<article>Međunarodni praznik rada, 1. maj, obilježava se danas u Crnoj Gori i u svijetu u znak sjećanja na oko 40 hiljada radnika iz Čikaga koji su, tražeći bolje uslove života, stupili u štrajk 1886. godine.U Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) tada je organizovano oko pet hiljada štrajkova nezadovoljnih radnika koji su zahtijevali obezbjeđivanje dnevnog radnog vremena od osam sati, odmora i kulturnog uzdizanja.U Čikagu su 3. i 4. maja izbili sukobi između radnika i policije, bilo je poginulih, a vođe štrajka osuđene su na smrt.Predstavnici radnika iz cijelog svijeta tri godine kasnije, u Parizu na Drugom kongresu Internacionale, odlučili su da svake godine slave 1. maj kao međunarodni praznik radničke borbe i solidarnosti.Od tada radnici svakog 1. maja organizuju priredbe, zborove i demonstracije, izlaze na ulice tražeći bolje uslove života i rada.Prvi maj je, kao i u većini zemalja svijeta, državni praznik i u Crnoj Gori.</article>

Međunarodni praznik rada, 1. maj, obilježava se danas u Crnoj Gori i u svijetu u znak sjećanja na oko 40 hiljada radnika iz Čikaga koji su, tražeći bolje uslove života, stupili u štrajk 1886. godine.
U Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) tada je organizovano oko pet hiljada štrajkova nezadovoljnih radnika koji su zahtijevali obezbjeđivanje dnevnog radnog vremena od osam sati, odmora i kulturnog uzdizanja.
U Čikagu su 3. i 4. maja izbili sukobi između radnika i policije, bilo je poginulih, a vođe štrajka osuđene su na smrt.
Predstavnici radnika iz cijelog svijeta tri godine kasnije, u Parizu na Drugom kongresu Internacionale, odlučili su da svake godine slave 1. maj kao međunarodni praznik radničke borbe i solidarnosti.
Od tada radnici svakog 1. maja organizuju priredbe, zborove i demonstracije, izlaze na ulice tražeći bolje uslove života i rada.
Prvi maj je, kao i u većini zemalja svijeta, državni praznik i u Crnoj Gori.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Međunarodni praznik rada

1. maj

Društvo

Danas se obilježava Međunarodni praznik rada

Opština Ulcinj će katastarsku parcelu na Velikoj plaži, gdje se nalaze fudbalski tereni, prenijeti na korišćenje Fudbalskom klubu Otrant, prenosi Mediabiro.&nbsp; Za korišćenje te iste parcele klub je u jednoj godini platio oko 15 hiljada eura, a savjetnik predsjednika Opštine Ulcinj Aslan Lunji tvrdi da se to desilo jer je klub bio doveden u zabludu. Naime, sporne terene, preko dvije decenije koristio je Ulcinjan Mišo Caušević. On je takav dogovor tada postigao sa Javnim preduzećem za upravljanje Morskim dobrom, ali je 2022.godine po odluci Vlade to državno zemljište dato Opštini na raspolaganje. Na toj lokaciji predviđena je izgradnja sportskih sadržaja u okviru projekta izgradnje Gradskog stadiona. Od tada do danas, kako tvrde iz Opštine, Caušević nije sklapao ugovor o zakupu sa lokalnom samoupravom, nije je plaćao naknadu za korišćenje zemljišta, a nije ni izlazio u susret, kako tvrde ulcinjskoj djeci, što je i prouzrokovale probleme. - &nbsp;U trenutku kada na terenima nije bilo mjesta za našu djecu, a za druge klubove, koji su dnevno plaćali 300 eura je bilo, obratili su nam se iz FK Otrant, kog finansira Opština i tražili našu pomoć. Mi smo angažovali Sekretarijat za zaštitu imovine i Sekretarijat za inspekcijski nadzor koji su utvrdili da Caušević nema ugovor o zakupu ni sa Opštinom, ni sa Morskim dobrom u ovom trenutku - istakao je Lunji. On objašnjava da je Caušević sa Morskim dobrom postigao sporazum o vansudskom poravnanju do 2025. godine, koji je po njemu sporan. - Smatram da je taj sporazum na ivici zakonitosti, jer oni nisu imali pravo da naplate korišćenje zemljišta koje nije njihovo, niti njime raspolažu. Ali, ne želim da ulazim u to - rekao je Lunji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260222150228_c997f0952703a5937a66a1278d1c44ea40ebb44b1609b64aa30d6c0acfa81238.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260222150228_c997f0952703a5937a66a1278d1c44ea40ebb44b1609b64aa30d6c0acfa81238" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Aslan Lunji"> <figcaption>Aslan Lunji(Photo: Mediabiro)</figcaption> </figure>  Do 2022.godine sporna parcela bila je u zoni Morskog dobra. - I to nije bilo prvi put da za Ulcinjane nema mjesta na terenu, a pri tom su plaćali ozbiljnu naknadu. Za nas je to zaista ozbiljna naknada. Oko 2.300 eura mjesečno za korišćenje terena, i to uz uslov da djeca iz škole fudbala ne smiju da ih koriste. FK Otrant trenutno broji 40 seniora i preko 150 djece - navodi Lunji. Prema njegovim riječima, od fudbalskih ekipa koji su bili na pripremama u Ulcinju saznali su koliko oni plaćaju korišćenje. - &nbsp;Od tih klubova smo dobili informaciju da plaćaju oko 300 eura dnevno. I oni su, kao i otrant dovedeni u zabludu. U pitanju su FK Sutjeska, FK Vlaznija iz Skdra i jedan fudbalski klub iz Užica. Oni su bili tu na pripremama, pa je Cauševiću Otrant bio višak. Naša djeca su bila primorana da treniraju na Velikoj plaži na pijesku ili na glavnom terenu za koji je prošle godine izdvojeno 700 hiljada eura za adaptaciju. I naglašavam, da to nije prvi put. Tao su nastali problemi - pojašnjava Lunji. On ističe, da se sada u javnosti plasira priča da Opština ima nešto lično protiv Cauševića, pominje se i nacionalna pripadnost, što, tvrdi Lunji, nije tačno. - Opština Ulcinj na čelu sa Gencijem Nimanbeguom nije ciljano išla na određenu osobu, kako bi je odstranila sa terena, već da zemljište uvede u legalne tokove korišćenja. Zna se kako se to radi. Postoje javni tenderi, postoji i mogućnost da se zemljište dodijeli svom klubu na korišćenje. Utvrđeno je da je ovaj teren nelegalno korišćen. Na ovom zemljištu se ne smije razvijati lični , već javni interes, što konačno u ovom trenutku i ostvarujemo - decidan je Lunji. Kaže i da se dvije sedmice pokušavaju dogovoriti s abivšim korisnikom. - Prvo nas je ignorisao, pa odbijao razgovor, pa više puta uklanjao plombu sa zapečaćenog objekta, oglušavao se o zakonske propise i tek dan prije nego su trebale mašine Zaštite prostora da oslobode teren od svih rekvizita i objekata, kontaktirao nas je njegov advokat. I mislim da smo bili krajnje korektni, kako u svim prethodnim danima, tako i tada. Otišli smo na sastanak. Ponuđeno nam je da se uradi procjena , pa da se otkupi ono što je potrebno klubu. Pristali smo na to, ukoliko se dogovorimo da FK Otrant otkupi to po cijenu koju procjenitelj utvrdi. Mislim da smo mu zaista izašli u susret. Posebno ako uzmemo u obzir da je Caušević u prvim danima poretanja ovog procesa, čak i negirao da on upravlja ovim prostorom - rekao je Lunji.

Opština Ulcinj vratila svoju zemlju i ustupila je Fudbalskom klubu Otrant

Od prvog dana brutalne invazije, građani Cetinja su pokazali izuzetnu, neviđenu solidarnost sa ukrajinskim narodom. Dobro se sjećamo svakodnevnih šetnji Cetinjana tokom privih 100 dana rata. Cetinje je postalo srce crnogorske podrške Ukrajini, piše u saopštenju Ambasade Ukrajine u Crnoj Gori.
Podsjetili su da je danas u susret četvrtoj godišnjici početka ruske sveobuhvante oružane invazije na njihovu zemlju, ukrajinska zajednica u Crnoj Gori organizovala šetnju solidarnosti sa Ukrajinom u istorijskoj crnogorskoj prijestonici – Cetinju.
Prema njihovim riječima, izbor Prijestonice Cetinje je duboko simboličan.
- Danas, 22. februara 2026. godine, ponovo smo koračali istim ulicama – u znak sjećanja na sve žrtve, u čast heroja koji brane Ukrajinu, i sa nepokolebljivom vjerom da će junački ali napaćeni ukrajinski narod dočekati ove godine mirne dane - istakli su u saopštenju 
Na kraju šenje, kako dodaju, prisutnima se obratio Ambasador Ukrajine u Crnoj Gori Nj.E. Oleh Herasymenko a nakon toga bio je održan kulturno-umjetnički program u Centru za kulturu Cetinja uz nastupe talentovane ukrajinske djece.
- Iskreno zahvaljujemo svima koji su se danas pridružili ovoj komemorativnoj akciji. Hvala Cetinju! Hvala Crnoj Gori što stoji uz Ukrajinu! - zaključuje se u saopštenju. 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ffoto-video-cetinje-obiljezava-godisnjicu-ruske-agresije-na-ukrajinu&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Ambasada Ukrajine: Izbor Cetinja je duboko simboličan, Prijestonica je srce crnogorske podrške Ukrajini

Kineskinja Ajlin Gu odbranila je zlatnu medalju u slobodnom skijanju u disciplini halfpajp na Olimpijskim igrama u Milanu i Kortini.
Ona je najsjanijeg odličja stigla sa 94,75 bodova, što je bio njen najbolji rezultat ostvaren u drugoj vožnji u Livinju.
Kineskinja je osvojila šesto olimpijsko odličje i postala je najuspješnija skijašica u kratkoj istoriji tog sporta na Zimskim olimpijskim igrama.
Srebrnu medalju osvojila je njena sunarodnica Li Fanhue sa 93 boda, dok je podijum kompletirala Britanka Zoi Atkin sa 92,50 boda.

Ajlin Gu ponovo najbolja u slobodnom skijanju

Protiv internacionalnog karate sudije Toka Raičevića pokrenut je disciplinski postupak i on je suspendovan do njegovog okončanja, saopšteno je iz Karate saveza.
Kao razlog za pokretanje postupka navodi se da postoji osnovana sumnja da je Raičević povrijedio Statut Karate saveza, time što nije poštovao njegovo jedinstvo i integritet.
Navodi se da je Raičević mimo znanja i saglasnosti matičnog saveza ostvario kontakt sa Evropskom karate federacijom.
- Imajući u vidu da je kroz javne nastupe narušio ugled Karate saveza Crne Gore, kroz iznošenje stavova koji nijesu zvanični stavovi matične asocijacije predlaže se pokretanje disciplinskog postupka, tokom čijeg trajanja ne može obavljati bilo koju funkciju službenog lica u Karate savezu - navodi se u saopštenju.
Raičević je negirao optužbe, navodeći da će pravdu potražiti na sudu u Lozani.
- Moje obraćanje nije bilo mimo znanja saveza, jer sam se prvo njima obratio. Kako pet dana nije bilo odgovora, odlučio sam da obratim Balkanskoj i Evropskoj karate federaciji - rekao je Raičević.
On je kazao da mu je teško što je uskraćen da bude u &nbsp;sportu kojem je posvetio cijeli život.
- Angažovao sam advokata koji se bavi svim tim stvarima, nepravdi i poniženju koje sam doživio na vrhuncu svoje karijere - kazao je Raičević.
Nosilac sudijskog zvanja EKF refree A &nbsp;zbog suspenzije nije sudio mečeve na Evropskom prvenstvu za kadete, juniore i mlađe seniore u Limasolu.
Raičević je bio prisutan na šampionatu Evrope, ali je, kako je kazao, sva tri takmičarska dana presjedio na klupi.
On je naglasio da se zvanično obratio Evropskoj karate federaciji (EKF), ali da nije dobio obrazloženje zbog čega je suspendovan.
Sumnja da je razlog suspenzije to što je na nekoj od crnogorskih televizija za predsjednika EKF-a Antonija Espinozu rekao da je star i da bi valjalo da neko mlađi preuzme tu funkciju.

Danas se obilježava Međunarodni praznik rada

Tagovi

Opština Ulcinj vratila svoju zemlju i ustupila je Fudbalskom klubu Otrant

Ambasada Ukrajine: Izbor Cetinja je duboko simboličan, Prijestonica je srce crnogorske podrške Ukrajini

Ajlin Gu ponovo najbolja u slobodnom skijanju

KSCG: Pokrenut disciplinski postupak protiv Raičevića

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO