Međunarodni sud pravde juče je donio odluku da izraelska zabrana rada humanitarnih agencija Ujedinjenih nacija (UN), kao i ograničavanje pristupa humanitarnoj pomoći Gazi i okupiranoj Zapadnoj obali, predstavljaju kršenje međunarodnog prava.
Sud je takođe pozvao Izrael da ponovo uspostavi saradnju s agencijama Ujedinjenih nacija i omogući njihovo prisustvo u Pojasu Gaze.
Ipak, prema navodima domaćih medija, jedan izraelski zvaničnik izjavio je da Agencija Ujedinjenih nacija za pomoć palestinskim izbjeglicama (UNRWA) „neće ponovo kročiti u Gazu“, uprkos presudi Međunarodnog suda pravde.
Javni servis Kan prenio je izjavu zvaničnika koji je kazao da je „svaka UN agencija koja je djelovala u Gazi ili propala u svojoj misiji, ili je dozvolila da njome upravlja Hamas“.
Prema istim izvorima, ova poruka je prenijeta i Sjedinjenim Američkim Državama, uz nadu izraelske strane „da će se Amerikanci složiti s Izraelom po ovom pitanju“.
Sud je, međutim, naglasio da Izrael nije dostavio dovoljno dokaza koji bi potvrdili da je Hamas infiltrirao UNRWA-u, niti da ta agencija više djeluje izvan okvira svoje neutralnosti.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Uprkos presudi suda u Hagu: Izrael poručio da UNRWA neće kročiti u Gazu

Čista, zdrava i održiva životna sredina je ljudsko pravo, objavio je Međunarodni sud pravde, najviši sud Ujedinjenih nacija, u savjetodavnom mišljenju.
Sud je naveo da bi se prekršiocem međunarodnog prava mogla smatrati svaka država koja ne štiti planetu od klimatskih promjena.
Stav da je održiva životna sredina ljudsko pravo otvara vrata za druge pravne akcije.
Sve članice Ujedinjenih nacija, uključujući najveće emitere gasova staklene bašte poput SAD i Kine, pod jurisdikcijom su ovog suda.
Mišljenje na više od 500 strana, iako je neobavezujuće, smatra se prekretnicom u međunarodnom klimatskom pravu.
Predsjednik Međunarodnog suda pravde Juđi Ivasava je mišljenje objavio na ročištu koje se pred tim tijelom vodilo na poziv grupe stanovnika pacifičke ostrvske zemlje Vanuatu kojoj prijeti potapanje usljed podizanja nivoa mora.
Taj predmet stanovnika Vanuatua podržalo je 130 članica Ujedinjenih nacija, a u širem smislu se odnosi na obaveze država da se bore sa klimatskim promjenama i posljedice ako ne ispune tu svoju dužnost.
Sudija je klimatske promjene nazvao "gorućom i egzistencijalnom" prijetnjom po čovječanstvo.
SAD i Rusija kao veliki proizvođači fosilnih goriva protive se svakom pokušaju Međunarodnog suda pravde da uvede kvote za smanjenje emisija gasova staklene bašte.

Međunarodni sud pravde: Ko ne štiti Zemlju od klimatskih promjena krši međunarodno pravo

Iran je podnio tužbu Međunarodnom sudu pravde u Hagu protiv Švedske, Ukrajine, Kanade i Velike Britanije, javlja Sviden herald.
Tužba Irana Međunarodnom sudu pravde u Hagu je podnijeta je nakon tužbe protiv Teherana, koju su te zemlje prošle jeseni podnijele sudu zbog obaranja ukrajinskog civilnog aviona 2020. godine, u kojem je poginulo 176 ljudi, uključujući 17 državljana Švedske.
Ukrajinski avion „boing 737“ oboren je 2020. godine ubrzo po uzlijetanju sa aerodroma u Teheranu.
Svih 176 osoba koliko se nalazilo u avionu je poginulo.
Avion je oborila, greškom, iranska protivvazdušna odbrana.

Iran podnio tužbu sudu protiv Švedske, Ukrajine, Kanade i Britanije

Libanski predsjednik Džozef Aun izabrao je u ponedjeljak predsjednika Međunarodnog suda pravde Navafa Salama da formira vladu za ratom pogođenu zemlju i izvuče je iz ekonomske krize.
Prethodno je Salama predložila većina poslanika, u velikom udarcu za Hezbolah koji je optužio protivnike da pokušavaju da ga isključe iz politike Libana.
Izbor Salama je istakao veliku promjenu u odnosu snaga među libanskim vjerskim frakcijama od kada je šiitska grupa Hezbolah, koju podržava Iran, prošle godine pretrpjela gubitke u ratu s Izraelom dok je njen saveznik Bašar al-Asad svrgnut u Siriji.
Predsjedništvo Libana je saopštilo da je Salam, koji je trenutno van zemlje i koji bi trebalo da se vrati u utorak, obezbijedio podršku 84 od 128 poslanika u parlamentu.
Salam je dobio podršku hrišćana i druza, kao i istaknutih sunitskih muslimanskih poslanika, uključujući saveznike Hezbolaha, kojeg SAD smatraju terorističkom organizacijom, dok je EU na crnu listu stavila samo njegovo oružano krilo, ali ne i partiju koja je zastupljena u libanskom parlamentu.
Poslanici Hezbolaha i njegovog šiitskog saveznika Pokreta Amal, koji u parlamentu drže sva mjesta rezervisana za šiite, nisu nikog predložili, što ukazuje da trenutno ne namjeravaju da učestvuju u Salamovoj vladi.
Istaknuti poslanik Hezbolaha Mohamed Rad, čija je grupa željela da dosadašnji premijer Nadžib Mikati ostane na toj funkciji, rekao je da protivnici Hezbolaha rade na njegovoj fragmentaciji i isključenju.
On je rekao da je Hezbolah "pružio ruku" prihvatajući Džozefa Auna za predsjednika prošle nedjelje samo da bi ta "ruku bila odsječena".
Prošlonedjeljni izbor komandanta vojske generala Auna, koji uživa podršku SAD i Saudijske Arabije, bio je još jedan znak promjena u političkom pejzažu, u kojem je Hezbolah dugo imao odlučujuću ulogu.
Aun, hrišćanin Maronit, održao je u ponedjeljak konsultacije o izboru premijera sa 128 poslanika u parlamentu. On je u obavezi da izabere kandidata s najvećim brojem glasova.
Prema libanonskom sistemu podjele vlasti među vjerskim zajednicama, premijer mora biti sunitski musliman, predsjednik iz zajednice hrišćanskih maronita, a predsjednik parlamenta mora biti šiitski musliman.
Poslanici Hezbolaha prisustvovali su sastanku s Aunom kasnije nego što je planirano, odlažući dolazak pošto su vidjeli da jača podrška Salamu, rekao je izvor Hezbolaha.
Hezbolah je vjerovao da je postignuto političko razumijevanje o izboru Mikatija prije nego što je prošle nedjelje pristao da Aun bude predsjednik, rekao je izvor.
Sunitski i hrišćanski saveznici Hezbolaha bili su među onima koji su predložili Salama. Sunitski poslanik Fejsal Karami rekao je da je predložio Salama, navodeći zahtjeve za "promjenom i obnovom", kao i arapsku i međunarodnu podršku Libanu.
Salamove pristalice vide sudiju i bivšeg ambasadora kao nepristrasnu ličnost sposobnu da sprovede preko potrebne reforme, što je suprotno od Mikatija za kojeg kritičari smatraju da je pod uticajem Hezbolaha.
Na naslovnoj strani Al-Ahbara, lista bliskog Hezbolahu, u ponedjeljak je navedeno da bi nominacija Salama bila ravna "potpunom američkom puču", pošto je Vašington podržao Auna za predsjednika.
S druge strane, profesor libanskog univerziteta Ali Mrad rekao je da podrška nominaciji Salama odražava "stvarne promjene koje Liban doživljava".
- Danas postoje dvije opcije u zemlji: ozbiljna reformska opcija, koja se zove Navaf Salam, i opcija koja nas vraća nazad, koja se zove Nadžib Mikati - rekao je on.
Aunov izbor i imenovanje novog premijera su koraci ka oživljavanju institucija libanske vlade koje su paralizovane više od dvije godine, a zemlja nema ni šefa države ni potpuno ovlašćenu vladu.
Ko god da bude na čelu nove libanske vlade suočiće se sa velikim izazovima, uključujući sprovođenje reformi kako bi se zadovoljili međunarodni donatori usred najgore ekonomske krize zemlje u njenoj istoriji.
Takođe će se suočiti sa zastrašujućim zadatkom rekonstrukcije djelova zemlje nakon rata između Izraela i Hezbolaha i sprovođenja sporazuma o prekidu vatre od 27. novembra.
Imenovanje premijera, međutim, ne garantuje da će nova vlada uskoro biti formirana. Proces je ranije trajao nedjeljama ili čak mjesecima zbog dubokih političkih podjela i trgovine funkcijama i uticajem.

Predsjednik Libana za premijera imenovao predsjednika Međunarodnog suda pravde

Evropska komisija je saopštila da će tužiti Mađarsku pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu zbog mogućih kršenja prava na privatnost i slobodu izražavanja i udruživanja zbog novog zakona koji bi moglo omogućiti vlastima da istraže i procesuiraju ljude optužene za podrivanje suvereniteta zemlje.
Zakon o zaštiti suvereniteta stupio je na snagu u decembru. On je stvorio vladin organ sa ovlašćenjem da prikuplja informacije o svim grupama ili pojedincima koji imaju koristi od stranog finansiranja i utiču na javnu raspravu.
Mađarske tajne službe mogu pomoći u istragama vlasti. Svako ko bude osuđen za kršenje zakona može biti zatvoren i do tri godine.
Vlada premijera Viktora Orbana tvrdi da je zakon osmišljen da spriječi političke stranke da primaju sredstva iz inostranstva za izborne kampanje, ali protivnici su ga upoređivali sa ruskim zakonom o „stranim agentima“, koji smatra da je svako ko prima finansijsku podršku iz inostranstva uključujući novinare i grupe za zastupanje, agent druge zemlje.
Oni vjeruju da se nejasni jezik mađarskog zakona može koristiti za proizvoljno ciljanje kritičara vlade, uključujući nevladine organizacije i novinare.
U junu, organ zadužen za odbranu od stranog uticaja pokrenuo je istragu o mađarskom ogranku antikorupcijske organizacije Transparensi Internašanal. Mediji su takođe bili meta.

EK će tužiti Mađarsku pred Međunarodnim sudom pravde

Tel Aviv će zatražiti od Kongresa Sjedinjenih Američkih Država (SAD) da izvrši pritisak na Južnu Afriku da povuče tužbu za genocid protiv Izraela pred Međunarodnim sudom pravde (MSP), javljaju lokalni mediji u ponedjeljak, prenosi Anadolija.
Kako prenosi izraelski portal „Walla“, u povjerljivom dokumentu Ministarstva spoljnih poslova Izraela navodi se da izraelski zvaničnici žele da članovi Kongresa SAD-a upozore Južnu Afriku da će biti ozbiljnih posljedica u slučaju nastavka postupka protiv Tel Aviva.
Portal je citirao izraelske zvaničnike koji su rekli da se nadaju da će nova vlada u Južnoj Africi nakon izbora u maju imati drugačiji pristup Izraelu i ratu u Pojasu Gaze.
Južna Afrika ima rok do 28. oktobra da iznese pred Međunarodni sud pravde svoje razloge za nastavak postupka protiv Izraela zbog njegovih navodnih kršenja Konvencije o genocidu tokom rata u Gazi.
Južna Afrika je u decembru prošle godine pokrenula tužbu za genocid protiv Izraela pred MSP, optužujući Tel Aviv da je prekršio konvenciju iz 1948. godine tokom rata u Pojasu Gaze.
U izraelskom ratu u Pojasu Gaze, koji traje više od 11 mjeseci, ubijeno je skoro 41.000 Palestinaca, uglavnom žena i djece.

Izraelski mediji: Izrael će tražiti od Kongresa SAD-a da izvrši pritisak na Južnu Afriku da povuče tužbu

Sjednica Skupštine prijestonice Cetinje, na čijem dnevnom redu je samo jedna tačka - predlog odluke o izboru gradonačelnika prijestonice – zakazana je za srijedu 28. januar.
Uzimajući u obzir da mandat gradonačelnika prijestonice Cetinje Nikole Đuraškovića ističe 28. februara, grupa od 11 odbornika dostavila je Skupštini prijedlog da Đurašković bude novi - stari gradonačelnik, potvrđeno je nezvanično <a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/duraskovic-ponovo-kandidat-za-gradonacelnika-cetinja">Portalu Analitika.</a>
Prijedlog su potpisali odbornici Boris Kaluđerović, Mirko Stanić, Milena Jovanović, Ana Lipovina, Nina Milošević, Vido Đakonović, Goran Vušurović, Dejan Vasiljević, Milena Vujović, Petar Marković i Aleksa Bastać.
Đuraškoviću će mandat biti produžen do juna 2027. godine, kada bi trebalo da budu održani lokalni izbori u svim crnogorskim opštinama.

Đurašković ponovo kandidat za gradonačelnika Cetinja

Obrazloženje presude Višeg suda u Podgorici, kojom je potvrđena odluka Osnovnog suda u Ulcinju o odbijanju tužbenog zahtjeva kompanije Bemax protiv Dritana Abazovića je zastiđe, smatra pravni zastupnik te kompanije, advokat Zoran Piperović.
Bemax je tužbom tražio da Abazović bude obavezan na isplatu 21.000 eura na ime naknade nematerijalne štete zbog povrede prava ličnosti. Viši sud je, međutim, potvrdio stav prvostepenog suda da u postupku nijesu učinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka, te ocijenio kao pravilan zaključak da tuženi, iako je tužioca u javnim izjavama dovodio u vezu sa kriminalnim klanovima, nije eksplicitno tvrdio da se Bemax bavi kriminalnim aktivnostima.
– Smatram da se Viši sud u Podgorici ovom odlukom debelo posprdao. Posprdao se zdravom razumu, pravu, Bemaxu i meni kao njihovom punomoćniku. Pozivanje na praksu Evropskog suda za ljudska prava i slobodu političke rasprave u ovom slučaju je groteskno. Zamislite slobodnu političku raspravu u kojoj političar za privatno pravno lice kaže da je leglo kriminala, da diluje kokain i švercuje cigare. I sud kaže da je to prihvatljivo – kazao je Piperović.
Posebno problematičnim smatra dio obrazloženja u kojem sud navodi da tuženi u javnoj izjavi nije iznio činjenice koje bi potvrdile povezanost tužioca sa kriminalom, već da je to učinio tek kasnije pred sudom, te da ta izjava nije predmet tužbe.
– Upravo zbog te izjave se i tužimo. A sud dalje konstatuje da je pozivanje na nju u žalbi neosnovano. To je nezapamćeno – i u pravnoj nauci i u praksi – naglasio je Piperović.
On ocjenjuje da bi, kako kaže, da je predsjednik Vrhovnog suda ili ministar pravde, osjećao dubok stid zbog ovakve presude.
– Ovom odlukom Bemaxu se daje dodatna važnost. Ona najbolje govori i o Dritanu Abazoviću i o njegovom razumijevanju presude, kada poručuje – idemo dalje, pobijedili smo mafiju. Posprdali su se i s njim. Ako ambasadori Kvinte pročitaju ovu presudu, biće im jasno sa kim imaju posla. Ovo nije nivo Višeg suda – istakao je Piperović.
Kao posebno sporan dio obrazloženja naveo je i stav suda da Bemax, iako nije politički akter, može biti pomenut u političkom kontekstu bez povrede prava ličnosti.
– Sud prihvata da tužilac nije politički akter, ali smatra da se njegovo pominjanje u političkom kontekstu ne može izjednačiti sa napadom na privatno lice. Dakle, Bemax se pominje u kontekstu dilovanja droge, ali to navodno nije napad na privatno lice. To je pravni apsurd – kazao je Piperović.
On je ponovio da će zatražiti mišljenje Udruženja sudija i najavio podnošenje zahtjeva za reviziju.
– Evo im presuda, neka vide što u njoj piše. Ovo je zastiđe i trijumf Bemaxa. Ova tužba je ogolila mnogo toga – neznanje, zlu namjeru i odnos prema pravu. Sud ne smije da mrzi, već mora da sudi isključivo na osnovu spisa. U obrazloženju se nijednom riječju ne pominju Bemax, kokain i cigare, niti se suštinski razmatra ono što je Abazović rekao. Ponavljam – ovo je zastiđe – zaključio je Piperović.

Piperović: Presuda u korist Abazovića je sramota za pravosuđe

Članovi misije Evropskog parlamenta ocijenili su da je stanje u Srbiji lošije nego što su očekivali, dok je Demokratska stranka insistirala na uvođenju personalnih i finansijskih sankcija, kao i na sprovođenju finansijskih istraga protiv nosilaca vlasti koji su se, kako navode, enormno obogatili u proteklih 14 godina kroz koruptivne poslove sa tragičnim posljedicama po građane Srbije, poput slučaja nadstrešnice u Novom Sadu.
– Vlasti u Srbiji permanentno nastoje da krizu izvoze, prije svega ka Crnoj Gori, a potom i ka Bosni i Hercegovini – rekao je u centralnoj informativnoj emisiji "24 Sata" predsjednik Demokratske stranke i poslanik u Narodnoj skupštini Srbije Srđan Milivojević.
Kako je naveo, članovi misije Evropskog parlamenta u Novom Sadu sastali su se sa aktivistima koji su mjesecima bili u pritvoru, kao i sa predstavnicima Univerziteta u Novom Sadu. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i predsjednica Skupštine Ana Brnabić odbili su da prime europarlamentarce, uz obrazloženje da nijesu bili obaviješteni o posjeti, što je Evropski parlament demantovao. Europarlamentarci su, prema riječima Milivojevića, jasno poručili da Vučić Srbiju vodi sve dalje od Evropske unije.
– Režim Aleksandra Vučića je odustao od evropskih integracija. On je učenik Vojislava Šešelja, koji je Zorana Đinđića i sve zagovornike evropskog puta Srbije proglašavao izdajnicima. Vučić nikada nije odstupio od svoje radikalske politike i retorike – kazao je Milivojević.
Prema njegovim riječima, ideja Evropske unije bila je Vučiću potrebna isključivo kako bi privremeno zadobio naklonost evropskih zvaničnika.
– Sada je jasno da Evropa vidi istog onog radikala i ratnog huškača iz devedesetih. Tvrdnje Ane Brnabić da su se europarlamentarci sastajali sa ljudima optuženim za terorizam ne stoje. Oni se nijesu sastali ni sa Vučićem ni sa Brnabić, koji sprovode institucionalni udar u Srbiji. Poruka misije bila je jasna – stanje u Srbiji je gore nego što su mislili – rekao je Milivojević.
On smatra da vlasti u Srbiji ne samo da koče evropski put zemlje, već su direktno odgovorne za nestabilnost u regionu.
– Prepreka normalnom životu i stabilnosti Zapadnog Balkana je očigledno režim Aleksandra Vučića. To se vidi kroz konstantne pokušaje izvoza krize ka Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini, uz primjenu istih obrazaca iz devedesetih. Ovi ljudi ne štite srpske nacionalne interese, već ih ugrožavaju, zajedno sa demokratskim poretkom u Srbiji i regionu. Spoj vlasti i organizovanog kriminala je definicija mafije, a sa generatorima sukoba nema mira u regionu – istakao je Milivojević.
Osvrćući se na odnos vlasti u Beogradu prema evropskom izvjestiocu za Srbiju Tonino Picula, Milivojević je rekao da se ne mogu diktirati kadrovska rješenja Evropske unije.
– Evropa počiva na jasnim pravilima. Ana Brnabić i Aleksandar Vučić očigledno nijesu ništa naučili iz primjera Crne Gore, koja krupnim koracima napreduje ka Evropskoj uniji. Umjesto da ispunjavaju obaveze, oni pokušavaju da opstruiraju proces – rekao je on, dodajući da je Podgorica najbolji primjer kako izgleda funkcionalan politički i društveni život u evropskom kontekstu.
Komentarišući nedavne događaje u Novom Sadu i izbacivanje profesora, studenata i zaposlenih sa Filozofskog fakulteta tokom protesta, Milivojević je ocijenio da su prekršeni Ustav Srbije i zakon o autonomiji univerziteta.
– Brutalna intervencija policije prema studentima i građanima podsjeća na devedesete. U ponedjeljak ću podnijeti krivične prijave protiv komandanta Žandarmerije i načelnika novosadske policije. Kao narodni poslanik i predsjednik Demokratske stranke, dužan sam da branim Ustavom zagarantovana prava i slobode. Zahtijevaću i da Evropska unija uvede sankcije i zabrani im ulazak u zemlje EU – zaključio je Milivojević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DmGuv8a9l61w&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Milivojević: Režim Aleksandra Vučića prepreka normalnom životu i stabilnosti Zapadnog Balkana

Grupa poslanica u Skupštini Crne Gore najoštrije je osudila, kako navode, brutalnu kompromitaciju žene i grubo kršenje prava na privatnost, upozoravajući da javnost ovih dana svjedoči sve češćim pokušajima diskreditacije žena kroz privatne afere i javno uznemiravanje.
– Privatni životi javnih ličnosti ostaju njihova lična stvar sve do trenutka kada ne ugrožavaju prava drugih ili ne proizvode dodatne negativne posljedice po građane – navodi se u saopštenju.
Potpisnice saopštenja oštro osuđuju napade, javno uznemiravanje i pokušaj diskreditacije kojima je izložena Mirjana Pajković, ocjenjujući da je riječ o ozbiljnom narušavanju njenog prava na privatnost i dostojanstvo.
– Ovakvi postupci predstavljaju nedopustiv oblik javnog linča i šalju opasnu poruku svim ženama koje se usuđuju da u javnom prostoru govore o nepravilnostima i nepravdi – ističe se u saopštenju.
Posebno zabrinjava, kako se navodi, izostanak pravovremene i jasne institucionalne reakcije, što dodatno produbljuje osjećaj nesigurnosti i nekažnjivosti.
– Pozivamo nadležne organe da hitno reaguju, utvrde odgovornost i obezbijede efikasnu zaštitu jedne žene. Nijedno društvo koje teži pravdi i vladavini prava ne smije tolerisati nasilje, ponižavanje i diskreditaciju, niti ostaviti žrtve bez zaštite – poručuju potpisnice.
U saopštenju se navodi i da, kada zakažu država i institucije, a moralne norme budu potisnute, ostaje obaveza javnosti da digne glas protiv neljudskosti i primitivizma.
– Naša reakcija je i poziv nosiocima važnih funkcija da ne zaborave da ih pozicija i moć ne oslobađaju obaveze poštovanja etičkih principa – zaključuje se u saopštenju.
Saopštenje potpisuju:
Zoja Bojanić Lalović,
Aleksandra Vuković Kuč,
Jelena Kljajević,
Sonja Popović,
Radinka Ćinćur,
Jelenka Andrić,
Nađa Laković,
Milena Vuković,
Edina Dešić,
Kenana Strujić Harbić i
Aleksandra Despotović.

Tag: medunarodni-sud-pravde