Međunarodni sud pravde juče je donio odluku da izraelska zabrana rada humanitarnih agencija Ujedinjenih nacija (UN), kao i ograničavanje pristupa humanitarnoj pomoći Gazi i okupiranoj Zapadnoj obali, predstavljaju kršenje međunarodnog prava.
Sud je takođe pozvao Izrael da ponovo uspostavi saradnju s agencijama Ujedinjenih nacija i omogući njihovo prisustvo u Pojasu Gaze.
Ipak, prema navodima domaćih medija, jedan izraelski zvaničnik izjavio je da Agencija Ujedinjenih nacija za pomoć palestinskim izbjeglicama (UNRWA) „neće ponovo kročiti u Gazu“, uprkos presudi Međunarodnog suda pravde.
Javni servis Kan prenio je izjavu zvaničnika koji je kazao da je „svaka UN agencija koja je djelovala u Gazi ili propala u svojoj misiji, ili je dozvolila da njome upravlja Hamas“.
Prema istim izvorima, ova poruka je prenijeta i Sjedinjenim Američkim Državama, uz nadu izraelske strane „da će se Amerikanci složiti s Izraelom po ovom pitanju“.
Sud je, međutim, naglasio da Izrael nije dostavio dovoljno dokaza koji bi potvrdili da je Hamas infiltrirao UNRWA-u, niti da ta agencija više djeluje izvan okvira svoje neutralnosti.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Uprkos presudi suda u Hagu: Izrael poručio da UNRWA neće kročiti u Gazu

Čista, zdrava i održiva životna sredina je ljudsko pravo, objavio je Međunarodni sud pravde, najviši sud Ujedinjenih nacija, u savjetodavnom mišljenju.
Sud je naveo da bi se prekršiocem međunarodnog prava mogla smatrati svaka država koja ne štiti planetu od klimatskih promjena.
Stav da je održiva životna sredina ljudsko pravo otvara vrata za druge pravne akcije.
Sve članice Ujedinjenih nacija, uključujući najveće emitere gasova staklene bašte poput SAD i Kine, pod jurisdikcijom su ovog suda.
Mišljenje na više od 500 strana, iako je neobavezujuće, smatra se prekretnicom u međunarodnom klimatskom pravu.
Predsjednik Međunarodnog suda pravde Juđi Ivasava je mišljenje objavio na ročištu koje se pred tim tijelom vodilo na poziv grupe stanovnika pacifičke ostrvske zemlje Vanuatu kojoj prijeti potapanje usljed podizanja nivoa mora.
Taj predmet stanovnika Vanuatua podržalo je 130 članica Ujedinjenih nacija, a u širem smislu se odnosi na obaveze država da se bore sa klimatskim promjenama i posljedice ako ne ispune tu svoju dužnost.
Sudija je klimatske promjene nazvao "gorućom i egzistencijalnom" prijetnjom po čovječanstvo.
SAD i Rusija kao veliki proizvođači fosilnih goriva protive se svakom pokušaju Međunarodnog suda pravde da uvede kvote za smanjenje emisija gasova staklene bašte.

Međunarodni sud pravde: Ko ne štiti Zemlju od klimatskih promjena krši međunarodno pravo

Iran je podnio tužbu Međunarodnom sudu pravde u Hagu protiv Švedske, Ukrajine, Kanade i Velike Britanije, javlja Sviden herald.
Tužba Irana Međunarodnom sudu pravde u Hagu je podnijeta je nakon tužbe protiv Teherana, koju su te zemlje prošle jeseni podnijele sudu zbog obaranja ukrajinskog civilnog aviona 2020. godine, u kojem je poginulo 176 ljudi, uključujući 17 državljana Švedske.
Ukrajinski avion „boing 737“ oboren je 2020. godine ubrzo po uzlijetanju sa aerodroma u Teheranu.
Svih 176 osoba koliko se nalazilo u avionu je poginulo.
Avion je oborila, greškom, iranska protivvazdušna odbrana.

Iran podnio tužbu sudu protiv Švedske, Ukrajine, Kanade i Britanije

Libanski predsjednik Džozef Aun izabrao je u ponedjeljak predsjednika Međunarodnog suda pravde Navafa Salama da formira vladu za ratom pogođenu zemlju i izvuče je iz ekonomske krize.
Prethodno je Salama predložila većina poslanika, u velikom udarcu za Hezbolah koji je optužio protivnike da pokušavaju da ga isključe iz politike Libana.
Izbor Salama je istakao veliku promjenu u odnosu snaga među libanskim vjerskim frakcijama od kada je šiitska grupa Hezbolah, koju podržava Iran, prošle godine pretrpjela gubitke u ratu s Izraelom dok je njen saveznik Bašar al-Asad svrgnut u Siriji.
Predsjedništvo Libana je saopštilo da je Salam, koji je trenutno van zemlje i koji bi trebalo da se vrati u utorak, obezbijedio podršku 84 od 128 poslanika u parlamentu.
Salam je dobio podršku hrišćana i druza, kao i istaknutih sunitskih muslimanskih poslanika, uključujući saveznike Hezbolaha, kojeg SAD smatraju terorističkom organizacijom, dok je EU na crnu listu stavila samo njegovo oružano krilo, ali ne i partiju koja je zastupljena u libanskom parlamentu.
Poslanici Hezbolaha i njegovog šiitskog saveznika Pokreta Amal, koji u parlamentu drže sva mjesta rezervisana za šiite, nisu nikog predložili, što ukazuje da trenutno ne namjeravaju da učestvuju u Salamovoj vladi.
Istaknuti poslanik Hezbolaha Mohamed Rad, čija je grupa željela da dosadašnji premijer Nadžib Mikati ostane na toj funkciji, rekao je da protivnici Hezbolaha rade na njegovoj fragmentaciji i isključenju.
On je rekao da je Hezbolah "pružio ruku" prihvatajući Džozefa Auna za predsjednika prošle nedjelje samo da bi ta "ruku bila odsječena".
Prošlonedjeljni izbor komandanta vojske generala Auna, koji uživa podršku SAD i Saudijske Arabije, bio je još jedan znak promjena u političkom pejzažu, u kojem je Hezbolah dugo imao odlučujuću ulogu.
Aun, hrišćanin Maronit, održao je u ponedjeljak konsultacije o izboru premijera sa 128 poslanika u parlamentu. On je u obavezi da izabere kandidata s najvećim brojem glasova.
Prema libanonskom sistemu podjele vlasti među vjerskim zajednicama, premijer mora biti sunitski musliman, predsjednik iz zajednice hrišćanskih maronita, a predsjednik parlamenta mora biti šiitski musliman.
Poslanici Hezbolaha prisustvovali su sastanku s Aunom kasnije nego što je planirano, odlažući dolazak pošto su vidjeli da jača podrška Salamu, rekao je izvor Hezbolaha.
Hezbolah je vjerovao da je postignuto političko razumijevanje o izboru Mikatija prije nego što je prošle nedjelje pristao da Aun bude predsjednik, rekao je izvor.
Sunitski i hrišćanski saveznici Hezbolaha bili su među onima koji su predložili Salama. Sunitski poslanik Fejsal Karami rekao je da je predložio Salama, navodeći zahtjeve za "promjenom i obnovom", kao i arapsku i međunarodnu podršku Libanu.
Salamove pristalice vide sudiju i bivšeg ambasadora kao nepristrasnu ličnost sposobnu da sprovede preko potrebne reforme, što je suprotno od Mikatija za kojeg kritičari smatraju da je pod uticajem Hezbolaha.
Na naslovnoj strani Al-Ahbara, lista bliskog Hezbolahu, u ponedjeljak je navedeno da bi nominacija Salama bila ravna "potpunom američkom puču", pošto je Vašington podržao Auna za predsjednika.
S druge strane, profesor libanskog univerziteta Ali Mrad rekao je da podrška nominaciji Salama odražava "stvarne promjene koje Liban doživljava".
- Danas postoje dvije opcije u zemlji: ozbiljna reformska opcija, koja se zove Navaf Salam, i opcija koja nas vraća nazad, koja se zove Nadžib Mikati - rekao je on.
Aunov izbor i imenovanje novog premijera su koraci ka oživljavanju institucija libanske vlade koje su paralizovane više od dvije godine, a zemlja nema ni šefa države ni potpuno ovlašćenu vladu.
Ko god da bude na čelu nove libanske vlade suočiće se sa velikim izazovima, uključujući sprovođenje reformi kako bi se zadovoljili međunarodni donatori usred najgore ekonomske krize zemlje u njenoj istoriji.
Takođe će se suočiti sa zastrašujućim zadatkom rekonstrukcije djelova zemlje nakon rata između Izraela i Hezbolaha i sprovođenja sporazuma o prekidu vatre od 27. novembra.
Imenovanje premijera, međutim, ne garantuje da će nova vlada uskoro biti formirana. Proces je ranije trajao nedjeljama ili čak mjesecima zbog dubokih političkih podjela i trgovine funkcijama i uticajem.

Predsjednik Libana za premijera imenovao predsjednika Međunarodnog suda pravde

Evropska komisija je saopštila da će tužiti Mađarsku pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu zbog mogućih kršenja prava na privatnost i slobodu izražavanja i udruživanja zbog novog zakona koji bi moglo omogućiti vlastima da istraže i procesuiraju ljude optužene za podrivanje suvereniteta zemlje.
Zakon o zaštiti suvereniteta stupio je na snagu u decembru. On je stvorio vladin organ sa ovlašćenjem da prikuplja informacije o svim grupama ili pojedincima koji imaju koristi od stranog finansiranja i utiču na javnu raspravu.
Mađarske tajne službe mogu pomoći u istragama vlasti. Svako ko bude osuđen za kršenje zakona može biti zatvoren i do tri godine.
Vlada premijera Viktora Orbana tvrdi da je zakon osmišljen da spriječi političke stranke da primaju sredstva iz inostranstva za izborne kampanje, ali protivnici su ga upoređivali sa ruskim zakonom o „stranim agentima“, koji smatra da je svako ko prima finansijsku podršku iz inostranstva uključujući novinare i grupe za zastupanje, agent druge zemlje.
Oni vjeruju da se nejasni jezik mađarskog zakona može koristiti za proizvoljno ciljanje kritičara vlade, uključujući nevladine organizacije i novinare.
U junu, organ zadužen za odbranu od stranog uticaja pokrenuo je istragu o mađarskom ogranku antikorupcijske organizacije Transparensi Internašanal. Mediji su takođe bili meta.

EK će tužiti Mađarsku pred Međunarodnim sudom pravde

Tel Aviv će zatražiti od Kongresa Sjedinjenih Američkih Država (SAD) da izvrši pritisak na Južnu Afriku da povuče tužbu za genocid protiv Izraela pred Međunarodnim sudom pravde (MSP), javljaju lokalni mediji u ponedjeljak, prenosi Anadolija.
Kako prenosi izraelski portal „Walla“, u povjerljivom dokumentu Ministarstva spoljnih poslova Izraela navodi se da izraelski zvaničnici žele da članovi Kongresa SAD-a upozore Južnu Afriku da će biti ozbiljnih posljedica u slučaju nastavka postupka protiv Tel Aviva.
Portal je citirao izraelske zvaničnike koji su rekli da se nadaju da će nova vlada u Južnoj Africi nakon izbora u maju imati drugačiji pristup Izraelu i ratu u Pojasu Gaze.
Južna Afrika ima rok do 28. oktobra da iznese pred Međunarodni sud pravde svoje razloge za nastavak postupka protiv Izraela zbog njegovih navodnih kršenja Konvencije o genocidu tokom rata u Gazi.
Južna Afrika je u decembru prošle godine pokrenula tužbu za genocid protiv Izraela pred MSP, optužujući Tel Aviv da je prekršio konvenciju iz 1948. godine tokom rata u Pojasu Gaze.
U izraelskom ratu u Pojasu Gaze, koji traje više od 11 mjeseci, ubijeno je skoro 41.000 Palestinaca, uglavnom žena i djece.

Izraelski mediji: Izrael će tražiti od Kongresa SAD-a da izvrši pritisak na Južnu Afriku da povuče tužbu

Prema novom izvještaju Global Peace Index 2025 (GPI), globalni nivo mira se pogoršao u odnosu na prethodne godine. Naš region označen je kao bezbjedan, a Crna Gora zauzima 34. poziciju među 163 nezavisne države i teritorije
Ovaj izvještaj predstavlja najsveobuhvatniju analizu zasnovanu na podacima do sada o trendovima u miru, njegovoj ekonomskoj vrijednosti i tome kako razvijati mirna društva. Koristi 23 kvalitativna i kvantitativna indikatora za mjerenje stanja mira u tri domena: nivo društvene bezbjednosti i sigurnosti, obim tekućih domaćih i međunarodnih sukoba i stepen militarizacije.
Izvještaj otkriva da se globalni nivo mira lagano pogoršalo u odnosu na prethodne godine, i da su mnogi vodeći faktori koji prethode velikim sukobima viši nego što su bili od kraja Drugog svjetskog rata.
- Sve više zemalja povećava nivo militarizacije u kontekstu rastućih geopolitičkih tenzija, sve većih sukoba, raspada tradicionalnih saveza i rastuće ekonomske nesigurnosti. Trenutno postoji 59 aktivnih sukoba među državama, najviše od kraja Drugog svjetskog rata i tri više nego prethodne godine. Prošle godine, 17 zemalja je zabilježilo preko 1.000 smrtnih slučajeva u sukobima - navodi se.
Island ostaje najmirnija zemlja na svijetu, a tu poziciju drži od 2008. godine, s niskom stopom kriminala, slabom militarizacijom i visokom društvenom kohezivnošću.
Iza Islanda, u top 10 su: Irska, Novi Zeland, Austrija, Švajcarska, Singapur, Portugal, Danska, Slovenija i Finska.
S druge strane, na dnu liste, kao najmanje sigurne, nalaze se Rusija, Ukrajina, Sudan, Demokratska Republika Kongo i Jemen, zemlje obilježene ratovima i stalnom nestabilnošću.
Što se našeg regiona tiče, Srbija je jedina „žuta" i dijeli 64. mjesto sa Zambijom. Žuta zapravo označava neku „srednju" poziciju između zelene kojom su obojene zemlje s visokim indeksom mira, i crvene koja govori o rizičnim zemljama.
Slovenija se nalazi na visokom 9. mjestu, Hrvatska je na 19, Crna Gora na 34, Bosna i Hercegovina na 59 i Sjeverna Makedonija na 51. mjestu.

Globalna mapa mira: Crna Gora na 34. mjestu, Hrvatska najbolje rangirana u regionu

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 26 saobraćajnih nezgoda, u kojima su četiri osobe teže povrijeđene, a tri lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da je u Podgorici evidentirano 15 saobraćajnih nezgoda, u Baru i Bijelom Polju po tri, Beranama i Nikšiću po dvije, a u Herceg Novom jedna.
Izdato je 405 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijete su 54 prekršajne prijave.
Policija je oduzela 11 pari registarskih tablica.

Za dan 26 udesa: Teže povrijeđene četiri osobe, lakše tri

Danas je tačno dva mjeseca otkad je Specijalno državno tužilaštvo, preko svog sredstva, lansiralo patku o uređivačkim poduhvatima Aca Mijajlovića u grupi glasila, uključujući i Antenu M. (O drugima, možda, drugom prilikom, danas o nama.)
Na to sam, vodeći računa da budem jasan i da adresi čuvam obraz kao što ga čuva ona meni, odgovorio da - SDT laže!
Dva mjeseca u Crnoj Gori traju duže nego iđe, pa, ako je neko zaboravio, rekoh - da podsjetim. I na podvalu i na odgovor.
Jer, nama je ovo jako važno, zato nikako ne bih da ovu stvar koja stoji između Antene M i SDT popadne prašina. Ili da ispadnemo pristalice maksime - "u ćutanju je sigurnost". Takvoga sadržaja nije bilo u našem programu 31 godinu, neće ni sad. 
Istina, u prethodna dva mjeseca, na tu su pravnu paškvilu sa pozajmljenim potpisnicima, za račun SDT, podsjećali neki "novinari" i neki političari. Ali, na to kevtanje ne reagujem. Nijesam ja šef šinterske službe, nego glavni urednik Antene M. 
Elem, ni pisma, ni razglednice, iako je zvanični portparol SDT najavio poziv na saslušanje. U svojstvu svjedoka, ako dobro pamtim. Subjektivno, davno je to bilo.
Pravilno, dakle, zaključujete da nestrpljivo iščekujem susret sa kreatorima podvale o uređivačkom uticaju Aca Mijajlovića na Antenu M.
Prvo, zbog ljudske potrebe da im u lice kažem šta mislim o tužiocima koji djelove privatne telefonske komunikacije manipulativno pakuju s ciljem da uprljaju kritičare njihovoga rada. (A junački ćute dok se, na njihove oči i uši, fašizam izliva po Crnoj Gori, koje sve manje ima.) 
Drugo, da konačno mogu da tužim Miroslava Turkovića, Ivanu Petrušić Vukašević i Jovana Vukotića, tužioce koji su stavili potpis ispod Naredbe za sprovođenje istrage. Pa taj džak perja uvalili u prljave, za klevetu višestruko osuđivane ruke i naredili da se pušta niz (v)etar. 
Svezali oni svoje kerove ili im nastavili bacati koske, isto im se hvata, posljednju riječ o ovom slučaju daće sud. A sud, još uvijek, čak i u Crnoj Gori, sudi na osnovu dokaza, a ne na osnovu ukaza.

Čekajući poziv SDT

Milan je samo prosječan glumac u predstavi “Milan još nije izašao iz Vlade, a ka' će ne znamo”, kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, reagujući na odgovor lidera Demokratske narodne partije (DNP) na poziv da napusti vlast.
Knežević je juče poručio Milatoviću da, umjesto što zaustavlja kamione smrznute piletine na Bulevaru Revolucije jer mu smrde pileća krilca, treba da dođe u ujčevinu "da sa ovim časnim, poštenim narodom brani njihovo pravo na zdravu životnu sredinu".
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.6539%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fknezevic-milatovicu-umjesto-sto-zaustavljas-kamione-smrznute-piletine-jer-ti-smrde-krilca-dodi-u-ujcevinu-da-branis-pravo-na-zdravu-zivotnu-sredinu&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Milatović je na mreži X naveo da lista DF-a koju je na parlamentarnim izborima predvodio upravo Knežević ima 13 poslanika u Skupštini, te da u potpunosti kontroliše postupke Vlade Crne Gore. 
- Upravo od njih zavisi izgradnja kolektora u Botunu. Ako je Milan Knežević istinski protiv izgradnje kolektora u Botunu, zašto ne iskoristi tu svoju moć - upitao je Milatović.
On je pozvao Kneževića da odgovori Botunjanima zašto umjesto patetičnih govora koje svakodnevno drži ne uradi nešto u okviru institucija koje kontroliše? 
- Zašto je upravo njegova Vlada usvojila prostorni plan koji predviđa izgradnju kolektora? Zašto je upravo njegova Vlada dala saglasnost na gradnju kolektora, protiv kojeg se on navodno bori? Ili je njegovo ponašanje samo dio već viđene političke igre i trgovine? Iste one kao kad se kleo u Sv. Vasilija da će napustiti Vladu do kraja prošle godine ukoliko Bošnjačka stranka ne raskine koaliciju sa DPS-om u Bijelom Polju. Niti je Bošnjačka stranka raskinula koaliciju sa DPS-om, niti je Milan izašao iz Vlade. 
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fjakovmilatovic%2Fstatus%2F1997227884130275455%3Fs%3D48&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milatović o Kneževiću: On je samo prosječan glumac u predstavi “Milan još nije izašao iz Vlade, a ka' će ne znamo”

Moje mimoilaženje sa stavovima bivše partije trajalo je mjesecima unazad, a mogu reći i godinama - poručio je Nikola Janović koji je juče podnio ostavku u Demokratskoj partiji socijalista (DPS).
Na pres konferenciji je rekao da nije želio da paradira sa razlikama.
- Moji stavovi uvijek su bili jasni. Vremenom nijesam primijetio da su se razlike u tim stavovima smanjivale, pa sam smatrao da je vrijeme da se raziđemo i da svako ide svojim putem - istakao je Janović.
Ostavku je, kaže, dostavio organima stranke.
- I dao mogućnost raspolaganja mjestima u odborima gdje me je DPS birao. Nastaviću dalji politički rad kao nezavisni opozicioni poslanik - naveo je Janović.&nbsp;
Smatra da je važno da sve ono što su bile njegove vrijednosti i principi za koje se borio. Za to će se, poručuje, i dalje zalagati.
- Moje stavove imate mogućnost da čujete u javnom prostoru. Crna Gora je danas u velikom problemu, razapeta je sa jedne strane na populizam i nacionalizam, a sa druge strane postoji letargija i pasivnost kod svih nas u opoziciji. Država truli iznutra u ekonomskom, društvenom i vrjednosnom smislu. Zato smatram da, kao nezavisni poslanik treba da se borim za vrijednosti na kojima počiva Crna Gora, da treba da pokažemo drugačiju politiku - naveo je on.
Svi na crnogorskoj političkoj sceni, cijeni on, pričaju isto.
- Mora da se pokaže više ljudskog integriteta. Smtram da treba da se okrećemo mladim ljudima, ne treba da ih opterećujemo istrošenim pričama što je bilo prije 10, 20, 30 godina. Želim da ih ohrabrim da svako ko može da doprinese - treba da radimo zajedno - istakao je Janović.
Želi, kaže, da Crna Gora bude što bolja.
- Svjestan sam da će biti raznih špekulacija i teorija zavjere, da li sam sa ovim ili onim, jedina konstanta je da sam svoj i da sam pokazao u DPS-u i sada i u budućnosti da razmišljam svojom glavom i da nijesam ničiji - decidan je Janović.
Tako će se, kaže, ponašati i u budućnosti.
- Jasno je da neko vrijeme postoji mimoilaženje, sve što sam rekao o tome šta bi i kako trebalo sam rekao kad sam bio u DPS-u. Iz ličnog dostojanstva ne želim da govorim u negativnom kontekstu, želim da nastavim drugim putem i da bude drugačije. Samim tim što ću nastaviti kao nezavisni poslanik govori o tome da imam namjeru da se bavim politikom - rekao je Janović.
Ne može, naglašava, reći u kom fotmatu će biti njegov rad u budućnosti.
- To zavisi od okolnosti - dodao je on.
Građanska, antifašistička, evropska Crna Gora su, poručuje, vrijednosti koje brani.
- To je najvažnije što je državi potrebno - naveo je Janović.
Na pitanja o tajmingu ostavke je rekao da nije čovjek prijeke naravi i nestrpljiv.
- Imam dovoljno političkog iskustva da dam vremena. Kad sam procijenio da naše mimoilaženje nije manje - odlučio sam se na ovaj potez - rekao je on.
Bez obzira o kojoj se partiji radi svjedoci smo, jasan je Janović, da postoji partijsko zapošljavanje ko god je na vlasti.
- To je problem sa kojim moramo da se borimo, generalno mora da se politka vodi na drugi način i da bude bazirana na ljudskom integritetu. Važno je da se takvu ljudi uključuju, koji i nijesu iz politike, i da gradimo bolju državu - rekao je on.
Komentarišući reakcije nekih poslanika Pokreta Evropa sad (PES), Janović je rekao da ga je život naučio da bude oprezan sa pohvalama, te da nije posebno obraćao pažnju na to.
Na pitanje da li se njegovi razlozi poklapaju sa onim koje je navela Drita Lola kad je napuštala partiju, Janović je rekao da sve što je imao da kaže je govorio dok je bio u DPS-u.
- Sad kada više nijesam, to nije više ni tema - zaključio je Janović.

Janović: Moje mimoilaženje sa DPS-om trajalo godinama, jedina konstanta je da sam svoj

Koliko je funkcionerima i funkcionerkama „postavgustovskih vlasti“ teško da se odvoje od „fotelja“ pokazuje i primjer bivše direktorice Muzeja i galerija Budve Lucije Đurašković, koja je zaključala kancelariju i odbila da preda ključ, kako bi spriječila novoimenovanu vršiteljku dužnosti direktorice Ivanu Ćupić da preuzme funkciju?! Đurašković je, čak, na društvenoj mreži Fejsbuk u srijedu pozvala Budvane na protest da je podrže?! - Gdje ste Budvani da branite kulturu grada – napisla je ona, pored ostalog. Budvani se, ipak, nijesu odazvali, pa je Ćupić, nakon što je u srijedu provela nekoliko sati u hodniku ustanove čekajući da joj se omogući pristup radnom mjestu, tek juče, ipak, uspjela da uđe u svoju kancelariju. Prema informacijama Portala ETV, angažovan je bravar, formirana je i petočlana komisija da isprati otključavanje vrata, a ovom činu prisustvovala je i većina zapošljenih, kao i članovi Savjeta ustanove i kancelarija je otključana. Brava je zamijenjena, tako da bi Ćupić jutros trebalo do radnog mjesta da dođe bez problema. Čitav slučaj prijavljen je policiji, a tužilaštvo će u narednim danima odlučiti da li je u postupcima Đurašković bilo elemenata na osnovu kojih mogu pokrenuti postupak protiv nje. Međutim, nije upitno samo odbijanje Đurašković da oslobodi „direktorsku fotelju“, već je veoma sporna i njena pozicija direktorice u prethodnih četiri godine i duže. Ona je na čelo Muzeja i galerija Budve imenovana u avgustu 2017. na četvorogodišnji mandat, ali je ostala i narednih četiri godine i koji mjesec duže.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>DUŽE OD ČETIRI GODINE BEZ RJEŠENJA UPRAVLJALA USTANOVOM: Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Novi konkurs nije raspisivan, niti je ona, prema dostupnim informacijama, sve to vrijeme imala bilo kakvo rješenje za tu funkciju. Zbog toga se otvara pitanje validnosti svih akata koje je potpisivala u prethodnih četiri godine i tri mjeseca. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko želi. Upitno je i kako Đurašković može dobiti rješenje o razrješenju kada nije ponovo imenovana nakon što joj je istekao mandat. Prema nezvaničnim informacijama, Đurašković prijeti krivičnim prijavama. Predsjednica Savjeta Muzeja i galerija Branka Čvorović najavila je juče u izjavi za Pobjedu da će to tijelo danas održati sjednicu, ali nije komentarisala hoće li se raspravljati o statusu Đurašković, kojoj su, kako je kazala, po kuriru, dostavljene odluke o njenom razrješenju i imenovanju Ćupić. - Ona je četiri godine i dva-tri mjeseca preko radila, a da nije imenovana za direktoricu, niti za vršiteljku dužnosti. Za ovaj period od četiri godine ona nijedan Savjet, koji je bio imenovan u skladu sa rezultatima na izborima, nije upisivala u Centralni registar privrednih subjekata, jer je tako mogla da radi kako je radila. Ovo je prvi Savjet koji nije odustao. Mi smo stvarno istrajali zato što smo sto posto sigurni da ispravno postupamo, jer može da vam se sviđa odabir nekoga ili ne, ali morate da poštujete odluku lokalnog parlamenta - kazala je Čvorović Pobjedi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Branka Čvorović"> <figcaption>ODLUKE ZAKONITE: Branka Čvorović(Photo: RTV Budva)</figcaption> </figure>  Rekla je i da je Đurašković bilo ponuđeno da prihvati Savjet, a da je oni imenuju za vršioca dužnosti na šest mjeseci, jer u februaru naredne godine ide u penziju. - Ona je to odbila. Predsjednik opštine joj je nudio da nastavi da prima platu od 2.500 eura, koliko iznose njena sadašnja primanja, do odlaska u penziju i da se dogovore o otpremnini iako ona na nju nema pravo, jer joj je 2021. godine istekao zvanični direktorski mandat. Ona je i to odbila. Predsjedniku opštine je rekla da njoj ne treba novac, već da hoće moć - kazala je Čvorović. S druge strane, Đurašković je ovom mediju rekla da osporava sve odluke, kako je istakla, nezakonitog Savjeta. - Sve je nezakonito, počevši od Savjeta koji je nezakonito imenovan - kazala je ona. Nova direktorica Muzeja i galerija Budve Ivana Ćupić juče nije željela da komentariše događaje u ustanovi i ponašanje Đurašković. Prije nekoliko dana za naš Portal je rekla da da joj je velika čast, ali i odgovornost „voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju“. - Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve - kazala je ona. Poručila je da želi da zajedno izgrade „snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji“.

Ćupić preuzela kancelariju, Đurašković prijeti prijavama

Građani Cetinja, koji mjesecima protestuju na Kruševom ždrijelu zahtijevajući odgovornost nadležnih za dva masovna ubistva koja su se desila u njihovom gradu, ocijenili su da je odbornik Građanskog pokreta URA Slavko Šole Janković pokazao je duboko nerazumijevanje tragedije koja je pogodila njihov grad, ali i nerazumijevanje razloga zbog kojih već jedanaest mjeseci istrajavaju u blokadama.
On je ocijenio da "moramo svi zajedno zamoliti ljude sa Kruševog ždrijela da se nađe drugačiji oblik djelovanja", a građani Cetinja su na to kazali da su od čovjeka koji je Cetinjanin i koji dolazi iz političkog okvira u kojem je njegov partijski kolega rukovodio sektorom bezbjednosti u vrijeme prvog masakra u Medovini, očekivali makar minimum moralne odgovornosti, da se zauzme za istinu, za žrtve, za svoj grad.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 69.8487%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjankovic-moramo-svi-zajedno-zamoliti-ljude-sa-krusevog-zdrijela-da-se-nade-drugaciji-oblik-djelovanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- To se nije dogodilo. Umjesto toga, Janković sada „roni suze“ za 23 nevina života, ali svoje saosjećanje nespretno i pogubno usmjerava ka onima koji su „na mukama u kolonama“, a ne ka porodicama koje su izgubile najmilije, niti ka građanima koji se već mjesecima mirno i uporno bore da se istina o tragedijama na Cetinju konačno sazna i da se odgovornost utvrdi - naveli su oni.
Posebno ih je, kažu, potresla rečenica u kojoj Janković apeluje da se „nađe drugačiji oblik djelovanja, da ne uništavamo svoj grad“.
- Podsjećamo ga da mu od 12. avgusta 2022. godine pa do danas niko nije branio da kao odbornik pokrene inicijative, mehanizme i politički pritisak kako bi istina i pravda ugledale svjetlo dana, ako je to zaista želio. Niko mu nije zabranio da dođe na Kruševo ždrijelo, da stane uz porodice žrtava, da sa njima razgovara, da se oglasi, da postavi pitanja, da zahtijeva odgovornost - jasni su oni.
A pogotovo mu, dodaju, ništa nije branilo da to uradi makar zbog četvoro nevine đece čiji su životi ugašeni na kućnom pragu, u njihovom domu.
- Voljeli bismo da nam Janković, kao odbornik čiji je to posao, iznese sopstvenu strategiju nastavka života i mogućeg prevazilaženja krize u našem gradu. U svemu ovome je i vrlo simptomatično da se Janković javlja u trenutku najavljene radikalizacije, a mi umjesto tri sata, protestujemo sat vremena, sa promijenjenim terminom u vremenu kada je stradala prva žrtva Medovine - naveli su građani Cetinja.
Isto tako je, cijene oni, jako simptomatično da dolazi od čovjeka koji je "krunski svjedok traljavog vođenja istrage na masakru 1.1.2025. kada je prvi ušao u kafanu Velestovo".

Cetinjani sa Kruševog ždrijela: Janković pokazao duboko nerazumijevanje tragedije koja je pogodila naš grad

Politikološkinja za informisanje, novinarka, bivša odbornica u nikšićkom parlamentu Tatjana Knežević Perišić obratila se juče otvorenim pismom predsjedniku Donjeg doma Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva (House of Commons) Lindziju Hojlu, protestnom notom Britanskoj ambasadi u Podgorici i otvorenim pismom Laburističkoj partiji Ujedinjenog Kraljevstva iskazujući oštar protest zbog toga što je Hojl od predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića na dar prihvatio sliku kapele na Lovćenu koju je podigao srpski kralj Aleksandar Karađorđević 1918. godine, umjesto Njegoševe kapele i kao simbol strahovlade silom oružja je nametnuo Crnogorcima u nasilno aneksiranoj Crnoj Gori i koja je do danas, kako je istakla, prepoznata kao oličenje negiranja crnogorskog istorijskog identiteta. U pismu Hojlu, ona ističe da „kao građanka Crne Gore, najstarije države na Balkanu, koja se u svojoj hiljadugodišnjoj istoriji, uz pet kraljevskih dinastija, vječito borila za slobodu“, protestvuje zbog toga što je od predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, prihvatio sliku kapele, gdje je sahranjen naš najveći pjesnik i filozof Petar II Petrović Njegoš.&nbsp; &nbsp;SIMBOL STRAHOVLADE - Ta slika se odnosi na drugu kapelu, koju je nekadašnji kralj Jugoslavije Aleksandar Karađorđević, sagradio za svog sina i silom oružja, nametnuo Crnogorcima kao simbol njegove strahovlade, nakon 1918. godine, kada je, odlukom Velikih sila, moja država nestala sa mape svijeta! Taj kralj je u mom narodu poznat kao „Aco palikuća“, jer su njegovi žandarmi i odredi u Crnoj Gori, sve do 1929. ubijali protivnike bezuslovnog ujedinjenja Crne Gore i Srbije, palili kuće njihovim porodicama, mučili i zlostavljali nevine ljude, koji su se izjašnjavali kao Crnogorci - a koliko je ta Karađorđevićka vlast bila besramna, svjedoče istorijske činjenice da su crnogorsku kapu, kao dio nacionalne nošnje Crnogoraca, skidali sa glava domaćina i stavljali na svinje – upozorila je Knežević Perišić britanskog zvaničnika na istorijske činjenice&nbsp; Objasnila je da je „Mandić predstavnik partija koje u Crnoj Gori pokušavaju da uvedu 'srpski svet', što je pandan za suštinsku nacionalnu kapitulaciju i nestanak crnogorskog identiteta“.&nbsp; - Njihove slike i replike te druge kapele, na vrh Lovćena, svete planine za Crnogorce, simbolizuju politiku koja čini sve da zatre sve crnogorsko, otme našu istoriju, predstavljajući je kao srpsku i da vrate upravo tu kapelu, pored davno izgrađenog Mauzoleja, kako bi se tako vratio simbol srpske okupacije Crne Gore – naglasila je ona.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205161232_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205161232_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="mandić"> <figcaption>SIMBOL SLOMA CRNE GORE: Hojl i Mandić (Foto: Skupština Crne Gore)Skupštna.me</figcaption> </figure>  Podsjetila je Hojla da su i britanski „ugledni zvaničnici, zgroženi nad sudbinom Crne Gore, obavještavali svoj Parlament o tadašnjem umiranju jedne države“. - Preporučujem da pročitate izvještaj gofa John Francis Charles de Salisa, koji je služio kao izvanredni izaslanik i ministar plenipotencijar Ujedinjenog Kraljevstva u Kraljevini Crnoj Gori, poznat po svom izvještaju Britanskom parlamentu iz 1919. godine o situaciji u Crnoj Gori nakon njene aneksije od strane Srbije. A o tome kako Crnogorci vole svoju državu i zašto su njeni preci ginuli, te zašto Vam se ja obraćam, možete pročitati u pismu, koje je crnogorski knjaz Danilo Petrović Njegoš poslao u maju 1856. godine londonskom Tajmsu, a Tajms objavio 30. septembra 1856. godine. U njemu se, uz ostalo kaže: „466 godina crnogorski narod odbija da se podredi bilo čijoj moći ili da prizna vlast bilo kojeg gospodara; naprotiv, on se otimao za nezavisnost s oružjem u ruci, i radosno je prolio svoju krv po oltaru slobode. Četiri i po vijeka crnogorski narod trpio je neprestanu borbu s Turskom imperijom, nekada najmoćnijom u Evropi, pred kojom su drhtale sve države Evrope. Krv njenih junaka pala je na svaki kamen njenih visokih planina, i Crna Gora je sačuvala svoju dragocjenu slobodu. Politika velikih Sila bila bi jako pogrešna kada one ne bi uzele u obzir žrtve koje je njen narod podnio u ime Hrišćanstva – taj narod koji se, između Srpskog kraljevstva, Vizantijskog carstva, kraljevstava Bugarske, Bosne i Epira, koji su svi podlegli napadima Turaka, ponosno branio među svojim bezvodnim planinama, i koji je znao kako da sačuva, uprkos svom siromaštvu i oskudici, najsvetiji posjed koji jedna nacija može da ima – svoju nezavisnost“ – napisala je Knežević Perišić. Istakla je da se ništa nije promijenilo ni danas.&nbsp; - Molim vas, zato, da poštujete osnovno pravo, dato svim nacijama svijeta - da postoje. Prihvatanjem ove slike, Vi ste pokazali da ne poštujete to pravo Crnoj Gori i Crnogorcima. Vaša je dužnost, kao visokog znaničnika jedne velike nacije, da sramni poklon vratite onima koji sjede na čelu države, koju pokušavaju da unište. Nemojte biti njihov saučesnik – zaključila je Knežević Perišić.&nbsp; &nbsp;PROTESTNA NOTA U pritestnoj noti Britanskoj ambasadi u Podgorici Knežević Perišić je istakla da upućuje „protest povodom nedavnog prihvatanja poklona, slike kapele na Lovćenu, od strane predsjednika Donjeg doma britanskog Parlamenta, gospodina Lindsaya Hoylea, a koju mu je uručio predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić“. - Slika prikazuje kapelu koju je nakon ukidanja crnogorske državnosti 1918. godine podigao kralj Aleksandar Karađorđević, kao simbol političkog pritiska i nametanja nove vlasti, nakon što je srušio staru, Njegoševu kapelu, gdje je on bio sahranjen. Ova građevina, čiju je sliku primio g. Hoyl, nikada nije predstavljala izraz crnogorske tradicije i do danas je u javnosti prepoznata kao simbol negiranja crnogorskog istorijskog identiteta – istakla je ona. Uručenje slike ove kapele od strane političara koji otvoreno zastupa koncept „srpskog sveta“, političkog projekta usmjerenog na brisanje crnogorskog identiteta, poručila je Knežević Perišić, predstavlja čin sa snažnom političkom porukom. - Njeno prihvatanje, ukoliko ostane bez reakcije, može biti pogrešno shvaćeno kao znak britanske podrške tim politikama. Britanija je u prošlosti bila važan posmatrač i svjedok dramatičnih događaja u Crnoj Gori, o čemu govori i izvještaj grofa Johna de Salisa iz 1919. godine. Upravo zbog te istorijske povezanosti i reputacije Ujedinjenog Kraljevstva kao države koja dosljedno brani demokratske standarde, ljudska prava i suverenitet naroda, ovakav gest je izazvao zabrinutost među građanima Crne Gore – naglasila je u protestnoj noti Knežević Perišić. Iskazala je očekivanje „da Ambasada o ovome obavijesti relevantne institucije u Londonu i ukaže na osjetljivost ovog pitanja, kako se slični previdi ne bi ponavljali“.&nbsp; - Uvjerena sam da Ujedinjeno Kraljevstvo ne želi biti dovedeno u poziciju da nenamjerno podrži politike koje dovode u pitanje identitet i državnost Crne Gore – zaključila je u protestnoj noti. U pismu Laburističkoj partiji Ujedinjenog Kraljevstva istakla je da im se obraća kao građanka Crne Gore kako bi izrazila duboku zabrinutost zbog nedavnog prihvatanja poklona, slike kapele na Lovćenu, od strane visokog zvaničnika Ujedinjenog Kraljevstva, gospodina Lindsaya Hoylea, koju mu je uručio predsjednik Skupštine Crne Gore, Andrija Mandić. - Ovaj čin je izazvao snažnu uznemirenost kod mnogih građana Crne Gore, jer se prikazana kapela ne odnosi na prvobitnu kapelu gdje je sahranjen naš najznačajniji književnik i filozof, Petar II Petrović Njegoš, već na građevinu koju je nakon ukidanja crnogorske države 1918. godine sagradio kralj Aleksandar Karađorđević, srušivši staru, Njegoševu kapelu, postavljajući tu, prikazanu na slici, koja je simbol negiranja crnogorske državnosti – objasnila je ona. Predsjednik Skupštine Crne Gore, koji je poklon uručio, naglasila je u pismu, predstavlja političke strukture koje se otvoreno zalažu za brisanje crnogorskog nacionalnog identiteta i za koncept tzv. „srpskog sveta“, koji je, dodala je, u potpunosti suprotan demokratskim vrijednostima, ravnopravnosti naroda i savremenim evropskim principima. - Prihvatanje ovakvog poklona, ma koliko nenamjerno, može se protumačiti kao podrška politikama koje negiraju pravo Crnoj Gori da se razvija kao samostalna i međunarodno priznata država sa sopstvenim identitetom. Od partije koja pripada demokratskoj, progresivnoj tradiciji, očekujemo senzibilitet prema pitanjima državnosti malih naroda i razumijevanje za istorijske okolnosti koje prate naše odnose sa susjednim državama. Ljubazno Vas molim da o ovome obavijestite nadležne organe partije i da se, u okviru vaših mogućnosti, zauzmete za jasniji, senzibilniji i informisaniji pristup kada je riječ o Crnoj Gori i pitanjima njenog identiteta – zaključila je Knežević Perišić. Mnadić je tokom posjete Donjem domu Parlamenta UK na dar uručio Hojlu sliku kapele na Lovćenu i tom prilikom krivotvorio istorijske činjenice, kako se zaključuje iz saopštenja njegovog kabineta, saopštavajući visokom zvaničniku „da je nekadašnja totalitarna vlast prije pedesetak godina fizički uklonila sa mjesta na kojem je sagradio naš veliki Vladar i Vladika Petar II Petrović Njegoš, a koji je testamentom odredio da u njoj bude i sahranjen“.&nbsp;

Tag: medunarodni-sud-pravde