog zločinca i četničke simbolike.
- Protesti u Botunu privremeno utihnuli, ali se politička kriza produbljuje – Opština Zeta optužuje gradonačelnika Podgorice za korupciju i traži reakciju tužilaštva; premijer Milojko Spajić bez odgovora dok rastu tenzije unutar parlamentarne većine.
- Sin bivšeg glavnog specijalnog tužioca Radan Katnić optužuje tužilaštvo za progon porodice; krivična prijava protiv njega odbačena.
- Tragedija u Španiji: desetine poginulih u iskliznuću vozova.
Gošća emisije je izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević.
Informativnu emisiju 24 sata večeras vodi Amra Tahirović.

Informativna emisija 24 sata: Gošća Daliborka Uljarević

Centralnu informativnu emisiju „24 sata“ na Televiziji E večeras vodi Itana Kaluđerović, a u fokusu će biti aktuelna geopolitička i domaća dešavanja.
Tema dana biće skriveni motivi ruskog napada na Vaseljensku patrijaršiju, o čemu će govoriti gost emisije Boško Jakšić, novinar i istaknuti vanjskopolitički komentator.
U emisiji će biti riječi i o porukama sa drugog dana protesta u Botunu, nastavku suđenja i saslušanju svjedoka u slučaju Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, kao i o novim prijetnjama predsjednika SAD Donalda Trampa upućenim Iranu.
„24 sata“ je na programu večeras na Televiziji E.

Informativna emisija "24 sata“ : Gost Boško Jakšić, novinar

U Informativnoj emisiji 24 sata, na Televiziji E, u 19 sati pogledajte:
Tema dana: Vranjina - situacija složena, ali pod kontrolom
Iako je većina vodostaja u Crnoj Gori u opadanju, rast nivoa vode na Skadarskom jezeru izaziva zabrinutost, posebno u naseljima uz obalu, gdje su domaćinstva potencijalno ugrožena. To područje tradicionalno je u riziku pri porastu vodostaja. Donosimo priču sa terena; šta kažu mještani Vranjine, da li žive u stalnom strahu, kakva su ranija iskustva i koje preventivne mjere preduzimaju.
Najnovija mjerenja vodostaja pokazuju da su u opadanju većina rijeka i jezera, osim Vranjine, Bojane, Rijeke Crnojevića i Plavnice, gdje je zabilježen blagi porast. Direktorat za zaštitu i spašavanje i lokalne službe prate situaciju i ističu da, iako je stanje složeno, trenutno nije alarmantno, a građani će biti blagovremeno obaviješteni o eventualnim promjenama. 
 
Govorimo i o protestima u Iranu: Broj poginulih premašio 100, Tramp „spreman da pomogne“ 
 
Demonstracije širom Irana ušle su u treću sedmicu, a broj poginulih premašio je 116, dok je privedeno 2.600 ljudi. Protesti su izazvani ekonomskom krizom, a vlasti su uvele komunikacionu blokadu i prijete smrtnom kaznom učesnicima. 
 
U 24 sata, u okviru analize o izazovima na kulturno-umjetničkoj sceni tokom 2025. godine, pogledajte intervju sa rediteljem Danilom Marunovićem.
Informativnu emisiju 24 sata večeras vodi Amra Tahirović.

Informativna emisija 24 sata: Situacija u Vranjini složena - ali pod kontrolom, Marunović o izazovima na kulturno-umjetničkoj sceni...

Centralnu informativnu emisiju „24 sata“ na Televiziji E večeras vodi Amra Tahirović, a gost u studiju biće Vladimir Joković, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.&nbsp;
U intervjuu će biti riječi o političkim tenzijama nakon dešavanja u Botunu, nesuglasicama oko izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, kao i o najavama lidera Demokratske narodne partije o mogućem izlasku iz vlasti. Biće otvorena i pitanja o zatvaranju pregovaračkih poglavlja sa Evropskom unijom, kao i unapređenju uslova u oblasti poljoprivrede.
<h2>Tema dana: „Botun ili Ustav?“</h2>
U 24 sata analiziramo: 
 
- Iako su najavljivali izlazak iz vlasti zbog policijske intervencije u Botunu, Demokratska narodna partija je nakon sjednice Predsjedništva ostala u Vladi, ali je postavila nove, politički i pravno teško ostvarive uslove. Umjesto povlačenja, DNP sada vezuje opstanak u vlasti za ustavne promjene, izmjene zakona o jeziku, državljanstvu i državnim simbolima, koja nemaju direktnu vezu sa problemom kolektora u Zeti ali koja i po važećim procedurama, podrazumijevaju široki politički konsenzus u Parlamentu, pa i referendum građana, bez kojeg nema izmjena tog člana Ustava. Šta je onda stvarna taktika DNP-a, da li su građani Botuna zloupotrijebljeni? 
 
 
Ostale teme: 
 
- Porast vodostaja na Skadarskom jezeru, Rijeci Crnojevića i Bojani, Vranjina kritična tačka; 
 
- Peti dan poplava Danilovgrad Prohodniji, vodostaj rijeke Zete opao gotovo metar, otvoren put ka Glavi Zete..
Gledajte "24 sata" , večeras od 19 sati na Televiziji E.

Informativna emisija "24 sata": Gost Vladimir Joković, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede

Premijer Milojko Spajić kazao je da je Skupština Crne Gore mjesto za pokretanje inicijative o srpskom jeziku i njeno razmatranje, uz uključivanje svih zainteresovanih aktera - ne samo parlamentarnih, već i društvenih, stručnih i akademskih činilaca. 
- Potpuno je razumljiva legitimna težnja najzastupljenije jezičke zajednice u Crnoj Gori da se pokrene pitanje statusa srpskog jezika. Iako je evropski put prioritet iznad svih ostalih, sve značajne teme zaslužuje punu pažnju i odgovoran pristup - naveo je Spajić na mreži X.
Upravo takav pristup, kako je rekao, predviđen je Barometrom 26, oko kojeg su se saglasile sve parlamentarne stranke u Crnoj Gori. 
S druge strane, Spajić kaže da pitanje izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu predstavlja civilizacijsko i ekološko pitanje, te da ga ne treba dovoditi u vezu sa kulturno-identitetskim temama. 
- Vlada je dala jasne i precizne garancije koje štite svakog građanina Botuna i cijele Zete, što dodatno potvrđuje održivost ovog projekta. Riječ je o samo jednom od 32 postrojenja koja planiramo da izgradimo do kraja 2035. godine kako bismo ispunili ekološke standarde koji podrazumijevaju članstvo u Evropskoj uniji - istakao je Spajić.
Premijer poručuje da ucjenjivački model saradnje neće biti dozvoljen nijednoj političkoj strukturi u aktuelnoj većini.
- A o vitalnom interesima Crne Gore će se odlučivati isključivo u našoj zemlji - zaključio je Spajić.

Spajić: Srpski jezik pitanje za Skupštinu, ucjenjivački model saradnje neće biti dozvoljen nijednoj političkoj strukturi u vlasti

Former President of the Supreme Court Vesna Medenica has been sentenced to ten years in prison, while her son Miloš Medenica has been sentenced to ten years and two months, and both are ordered to pay fines of 50.000 euros each.
The first-instance verdict was delivered by High Court Judge Vesna Kovačević.
All defendants were found guilty. Miloš Medenica, Marko Vučinić, Nikola Raičević, Petar Milutinović, Jovan Miković, Vojin Perunović, Milorad Medenica, Marjan Bevanja, Stevo Karanikić, Ivana Kovačević, and Goran Jovanović are ordered to pay 2,736,715 euros into the state budget as compensation for the damage caused.
Judge Kovačević stated that the judicial panel did not accept the indictment’s allegations that Vesna Medenica committed the criminal offence of forming a criminal organization. She was convicted of unlawful influence.
Pre-trial detention was ordered for Miloš Medenica, while Vesna Medenica was banned from leaving Kolašin and her passport was confiscated.
Marko Vučinić was sentenced to a consolidated prison term of six years and two months and fined 15.000 euros. He was also banned from leaving Podgorica and had his passport confiscated. Nikola Raičević was sentenced to eight years in prison and fined 20.000 euros.
Marko Popović was sentenced to one year in prison, Bojan Popović to six months, and Vasilije Petrović to one year. Milorad Medenica received a consolidated prison sentence of three years and two months. Luka Bakoč was sentenced to one year and four months and his detention was lifted. Radomir Raičević was sentenced to one year and four months, Darko Lalović to one year, and Petar Milutinović to three years in prison and an additional fine of 5.000 euross. Marjan Bevanja and Stevo Karanikić were each sentenced to four years, Ivana Kovačević to four and a half years and a fine of 15.000 euros, Goran Jovanović and Jovan Milović to three years and ten months each, and Vojin Perunović to two years.
According to the Special State Prosecutor's Office indictment, Miloš Medenica’s organization was created for the purpose of smuggling cigarettes and marijuana, as well as exerting unlawful influence on the adoption of court decisions.
Miloš and Vesna Medenica did not attend the pronouncement of the verdict.
The case against the Medenicas and others was initially assigned to Judge Nada Rabrenović, but over a period of one year and ten months, hearings were postponed more than 20 times. After Rabrenović went on sick leave due to health issues, the case was reassigned to Judge Vesna Kovačević, who took over the case in April 2025, and the trial started anew.
Miloš Medenica was in pre-trial detention from May 2022 until 17 October 2025, when it was lifted and replaced with house arrest. He was released from the Remand Prison because no first-instance verdict had been delivered within three years.
In their closing arguments, prosecutors Jovan Vukotić and Vukas Radonjić emphasized that the proceedings established that Miloš Medenica formed a criminal group and that his mother Vesna Medenica, former head of the judiciary, was not „an ordinary member but an institutional shield of the criminal organization“. They believe that the guilt of the other sixteen members was also proven. Prosecutor Radonjić requested that Vesna and Miloš Medenica each be sentenced to 20 years in prison and fined 100.000 euros each.
On the other hand, the defense categorically maintained that the guilt of their clients was not proven by any evidence.
In her closing statement, Vesna Medenica said: „Vesna will never talk. It is known whose Vesna is, and perhaps they thought that by proposing 20 years in prison I would“.
- That will not happen. I will leave with a clean conscience and my head held high. I have endured three years and eight months of a difficult life. I am finishing the first half of my life. I devoted my life to my family, my work, and my profession, and with my kindness I fed wolves - Medenica said.
She added that a second half of her life remains, in which she will defend herself with truth, not assumptions.
From the very beginning of the proceedings, she has claimed that the case against her was fabricated and constructed.

Vesna Medenica sentenced to ten years, her son to ten years and two months, the accused ordered to pay 2,736,715 euros into the state budget

Svečana premijera igranog filma „Obraz” reditelja Nikole Vukčevića, biće organizovana u okviru filmskog programa Kulturno-informativnog centra „Budo Tomović” u petak, 13. februara, u digitalizovanoj bioskopskoj sali KIC-a, u 20 sati.
Projekcija filma pred podgoričkom publikom, uslijediće nakon izuzetno uspješnog festivalskog života obilježenog sa više od 25 međunarodnih selekcija, dvadesetak osvojenih nagrada, te nacionalne kandidature za nagradu Oskar.
„Obraz” je film o iskušenju i ljudskosti u vihoru rata - priča o obrazu i hrabrosti, porodična drama sa snažnom antiratnom porukom po motivima istinitog događaja - „precizno filmsko ostvarenje koje evocira tradicionalne žanrove ratnog filma i vesterna (Cineuropa)”. Radnja je smještena na početak Drugog svjetskog rata i prati sudbinu progonjenog pravoslavnog dječaka čiju porodicu ubija jedinica SS Skenderbeg. Privremeni spas pronalazi u kući neznanca, ali se ubrzo ispostavlja da je njegov zaštitnik Albanac i musliman po imenu Nur Doka, u vremenu kada su ime, vjera i nacija predstavljali tanku liniju između života i smrti u tadašnjoj Jugoslaviji. Kuću Nur Doke opkoljava ista vojska koja je ubila dječakove roditelje, zahtijevajući da im se dijete preda. Domaćin se suočava s nemogućim izborom: da fašistima preda nevino dijete kako bi spasio sopstvenu porodicu — ili da se suprotstavi ubicama i dovede u opasnost sve što voli, u nastojanju da sačuva svoju ljudskost. U trenutku konačne odluke, neće biti određene samo sudbine onih pod njegovim krovom, već i samo značenje pojmova časti, hrabrosti i vjere u najmračnijim vremenima.
Glumačku postavu čine istaknuti regionalni i međunarodni umjetnici, glavnu ulogu tumači Edon Rizvanoli (Holandija), koji je za ovaj film nagrađivan na međunarodnim festivalima u Španiji, Maroku, Rusiji i Iraku. Ostale uloge ostvarili su Igor Benčina (Srbija), Nikola Ristanovski (Sjeverna Makedonija), Alban Ukaj (Bosna i Hercegovina), Selman Jusufi i Xhejlane Terbunja (Kosovo). Crnogorsku glumačku ekipu čine Aleksandar Radulović, Branimir Popović, Ana Vučković i legendarni Zef Bato Dedivanović — Joksim iz „Đekne“ Živka Nikolića — u svojoj posljednjoj filmskoj ulozi. U ulogama djece nastupaju Elez Adžović, Vuk Bulajić, Merisa Adžović i Hana Pavlović, koji su za ove uloge izabrani nakon višemjesečnih kastinga i temeljne pripreme.&nbsp;
- Osam godina bilo nam je potrebno da ispričamo priču o čovjeku koji se usudio da se suprotstavi sili jačega i izabere teži put — da u sopstvenom domu zaštiti dijete druge vjere i nacije, svjesno dovodeći u opasnost živote svoje porodice. Tim činom nije sačuvao samo jedno nevino biće i obraz svoje kuće, već je pokazao ono što nas sve obavezuje: da u vremenima mraka sačuvamo ljudskost, zaštitimo slabijeg i pokažemo da je čojstvo jednako veliko koliko i junaštvo. Vođen uvjerenjem da je važno i dragocjeno svjedočiti ovakvim pričama, s radošću iščekujem domaću bioskopsku premijeru i nastavak dijaloga s publikom u Crnoj Gori i regionu - kazao je reditelj Nikola Vukčević.
Kulminacija festivalskog života filma dogodila se nedavno u okviru zvanične selekcije 37. izdanja Palm Springs International Film Festivala, jednog od najprestižnijih filmskih festivala u Sjedinjenim Američkim Državama. Na ovom izdanju festivala specijalna priznanja dodijeljena su Leonardu DiCapriju, Ethanu Hawkeu i reditelju Guillermu del Toru, kao i ekipama filmova „Hamnet” i „Sentimental Value”. Alissa Simon, glavna selektorka festivala i kritičarka magazina „Variety”, opisala je „Obraz” kao „snažnu istorijsku dramu u kojoj humane vrijednosti nadilaze nasilje“, dodajući da „Nikola Vukčević savršeno dočarava osjećaj svijeta koji je izmakao kontroli, u kojem su standardi odbačeni, ostavljajući glavnog protagonistu pred nemogućim egzistencijalnim izborom“.
Inspiracija za film potiče iz antologijske pripovijetke „Obraz (Legenda o Nuru Doki)” crnogorskog akademika Zuvdije Hodžića, sccenario potpisuju Ana Vujadinović i Melina Pota (nagrađeni u Saragosi za Najbolji scenario), uz saradnju reditelja.
Direktor fotografije je Đorđe Stojiljković, nagrađivan za ovaj film na festivalima u Italiji, Indiji, Rusiji i Španiji. Scenograf je Stanislav Nikičević (specijalna nagrada na Avanca IFF-u u Portugalu), kostimografkinja Lidija Jovanović, dok je muziku komponovao Dušan Maksimovski. Centralni muzički motiv filma — uspavanku — oblikovale su Maša i Milica Vujadinović. Montažu potpisuje Olga Toni, vizuelne efekte Đuro Mihaljević i Đorđe Stojiljković, dok su za dizajn i miks zvuka bili zaduženi Igor Vujović i Dario Domitrović.
Glavni producent filma je Milorad Radenović, a izvršni producenti Milorad Radenović i Jelena Filipović. Koproducenti su Nevena Savić i Ivica Vidanović (Cinnamon Films, Beograd) te Dario Domitrović (Embrija, Zagreb). Pridruženi producenti su Kristof Toke (Mogador Film, Njemačka) i Boris Raonić u ime RTVCG-a i njihovog javnog konkursa.
Film je realizovan uz finansijsku podršku Filmskog centra Crne Gore, Filmskog centra Srbije, Hrvatskog audiovizuelnog centra, Ministarstva kulture Crne Gore, RTVCG-a i CEKUM-a, uz posebno priznanje činjenici da je projekat 2020. godine na koprodukcijskom konkursu u Srbiji zauzeo prvo mjesto među pedesetak prijavljenih regionalnih projekata.&nbsp;
Nikola Vukčević diplomirao je filmsku i pozorišnu režiju kao student generacije na Akademiji umetnosti u Novom Sadu u klasi Vlatka Gilića. Danas je redovni profesor na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju, gdje je rukovodilac studijskog programa Film i mediji. Sedam sezona bio je umjetnički direktor Gradskog pozorišta Podgorica. Njegovi prethodni filmovi su „Pogled sa Ajfelovog tornja” (2005) i „Dječaci iz Ulice Marksa i Engelsa” (2014).
Projekcija filma biće organizovana u skladu sa najvišim bioskopskim standardima, pružajući gledaocima vrhunski kvalitet slike i zvuka.
Ulaznice se po cijeni od pet eura mogu kupiti onlajn putem sajta www.kic.podgorica.me ili na biletarnici KIC-a radnim danima (od devet do 20 sati), a broj za informacije i rezervacije je 020 664 237.

Premijera filma „Obraz” 13. februara u KIC-u

Pred čitaocima je 104. broj časopisa „Matica“, zimska sveska koju otvara tekst Ivana Jovovića o crnogorskom ustavu u funkciji nacionalnog i državnog identiteta. Razmišljanja Maksa Vebera i Vilijama Tomasa o poljskom nacionalnom pitanju tematizuje u svom radu Milojica M. Šutović. Crnogorsko-rumunske odnose razmatra Cvetko Pavlović, a o bici na Martinićima piše Nenad Dragić. Jugoslovenstvo kroz prizmu teorijskog modela Benedikta Andersona raščlanjuje Danilo Kalezić.
Pasažom iz romana Henrija V. Milera „Jarčeve obratnice“ bavi se Selman Repišti, a predmet analize Đorđa Sankovića je žanrovsko određenje romana „Život i smrt Milana Junaka“ Vojislava Pejovića. U tekstu „Izvanredna sinematička kreativnost Vernera Hercoga“ Žarko Martinović obuhvata najvažnije radove iz šest decenijea duge karijere slavnog njemačkog filmskog autora. Luka I. Milunović u tekstu „Na početku redovnoga pozorišta“ vraća nas do 1884. godine, doba kad je teatarski život u Crnoj Gori počeo da se uspostavlja. Ničeov pojam „posljednjeg čovjeka“ u društvu umora proučava Vesna Stanković-Pejnović.
Nekoliko neostvarenih graditeljskih snova crnogorskih neimara sagledava Velizar Radonjić. Mjerne jedinice u Crnoj Gori s osvrtom na najvažnije vinogradsko-vinarske mjere analizira Svetozar Savić, a u rubrici Kultura sjećanja o znamenitim ljudima iz crnogorske prošlosti piše Branislav Borilović. Crnogorski iseljenci od Kine do Brazila tema su kojom se bavi Srđa Martinović.&nbsp;
Obim ove sveske je 380 strana, a objavljena je u tiražu od 500 primjeraka. Glavni urednik časopisa je Dragan Radulović. &nbsp;&nbsp;

Tag: 24-sata