Dani inteligencije su petodnevna manifestacija, koju Mensa Crna Gora ove godine po prvi put organizuje- kazala je u Budilniku, na Televiziji E, &nbsp;koordinatorka Mense za Podgoricu Marija Uskoković.
- U cilju obilježavanja 1.oktobra, Dana inteligencije, mi smo pripremili jedan jako bogat i raznovrstan program. U okviru programa smo razmišljali i o najmlađima, i o studentima, targetirali smo i odrasle, tako da se zaista može u programu naći za svakoga ponešto. Zvanično, danas počinju Dani inteligencije, i to promocijom Mense Crne Gore u knjižarama Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva, gdje će naši građani moći da preuzmu ograničenu količinu vaučera za besplatno testiranje, bazične inteligencije u organizaciji Mense Crne Gore. Za vaučere je bilo jako veliko interesovanja, zbog toga kažem, nažalost, da su količine ograničene - rekla je Uskoković.
Ovom događaju je prethodilo nekoliko aktivnosti, kao što su Likovni konkurs za učenike u saradnji sa MPNI , naglašava Uskoković, i, kako ističe, akcija Doniraj knjigu obogati um, u sklopu koje su prikupljane &nbsp;knjige u svim gradovima Crne Gore, koje će, u sklopu manifestacije biti donirane obrazovnim institucijama.
- Od 2.oktobra nas očekuje još par radionica, od kojih bih istakla radionicu Da nam škola bude laka, koju će u Podgorici organizovati koordinator za edukaciju u Mensi Marko Lakić, i koja za cilj ima da djeci, uzrasta od 12 do 16 godina, olakša proces učenja. Znate i sami da su djeca kroz formalno obrazovanje bombardovana gradivom, ali ne i naučena adekvatnim tehnikama i metodama da to isto gradivo savladaju, pa je ideja bila da im olakšamo učenje - poručila je Uskoković.
Aktivnosti Mense Crne Gore će se nastaviti 3.i 4.oktobra, poručuje Uskoković, te aktivnosti će biti usmjerene na djecu, jer, dodaje ona, iako djeci mlađoj od 16 godina ne nude testove bazične inteligencije, prepoznaje se ipak značaj sa tom grupom, sav trud i vrijeme, kaže ona, uloženo u njih je naše bolje sjutra.
Postoji određena korelacija između koeficijenta inteligencije (IQ) i uspješno završenog obrazovanja i sticanja akademskog zvanja, kaže Uskoković, međutim, dodaje ona, to nije presudno, već i mnogi drugi socio ekonomski faktori, kao što je pristup kvalitetnom obrazovanju, resursi i sama motivacija pojedinca.
- Mensa kao organizacija teži u svom radu da podstakne kreativnost i kritičko mišljenje kod pojedinaca, pogotovu u današnjem modernom dobu, gdje smo svakodnevno bombardovani enormnom količinom informacija, gdje je teško čovjeku da probere šta je tačno, čemu vjerovati, čemu ne, i to je negdje bio motiv da se organizuje 4.oktobra panel diskusija, upravo na temu Inteligencija u eri informacija, gdje će izvanredni panelisti govoriti o kritičkom razmišljanju, o obrazovanju, o inteligenciji i kako to sve da koristimo kao svoju prednost u digitalnom dobu i eri informacija. Panelista će biti šest, i zaista su profesionalci, biće tri predstavnika Univerziteta Crne Gore, po jedan predstavnik Univerziteta Donja Gorica i Naučno tehnološkog parka Crne Gore, kao i predstavnik Mense Crne Gore. Diskusija će biti održana u Narodnoj biblioteci Radosav Ljumović - &nbsp;naglasila je Usković.
Definiciju inteligencije, kaže Uskoković, Mensa vrjednuje isto kao što stoji u psihološkoj literaturi, a koju su, kako kaže, definirali stručnjaci, odnosno psiholozi.
- Inteligencija je urođena sposobnost čovjeka da se snađe u novonastalim situacijama. Sposobnost da, takođe razumije neke apstraktne koncepte i ideje i da uči iz iskustva. Da prepozna šablone u rješavanju jednog problema i kasnije ih primjeni na rješavanje drugog - zaključila je Uskoković.
<h2>Minić: Obrazovni sistem i tradicionalno konformističko obrazovanje su uticali na niži IQ crnogorskih građana</h2>
Iako ne želi da bude strog kritičar, ipak, obrazovni sistem i to neko tradicionalno konformističko vaspitanje, utiču na nizak IQ crnogorskih gradjana, a da bi nacija bila inteligentnija potrebno je uraditi neke izmjene i uvesti inovacije u obrazovanju- kazala je u "Budilniku" psihološkinja Slađana Minić.
- Razvoj inovativnog obrazovanja koče zatvoreni sistemi. Često hvalimo zapad, ali i na zapadu imamo takve sisteme u kojima je sve otvoreno, dozvoljeno je kreativno razmišljanje, podstiče se kreativno razmišljanje, podstiče se divergentno mišljenje. Kod nas je manje takvih stvari, manje u čitavom sistemu a i u društvu - rekla je Minić.
Sposobnost suočavanja sa izazovima, u psihologiji poznata kao rezilijentnost, kaže Minić, je jako važna, karakteriše osobe otvorenog uma, koje slušaju predavanja, čitaju, prihvataju manje gotove rezultate i više istražuju.
- Inteligencija i kreativnost su urođene sposobnosti, međutim, mogu se razviti pod uticajem okoline i povoljnih faktora. Kad kažemo da je neko kreativan,glavno je da ima unutrašnju motivaciju, da ima neku podlogu koja je nasljedna, ali isto tako da bude u stimulativnoj sredini - naglasila je Minić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DcOzZUmR5epo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Uskoković: Besplatni vaučeri za testiranje bazične inteligencije

Izraz koji su sinoć koristili Ministarstvo unutrašnjih poslova i Uprava policije - „situacioni događaj”, čime se najviše poštapao ministar Danilo Šaranović, odstupnica je od sopstvene odgovornosti, ocijenio je za Portal ETV advokat Zoran Piperović.&nbsp;
- Zašto? U konkretnom, „situacioni događaj“ prestao je onoga sekunda kada A.M., nakon tuče, napušta lokal i odlazi po oružje. Tog trenutka, ta situacija, nestala je u krivičnom-pravnom smislu. Da je A.M. u tuči potegao oruzje i neko lice lišio života, bio bi to situacioni događaj gdje bi se počinilo eventualno krivično dijelo ubistvo na mah, bila nužna odbrana, prekoračenje nužne odbrane, teško ubistvo, obično ubistvo – kazao je Piperović.&nbsp;
Prema njegovim riječima, odlazak počinioca iz lokala tu situaciju završava jer situacioni događaj ne može se desiti na šest lokacija kako je to potvrdila i dežurna tužiteljka Andrijana Nastić.&nbsp;
- Ovaj naziv nametnut je vrlo namjerno da bi se kao i kod masakra od prije dvije godine, izbjegla lična odgovornost. Odnosno, prosto utvrdio fakat da počinilac u realnom vremenu ide po gradu, od mjesta do mjesta, ubija nedužne ljude, a ne biva spriječen. Samo zato što smo prvi put dozvolili da (Dritan) Abazovic relativizuje evidentnu odgovornost, desila nam se i ova tragedija. Sistem funkcioniše bez objektivne i lične odgovornosti i to od strane ljudi koji građane Crne Gore po vas bijeli dan ubjeđuju o uspjesima ne radeći glavnu stvar, a to je pojačani nadzor nad licima evidentiranim da su skloni nasilju i da su već odgovarali za nedozvoljeno držanje oružja – kazao je Piperović.
Dodaje da ako niko ne podnese ostavku, ako se sistem odgovornosti ne izmjesti iz „prokletih partijskih fotelja“, ako ministri budu i dalje nedodirljivi, imaćemo, nažalost, nova zla u kojima ćemo svi patiti.

Izraz „situacioni događaj“ odstupnica od sopstvene odgovornosti

Masakr na Cetinju vjerovatno jeste iz kategorije „situacionih“, ako pravilno razumijemo osnov policijske klasifikacije iz saopštenja UP. Ali je, istovremeno a važnije za razumijevanje onoga što nam se dešava, druga nepojmljiva tragedija u Prijestonici za manje od dvije i po godine surov i zakonomjeran odraz raspada države kao skupa (nekad barem relativno) funkcionalnih institucija i društva kao zajednice ljudi povezanih ne samo interesima nego i solidarnošću. Neljudski i neprofesionalno bilo bi odustati od onoga što se ovim povodom mora reći iz straha od optužbe za političku zloupotrebu tragedije. Uostalom, tu smo đe smo i zbog povlačenja najboljih pred lavežom najgorih. Zbog izbora komfora ćutanja, umjesto puštanja glasa savjesti i javnog stava – tragedije su neminovne tamo đe sistemom upravlja gomila nedoraslih a bolesno ambicioznih amatera. Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović nije sinoć mogao skinuti s lica izraz straha i pogubljenosti jer se brutalno suočio sa posljedicama višegodišnjeg razaranja sistema bezbjednosti. Kojem je presudno doprinio upravo on, što kao poslanik što kao ministar, sa svojom strankom i koalicionim partnerima. Prvo je skoro prepolovljen sastav policije, tako što je, izmjenama nekoliko zakona omogućen brži odlazak u penziju najiskusnijih i najboljih, navodno s ciljem „podmlađivanja kadra“. A zapravo su stvarani uslovi da se u službu ugura što više partijskih vojnika. Treba pogledati izvještaje prethodnih direktora UP o brojnom stanju i opremljenosti crnogorske policije pa shvatiti na kakve je grane ta služba srozana. Treba pogledati kadrovsku vrtešku da bi se razumjelo zašto se sinoć pokazalo da nije naučeno ništa iz teških grešaka prilikom ubistava koje su počinili Vuk Borilović i Alija Balijagić. Jednostavno, institucionalna memorija reducirana je na nekoliko sedmica. Lazar Šćepanović prekratko je na funkciji direktora UP da bi mogao biti objektivno odgovoran za stanje u policiji. A policajci, od pozornika da onih najelitnijih u posebnoj jedinici, ne mogu biti efikasni u sistemu koji, zapravo, ne postoji. Naravno, ne mogu ni oni pobjeći od sinoć na presu nepostavljenih pitanja: kako je osumnjičeni mogao krstariti Cetinjem i na četiri lokacije ubijati, a da ga policija barem ne pokuša da zaustavi(?!), te zašto je tek koji sat nakon prvih ubistava objavljeno ime i prezime osumnjičenog i njegova fotografija, kad elementarna logika nalaže da se to uradi odmah, e da bi se građani sklonili pred pomahnitalim sijačem smrti? Čovjek sa minimumom savjesti izašao bi sjutra pred javnost i podnio ostavku. Danilo Šaranović i Aleksa Bečić neće to uraditi. Vjerovatno neko misli da bi bilo pametno ovdje upisati neku ogradu, za slučaj da to jedan ili obojica urade. Ne, nema ograde jer se to ne može desiti. Danilo Šaranović i potpredsjednik za sektor bezbjednosti Aleksa Bečić iz plejade su skorojevića po duhu i političara bez kapaciteta da stvari pogledaju iz bilo kog ugla koji ih ne pozicionira kao bogomdane da budu na vrhu. Ne treba, stoga, sumnjati da je Šaranovićev sinošnji trenutak krize samo prolazna manifestacija ljudske „slabosti“ i da ćemo već narednih dana slušati od njega statističke podatke kao dokaz da i on i MUP i UP rade vrhunski. (Ma šta „narednih dana“, evo ga, baš u ovom trenutku, dok saopštava da je „lice podleglo povredama“ tokom transporta u KC, „stari“ Šaranović daje izjavu kao nakon uspješno okončanog posla, vrijeđa inteligenciju mijenjanjem teza i preskače ključno: sve bi se to moglo progutati da je sve ostalo na ubijenima u kafani „Velestovo“. Ali nije, nego je ubica nastavio da se kreće i ubija, ubija, ubija, ubija... ) Da je vlast uvijek odraz društva ne treba nam Hegelova poduka kad već imamo mogućnost da bacimo oko na društvene mreže. Ne treba trošiti riječi na šljam koji ne samo što ima glavu, ruke i noge, nego je naučio slova i upotrebu društvenih mreža a neopravdano ga/ih je svrstati u ljudski rod. Dakle, evo vam ih pa sami zaključite o kakvom se obliku postojanja tu radi...  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250102100136_7815f91a9f0465d79cf877cd402e51409df565fa44cfff425b6e335862219afb.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250102100136_7815f91a9f0465d79cf877cd402e51409df565fa44cfff425b6e335862219afb" data-rendition-name="original" width="736" height="1482" loading="lazy" alt="Društvene mreže - tragedija"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250102100136_c3ebab679a722b9ea66a024d73238e59a4974c8e83539b385d4a5b46296a444b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250102100136_c3ebab679a722b9ea66a024d73238e59a4974c8e83539b385d4a5b46296a444b" data-rendition-name="original" width="736" height="1439" loading="lazy" alt="Društvene mreže - tragedija"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250102100136_6944ef838515ecb83311ef43b20239138af3af2be5fdd6931f170036665e5013.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250102100136_6944ef838515ecb83311ef43b20239138af3af2be5fdd6931f170036665e5013" data-rendition-name="original" width="1170" height="1555" loading="lazy" alt="Društvene mreže - tragedija"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250102100136_a4950829a2814ea3007f3f58329331a6acc8dfa91f994b65df5af4ba5a12789f.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250102100136_a4950829a2814ea3007f3f58329331a6acc8dfa91f994b65df5af4ba5a12789f" data-rendition-name="original" width="1072" height="2048" loading="lazy" alt="Društvene mreže - tragedija"></figure>

Slika kraha države i društva

Povodom tragičnog događaja koji se juče dogodio na Cetinju predsjednik Vlade Milojko Spajić zakazao je za sjutra &nbsp;vanrednu sjednicu Vijeća za nacionalnu bezbjednost, saopšteno je iz Vlade.&nbsp;
- Tokom sjednice, Vijeće će se fokusirati na ključne izazove u otkrivanju i zapljeni nelegalnog oružja, te predložiti niz mjera usmjerenih na borbu protiv kriminala i zaštitu građana. Na dnevnom redu biće i inicijativa za sprovođenje hitnih akcija u svim gradovima Crne Gore radi otkrivanja i zaplijene nelegalnog oružja, kao i raspisivanje javnog konkursa za prijem novih policijskih službenika s ciljem jačanja kapaciteta bezbjednosnih institucija - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Razmotriće se, kako se dodaje, i dosadašnji nivo sprovođenja zakonskih odredbi, uz poseban akcenat na neophodnost donošenja novog Zakona o oružju.&nbsp;
- Tim propisom planiraju se rigoroznije kontrole i stroži uslovi za izdavanje dozvola za držanje i nošenje kratkog vatrenog oružja. Vijeće za nacionalnu bezbjednost podsjeća da je zaštita života i imovine osnovna obaveza svih nadležnih organa i očekuje punu saradnju građana i institucija - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Sjutra vanredna sjednica Vijeća za nacionalnu bezbjednost

„Odajte priznanje policiji“, reče sinoć ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović nakon još jednog masovnog ubistva u crnogorskoj prijestonici, u kojem je ubica Aco Martinović ugasio 12 života, a na kraju i sam sebi presudio.
„Građani mogu da se vrate normalnom životu“, dodade Šaranović.
Evo, uvaženi ministre, da Vama i policiji odam priznanje.
Za to što je tragična Medovina od 12. avgusta 2022. sa 10 žrtava bila malo da vam bude lekcija i nauk da policija mora drugačije.
Za to što je zbog te tragedije odgovaralo tačno nula osoba koje su Boriloviću ostavile oružje u posjedu i stavile mu u ruke sredstvo da pobije naše sugrađanke i sugrađane, te što je isto toliko osoba u sistemu MUP-a podnijelo ostavke i osjetilo ljudsku odgovornost zbog masakra.
Za to što nikad nijeste razgovarali sa porodicama ubijenih iz Medovine niti saslušali njihove razloge za donošenje Markovog i Mašanovog zakona, čije bi usvajanje i primjena mogli da spriječe tragedije poput ove koja nas je juče zadesila, mada su Vam se porodice obraćale više puta sa zahtjevom za prijem.
Za to što ste se od Medovine do danas bavili isključivo smjenama, imenovanjima i razmještanjima podobnih i nepodobnih, podmetačinama, političarenjem i trgovinom u sektoru bezbjednosti, kojim se ne trguje ni po cijenu gubitka vlasti.
Za to što ste Aliju Balijagića tražili mjesec dana, polupali policijsku i vojnu opremu, potrošili novac građana na snimanje otužnih spotova, da bi ubicu na kraju otkrio pribojski lovac.
&nbsp;
Za to što ste nakon takve Medovine „licu od ranije poznatom policiji“ Martinoviću ostavili nelegalno oružje u posjedu, a svaki dan nas zasipate saopštenjima o pretresima širom Crne Gore i oduzetim lovačkim puškama i municiji.
Za to što je Martinović, psihički nestabilan, agresivan i pijan, juče na pet udaljenih lokacija ubijao svoje žrtve, među kojima su i dva dječaka, a da ga niko od policije nije zaustavio.
Za to što je Ministarstvo na čijem ste čelu zvanično saopštilo da se ubistvo dogodilo u naselju Bajice, dok je tačna lokacija gotovo strogi centar Cetinja.
Za to što je policija kojom upravljate masovno ubistvo nazvala „situacioni događaj“ i gotovo sa olakšanjem konstatovala da nije riječ o obračunu organizovanih kriminalnih grupa.
Za to što policija koja čuva manastir ima naređenje da ne smije da se pomjeri odatle, jednako kao tokom masakra u Medovini.
Za to što je ubica u automobilu prošao pored kolega novinara u trenutku dok ste nas zasipali informacijama da su sve specijalne jedinice u Prijestonici i da je grad blokiran.
Za to što je iz ministarstva na čijem ste čelu odabranim medijima nezvanično dostavljena lažna informacija da je ubica opkoljen u napuštenom Obodu.
Za to što su imena i informacije o žrtvama i ubici iz ministarstva na čijem ste čelu dostavljane medijima u Srbiji, sa najavom da ćete ih Vi saopštiti na press konferenciji koja slijedi, a oni u međuvremenu, u svom maniru, lešinarili nad sudbinama ubijenih i njihovih porodica.
Za to što gomile botova i funkcionera partija na vlasti neće završiti u policiji čak ni na informativnim razgovorima zbog toga što su na dan masovnog ubistva pravili svojvrsne zločine po društvenim mrežama, praktično pravdajući ubicu jer je pobio građane njima tako mrskog i „prokletog“ Cetinja.
Za to što je direktor Uprave policije kojeg ste Vi birali poručio građanima da su praktično sami odgovorni za ovakve tragedije.
Za to što nam na konferencijama za novinare prepričavate holivudske scene potjera i opkoljavanja u trenucima najvećih tragedija dok čitava javnost od svih vas očekuje samo da im saopštite da je ubica uhapšen.
Za to, ministre Šaranoviću, što se na kraju ispostavilo da se ubica, pored sve sile policije i vojske na Cetinju, vratio do svoje kuće u Humcima i sam sebi oduzeo život.
Zaista za odavanje priznanja, ali za nesposobnost.
Toj policiji ste Vi nadređeni i njom upravljate, bez obzira na to ko je formalno njen prvi čovjek.
A to što ste kao prvi čovjek bezbjednosnog sektora u Crnoj Gori tako olako izgovorili „Građani mogu da se vrate normalnom životu“ slikovito prikazuje svu nesposobnost, ne samo profesionalnu, već i ljudsku, da pojmite šta su uzroci i posljedice Medovine, Tomaševa i jučerašnjeg masakra.
Kakvom normalnom životu, ministre, poslije osam odraslih žrtava u Medovini i Marka i Mašana, poslije brata i sestre iz Tomaševa, poslije jučerašnjih 10 oduzetih života i dvojice vjerovatno Markovih i Mašanovih drugova iz škole, sa nekog fudbala ili košarke?
Kakvom normalnom životu, ministre, kad smo za dvije i po godine izgubili dvadesetčetvoro sugrađana u suludim pohodima trojice ubica, a ne ni u saobraćajnim nesrećama, ni obračunima klanova, ni od teških bolesti?
Kakvom normalnom životu, ministre, kad prije i poslije svakog od ovih događaja policija nije preduzela apsolutno ništa da ih spriječi, a imala je i Borilovića i Balijagića i Martinovića u svojim evidencijama kao počinioce krivičnih djela?
Kakvom normalnom životu, ministre, kad mi prijateljica sa Cetinja sinoć govori da je strah da ode na spavanje u kući u kojoj je odrasla, majka iz Bara piše na jednoj društvenoj mreži da je strah da zaspi pored svojih malih sinova i da ih sjutra odvede u park, savjesni i dobri ljudi u Budvi i Podgorici obilaze svoje komšije da ih upozore da dobro zaključaju vrata?
Kakvom normalnom životu, ministre, i kako ga Vi to zamišljate?
Normalnom životu ne možemo da se vratimo uplašeni i ljuti zbog toga što od Medovine do danas ni jedna jedina osoba iz čitavog lanca nije prihvatila odgovornost za događaje koji su doveli do nezapamćenih tragedija i makar ponudila ostavku.
Nema normalnog života za nas, ministre, dok nam djecu i sugrađane ubijaju u kućama i na ulicama, u školama seksualno uznemiravaju, na poslovima politički proganjaju i disciplinuju.
Slutim ipak da se naša i Vaša normalnost života civilizacijski razlikuju.&nbsp;

Kako zamišljate normalan život, ministre?

Najmanje deset osoba je stradalo, a nekoliko je ranjeno danas na Cetinju nakon što je poslije 17 sati došlo do oružanog obračuna u jednom ugostiteljskom objektu u centru Prijestonice.
Policija traga za Cetinjaninom Acom Martinovićem koji je još na slobodi, a pucao je na još dvije lokacije - Humci i Bulevar. Među stradalima je i dvoje djece. Kako nam je nezvanično saopšteno iz Uprave policije, među ubijenima su i članovi porodice Martinovića.
Kako saznajemo, službenici policije su pronašli automobil Martinovića.
Na Cetinju su tužiteljka Andrijana Nastić i vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović.
Prema saopštenju Uprave policije, A. M. je "upotrebom vatrenog oružja lišilo života nekoliko lica", a potom se dao u bjekstvo.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dqm2dnlcmT2U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Policija apeluje na građane Cetinja da ostanu prisebni i da ostanu u svojim objektima stanovanja, dok su sve raspoložive jedinice policije na terenu i preduzimaju aktivnosti iz svoje nadležnosti u cilju stavljanja situacije pod kontrolu i procesuiranja izvršioca.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DIOM3NjX_Oik&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
U Prijestonici je trenutno vanredno stanje, čuju se sirene policijskih automobiča i kola hitne pomoći.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DfHpxlFCrl3U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Najmanje deset mrtvih na Cetinju, među žrtvama i dvoje djece, policija pronašla automobil Martinovića

Službena prepiska koju Portal ETV posjeduje pokazuje da je predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko svjesno obmanula javnost izjavom da je troje sudija Ustavnog suda pravovremeno i zvanično obavijestila o zahtjevu Ustavnog odbora i njenom dopisu predsjednici tog parlamentarnog odbora Skupštine Crne Gore Jeleni Božović.&nbsp; Armenko se popodne, nakon pisma troje sudija Ustavnog suda, Budimira Šćepanovića, Dragane Đuranović i Desanke Lopičić, oglasila tvrdnjom da su ,,neistiniti navodi da je podatke o godinama i stažu sudija dostavila samoinicijativno ili u dogovoru sa Jelenom Božović“.&nbsp; - Zabrinjava činjenica da takve informacije javnosti iznose upravo potpisane sudije, štiteći isključivo svoje lične interese i želeći da pogaze ustavne norme i moralne postulate prava, očito sa ciljem degradacije pozicije predsjednika Ustavnog suda - navela je Armenko u reagovanju.&nbsp; <blockquote>Punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginacama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a" data-rendition-name="original" width="1099" height="920" loading="lazy" alt="Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama"> <figcaption>OBAVJEŠTAVANJE SA PET DANA KAŠNJENJA: Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Istakla je da obraćanje predsjednice Ustavnog suda predsjednici Ustavnog odbora Skupštine - ,,nije nepoznato ovim sudijama“, uz isticanje nade da će ,,sve pravne nedoumice u pogledu ovog pitanja, biti riješene kako unutar Ustavnog suda, tako i pred nadležnim državnim organima, isključivo u skladu sa Ustavom, važećim pravnim poretkom, transparentno, bez senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“.&nbsp; Iako Snežana Armenko navodi da želi istinito obavještavanje javnosti, bez ,,senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“, dopisi u koje je Portal ETV imao uvid dokazuju da se upravo predsjednica Ustavnog suda služila svjesno plasiranim obmanama i lažnim konstatacijama.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa" data-rendition-name="original" width="909" height="1014" loading="lazy" alt="Zahtjev Jelene Božović, predsjednica Ustavnog odbora"> <figcaption>Zahtjev Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prvi dopis Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore, zaveden pod rednim brojem 00-63/24-1 i datumom 10. decembar 2024. godine.&nbsp; - Za potrebe Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore neophodno je da nam dostavite podatke o datumu rođenja, o radnom stažu, stažu osiguranja, odnosno biografije za sve sudije Ustavnog suda Crne Gore – piše u dopisu predsjednice Ustavnog odbora Božović.&nbsp; Već sljedećeg dana, 11. decembra, dopisom zavedenim pod brojem 962/24-1, Armenko odgovara i dostavlja ,,tražene podatke sudijama Ustavnog suda“. I sve je to predsjednica Ustavnog suda uradila – bez sazivanja sjednice u plenumu sudija, što je bila njena zakonska i ustavna odredba!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670" data-rendition-name="original" width="862" height="1084" loading="lazy" alt="Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda"> <figcaption>Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da je pokušala da obmane javnost pokazuje još jedan dopis – onaj koji nosi jučerašnji datum, 16. decembar, u kojem Armenko ističe da sudijama na njihov ,,usmeni zahtjev“ dostavlja dopise od 10. i 11. decembra.&nbsp; Dakle: punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginicama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!&nbsp; Osim toga, Armenko je prećutala bitnu činjenicu: Ustavni sud a ne predsjednica kao pojedinac obavještava Ustavni odbor Skupštine koji nikada nije Ustavom ili zakonima bio određen kao nadzorni organ, jer Ustavni sud je institucija sui generis koja se, po slovu Ustava Crne Gore, bavi zaštitom ustavnosti i zakonitosti.&nbsp; &nbsp;

SKANDALOZNO: Dokumenta otkrivaju lažnu objavu Snežane Armenko!

Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko odbila je danas na plenarnoj sjednici da usvoji prijedlog sudija Budimira Šćepanovića, Desanke Lopičić i Faruka Resulbegovića da se predsjedniku države Jakovu Milatoviću pošalje obavještenje o penzionisanju sudije Šćepanovića u maju naredne godine. &nbsp; Sudije koje su bile za dopunu dnevnog reda argumentovale su svoj stav činjenicom da je Ustavni sud u obavezi da na sjednici utvrdi ispunjenost uslova za prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda zbog sticanja uslova za starosnu penziju, shodno Zakonu o radu, i da o tome obavijesti ovlašćenog predlagača, kao i da je Ustavni odbor preuzeo ulogu Ustavnog suda jer je donio zaključak o ispunjenosti uslova za prestanak sudijske funkcije bez prethodno dobijenog obavještenja od strane Ustavnog suda o tome. Tako je sjednica Ustavnog suda Crne Gore, na kojoj je, saglasno dnevnom redu, bila predviđena 41 tačka za odlučivanje, prekinuta i odlučeno je da se nastavi 25. decembra. Prema informacijama Portala ETV, Armenko, kada je vidjela da je uz nju još samo sudija Momirka Tešić, pozvala se na odredbu da nema dovoljno glasova za usvajanje odluke, s obzirom na to da je sinoć, silom glasova poslanika Ustavnog odbora, Skupština konstatovala da je sudija Dragana Đuranović stekla uslov za penziju na osnovu Zakona o penzijskom i invalidskom osigiranju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2" data-rendition-name="original" width="2500" height="1850" loading="lazy" alt="Ustavni sud "> <figcaption>ZLOUPOTREBLJENA INSTITUCIJA: Ustavni sud(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  To je prvi put u šest decenija postojanja Ustavnog suda Crne Gore da sudija nije penzionisan po Zakonu o radu. Doskorašnji predsjednik Ustavnog suda Milorad Mićo Gogić nedavno je otišao u penziju upravo na osnovu Zakona o radu. &nbsp; U međuvremenu je postao savjetnik predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića i, prema informacijama Portala ETV, upravo je Gogić sugerisao Mandiću način na kojim će blokirati rad Ustavnog suda i metode na koji će Mandićeva politička ekipa ostvariti uticaj na rad Ustavnog suda Crne Gore. &nbsp; Inače, većinski stav u Ustavnom sudu je da sudije tog suda u penziju idu po Zakonu o radu. Sudije ostalih sudova u penziju idu po Zakonu o PIO. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Iako u manjini, Armenko po nalogu Mandića i savjetnika Gogića beskrupulozno odbila prijedlog da Ustavni sud pošalje obavještenja predsjedniku Milatoviću

Prorektor Univerziteta Crne Gore, prof. dr Veselin Mićanović, najavio je inicijativu za izmjenu članova tek formirane Redakcije Enciklopedije Crne Gore, koju realizuje Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU). On je to saopštio gostujući u emisiji Stav na RTCG, kao "predstavnik dijela akademske zajednice" koji je nezadovoljan sastavom Redakcije.
Mićanović nije odgovorio na pitanje koji je tačno dio javnosti i akademske zajednice nezadovoljan, niti je želio da imenuje nijednog od potpisnika inicijative koju je najavio, a koja će uskoro biti predata na razmatranje Skupštini ili Vladi Crne Gore.
- Inicijativa je široko obuhvatila različite pripadnike akademske zajednice, koji nijesu uže posmatrano nacionalno prepoznatljivog srpskog identiteta. Pokušavam u ovoj priči da ne istaknem srpski jezik ili srpsku zajednicu kao oštećenu u tom dijelu, već prosto da u tom Redakcijskom odboru treba da se nalaze i ljudi iz drugih konstitutivnih elemenata u Crnoj Gori, koji su sastavni dio crnogorskog društva – kazao je Mićanović.
<h2>Projekat</h2>
Projekat Encklopedija Crne Gore pokrenut je ove godine, prvi sastanak Redakcija je imala u septembru, a trebalo bi bude realizovan do 2028. godine. O Enciklopediji Crne Gore govori se već decenijama, tačnije od 1969. godine, a sada je, kroz rad i program nove Redakcije, realizacija dugo čekane Enciklopedije najbliža ostvarenju.
U avgustu 2024. godine Predsjedništvo CANU je imenovalo 18 članova Redakcije, a Vlada je za ovaj projekat već izdvojila finansijska sredstva.
Na čelu Redakcije, kao glavni i odgovorni urednik, se nalazi doskorašnji predsjednik CANU, akademik Dragan K. Vukčević, a ostali članovi su: akademici Đorđe Borozan, Aleksandar Čilikov, Pavle Goranović, Niko Martinović, Predrag Miranović, Žarko Mirković, Vukić Pulević, Dragan Radonjić, Šerbo Rastoder, Zoran Rašović, Nenad Vuković, kao i vanredni član CANU, prof. dr Ilija Vujačić, te redovni profesori i profesoke sa Univerziteta Crne Gore prof. dr Živko Andrijašević, prof. dr Goran Barović, prof. dr Vesna Karadžić, prof. Radmila Vojvodić i prof. dr Boris Vukićević.
Međutim, kako se već od septembra špekulisalo u pojedinim prosrpskim medijima, a prije dvije noći potvrdio prorektor Mićanović, „dio javnosti“ je nezadovoljan sastavom Redakcije Enciklopedije. Dvije ključne tačke koje se uzimaju kao sporne su objektivnost i naučna utemeljenost projekata, te sam sastav Redakcije, odnosno njeni pojedini članovi.
<h2>Ideološko upodobljavanje</h2>
- Sagledavajući u posljednje vrijeme određene reakcije društva, upitan je sastav Redakcije u pogledu ideološkog gledišta na određene, u crnogorskom kontekstu vrlo značajne elemente, jer u tom sastavu bi trebalo da ima konstitutivnih elemenata svih entiteta. Šta to znači? Mi, recimo, gledano sa stanovišta Redakcije, jasno prepoznajemo da Uredništvo u svom sastavu nema vrlo značajan procenat koji bi bio iz reda značajne sprske populacije, koji u Crnoj Gori broji trećinu stanovištva, a u jezičkom kontekstu to je još više, skoro pa polovina. To znači da će produkt takve Enciklopedije biti vrlo upitan iz ugla srpskog entiteta – tvrdi prorektor.
Mićanović je istakao da svakako treba raditi na izradi Enciklopedije, ali da treba prihvatiti društvenu stvarnost, po kojoj Redakciju treba da čine predstavnici svih entiteta koji postoje u Crnoj Gori, te da se sa tog stanovišta izaberu kompetentni ljudi i stručnjaci, a njih vidi, kako je posebno istakao, u kadrovima sa Univerziteta Crne Gore.
On nije želio da navede ko to tačno u trenutnoj Redakciji nije kompetentan i stručan, posebno imajući u vidu da je čine većinom redovni i vanredni članovi Akademije. Prorektor je dalje ponudio ljude sa Univerziteta kao stručnjake koji bi mogli da uđu u sastav Redakcije, iako se u njenom trenutnom sastavu već nalaze univerzitetski profesori (sadašnji i bivši).&nbsp;
Mićanović je međutim istakao da su članovi Redakcije sigurno stručni u svojim oblastima rada i vrijedni poštovanja, ali je problematizovao njihovu objektivnost u dijelu odnosa i prihvatanja srpskog jezika i srpskog entiteta.
Ipak, prorektor nije objasnio koji su to ideološki stavovi i postulati Redakcije CANU koji konkretno smetaju srpskom entitetu. Nije odgovorio ni na potanje da li iza ove inicijative stoje i neke političke partije, crkva, ili Matica srpska, koja se još u oktobru oglašavala kritikujući sastav Redakcije Enciklopedije Crne Gore.
- Ja želim objektivno da pristupim objašnjenju problema koji će nastupiti ako budemo rasipali sredstva, a budemo uzimali u obzir sve konstitutivne elemente crnogorskog društva. Ne želim tu da istaknem samo srpski, već i bošnjački, albanski, hrvatski, crnogorski, svi ti entiteti su prepoznatljivi i kao multikulturno društvo trebali bismo da pokažemo zrelost i uvažimo sve ove vrijednosti savremenog društva. Da li postojeći redakcijski odbor odgovara tome, da ne pominjemo imena, to ćete vidjeti prema jasnim izjavama pojedinaca iz sastava Redakcije i možete očekivati kakav će biti ishod.
Pored Enciklopedije, Crnogorska akademija nauka i umjetnosti, u sprezi sa više od 700 saradnika, aktivno radi na izradi leksikona iz različitih oblasti, vezanih za crnogorsku likovnu umjetnost, diplomatiju, botaniku, etnologiju i slično.
Mićanović je član uredništva na Leksikonu školstva, a takođe je i zamjenik glavnog i odgovornog urednika Leksikona nauke i visokog obrazovanja.
Na pitanje zašto je on lično i dalje na ovim projektima i drži visoke funkcije, umjesto da podnese ostavku, ako se ne slaže sa politikom CANU-a, nije konkretno odgovorio, komentarišući samo toliko da su to leksikoni čiji sadržaji ne štete nijednom entitetu u Crnoj Gori.&nbsp;
<h2>Ugroženo "srpsko biće" i strah od Crnogorca Njegoša&nbsp;</h2>
Mićanović je na kraju naglasio da se ovdje svakako radi o ugroženosti sprskog nacionalog bića u Crnoj Gori, ako ova Redakcija bude radila na Enciklopediji, uzimajući kao primjer te ugroženosti Petra II Petrovića Njegoša, koji bi po njemu, izgleda, mogao da bude protumačen kao crnogorski vladar i pjesnik.&nbsp;
- Ne da se plašim, više sam nego siguran da će biti ugrožen, i da neće biti objektivno zastupljen. Vi kao član ovog društva ste svjedok različitog interpretiranja nekog koga prihvatamo kao najveću vrijednost našeg društvenog produkta, Njegoša, ''Gorskog vijenca'', imamo različita gledišta. Ako se taj ''Gorski vijenac'' bude interpretirao na jedan način, mislim da smo već u problemu, mislim da smo stvorili razliku u društvu umjesto da je pomirimo. Na te probleme ja ukazujem i govorim o stvarima da, ako radimo nešto i ulažemo određena sredstva, da ona ne budu uzaludna.&nbsp;
<blockquote>Mićanović nije želio da navede ko to tačno u trenutnoj Redakciji nije kompetentan i stručan, posebno imajući u vidu da je čine većinom redovni i vanredni članovi Akademije</blockquote>
Iako imena idejnih tvoraca i potpisnika ove inicijative još uvijek nijesu poznata javnosti, vrijedi napomenuti da je trenutni potpredsjednik Vlade za nauku, obrazovanje i odnos sa vjerskim zajednicama, dr Budimir Aleksić, izabran u naučno zvanje i zaposlen kao naučni saradnik na Istorijskom institutu Univerziteta Crne Gore upravo u vrijeme dok je prorektor Mićanović upravljao ovom univerzitetskom jedinicom kao v.d. direktor.
Procedura izbora Aleksića u naučno zvanje na Istorijskom institututu u oblasti &nbsp;Kulturno nasljeđe Crne Gore u drugoj polovini XX vijeka od početka je bila nepravilna, a konkursna oblast pogrešno adresirana, jer ona ne pripada istorijskim već kulturološkim naukama.
Takođe, Aleskić niti je istoričar niti kulturolog, a osnovne, magistarske i doktorske studije završio je iz oblasti nauke o književnosti. Doktorirao je na temi „Fantastika i naučna fantastika u romanima za djecu i omladinu Čeda Vukovića“. Sâm Aleksić u biografiji koju je objavio na sajtu Cetinjske bogoslovije kaže da su mu oblasti interesovanja: istorija srpske književnosti i kulture i dječija književnost.
Čak su i u recenzentsku komisiju bili imenovani profesori sa Fakulteta dramskih umjetnosti i akademik SANU od kojih ni jedan nema zvanje iz oblasti za koju se Aleksić prijavio, čime je prekršen član 88 Statuta Univerziteta Crne Gore koji propisuje da najmanje dva recenzenta moraju imati zvanje iz oblasti za koju se kandidat prijavljuje, dok ni sam Aleksić nema naučnih istorijskih radova.
Tako se akademik SANU Slavenko Terzić u recenziji bavio Aleksićevim književnim radovima „Mojkovačka bitka u srpskoj hroničarskoj epici“ i „Njegoš i Lovćen kao pjesnička inspiracija Momira Vojvodića“, koji nemaju nikakve veze sa istorijskom naukom, kulturnim nasljeđem Crne Gore i Istorijskim institutom.&nbsp;
Iz Crnogorske akademije nauka i umjetnosti nijesu željeli da komentarišu ovu inicijativu ni navode prorektora Mićanovića.

Tag: mensa

Uskoković: Besplatni vaučeri za testiranje bazične inteligencije

Izraz „situacioni događaj“ odstupnica od sopstvene odgovornosti

Slika kraha države i društva

Sjutra vanredna sjednica Vijeća za nacionalnu bezbjednost

Kako zamišljate normalan život, ministre?

PRATITE TVe UŽIVO