Oko 300.000 ljudi demonstriralo je danas u Francuskoj povodom Prvog maja, uključujući 100.000 u Parizu, saopštio je sindikat Generalne konfederacije rada (CGT) i dodao da je protest bio „protiv ekstremne desnice, kao i za mir, slobodu i socijalnu pravdu“.
- Ovaj dan protesta je bio veliki uspjeh. Zabilježili smo 270 demonstracija širom Francuske - rekla je za francuske medije predsjednica sindikata Generalne konfederacije rada (CGT) Sofi Bine.
Sindikati koji su pozvali na okupljanja željeli su da se usprotive „trampifikaciji svijeta“, rekla je predstavnica jednog od sindikata Solidarni (Solidaires) Mirijel Gilber.
Prema njenim riječima, od dolaska američkog predsjednika Donalda Trampa na vlast ne postoji nijedan zaposleni koji nije zabrinut zbog onoga što Tramp radi kao i zbog porasta rasizma.
Skup u Parizu je obilježen incidentima. Socijalistička partije osudila je fizičke napade na neke njene aktiviste i članove, dok je lider poslaničke grupe socijalista u parlamentu Boris Valo obećao da će biti preduzete pravne mjere.
Denkerk, lučki grad na sjeveru Francuske, održao je prvomajske parade usred zabrinutosti zbog situacije u fabrici čelika ArselorMital (ArcelorMittal), koja planira da ukine oko 600 radnih mjesta.
Nekoliko stotina ljudi okupilo se u tom gradu na poziv CGT-a, u prisustvu nekoliko političkih zvaničnika među kojima su bili predstavnici socijalista, ekologa i radikalne ljevice.
Francuske vlasti za sada nisu saopštile broj okupljenih na protestima širom zemlje. Prošle godine, CGT je izbrojao 210.000 demonstranata u Francuskoj (uključujući 50.000 u Parizu), a vlasti 121.000.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Sindikati: U Francuskoj oko 300.000 demonstranata za praznik rada

Svaki radnik koji pošteno obavlja svoj posao zaslužuje da njegov rad dobije priznanje i adekvatnu nagradu. Novac jeste važno egzistencijalno pitanje, ali ne treba zaboraviti da je jednako važno, ako ne i važnije, pokazati ljudski odnos prema zaposlenima - poručio je potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj čestitajući 1. maj, Međunarodni praznik rada, svim građanima i građankama, kao i predstavnicima svih strukovnih sindikata u našoj državi.
To, kako je rekao, podrazumijeva dobre uslove rada, stimulanse za postignuto i prije svega razumijevanje za ljudske potrebe svakog zaposlenog.
- Samo zadovoljan radnik je dobar radnik. Onaj koji će motivisan dolaziti na posao i zadovoljan se vraćati sa njega. U tom slučaju zagarantovana je obostrana korist i radnika i institucije ili firme u kojoj on radi - ocijenio je Camaj.
Zato ovog 1. maja želi, kaže, da podsjeti na činjenicu da samo fer odnosom možemo zadržati stručan i kvalitetan kadar.
- Stoga se, kao država, moramo pobrinuti za veća prava radnika, ne samo deklarativno već i u praksi. Srećan Međunarodni praznik rada! - zaključio je Camaj.

1250x600

1084x550

Camaj: Samo fer odnosom možemo zadržati stručan i kvalitetan kadar, moramo se pobrinuti za veća prava radnika

Osam sati rada, osam sati kulture, osam sati odmora - to je bila vizija radnika koji su 1886. godine u Čikagu tražili osnovno pravo: dostojanstven radni dan - ukazali su u Centru za građansko obrazovanje (CGO) poručujući da nas današnji praznik, 1. maj, podsjeća da prava radnika nijesu poklonjena - nego izborena.
Kako su ukazali, ovaj zahtjev je dobio brutalan odgovor vlasti, a krvavi događaji na trgu Hajmarket postali su okidač za oblikovanje globalnog praznika solidarnosti i otpora.
&nbsp;- Zato je 1. maj više od neradnog dana - to je simbol borbe za radnička prava i dostojanstvo - podvukli su u CGO.&nbsp;
Oni su poručili da ostaju posvećeni promociji jednakosti, borbi protiv diskriminacije i izgradnji pravednijeg društva - za sve.
- To znači i da rad i radnik moraju biti poštovani, te da zaslužuju da imaju ravnotežu rada, odmora i kulturnog uzdizanja. Srećan 1. maj! - zaključili su u CGO.
<h2>Atmosfera u Crnoj Gori</h2>
Predsjednik Unije slobodnih sindikata Crne Gore Srđan Keković ocijenio je da radnici ovogodišnji praznik u našoj državi dočekuju u atmosferi koja svakako nije za slavlje. On je u razgovoru za Portal Analitika kazao da se mora konstatovati da je na planu poboljšanja materijalnog položaja zaposlenih i građana bilo više aktivnosti koje su doprinijele da se amortizuju inflatorni udari tokom prethodne godine.
- Ovdje u prvom redu ističem povećanje minimalne zarade, prosječne zarade i najniže penzije kroz programe evropa 1 i 2, ali i kroz još neka socijalna davanja kao što su dječji dodaci, naknade majkama, besplatni udžbenici i jenokratne naknade tzv. žrtvama tranzicije u pojedinim djelatnostima - istakao je Keković.
<h2>Nezadovoljavajući odnos vlasti</h2>
Povodom brojnih istupa sindikalnih organizacija tokom prethodne godine, sagovornik Analitike ističe da i on, ali i organizacija koju predstavlja, žele da se budi radnička i građanska svijest o nužnosti borbe za radnička prava.
- Svaki događaj na tom planu zdušno pozdravljamo i podržavamo, naravno ukoliko je utemeljen na argumentovanim i realnim zahtjevima. Dakle, protesti i štrajkovi su odraz demokratskog društva i oni pokazuju koliko smo spremni da se konfrontiramo u borbi za naše interese - rekao je Keković.
Naglašava i da nije zadovoljan odnosom vlasti prema zahtjevima radnika.
- Iskreno rečeno, očekivali smo da će, nakon političkih promjena 2020, naše inicijative na poboljšanju životnih i radnih uslova zaposlenih i građana/ki, upućene donosiocima odluka, imati veću prohodnost. Očekivali smo našu veću uključenost u kreiranju politika od važnosti za zaposlene i građane i snažniji socijalni dijalog - rekao je Keković.
Za očekivanja, kako je ustvrdio, nijesu ispunjena.
- USSCG se opet susrijeće sa ćutanjem administracije i ignorantskim odnosom Vlade i Skupštine prema našim inicijativama - ocijenio je Keković dodajući da ni solidarnost među radnicima i sindikatima nije na najboljem nivou, te da se na tom planu mora još puno uraditi.

Prava radnika nijesu poklonjena nego izborena: Prvi maj je simbol borbe za dostojanstvo

Radnici u Crnoj Gori 1. maj, Međunarodni praznik rada, dočekuju u atmosferi koja svakako nije za slavlje - ocijenio je predsjednik Unije slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG) Srđan Keković.
On je u razgovoru za Portal Analitika kazao da se mora konstatovati da je na planu poboljšanja materijalnog položaja zaposlenih i građana bilo više aktivnosti koje su doprinijele da se amortizuju inflatorni udari tokom prethodne godine.
- Ovdje u prvom redu ističem povećanje minimalne zarade, prosječne zarade i najniže penzije kroz programe evropa 1 i 2, ali i kroz još neka socijalna davanja kao što su dječji dodaci, naknade majkama, besplatni udžbenici i jenokratne naknade tzv. žrtvama tranzicije u pojedinim djelatnostima - istakao je Keković.
<h2>Nezadovoljavajući odnos vlasti</h2>
Povodom brojnih istupa sindikalnih organizacija tokom prethodne godine, sagovornik Analitike ističe da i on, ali i organizacija koju predstavlja, žele da se budi radnička i građanska svijest o nužnosti borbe za radnička prava.
- Svaki događaj na tom planu zdušno pozdravljamo i podržavamo, naravno ukoliko je utemeljen na argumentovanim i realnim zahtjevima. Dakle, protesti i štrajkovi su odraz demokratskog društva i oni pokazuju koliko smo spremni da se konfrontiramo u borbi za naše interese - rekao je Keković.
Naglašava i da nije zadovoljan odnosom vlasti prema zahtjevima radnika.
- Iskreno rečeno, očekivali smo da će, nakon političkih promjena 2020, naše inicijative na poboljšanju životnih i radnih uslova zaposlenih i građana/ki, upućene donosiocima odluka, imati veću prohodnost. Očekivali smo našu veću uključenost u kreiranju politika od važnosti za zaposlene i građane i snažniji socijalni dijalog - rekao je Keković.
Za očekivanja, kako je ustvrdio, nijesu ispunjena.
- USSCG se opet susrijeće sa ćutanjem administracije i ignorantskim odnosom Vlade i Skupštine prema našim inicijativama - ocijenio je Keković dodajući da ni solidarnost među radnicima i sindikatima nije na najboljem nivou, te da se na tom planu mora još puno uraditi.
<h2>Prvomajska sindikalna akademija novi način proslavljanja</h2>
I način obilježavanja praznika je, kako ukazuje, značajno izmijenjen u odnosu na period socijalističkog uređenja države.
- Ništa nije ostalo isto nakon promjene socijalističkog u kapitalističko uređenje naše države. Dok su u socijalizmu radnici upravljali fabrikama i društvenim dobrima, u kapitalizmu to čine vlasnici kapitala preko političkih poluga moći. U takvim uslovima promijenio se i koncept obilježavanja iliti proslavljanja Prvog maja kao praznika rada - naveo je &nbsp;Keković.
Kako ističe, dok je on u socijalističkom društvu proslavljan organizacijom svojevrsnih hepeninga pod nazivom prvomjaski uranak, takva tradicija se izgubila u uslovima kapitalizma.
- Trenutno se prilagođavamo tim novim shvatanjima kapitalističkog društvenog poretka, a mi u sindikalnom pokretu tražimo adekvatne forme kako da ovaj praznik i njegove poruke, koje su od posebne važnosti za svijet rada, sačuvamo od zaborava - navodi predsjednik USSCG.
Keković podsjeća da je USSCG za Međunarodni praznik rada uvijek upućivala svojevrsne poruke poslodavcima i Vladi, pa će, dodaje, tu tradiciju nastaviti i ove godine.
- Ovog 1. maja po prvi put organizujemo Prvomajsku sindikalnu akademiju, na kojoj ćemo dodijeliti prvomajsku sindikalnu nagradu najistaknutijem aktivisti/kinji i najsitakutijem sindikatu/sindikalnoj organizaciji za 2025. - saopštio je on.
Ovu manifestaciju žele, kako je rekao, da uspostave kao tradicionalnu.
- Sa ciljem da, pored očuvanja tekovina Prvog maja, crnogorskoj javnosti učinimo što vidljivijom sindikalnu borbu i žrtvu koju naši sindikalni aktivisti - volonteri daju za naše zajedničko bolje sjutra - poručuje Keković.

Keković: Očekivali smo veću uključenost Sindikata u kreiranje politika, odnos vlasti prema našim zahtjevima i dalje ignorantski

Međunarodni praznik rada, 1. maj, obilježava se danas u Crnoj Gori i u svijetu u znak sjećanja na oko 40 hiljada radnika iz Čikaga koji su, tražeći bolje uslove života, stupili u štrajk 1886. godine.
U Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) tada je organizovano oko pet hiljada štrajkova nezadovoljnih radnika koji su zahtijevali obezbjeđivanje dnevnog radnog vremena od osam sati, odmora i kulturnog uzdizanja.
U Čikagu su 3. i 4. maja izbili sukobi između radnika i policije, bilo je poginulih, a vođe štrajka osuđene su na smrt.
Predstavnici radnika iz cijelog svijeta tri godine kasnije, u Parizu na Drugom kongresu Internacionale, odlučili su da svake godine slave 1. maj kao međunarodni praznik radničke borbe i solidarnosti.
Od tada radnici svakog 1. maja organizuju priredbe, zborove i demonstracije, izlaze na ulice tražeći bolje uslove života i rada.
Prvi maj je, kao i u većini zemalja svijeta, državni praznik i u Crnoj Gori.

Danas se obilježava Međunarodni praznik rada

Građani pod prekršajima, a policija bez odgovornosti - poručili su u Centru za građanska prava nakon što je policija po službenoj dužnosti pokrenula prekršajni postupak protiv 35 građana zbog protesta ispred Vile Gorica zbog nezakonite dodjele Trinaestojulske nagrade negatoru crnogorske nacije Bećiru Vukoviću, a među kojima su i poslanik Oskar Huter i članica Savjeta za građansku kontrolu policije Aida Petrović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.3014%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fprocesuirano-35-osoba-zbog-narusavanja-javnog-reda-i-mira-pocetkom-jula-ispred-vile-gorica&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Oni su ukazali da su na tom protestu povrijeđene osobe starije životne dobi, te da su neuniformisana lica, čiji identitet i komandna linija do danas nijesu utvrđeni, prskala građane biber sprejom.
- Uprkos jasnim snimcima, fotografijama i prijavama, niko od policijskih službenika nije odgovarao - istakli su oni.
ODT je, kako su podsjetili, odbacilo njihovu krivičnu prijavu, čime je, cijene u Centru za građanska prava, zvanično potvrđeno da se nasilje nad građanima u Crnoj Gori institucionalno toleriše.
- Ovo je samo nastavak sistemske nekažnjivosti u policiji koja nije postupala po pravilima službe na Belvederu 4–5. septembra 2021, imala teške propuste u komandnom lancu tokom masakra na Cetinju 12.08.2022, ponovila iste propuste u masakru 1. januara 2025, godinama tolerisala fašističke povike na javnim okupljanjima i ignorisala slučajeve poput Bećira Vukovića - decidni su u Centru za građanska prava.
Ovo nije, podvlače oni, pravna država dok se građani kažnjavaju, a policijsko nasilje ostaje netaknuto.
CGP zato zahtijeva reviziju odluke ODT-a, po njihovoj prijavi od 16. avgusta 2025, procesuiranje policijskih službenika i utvrđivanje komandne odgovornosti, prekid prakse u kojoj se građani targetiraju, a policijska zloupotreba prikriva.
- Nekažnjivost policije je prijetnja bezbjednosti svih građana - zaključili su u CGP.

CGP: Nekažnjivost policije je prijetnja bezbjednosti svih građana, niko od njih nije odgovarao uprkos jasnim snimcima, fotografijama i prijavama

U Crnoj Gori sjutra će biti sunčano uz povremeno malu ili umjerenu oblačnost.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru se ujutru ili prijepodne po kotlinama očekuje magla ili niska oblačnost.
Vjetar će biti slab do umjeren promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura vazduha od minus tri do deset, najviša dnevna od osam do 18 stepeni.

Sjutra sunčano uz povremenu oblačnost, do 18 stepeni

Demokratska partija socijalista (DPS) saopštila je da će naredni partijски skup biti održan u četvrtak, 11. decembra, u Herceg Novom.
- Vidimo se u četvrtak u Herceg Novom - navedeno je u objavi na mreži X.
Okupljanje će biti održano na Trgu Nikole Đurkovića, sa početkom u 18 sati.
Podsjetimo, prethodni skup pod sloganom „Bori se za Berane, bori se za Crnu Goru“ održan je 30. oktobra &nbsp;u Beranama.

DPS najavio novi skup za 11. decembar u Herceg Novom

M.M. (1995) iz Ulcinja oglašen je krivim i osuđen na 15 dana zatvora i novčanu kaznu od 720 eura, nakon što je u hitnom postupku izveden pred sud zbog niza teških saobraćajnih prekršaja.
On je 8. decembra 2025. godine, oko 17 časova, u Ulcinju zatečen da upravlja neregistrovanim vozilom, iako nema položen vozački ispit, a pritom je odbio da se podvrgne testiranju na prisustvo psihoaktivnih supstanci.
Dežurna sutkinja Anka Rašović donijela je odluku da se kazna zatvora izvrši prije pravosnažnosti rješenja, imajući u vidu da je riječ o povratniku u vršenju težih saobraćajnih prekršaja, te da postoji opasnost da bi ponovo mogao počiniti slične prekršaje.
Okrivljeni je po završetku postupka odmah sproveden u UIKS Spuž na izdržavanje kazne.

Ulcinjanin osuđen na 15 dana zatvora i novčanu kaznu zbog više teških saobraćajnih prekršaja

Prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. tadašnji uposlenik Službe hitne pomoći u Pljevljima, ljekar Dario Vraneš automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, snimali su ga mobilnim telefonom, a uzrujani glas na snimku vikao: „Dolaze Turci“.
- Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlL6VqAoFPd8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Čuje se i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“...
Vraneš nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa.
Već skoro tri godine Dario Vraneš je predsjednik pljevaljske opštine. Predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.
Dario Vraneš je opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...
Predsjednik Opštine Pljevlja od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića.
Na društvenoj mreži Instagram imao je i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“...
U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...
Na poziv predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš prisustvovao je tradicionalnoj manifestaciji Veče Pljevljaka u Sarajevu. Javnost je o tome, direktno sa večere, 6. decembra, objavom na mreži Instagram, izvijestio Vraneš.
Turke, u objavi, nije pominjao.
Na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Od domaćina skupa Alena Sulejmanovića pokušali smo da saznamo koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu da bude gost na večeri Pljevljaka koji žive u Sarajevu, ali smo ostali bez odgovora.
Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“.

VIDEO: „Dario u Sarajevu“

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Šef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler poručio je da neće biti zatvoreno poglavlje 23 sve dok ne bude usvojen Markov i Mašanov zakon, kazala je majka i baba žrtava sa Medovine, Vesna Pejović, nakon prijema građana koji su protestovali na Kruševom Ždrijelu u prostorijama delegacije EU u Crnoj Gori.
Pejović je saopštila nakon sastanka da kada se sretnete sa pravim ljudima, sa ljudima koji znaju što je pravna država i zakon, onda osjetite vjetar u leđa.
- Ovo je upravo znak da ne stajemo i da nastavljamo borbu i da smo od njih dobili podršku i da će biti uz nas. Satler nam je kazao da nema zatvaranja poglavlja 23. sve dok se ne usvoji Markov i Mašanov zakon- kazala je ona.
Pejović je istakla da se ambasador EU u Crnoj Gori iznenadio na činjenicu da je slučaj Medovine prošao bez istrage.
- Čovjek je bio zatečen da se nije oduzelo ružje prije Medovine, imamo jedan ljudski saosjećaj. Čak je podržavao sve ono što smo radili i bilo mu je žao što smo se izmučili deset mjeseci- poručila je Pejović.
Dodaje da će sa blokadama napraviti pauzu i da će pratiti kako se situacija razvija.
- Gospodin Satler je rekao da sve treba da se ubrza, jer kasne, što se Medovine tiče. Prezadovoljna sam da je čovjek ovog ranga i ugleda kazao da su mi vrata uvijek otvorena. Imamo velikog optimizma- istakla je Pejović.

Pejović: Satler poručio da nema zatvaranja poglavlja 23 dok se ne usvoji Markov i Mašanov zakon

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Tag: medunarodni-praznik-rada