Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS) potpisalo je Memorandum o razumijevanju sa Centrom za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP), Crnogorskim društvom ekologa (CDE) i Fondacijom EuroNatur, u cilju realizacije zajedničkih aktivnosti po pitanju priprema koncepta za efikasno očuvanje rijeke Morače.
Iz MERS-a su saopštili da su te nevladine organizacije implementacioni partneri projekta ”Zaštita rijeke Morače”.&nbsp;
- Memorandum je potpisan u cilju unapređenja razvoja i realizacije aktivnosti na polju zaštite životne sredine i oblasti zaštite biodiverziteta, kao i zajedničkih aktivnosti po pitanju priprema koncepta za efikasno očuvanje rijeke Morače - naveli su u saopštenju.
Iz MERS-a su rekli da su dokument potpisali resorni ministar Damjan Ćulafić, izvršna direktorica CZIP Jovana Janjušević, generalna sekretarka CDE Andrijana Mićanović i predstavnica Fondacije Euronatur Annette Spangenberg.
- Cilj Memoranduma je da formalizuje i unaprijedi saradnju između MERS-a i tih organizacija, u vezi sa implementacijom projekta “Zaštita rijeke Morače” i svih planiranih projektnih aktivnosti - kazali su u MERS-u.&nbsp;
Navodi se da su se strane usaglasile da unapređuju i jačaju saradnju u oblasti zaštite biodiverziteta u Crnoj Gori, kroz zajedničko djelovanje i pripremu izrade studije izvodljivosti u cilju zaštite tog područja.
Memorandumom je, kako su kazali iz Ministarstva, usaglašena saradnja na podizanju svijesti o važnosti zaštite prirode, biodiverziteta i ključnih tačaka biodiverziteta u Crnoj Gori, kao i prilikom organizacije zajedničkih aktivnosti - obuka, seminara, okruglih stolova, događaja, konferencija za javnost i javnih rasprava.&nbsp;
- Čiji je cilj jačanje kapaciteta relevantnih zainteresovanih strana za adekvatno sprovođenje propisa u oblasti zaštite prirode, održivo upravljanje zaštićenim područjima, uvođenje biodiverziteta u sektorske politike i prakse, održivi razvoj, učenje i povezivanje - dodali su u saopštenju.
Ćulafić istakao je da taj memorandum predstavlja značajan iskorak u institucionalnoj saradnji za zaštitu biodiverziteta Crne Gore.
Takva saradnja, kako je kazao, važna je za održivo upravljanje rijekom Moračom, ali i za integrisanje zaštite prirode u sektorske politike.&nbsp;
- Ministarstvo je posvećeno dugoročnom očuvanju prirodnih resursa i ovaj Memorandum šalje snažnu poruku da Crna Gora ozbiljno shvata svoju odgovornost prema okruženju i budućim generacijama - naveo je Ćulafić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

MERS i NVO potpisali memorandum o zaštiti rijeke Morače

Memorandum o formiranju Vaterpolo regionalne lige potpisan je danas u Podgorici čime je i ozvaničen početak novog takmičenja, u kome će učestvati 17 klubova iz Crne Gore i Srbije. Memorandum su potpisali Nikola Milić, predsjednik Vaterpolo i plivačkog saveza Crne Gore, i Viktor Jelenić, predsjednik Vaterpolo saveza Srbije.&nbsp;
U Premijer ligi će učestvovati tri kluba iz Crne Gore – Jadran m:tel, Primorac i Budućnost One, a pet iz Srbije – Novi Beograd, Radnički, Partizan, Šabac i Crvena zvezda.&nbsp;
Igraće se ligaški dio sezone, o pobjedniku će se odlučivati na fajnl-foru.
- Vjerujem da će ovo takmičenje biti prekretnica za budućnost vaterpola na ovim prostorima - kazao je predsjednik VPSCG Nikola Milić.
Jelenić je rekao da je vaterpolo najtrofejniji sport na prostorima bivše Jugoslavije.
- Nadam se da će ovo takmičenje podići vaterpolo u našim zemljama podići na veći nivo - kazao je Jelenić.
Predsjednici oba saveza naglasili su da je liga otvorena i za predstavnike Hrvatske, kojih ove sezone neće učestvovati u regionalnom takmičenju.
- Žao mi je što liga nije ostala u istom formatu, jer je to bilo vjerovatno najjače takmičenje u Evropi. Želimo da pošaljemo poruku da je Hrvatski vaterpolo savez itekako dobrodošao da ponovo bude dio Vaterpolo regionalne lige. Tako bismo ligu učinili jačom i zanimljivijom. Ovo bi trebalo da posmatramo kao dobar sportski proizvod, kao osnov da bi se obezbijedili što bolji finansijski uslovi za budućnost takmičenja i kako bi se potencijalni sponzori pronašli interes za ulaganje - naglasio je Milić.
Jelenić kaže da je jasno da liga ne može da bude ista kao prošle sezone, ali se nada da će svi problemi da se riješe i da će već od naredne sezone biti drugačije.&nbsp;
- Najvažnije je da pronađemo što više sponzora i ljudi koji žele da pomognu vaterpolu. Finansije u našem malom sportu nisu velike, a mogu da daju velike rezultate - istakao je Jelenić.
Prvi put će regionalna vaterpolo liga imati nagradni fond – pobjedniku će pripasti 50, drugoplasiranom 30, a trećeplasiranom 20 hiljada eura.&nbsp;
- Mislim da je ti dobar pokazatelj u kom pravcu treba da idemo. Nešto smo ponudili, obećali i dali klubovima, koji su, takođe, oslobođeni taksi za sudije i delegata. Ovo je, smatram, veliki korak naprijed, kojim šaljemo jasnu poruku da vjerujemo da će u narednom periodu biti sve bolje - rekao je Nikola Milić.
Sjedište Regionalne vaterpolo lige biće u Podgorici.
- Mjesto je manje bitno u odnosu na odnose koje treba da gradimo i put kojim bi trebalo da idemo, ali za nas je to, ipak, značajno, uz zahvalnost kolegama iz Srbije na povjerenju. Mislim da to pokazuje iskreni prijateljski odnos dva nacionalna saveza - rekao je Milić.

500x500

1084x550

Formirana Vaterpolo regionalna liga, u novom takmičenju učestvovaće tri crnogorska kluba

Univerzitet Crne Gore i kompanija One potpisali su danas u Rektoratu memorandum o saradnji u okviru inicijative „Stipendije najboljima, posao kod najboljih“. Memorandum su svečano potpisali rektor Univerziteta Crne Gore, prof. dr Vladimir Božović, i izvršni direktor kompanije One Crna Gora, Branko Mitrović.
Cilj ovog memoranduma, kako je saopšteno sa Univerziteta Crne Gore, je pružanje podrške najuspješnijim studentima kroz stipendije, stručnu praksu i mogućnost zapošljavanja.
- Ova saradnja predstavlja važan korak ka unapređenju obrazovnog i profesionalnog razvoja mladih talenata, omogućavajući im da tokom studija dobiju finansijsku podršku i steknu praktična iskustva u kompaniji koja se bavi telekomunikacijama - poručili su oni.&nbsp;

1250x600

UCG i One potpisali memorandum o saradnji u okviru inicijative - Stipendije najboljima, posao kod najboljih

Univerzitet Crne Gore nastavlja saradnju sa privrednim subjektima kroz inicijativu „Stipendije najboljima, posao kod najboljih“, potpisivanjem novih memoranduma sa vodećim institucijama iz oblasti zdravstva i farmaceutske industrije.
Rektor Univerziteta Crne Gore, prof. dr Vladimir Božović, danas je u Rektoratu potpisao memorandum o saradnji sa predstavnicima Glosarija, Montefarma, Instituta za ljekove i medicinska sredstva kao i privatne zdravstvene ustanove Codra.
- Ova saradnja predstavlja značajan korak u povezivanju Univerziteta sa ključnim institucijama iz oblasti zdravstva i farmacije, čiji rad direktno utiče na kvalitet života u Crnoj Gori - saopšteno je iz Univerziteta Crne Gore.
Inicijativu "Stipendije najboljima, posao kod najboljih" sprovodi Univerzitet Crne Gore u saradnji sa privrednim subjektima sa ciljem da se najboljim studentima omogući finansijska podrška tokom trajanja školovanja ali i jasna perspektiva profesionalnog razvoja &nbsp;u Crnoj Gori. &nbsp;
Kako su pojasnili iz Univerziteta, program omogućava stipendiranje najboljih studenata sa 300 eura mjesečno, tokom deset mjeseci, uz mogućnost zaposlenja u ovim kompanijama nakon završetka studija.
Memorandum su u ime kompanija potpisali: Mirjana Mijušković, izvršna direktorica Glosarija, Snežana Mugoša, izvršna direktorica Instituta za ljekove i medicinska sredstva, Dragica Perović Ivanović, direktorica privatne zdravstvene ustanove Codra i &nbsp;Aleksandar Bogavac, direktor Montefarma.&nbsp;

Novi memorandumi sa institucijama iz oblasti zdravstva i farmaceutske industrije za stipendiranje najboljih studenata UCG

U nastavku univerzitetske inicijative „Stipendije najboljima. Posao kod najboljih“, danas je na Univerzitetu Crne Gore potpisan novi memorandum o saradnji sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica, kojim se dodatno učvršćuje partnerstvo akademskog i privrednog sektora u podršci najboljim studentima.
Memorandum su svečano potpisali rektor Univerziteta Crne Gore, prof. dr Vladimir Božović, i predsjednik Odbora direktora Crnogorskog elektroprenosnog sistema AD Podgorica, Aleksandar Mijušković.
Na osnovu ovog memoranduma, Crnogorski elektroprenosni sistem obezbijediće stipendije za tri najbolja studenta Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore. Memorandum predviđa godišnje stipendije u iznosu od 300 eura mjesečno tokom deset mjeseci, kao i mogućnost stručne prakse i stručnog usavršavanja za izabrane studente.
U kontekstu značaja ovakvih partnerstava, rektor Božović je naglasio: „Vjerujem da je ovo zalog za ostanak najboljih u zemlji, njihov profesionalni razvoj ovdje, gdje su najpotrebniji. Upravo kroz ovakve inicijative stvaramo uslove da talentovani i obrazovani mladi ljudi ne traže prilike van granica, već da ih sami stvaraju ovdje i budu pokretači razvoja našeg društva.“
Predsjednik Odbora direktora CGES-a, Mijušković, izjavio je da su brojni studenti Univerziteta Crne Gore već postali dio kolektiva ove kompanije, što potvrđuje kvalitet koji ova akademska zajednica njeguje. „Nadamo se da će oni najbolji prepoznati perspektivu ostanka, uz stratešku odluku kompanije da kroz ovakve programe sistematski ulaže u njihovo obrazovanje, stručno osposobljavanje i uključivanje u ključne razvojne projekte iz oblasti energetike“, kazao je Mijušković.
Podsjećamo, Univerzitet Crne Gore je inicijativu „Stipendije najboljima. Posao kod najboljih“ pokrenuo 22. aprila ove godine. Univerzitet će nastaviti da razvija saradnju sa privrednim subjektima, sa ciljem da studentima omogući kvalitetno obrazovanje povezano sa praksom, kao i priliku za profesionalni razvoj.

UCG i CGES: Novi memorandum u okviru inicijative "Stipendije najboljima - posao kod najboljih"

Ministar sporta Srbije Zoran Gajić i ministar sporta Rusije Mihail Degtjarov potpisali su 31. maja u Beogradu Memorandum o saradnji u oblasti fizičke kulture i sporta.
- Time su ozvaničene zajedničke aktivnosti koje će doprinijeti razmjeni znanja, unapređenju sportskih programa, podršci mladim sportistima i intenziviranju međunarodne sportske saradnje - navodi se u saopštenju.
Potom su delegacije dva ministarstva položile vijence na Groblju oslobodilaca Beograda.
Posjeta delegacije Ministarstva sporta Rusije dio je dvodnevne posjete tokom koje je planirano i prisustvovanje prijateljskim utakmicama muških i ženskih odbojkaških reprezentacija Srbije i Rusije.
- Ova saradnja nije samo važna za sport, već je i odraz dubokog prijateljstva i bliskih odnosa dva bratska naroda. Srbija i Rusija dijele istu tradiciju i međusobno poštovanje, što nam daje snažan temelj za buduću saradnju. Takođe, pozivam sve ljubitelje sporta da nam se pridruže na prijateljskim utakmicama naše ženske i muške odbojkaške reprezentacije protiv Rusije, koje se igraju 31. maja i 1. juna u hali "Aleksandar Nikolić" (hala "Pionir") - poručio je Gajić.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić boravio je u maju u Moskvi na obilježavanju 80. godišnjice završetka Drugog svjetskog rata. Prvi put od 2022. godine, kada je Rusija počela invaziju na susjednu Ukrajinu, Vučić se sastao sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom.
Nakon susreta sa Putinom, na kome se založio za povećanje robne razmjene između Srbije i Rusije, Vučić je naveo da je spreman da odgovori na kritike koje će mu biti upućene iz Evropske unije (EU).
Srbija sa EU od decembra 2021. nije otvorila nijedno pregovaračko poglavlje. U zastoju je zbog odbijanja da uskladi spoljnu politiku sa politikom Unije i uvede sankcije Rusiji zbog njene invazije na Ukrajinu.
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos izjavila je tokom majske posjete Beograd, da će zbog Vučićevog odlaska u Mokvu imati "mnogo teži zadatak da pomogne Srbiji da ostane snažno usmjerena na evropskom putu".

Srbija i Rusija potpisale Memorandum o saradnji u oblasti sporta

Potpredsjednik Skupštine Crne Gore Mirsad Nurković prisustvovao je potpisivanju Memorandum o razumijevanju između DRI Crne Gore i Turskog Računskog suda i poručio da je ova prilika pruža jedinstvenu mogućnost za razmjenu iskustava, jačanje međuinstitucionalne saradnje i produbljivanje prijateljskih odnosa između naših zemalja.
On je dodao da potpisivanje Protokola o saradnji crnogorskog parlamenta i DRI iz 2018. godine predstavlja okvir za unapređenje parlamentarnog nadzora nad korišćenjem javnih sredstava i definiše ključne oblasti i obaveze koje omogućavaju djelotvorniji i odgovorniji rad obje institucije.
Nurković, kao predstavnik crnogorskog parlamenta na ovom skupu, izdvojio je i pohvalio izuzetnu i kontinuiranu saradnju koju ostvaruju naši predstavnički domovi, te naglasio da to dodatno osnažuje Protokol potpisan između dva parlamenta 2021. godine.
Sastanku su prisustvovali predstavnici DRI Crne Gore, na čijem je čelu predsjedavajući Senatom, senator Nikola Rakočević, predstavnici Računskog suda Republike Turske, na čelu sa predsjednikom Metinom Jenerom, kao i &nbsp;NJ.E. Bariš Kalkavan, ambasador Republike Turske u Crnoj Gori i senator DRI Crne Gore, dr Branislav Radulović.

Nurković: Jedinstvena mogućnost za jačanje međuinstitucionalne saradnje Crne Gore i Turske

Ministar rudarstva, nafte i gasa Admir Šahmanović je posjetu crnogorske delegacije Vašingtonu ocjenio jednom od najproduktivnijih i istakao da potpisivanje Memoranduma sa Sjedinjenim Državama “podiže crnogorsko-američku saradnju na viši nivo”.
- Biti dio delegacije koja je potpisala Memorandum o ekonomskoj saradnji sa Sjedinjenim Američkim Državama čini mi veliku čast, posebno što Memorandum podrazumijeva institucionalizaciju saradnje naše dvije države, čime smo poslali jaku i jasnu poruku da je Crna Gora spremna za infrastrukturne projekte i da želimo da se razvijamo u tom pravcu - izjavio je ministar rudarstva, nafte i gasa.
Šahmanović je istakao otvorenost na koju je crnogorska delegacija naišla od strane visokih predstavnika Stejt Departmenta i njihovu iskazanu spremnost da u svakom trenutku i na svakom polju pruže podršku.
- Otvorili smo diskusiju o mnogim projektima iz oblasti rudarstva, nafte i gasa. Projektima koji bi nam otvorili globalno tržište i značajno povećali naš geopolitički uticaji daćemo i svojvrstan doprinos integraciji u Evropski uniju - zaključio je Šahmanović.
Sastancima je uz ministra Šahmanovića prisustvovala i Zorana Sekulić, generalna direktorica Direktorata za naftu i gas.

Šahmanović: Potpisivanjem Memoranduma sa SAD Crna Gora pokazala da je spremna za velike projekte

Potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku Nik Đeljošaj i podsekretar za ekonomski rast, energetiku i životnu sredinu Hose V. Fernandez potpisali su u Vašingtonu Memorandum o ekonomskoj saradnji između Vlade Crne Gore i Vlade SAD-a.
- Sjedinjene Američke Države (SAD) su prijatelj Crne Gore, a ekonomski dijalog je potvrda našeg konstruktivnog ekonomskog partnerstva - pri čemu je važno da u kontinuitetu kroz posvećeni rad naših administracija identifikujemo nove oblasti za zajednički ekonomski razvoj i radimo na njihovoj punoj implementaciji - poručio je Đeljošaj tom prilikom.
Potpisnici su, kako je saopšteno iz Vlade, saglasni da je Memorandum jedan od ključnih rezultata dugogodišnjeg zajedničkog djelovanja a koji predstavlja osnov daljeg povezivanja između privrednih sektora dvije države.
Razmijenjena su, dodaju u Vladi, mišljenja o saradnji u oblasti bezbjednosti investicija i rješavanju netržišnih politika i praksi.
Fernandez je poručio da Memorandum o razumijevanju ima za cilj jačanje saradnje između Sjedinjenih Američkih Država i Crne Gore, proširenje bilateralne trgovine i ulaganja i podršku regionalnoj ekonomiji koja će koristiti američkim i crnogorskim radnicima i preduzećima.
On je, ističu u Vladi, kazao i da se Crna Gora pokazala kao dobar partner.
- Čestitam vam na dobijanju pozitivnog IBAR-a koji je prepoznat kao veoma izazovan posao naročito u dijelu napredovanja na polju vladavine prava. Vjerujemo da će se vaš rad i napredak isplatiti i da će Crna Gora postati idealno mjesto za efikasnije poslovanje kao i za investicije -poručio je Fernandez.
Đeljošaj je kazao da zajedničkim zalaganjem dviju vlada i privrednih subjekata, možemo stvoriti povoljno okruženje za investicije i trgovinsku razmjenu, što će doprinijeti ekonomskom rastu i razvoju obje zemlje.
- Koristim priliku da ohrabrim američke kompanije da prepoznaju Crnu Goru kao sigurnu investicionu destinaciju, koja uz jasnu ekonomsku predvidljivost i prepoznatljivo investiciono okruženje, sprovodi posvećenu borbu protiv korupcije, doprinoseći stvaranju sigurnog ambijenta za američke investitore kojih u Crnoj Gori ima preko 240 u brojnim sektorima - naveo je on.
Potpisivanju Memoranduma prisustvovala je i ambasadorka SAD u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke, ambasador Crne Gore u Sjedinjenim Američkim Državama Jovan Mirković sa saradnicima, visoki članovi američke administracije, kao i članovi crnogorske delegacije ministar energetike Saša Mujović, ministar pomorstva Filip Radulović, ministar javne uprave Maraš Dukaj, kao i ministar rudarstva, nafte i gasa Admir Šahmanović sa saradnicima.

Đeljošaj i Fernandez: Memorandum o ekonomskoj saradnji podsticaj za dodatno jačanje odnosa sa SAD

Svjetski program za hranu Ujedinjenih nacija (WFP) upozorio je danas da bi u djelovima Kameruna glad mogla dostići katastrofalne nivoe ako se ne ispuni cilj finansiranja od najmanje 57,5 miliona eura.
Predstavnik WFP za Kamerun i Sao Tome i Prinsipe Đanluka Ferera rekao je u Jaundeu, glavnom gradu Kameruna, da bi napredak postignut u borbi protiv gladi mogao biti poništen bez adekvatnog finansiranja.
- Bez ovog finansiranja, većina aktivnosti koje WFP i partneri sprovode moraće da se zaustave, što donosi niz rizika- rekao je Ferera.
Prema izvještaju Norveškog savjeta za izbjeglice od početka ove godine, kriza raseljavanja u Kamerunu je najviše zapostavljena u svijetu.
Zemlja se suočava sa nekoliko ozbiljnih kriza: pobunom džihadista Boko Harama na sjeveru, separatističkim ustankom u dva regiona engleskog govornog područja, i prilivom izbjeglica iz Centralnoafričke Republike na istoku.
Te krize, u kombinaciji sa klimatskim šokovima, stvorile su krizu raseljavanja i pogoršale opasnost od gladi.
Preko 3,3 miliona ljudi treba humanitarnu pomoć, a više od dva miliona je interno raseljeno, prema podacima WFP.
Ferera je rekao da zbog nedostatka sredstava počev od januara više od 52.000 djece neće dobijati školske obroke.
WFP će takođe smanjiti operacije, zbog čega će možda zatvoriti pet kancelarija u Kamerunu.
To će dovesti preko pola miliona ljudi u opasnost od gubitka pomoći u hrani.
- Dakle, možda ćemo se vratiti unazad umjesto da idemo naprijed- rekao je Ferera.
WFP je 2022. dobio finansiranje u vrijednosti od oko 91 milion eura za Kamerun, ali ove godine taj iznos je samo 17 miliona eura.
Manjak u finansijama nastao je nakon što je Trampova administracija ukinula velika sredstva za stranu pomoć, koja je 2023. iznosila oko 55 milijardi eura.
To je i posljednja godina sa dostupnim podacima o američkoj stranoj pomoći.
Za Trampovu administraciju, zatvaranje Agencije za međunarodni razvoj (USAID) bio je razlog za slavlje.
U julu ove godine, državni sekretar Marko Rubio rekao je da USAID od kraja Hladnog rata ima malo toga što može da predstavi kao uspjeh.
Međutim, u istraživanju u medicinskom časopisu "Lanset" istog mjeseca, naučnici su naveli da su programi USAID samo u prve dvije decenije spriječili 91 milion smrtnih slučajeva.

Svjetski program za hranu UN: Kamerunu prijeti katastrofalna glad ako se ne obezbijedi 57 miliona eura

Kako bi se sakrio iza Ministarstva ekonomskog razvoja i državnih kompanija i pokušao razvodniti odgovornost, svjestan katastrofalne odluke koju donosi, predsjednik Vlade Milojko Spajić sačinio je dokument koji je u zgradi Vlade pojedinačno potpisalo više državnih organa i Opština Budva sa investitorima Adriatic Properties, Aidway Investment Limited i Amanresorts menagment- naveli su večeras iz Građanskog pokreta URA.
Podsjetimo, kabinet predsjednika Vlade &nbsp;reagovao je povodom tvrdnji lidera GP URA Dritana Abazovića da je Vlada u tajnosti potpisala ugovor sa kompanijama Adriatic Properties i Aman, kojim je omogućena izgradnja kondo hotela u Miločerskom parku. Iz Vlade su naveli &nbsp;da nikakav dokument nije potpisan i da ne postoji „ekskluziva“, te da Abazović pokušava predstaviti kao tajno nešto što se već duže vrijeme pojavljuje u medijima.
Abazović je u podkastu „Petak sa Dritanom“ tvrdio da je ugovor potpisan tajno i kritikovao Vladu zbog nedostatka javnog predstavljanja dokumenta.
Iz URE su večeras dodali da će u ovom procesu očigledno biti posla i za Specijalno državno tužilaštvo jer je Spajić u bijegu od odgovornosti u potpisnike dokumenta dodao i kompanije koje ranije nijesu potpisale ni osnovni ugovor ni aneks.
&nbsp;Zato je važno, navode oni, &nbsp;da predsjednik Vlade odgovori na sljedeća pitanja:
- Ko je potpisao sporni dokument u ime Ministarstva ekonomskog razvoja i da li je potpis na to stavljen u Spajićevom kabinetu?
- Ko je potpisao u ime HTP Budvanska rivijera, da li je potpis stavljen u Vašem prisustvu i da li njen odbor bira Vlada Crne Gore?
- Ko je potpisao u ime HTP Miločer, ko je izuzeo mišljenje iz Odbora, a ko izuzeo mišljenje i da li je potpis stavljen u Vašen prisustvu?
- Ko je potpisao dokument u ime Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, da li je potpis stavljen u Vašem prisustvu. ko je zbog ovog čina podnio ostavku, a ko zbog iste vrši pritisak na članove ove državne kompanije?
- Ko je potpisao u ime Sveti Stefan hoteli AD, ko je izuzeo mišljenje iz Odbora, a ko izuzeo mišljenje i da li je potpis stavljen u Vašen prisustvu?", dodaju iz URE.
Jasno je, kažu iz URE, da je premijer Spajić, inače poznat po svom svojim istinama, uhvaćen na djelu. Pokušava od građana da sakrije nepobitne činjenice a to mu neće poći za rukom.&nbsp;
- Pokažite dokument ili javno saopštite da odustajete od gradnje stanova u Miločerskom parku- zaključili su iz URE.

URA: Uhvaćeni ste na djelu, predstavnici državnih kompanija dolazili u zgradu Vlade i potpisivali tajno - pokažite dokument ili javno saopštite da odustajete od njega

Frenk Geri, jedan od najpoznatijih arhitekata 20. vijeka, preminuo je u 96. godini, saopštio je portparol kompanije Gehry Partners.
Geri je bio kanadski i američki arhitekta i dizajner. Više njegovih zgrada, uključujući i njegovu privatnu rezidenciju u Santa Moniki, u Kaliforniji, postale su atrakcije, prenosi &nbsp;CNN.
Geri se istakao 1970-ih svojim prepoznatljivim stilom koji je kombinovao svakodnevne materijale sa složenim, dinamičnim strukturama. Njegov pristup arhitekturi opisan je kao "dekonstruktivistički", iako se on sam opirao kategorizaciji.
Njegova djela se smatraju jednim od najvažnijih savremenih arhitektonskih djela, a časopis Veniti fer nazvao ga je „najvažnijim arhitektom našeg doba“.
Geri je bio poznat po svojim postmodernim dizajnima i po korišćenju smjelih, nekonvencionalnih oblika i materijala.
Njegova najpoznatija djela uključuju muzej Gugenhajm u Bilbau, u Španiji, koncertnu dvoranu Volta Diznija u Los Anđelesu i fondaciju Luj Viton u Parizu. Ove zgrade karakterišu njihovi skulpturalni, često talasasti eksterijeri i inovativna upotreba materijala kao što su titanijum i nerđajući čelik.
Tokom svoje karijere, Geri je dobio brojne nagrade i priznanja, uključujući Prickerovu nagradu za arhitekturu 1989. godine, koja se smatra najvišim priznanjem u ovoj oblasti. Takođe je nagrađen Nacionalnom medaljom za umjetnost i Predsjedničkom medaljom za slobodu u Sjedinjenim Državama.
Gerijev uticaj se proteže i izvan arhitekture - dizajnirao je namještaj, nakit i flaše za alkoholna pića.

Preminuo Frenk Geri: Projektovao zgradu muzeja Gugenhajm, Kuću koja pleše, Fejsbukov kamp...

Bavarska stranka CSU želi poništiti odluku Evropske unije o zabrani prodaje novih automobila na klasičan pogon nakon 2035. godine.
Lošim vijestima iz Njemačke nema kraja. Suprotno optimističnim predizbornim najavama njemačkog kancelara Fridriha Mercа, ekonomska kriza u Njemačkoj dodatno se produbljuje. Njemačka privreda, najveća u Evropskoj uniji, nalazi se u slobodnom padu, dok savezna vlada ne reaguje sa dovoljno odlučnosti, dramatično upozorava predsjednik Federacije njemačke industrije (BDI) Piter Lajbinger, naglašavajući da njemačka privreda prolazi kroz najdublju krizu od osnivanja Savezne Republike 1949. godine. Dok privreda stagnira već četvrtu godinu zaredom, industrija se, usljed ruskog rata protiv Ukrajine i gubitka jeftinih ruskih energenata, suočava sa visokim energetskim troškovima, padom potražnje na ključnim izvoznim tržištima i agresivnom kineskom konkurencijom, koja je bacila na koljena njemačku automobilsku industriju, perjanicu tamošnje privrede. Na sve to nadovezao se i Trampov trgovinski rat, koji upravo Njemačku, kao najveću evropsku izvoznicu, pogađa najteže. Neki stručnjaci situaciju u kojoj se našla njemačka privreda opisuju kao „savršenu oluju“. Ovo nije prolazna recesija uobičajena za kapitalizam, već višestruka strukturna kriza koja zahtijeva transformaciju cjelokupnog razvojnog modela.
Ugledni Fajnenšel tajms nedavno se zapitao da li je uopšte još moguće zaustaviti pad njemačke industrije. Njemačka industrijska proizvodnja, uprkos djelimičnom septembarskom oporavku, ostala je na nivoima iz 2005. godine. Industrijska moć Njemačke zasniva se na automobilskoj i hemijskoj industriji te na mašinstvu, a sve tri grane teško su pogođene visokim cijenama energije, kineskom konkurencijom koja ubrzano preuzima segment električnih automobila, baterija i solarnih tehnologija, dok istovremeno moraju sprovoditi skupu i zahtjevnu zelenu tranziciju, koja dodatno narušava njihovu konkurentnost. Bavarski CSU, sestrinska stranka vladajućeg CDU-a, želi poništiti odluku Evropske unije o zabrani prodaje novih automobila na klasičan pogon nakon 2035. godine, iako i iz automobilske industrije upozoravaju da stalna promjena pravila stvara nesigurnost, posebno u industriji koja planira dugoročno. Iako se plinska kriza postepeno smirila, Njemačka je, čini se, trajno izgubila jeftinu rusku energiju kao svoju najveću industrijsku prednost, posebno u hemijskoj industriji i metalurgiji. Ipak, neki u Njemačkoj, pa i u redovima vladajuće koalicije, nadaju se brzoj obnovi energetske saradnje s Rusijom nakon okončanja rata. Njemačka se suočava i sa ozbiljnim demografskim padom, budući da procjene pokazuju da će do 2035. privredi nedostajati više od sedam miliona radnika, što će dovesti do dodatnog pada produktivnosti, smanjene inovativnosti i povećanja troškova rada. Već sada njemačka privreda trpi snažno tehnološko zaostajanje. Njemačka je prvo izgubila jeftin ruski gas i rusko tržište, a potom se suočila sa naglim tehnološkim skokom Kine, čije su posljedice takođe bile izrazito teške za njemačku industriju.
Njemačko „ekonomsko čudo“, koje je u proteklim decenijama pretvorilo tu državu u vodeću ekonomsku i političku silu Evrope, počivalo je na globalizaciji i slobodnom svjetskom tržištu, relativnoj geopolitičkoj stabilnosti i snažnoj potražnji iz Kine, prema kojoj se tadašnja kancelarka Anđela Merkel okrenula tokom velike ekonomske i dužničke krize s početka prošlog desetljeća, kada su periferni i južni članovi Evropske unije — inače pouzdana tržišta za njemačke proizvođače automobila — bili teško pogođeni. Ništa od toga danas više ne postoji. Povratkom Donalda Trampa u Bijelu kuću vratio se i protekcionizam, i to u još većem obimu nego tokom njegovog prvog mandata, dok kineska potražnja slabi, jer Kina razvija sopstveno tržište i okreće se drugim destinacijama, želeći smanjiti zavisnost od zapadnih potrošača uoči očekivane eskalacije trgovinskog rata sa Sjedinjenim Državama.
Kancelar Merc obećavao je brzi oporavak i novi ekonomski zamah zahvaljujući snažnom povećanju javne potrošnje te ulaganjima u odbranu i infrastrukturu, ali se čini da pokretanje njemačke ekonomije ide presporo i uz brojne zastoje i prepreke na gotovo svakom koraku, što ponovo potvrđuje duboko ukorijenjene probleme, preveliku birokratiju i opterećujuću regulaciju koja sputava njemačku privredu. Njemačka i dalje čeka svoj novi ekonomski model, bez kojeg nema ni potpunog izlaska iz istorijske ekonomske krize sa kojom se suočava, uprkos statusu nominalno vodeće evropske ekonomije.

Njemačka ekonomija u najvećoj krizi od Drugog svjetskog rata

Moje mimoilaženje sa stavovima bivše partije trajalo je mjesecima unazad, a mogu reći i godinama - poručio je Nikola Janović koji je juče podnio ostavku u Demokratskoj partiji socijalista (DPS).
Na pres konferenciji je rekao da nije želio da paradira sa razlikama.
- Moji stavovi uvijek su bili jasni. Vremenom nijesam primijetio da su se razlike u tim stavovima smanjivale, pa sam smatrao da je vrijeme da se raziđemo i da svako ide svojim putem - istakao je Janović.
Ostavku je, kaže, dostavio organima stranke.
- I dao mogućnost raspolaganja mjestima u odborima gdje me je DPS birao. Nastaviću dalji politički rad kao nezavisni opozicioni poslanik - naveo je Janović.&nbsp;
Smatra da je važno da sve ono što su bile njegove vrijednosti i principi za koje se borio. Za to će se, poručuje, i dalje zalagati.
- Moje stavove imate mogućnost da čujete u javnom prostoru. Crna Gora je danas u velikom problemu, razapeta je sa jedne strane na populizam i nacionalizam, a sa druge strane postoji letargija i pasivnost kod svih nas u opoziciji. Država truli iznutra u ekonomskom, društvenom i vrjednosnom smislu. Zato smatram da, kao nezavisni poslanik treba da se borim za vrijednosti na kojima počiva Crna Gora, da treba da pokažemo drugačiju politiku - naveo je on.
Svi na crnogorskoj političkoj sceni, cijeni on, pričaju isto.
- Mora da se pokaže više ljudskog integriteta. Smtram da treba da se okrećemo mladim ljudima, ne treba da ih opterećujemo istrošenim pričama što je bilo prije 10, 20, 30 godina. Želim da ih ohrabrim da svako ko može da doprinese - treba da radimo zajedno - istakao je Janović.
Želi, kaže, da Crna Gora bude što bolja.
- Svjestan sam da će biti raznih špekulacija i teorija zavjere, da li sam sa ovim ili onim, jedina konstanta je da sam svoj i da sam pokazao u DPS-u i sada i u budućnosti da razmišljam svojom glavom i da nijesam ničiji - decidan je Janović.
Tako će se, kaže, ponašati i u budućnosti.
- Jasno je da neko vrijeme postoji mimoilaženje, sve što sam rekao o tome šta bi i kako trebalo sam rekao kad sam bio u DPS-u. Iz ličnog dostojanstva ne želim da govorim u negativnom kontekstu, želim da nastavim drugim putem i da bude drugačije. Samim tim što ću nastaviti kao nezavisni poslanik govori o tome da imam namjeru da se bavim politikom - rekao je Janović.
Ne može, naglašava, reći u kom fotmatu će biti njegov rad u budućnosti.
- To zavisi od okolnosti - dodao je on.
Građanska, antifašistička, evropska Crna Gora su, poručuje, vrijednosti koje brani.
- To je najvažnije što je državi potrebno - naveo je Janović.
Na pitanja o tajmingu ostavke je rekao da nije čovjek prijeke naravi i nestrpljiv.
- Imam dovoljno političkog iskustva da dam vremena. Kad sam procijenio da naše mimoilaženje nije manje - odlučio sam se na ovaj potez - rekao je on.
Bez obzira o kojoj se partiji radi svjedoci smo, jasan je Janović, da postoji partijsko zapošljavanje ko god je na vlasti.
- To je problem sa kojim moramo da se borimo, generalno mora da se politka vodi na drugi način i da bude bazirana na ljudskom integritetu. Važno je da se takvu ljudi uključuju, koji i nijesu iz politike, i da gradimo bolju državu - rekao je on.
Komentarišući reakcije nekih poslanika Pokreta Evropa sad (PES), Janović je rekao da ga je život naučio da bude oprezan sa pohvalama, te da nije posebno obraćao pažnju na to.
Na pitanje da li se njegovi razlozi poklapaju sa onim koje je navela Drita Lola kad je napuštala partiju, Janović je rekao da sve što je imao da kaže je govorio dok je bio u DPS-u.
- Sad kada više nijesam, to nije više ni tema - zaključio je Janović.

Janović: Moje mimoilaženje sa DPS-om trajalo godinama, jedina konstanta je da sam svoj

Koliko je funkcionerima i funkcionerkama „postavgustovskih vlasti“ teško da se odvoje od „fotelja“ pokazuje i primjer bivše direktorice Muzeja i galerija Budve Lucije Đurašković, koja je zaključala kancelariju i odbila da preda ključ, kako bi spriječila novoimenovanu vršiteljku dužnosti direktorice Ivanu Ćupić da preuzme funkciju?! Đurašković je, čak, na društvenoj mreži Fejsbuk u srijedu pozvala Budvane na protest da je podrže?! - Gdje ste Budvani da branite kulturu grada – napisla je ona, pored ostalog. Budvani se, ipak, nijesu odazvali, pa je Ćupić, nakon što je u srijedu provela nekoliko sati u hodniku ustanove čekajući da joj se omogući pristup radnom mjestu, tek juče, ipak, uspjela da uđe u svoju kancelariju. Prema informacijama Portala ETV, angažovan je bravar, formirana je i petočlana komisija da isprati otključavanje vrata, a ovom činu prisustvovala je i većina zapošljenih, kao i članovi Savjeta ustanove i kancelarija je otključana. Brava je zamijenjena, tako da bi Ćupić jutros trebalo do radnog mjesta da dođe bez problema. Čitav slučaj prijavljen je policiji, a tužilaštvo će u narednim danima odlučiti da li je u postupcima Đurašković bilo elemenata na osnovu kojih mogu pokrenuti postupak protiv nje. Međutim, nije upitno samo odbijanje Đurašković da oslobodi „direktorsku fotelju“, već je veoma sporna i njena pozicija direktorice u prethodnih četiri godine i duže. Ona je na čelo Muzeja i galerija Budve imenovana u avgustu 2017. na četvorogodišnji mandat, ali je ostala i narednih četiri godine i koji mjesec duže.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>DUŽE OD ČETIRI GODINE BEZ RJEŠENJA UPRAVLJALA USTANOVOM: Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Novi konkurs nije raspisivan, niti je ona, prema dostupnim informacijama, sve to vrijeme imala bilo kakvo rješenje za tu funkciju. Zbog toga se otvara pitanje validnosti svih akata koje je potpisivala u prethodnih četiri godine i tri mjeseca. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko želi. Upitno je i kako Đurašković može dobiti rješenje o razrješenju kada nije ponovo imenovana nakon što joj je istekao mandat. Prema nezvaničnim informacijama, Đurašković prijeti krivičnim prijavama. Predsjednica Savjeta Muzeja i galerija Branka Čvorović najavila je juče u izjavi za Pobjedu da će to tijelo danas održati sjednicu, ali nije komentarisala hoće li se raspravljati o statusu Đurašković, kojoj su, kako je kazala, po kuriru, dostavljene odluke o njenom razrješenju i imenovanju Ćupić. - Ona je četiri godine i dva-tri mjeseca preko radila, a da nije imenovana za direktoricu, niti za vršiteljku dužnosti. Za ovaj period od četiri godine ona nijedan Savjet, koji je bio imenovan u skladu sa rezultatima na izborima, nije upisivala u Centralni registar privrednih subjekata, jer je tako mogla da radi kako je radila. Ovo je prvi Savjet koji nije odustao. Mi smo stvarno istrajali zato što smo sto posto sigurni da ispravno postupamo, jer može da vam se sviđa odabir nekoga ili ne, ali morate da poštujete odluku lokalnog parlamenta - kazala je Čvorović Pobjedi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Branka Čvorović"> <figcaption>ODLUKE ZAKONITE: Branka Čvorović(Photo: RTV Budva)</figcaption> </figure>  Rekla je i da je Đurašković bilo ponuđeno da prihvati Savjet, a da je oni imenuju za vršioca dužnosti na šest mjeseci, jer u februaru naredne godine ide u penziju. - Ona je to odbila. Predsjednik opštine joj je nudio da nastavi da prima platu od 2.500 eura, koliko iznose njena sadašnja primanja, do odlaska u penziju i da se dogovore o otpremnini iako ona na nju nema pravo, jer joj je 2021. godine istekao zvanični direktorski mandat. Ona je i to odbila. Predsjedniku opštine je rekla da njoj ne treba novac, već da hoće moć - kazala je Čvorović. S druge strane, Đurašković je ovom mediju rekla da osporava sve odluke, kako je istakla, nezakonitog Savjeta. - Sve je nezakonito, počevši od Savjeta koji je nezakonito imenovan - kazala je ona. Nova direktorica Muzeja i galerija Budve Ivana Ćupić juče nije željela da komentariše događaje u ustanovi i ponašanje Đurašković. Prije nekoliko dana za naš Portal je rekla da da joj je velika čast, ali i odgovornost „voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju“. - Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve - kazala je ona. Poručila je da želi da zajedno izgrade „snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji“.

Ćupić preuzela kancelariju, Đurašković prijeti prijavama

Građani Cetinja, koji mjesecima protestuju na Kruševom ždrijelu zahtijevajući odgovornost nadležnih za dva masovna ubistva koja su se desila u njihovom gradu, ocijenili su da je odbornik Građanskog pokreta URA Slavko Šole Janković pokazao je duboko nerazumijevanje tragedije koja je pogodila njihov grad, ali i nerazumijevanje razloga zbog kojih već jedanaest mjeseci istrajavaju u blokadama.
On je ocijenio da "moramo svi zajedno zamoliti ljude sa Kruševog ždrijela da se nađe drugačiji oblik djelovanja", a građani Cetinja su na to kazali da su od čovjeka koji je Cetinjanin i koji dolazi iz političkog okvira u kojem je njegov partijski kolega rukovodio sektorom bezbjednosti u vrijeme prvog masakra u Medovini, očekivali makar minimum moralne odgovornosti, da se zauzme za istinu, za žrtve, za svoj grad.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 69.8487%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjankovic-moramo-svi-zajedno-zamoliti-ljude-sa-krusevog-zdrijela-da-se-nade-drugaciji-oblik-djelovanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- To se nije dogodilo. Umjesto toga, Janković sada „roni suze“ za 23 nevina života, ali svoje saosjećanje nespretno i pogubno usmjerava ka onima koji su „na mukama u kolonama“, a ne ka porodicama koje su izgubile najmilije, niti ka građanima koji se već mjesecima mirno i uporno bore da se istina o tragedijama na Cetinju konačno sazna i da se odgovornost utvrdi - naveli su oni.
Posebno ih je, kažu, potresla rečenica u kojoj Janković apeluje da se „nađe drugačiji oblik djelovanja, da ne uništavamo svoj grad“.
- Podsjećamo ga da mu od 12. avgusta 2022. godine pa do danas niko nije branio da kao odbornik pokrene inicijative, mehanizme i politički pritisak kako bi istina i pravda ugledale svjetlo dana, ako je to zaista želio. Niko mu nije zabranio da dođe na Kruševo ždrijelo, da stane uz porodice žrtava, da sa njima razgovara, da se oglasi, da postavi pitanja, da zahtijeva odgovornost - jasni su oni.
A pogotovo mu, dodaju, ništa nije branilo da to uradi makar zbog četvoro nevine đece čiji su životi ugašeni na kućnom pragu, u njihovom domu.
- Voljeli bismo da nam Janković, kao odbornik čiji je to posao, iznese sopstvenu strategiju nastavka života i mogućeg prevazilaženja krize u našem gradu. U svemu ovome je i vrlo simptomatično da se Janković javlja u trenutku najavljene radikalizacije, a mi umjesto tri sata, protestujemo sat vremena, sa promijenjenim terminom u vremenu kada je stradala prva žrtva Medovine - naveli su građani Cetinja.
Isto tako je, cijene oni, jako simptomatično da dolazi od čovjeka koji je "krunski svjedok traljavog vođenja istrage na masakru 1.1.2025. kada je prvi ušao u kafanu Velestovo".

Cetinjani sa Kruševog ždrijela: Janković pokazao duboko nerazumijevanje tragedije koja je pogodila naš grad

Srbijanski dan mrmota, započet rušenjem nadstrešnice novosadske železničke stanice, ušao je u 14. mesec. Od 1. novembra 2024. Srbija se budi i leže u istom. Građani zahtevaju odgovornost, kako za pad nadstrešnice, tako i za brojne nezakonite postupke posle toga; vlast odbija da se o odgovornosti uopšte i govori, praveći „kontramitinge“ i optužujući „blokadere“ za rušenje države po – to je poznati recept već 35 godina – receptu stranih (zapadnih) sila zaverenih protiv Srbije.
O sudbini 12 uhapšenih malo se zna, osim da je danas većina na slobodi. I da predsednik Srbije Aleksandar Vučić koristi svaku priliku da ih opravda i istakne njihove kvalitete. A za čoveka koji ima u proseku jedno TV pojavljivanje dnevno, te su prilike zaista česte.&nbsp;
Činjenica jeste da proces utvrđivanja odgovornosti tapka u mestu, opstruiran sa više adresa, što nagoni na sumnju da vrhu države i nije baš stalo da se sve to rasplete. Samo je jedna nezavisna, ad-hok komisija izašla sa zaključcima koji nesumnjivo optužuju najviše državno rukovodstvo.&nbsp;
Logika, zato, navodi na pomisao da razlog za tu državnu opstrukciju može da bude samo jedan. Jer, posle tragedije u Hong Kongu ovog novembra, uhapšeno je (dosad) 27 ljudi, s optužbama za nehatno ubistvo i korupciju, i na tome insistira upravo politički vrh. Zbog rušenja mosta i pogibije u Đenovi 2018. - što su srbijanska vlast i njena propagandna sredstva koja se lažno predstavljaju kao mediji često pominjali kao opravdanje „dešava se“ – na optuženičkoj klupi se našlo 59 ljudi, a proces ima podršku iz samog vrha države. Samo u Srbiji politički i državni vrh ponaša se sasvim suprotno.
U međuvremenu, od novosadske tragedije naovamo, obrušilo se bar deset plafona u raznim sveže renoviranim objektima škola i domova zdravlja u Srbiji. Srećom, epilog je samo nekoliko lakših povreda. Otkriveno je da je i nova železnička stanica u Beogradu potencijalna opasnost, jer zbog težine četvorostruko više izgrađenih komercijalnih sadržaja u odnosu na dozvoljeno projektom – pucaju noseći stubovi nad peronima. Zapažena su i oštećenja na infrastrukturnim objektima novootvorene brze pruge ka Subotici; konstatovano i da je pruga puštena u rad, a da je većina zgrada stanica na trasi nebezbedna. I tako redom.
Možda bi se neupućeni čitalac prevario da pomisli da je neko odgovarao bar zbog nekog od tih propusta, upravo posle strašnog iskustva iz Novog Sada. Ne, niko. Umesto otklanjanja, „feleri“ se zamazuju da ne budu vidljivi. I na već pomenutoj stanici u „Prokopu“, ali i na tunelima (na političku silu u saobraćaj puštene) deonice auto-puta do Požege – gde su, dok drugi problemi nisu zaokupili javnost, instalirane stalne ekipe hitne pomoći i vatrogasaca, da zamažu oči.
Najnoviji slučaj neznanja, ošljarstva ali i moguće korupcije, desio se nedavno kod Centra izvrsnosti u Kragujevcu. Srećom, obrušavanje puta prošlo je bez žrtava, jer još nije otvoren. Navodno, započeta je istraga, ali, javnost u Srbiji je opravdano sumnjičava u pogledu njenog epiloga. Jer, u Srbiji se godinama ništa ne radi, a da nije pod direktnim učešćem ili bar kontrolom ljudi iz vladajuće stranke. U tome skoro po pravilu ima kršenja zakona, ali nikad niko nije odgovarao, sem u nekoliko slučajeva kada je zbog velikog uznemirenja javnosti bilo nužno „podmetnuti“ žrtvu – koja je za to dobro nagrađena.
<h2>Šta će se još srušiti?</h2>
I nisu samo to razlozi zbog kojih se u javnosti sve otvorenije i hrabrije uz nazive Srpske napredne stranke i Socijalističke partije Srbije upotrebljava akronim OKG (organizovana kriminalna grupa). Treba da se setimo noćnog „krečenja“ prostorija Državne lutrije u režiji naglo afirmisanog beogradskog advokata, koga ćemo kasnije još jednom pomenuti. Pa da se prisetimo slučaja Koluvija i „Jovanica“, sa silnom drogom, čiji je epilog takav da se policajci koji su sve otkrili sada proganjaju, a glavni kriminalni akter sa slobode svima smeje i „podbada“. Ili, kad smo kod slobode – kada je kum predsednika države i direktor „Elektromreže“ iz 2012, a sad „uspešni biznismen“ – moguće pijan i drogiran - slupao „meklaren“ i povredio dve osobe, što je zataškavano, a na kraju je slučaj tiho zastareo. Da dalje ne pišemo.
Znajući sve to, znajući kako se u Srbiji dobijaju poslovi – jer to više i nije tajna, znajući da se „leks specijalisi“ donose zloupotrebom skupštinske većine zarad privatnih finansijskih interesa... nekako je logično da običan narod strahuje šta će još da se obruši od onoga šta su gradili naprednjaci i ortaci u ovih 13 godina nekontrolisanog uživanja vlasti. I sve češće i glasnije ukazuje se da je prvo šta su naprednjaci srušili – država i sistem.
A i za to je primera na svakom koraku. Najnoviji je slučaj kada je ministar kulture Nikola Selaković, u svojstvu osumnjičenog, dobio poziv Tužilaštva za organizovani kriminal (TOK) na saslušanje zbog „Generalštaba“. U čijem je slučaju, izgleda, kraći spisak zakona koji nisu prekršeni, od onih koji jesu - sve da bi se zetu Donalda Trampa namestio posao na najatraktivnijoj lokaciji u centru Beograda. I to posao za koji je dokazano da će Srbija biti u debelom minusu, dok bi Džared Kušner ostvario ogromnu dobit.
Uglavnom, Selaković (inače, ministar pravde u vreme imenovanja tih tužilaca) se najpre nije odazvao na poziv – uz salvu uvreda na račun TOK i besprizornu kampanju iz onoga što se u Srbiji na žalost zove medijima – a onda je po završetku radnog vremena otišao u TOK, tek da bi mogao da ponovo u stilu Aleksandra Vučića izvređa tužioce kako „ne rade“, da im preti kako će „oni njih hapsiti“ i da „objasni“ kako on nije meta, već sam Vučić. Uz njega je bio već pomenuti noćni moler Državne lutrije, advokat Vladimir Đukanović, koji je – gle čuda – zastupao sve dosad za nešto optužene partijske drugove, i kojima se procesi nikad nisu završili ili se nisu završili osudom.
Stvari su se uozbiljile, a strasti splasnule, kada je TOK izdao nalog za privođenje Selakovića. Tada je očigledno procenjeno da je bolje da se odazove na poziv. Јer, ako bi SNS dopustio da ga policija privede to bi bio krah za organizaciju kojoj je modus vivendi da čuva svoje članove šta god uradili, a ako bi odbila da to učini usledio bi potpuni društveno-politički kolaps srpskog društva, jer policija ne radi posao zbog kog postoji.&nbsp;
Najzad, šteta i ne mora da bude prevelika, jer ministar može da se pozove na imunitet, a baražna vatra iz onoga što se zove medijima lako će u tom slučaju „pokriti“ glasove onih koji bi u tome pronašli krivicu. Svojevrsdnu generalnu probu imali smo ovih dana, kada je „glavnoj urednici“ veb-sajta nekad uglednih dnevnih novina iz doba SFRJ odrezana prvostepena kazna od godinu dana zabrane obavljanja te delatnosti, zbog uvrede advokata Zdenka Tomanovića. Iz svih „oružja“ udarilo je po „sudijama – blokaderima“, javilo se i Ministarstvo informisanja i telekomunikacija tvrdnjom da je „jasno i nedvosmisleno“ reč o „političkoj presudi i otetom pravosuđu“, a čak je i Sandra Božić, potpredsednica vojvođanske vlade, ispalila optužbe iz svih cevi.
No, već samim pozivom na saslušanje ozbiljno je ugrožena doskora nedodiriva naprednjačka organizacija, pa se brže-bolje pristupilo još jednom „demokratskom nasilju“ u Skupštini. Predložene su hitne izmene Zakona, kojima bi se TOK ukinuo kao „nepotreban“, zajedno sa Tužilaštvom za ratne zločine. I sve tužilačke stvari poverile podobnom tužioicu, baš kako je nedavno učinjeno u slučaju nedovoljno lojalnih policijskih jedinica.
<h2>Izborno nasilje&nbsp;</h2>
Nasilje u Skupštini nije jedino ovih dana. Bilo ga je, u svakoj mogućoj formi, na nedavno održanim lokalnim izborima u tri srpske opštine. Glasanje u Mionici, Negotinu i Sečnju više je ličilo na ratno stanje ili okupaciju, nego na demokratski proces. Ta tri mesta bila su „okupirana“ aktivistima vladajuće stranke iz cele Srbije, a oni odavno državne resurse koriste kao lične, pa su tu bila i vozila javnih preduzeća i vozila bez tablica. Iz njih su izvirivali revnosni „zupčanici sistema“ sa biračkim spiskovima, koji, jasno je, ne mogu da budu u legalnom posedu nikome sem članovima biračkih odbora.&nbsp;
Sa druge strane, članovi posmatračkih misija nisu smeli ni da izvire iz svojih vozila, od nasilnika koji su ih u tome sprečavali i fizički. Policija – sada već tradicionalno – nije reagovala, pa je većina posmatračkih misija obustavila rad usred izbornog dana. Sada bez ikakvog skrivanja, kroz ova tri mesta defilovali su banditi maskirani fantomkama, koje se policija pravila da ne vidi. Valjda im je svrha bila da podsete birače u tri opštine na tri kraja države da će kamere ono malo nezavisnih medija i posmatrači otići, a da onda ostaju na milost i nemilost bitangama svake fele. Onima koje je režim pustio s lanca pre godinu dana, kad građani nisu prihvatili objašnjenje da se padovi nadstrešnica dešavaju svuda.
Istini za volju, neki su batinaši ili oni sa spiskovima i bili „privođeni“ u maricu, kada su policajci baš bili primorani na to. Ali su se kasnije pojavili snimci s maricama koje odlaze, pa „iza ćoška“ puštaju privedene da se presele u partijska vozila koja su ih dalje sklanjala sa „mesta zločina“. Uz pritiske i ucene birača, uz „bugarski voz“ i Vučićeve optužbe da su „oni“ (to su kritičari režima, politički protivnici, ukratko, svi koji nisu pod njegovom kontrolom) imali batinaše – rezultat izbora je unapred bio jasan.&nbsp;
Primetiće neko da rezultat izbora u tri opštine, od 174 jedinice lokalne samouprave koliko ih u Srbiji ima, i nije preterano bitan, a posebno ne vredan tolikog angažovanja resursa i stvaranja atmosfere ratnog stanja. Da, to je tako u demokratskim i uređenim državama: Srbija, na žalost, već desetak godina nije demokratska i uređena, ni u najslobodnijoj interpretaciji; a od pada nadstrešnice, po svim parametrima, pokazuje se da nije zaista ni država.
Evo jedne ilustracije toj tvrdnji u prilog: odmah posle izbora izašao je formalni šef naprednjaka, doskorašnji gradonačelnik Novog Sada Miloš Vučević, da proklamuje pobedu nad „blokaderima“ i svoje zadovoljstvo. Iza njega su, očigledno namerno, bili i friško optuženi i pravosuđu nedostupni ministar kulture Selaković i jedan „student“ iz „Ćacilenda“ koji se nekoliko dana ranije „proslavio“ pretnjom klanjem jednoj poslanici republičkog parlamenta. Tek da se pokažu snaga i nedodirivost, odnosno, da se ponajviše uputi poruka svom načetom članstvu da stranka stoji iza svakog čoveka, šta god radio, i da joj niko ne može ništa.
Doduše, i naprednjaci i srpska javnost su svesni da kada se izvuče jedna cigla iz tog zida mafijaške organizovanosti – pada ceo zid postavljen na principima omerte. Čuvaju se i osvedočeni kriminalci poput Radojičića i Veselinovića, bez obzira na cenu koju država može da plati zbog toga, dok „padaju“ samo oni koji izdaju, iznevere ili budu manja šteta u zaštiti kriminalnog interesa, kao Belivuk na primer. A izgleda da je previše para i poslova u igri, čim postoji spremnost vrha SNS da stanje u društvu zateže do tanke ivice građanskog rata.
Najzad, time što vladajuća kamarila u Srbiji ne daje odgovorne ni za novosadsku tragediju, ni za čitav niz drugih nesreća, promašaja, bačenog ili zloupotrebljenog novca i drugih krivičnih dela – za mnoge analitičare predstavlja najbolji dokaz da odgovornost za sve ide do samog vrha Srbije, odnosno - do braće Vučić.

Tag: memorandum