Međunarodni monetarni fond (MMF) podigao je prognozu rasta svjetske ekonomije u ovoj godini, istakavši prilagođavanje firmi i privrede ublaženim američkim carinama i kontinuirana ulaganja u vještačku inteligenciju.
Svjetska ekonomija bi, prema najnovijim MMF-ovim prognozama, u ovoj godini trebalo da poraste 3,3 odsto. U oktobru je MMF prognozirao rast aktivnosti 3,1 odsto.
Tempo rasta trebalo bi da se zadrži na nivou iz prošle godine, uz blago podignutu procjenu prošlogodišnje stope rasta, za 0,1 procentni poen, prenosi Hina.
MMF očekuje ravnomjeran rast i u narednoj godini, po stopi od 3,2 odsto.
- Smatramo da je rast svjetske ekonomije i dalje prilično otporan - rekao je novinarima glavni ekonomista MMF-a Pjer-Olivije Gurinšas.
On je dodao da su prognoze za prošlu i ovu godinu bolje nego što su bile u oktobru 2024. godine, prije pobjede Donalda Trampa na američkim predsjedničkim izborima.
- Dakle, moglo bi se reći da se svjetska ekonomija oporavlja od trgovinskih i carinskih poremećaja iz prošle godine i postiže bolje rezultate nego što smo očekivali, prije nego što je sve počelo - napomenuo je Gurinšas.
Firme su se, prem njegovim riječima, prilagodile višim američkim carinama preusmjeravanjem lanaca snabdijevanja, a Vlade su neke namete snizile trgovinskim sporazumima. Kina je pak preusmjerila izvoz na druga tržišta.
U eurozoni u cjelini, ekonomska aktivnosti trebalo bi ove godine da porasti 1,3 odsto, pokazuju podaci MMF-a.
MMF zimi i ljeti objavljuje samo prognoze za vodeće svjetske ekonomije, grupe i regije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Međunarodni monetarni fond podigao prognozu rasta svjetske ekonomije

Međunarodni monetarni fond (MMF) očekuje rast crnogorske ekonomije u ovoj godini 3,2 odsto, preporučujući nadležnima u državi da implementiraju svježe mjere kako bi obuzdali rashode i povećali prihode.
- Ako bi to uradili, to bi pomoglo da se fiskalna pozicija uskladi sa Zakonom o fiskalnoj odgovornosti Crne Gore. Dodatno, ovo bi bilo konzistentno sa aspiracijama Crne Gore da se pridruži eurozoni nakon pristupanja Evropskoj uniji, koje je ciljano za 2028 - navodi se u završnoj izjavi Misije MMF-a, u okviru redovnih godišnjih konsultacija po članu IV Statuta Fonda.
Kako se dodaje, na osnovu projekcija iz osnovnog scenarija, ekonomski rast projektovan je na 3,2 odsto u ovoj godini i u velikoj mjeri je zasnovan na preliminarnim indikacijama umjerene ljetnje turističke sezone.
- U ovom trenutku se predviđa da će rast u periodu od 2026-2030 ostati na sličnim nivoima, što se poklapa sa trenutnom potencijalnom stopom rasta ekonomije. Očekuje se da će ukupna inflacija ostati povišena ove godine, sa mjesečnim prosjekom od četiri odsto, usporavajući prema dva odsto na srednji rok - navodi se u izjavi.
Ekonomski rast je došao na umjereni nivo na 3,2 odsto u prošloj godini, a posljednji podaci ukazuju na to da se kreće oko istog nivoa u prvoj polovini ove godine.
- Ovi trendovi upućuju na to da je ekonomija sada konvergirala ka svom produktivnom potencijalu - dodaje se u izjavi.
Završna izjava Misije, predstavljena je danas na zajedničkoj konferenciji za medije Centralne banke (CBCG), Ministarstva finansija i MMF-a.
Šef Misije MMF-a za Crnu Goru, Srikant Seshadri, kazao je da se ekonomski uslovi mijenjaju.
- Nakom pandemije, ekonomija se sada konvergira na trenutni produktivni kapacitet koji je negdje oko 3,5 odsto - rekao je Seshadri.
On je naveo da su kratkoročni prioriteti da fiskalnu politiku treba ponovo kalibrirati, kako bi se prilagodila ekonomskim okolnostima koje se mijenjaju
Dugorični prioritet je da se otključa potencijal crnogorske ekonomije, da se ekonomija diverzifikuje mimo turizma, da se otvori talenat radne snage, posebno žena, i da se unaprijedi kvalitet javnih investicija.
- Moraju se izbalansirati javne investicije i odgovoriti na rastuće pritiske na javnu potrošnju. Ohrabren sam koracima koje je Vlada preuzela da ispuni ove izazove - dodao je Seshadri.
Guvernerka CBCG, Irena Radović, kazala je da je ova Misija potvrdila da je crnogorski bankarski sistem snažan, otporan i stabilan.
- Ono što je evidentno u nalazima Misije je da crnogorske banke posluju sa visokim nivoom kapitala, likvidnosti, i kvaliteta aktive - rekla je Radović.
Ona je konstatovala da je bankarski sistem Crne Gore, nesporno, najzdraviji sektor crnogorske ekonomije i jedan od ključnih pokretača ekonomskog rasta.
Radović je kazala da je posebno raduje što je Misija MMF-a u svojim nalazima značajan naglasak stavio na modernizaciju platnog sistema i na dvije važne reforme koje implementira CBCG.
Ministar finansija, Novica Vuković, saopštio je da je izvještaj MMF-a važan dokument za Crnu Goru, jer dolazi od najznačajnijeg međunarodnog finansijskog partnera i sadrži i pohvale i preporuke i upozorenja.
- Ono što je najvažnije jeste činjenica da su nalazi Misije jasna potvrda stabilnosti našeg sistema i pravca kojim idemo - rekao je Vuković.
On je kazao da su stope rasta ekonomije znak njenog sazrijevanja, jer rast više ne počiva na kratkoročnim fiskalnim stimulansima, već na stabilnim osnovama tržišta, investicija i održive potrošnje.
Vuković je poručio da Crna Gora ima stabilnu i rastuću ekonomiju, zdrav bankarski sektor, istorijski nisku nezaposlenost, snažnu fiskalnu disciplinu i jasnu posvećenost reformama.
MMF preporučuje ograničenje rasta zarada u javnom sektoru, eliminaciju neproduktivnih poreskih olakšica i štednju prihoda od koncesione naknade za aerodrome.
- Preporuke MMF-a vidimo kao potvrdu da smo na pravom putu i kao partnerstvo koje nas vodi ka našem najvažnijem cilju – održivim javnim finansijama i punopravnom članstvu Crne Gore u EU do 2028. godine - rekao je Vuković.
Komentarišući preporuku MMF-a oko ograničavanja zarada u javnom sektoru, Seshadri je objasnio da se ne misli na pojedinačne zarade, već na ograničavanje stope rasta ukupnog fonda zarada.
- Recimo, ako država potroši određeni procenat budžeta na zarade, da rast toga fonda zarada treba da bude ograničen - rekao je Seshadri.
Preporuka MMF-a Vladi je da se u naredne tri godine ne dozvoli da stopa rasta ukupnog fonda zarada u javnom sektoru pređe ukupnu stopu inflacije.
Vuković je na to pitanje dodao da je kroz sprovedene mjere pobojšan standard građana.
Na pitanje da li je MMF ocjenjivao posljedice Evrope sad 2, odnosno značajnog smanjenja doprinosa za penzioni sistem, Seshadri je odgovorio da je ta reforma uticala na trendove u bankarskom sektoru, jer je primjetna veća voljnost banaka da pozjame novac ljudima kojima to ranije nijesu htjeli da urade.
MMF je projektovao pad prihoda od doprinosa za socijalno osiguranje od usvajanja Evrope sad 2 na 1,6 procenata BDP-a.
Vlada, kako je podsjetio, sa druge strane pokušava da uvede mjere na prihodnoj strani, koji bi trebalo da nadoknade te gubitke koji su bili predviđeni i projektovani.
On je kazao da MMF previđa deficit između 3,5 i 3,7 odsto BDP-a, dok Ministarstvo finansija predviđa 3,5 odsto.
Vuković je rekao da su reforme Evropa sad 1 i 2 su smanjile isplatu zarada na ruke i povećale zaposlenost i generisale više prihoda po osnovu poreza na dohodak.
Na pitanje da li se može govoriti o nezavisnosti CBCG ako se uzme u obzir da je parlamentarna većina odbila da imenuje dva viceguvernera koja je predložila Radović, Vuković je odgovorio da on lično i Vlada apeluju da se taj proces završi u ovoj godini.
Seshadri je kazao da mora da bude očuvana operativna nezavisnost CBCG.
- CBCG obavlja brojne funkcije koje zahtijevaju vrlo specijalizovane vještine. Naći i identifikovati prave aplikante koji će moći da rezultiraju korist CBCG i finansijsku stabilnost, je od apsolutnog značaja - rekao je Seshadri.
Radović je kazala da se, na njen zahtjev, sastala sa dijelom poslaničkih klubova, ali da je tražila od predsjendika Skupštine da sa svim poslaničkim klubovima obezbijedi sastanak, na kojem će ona predstaviti kandidtate za viceguvernere.

MMF: Obuzdati rashode i povećati prihode

Podaci Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) još jednom ukazuju na neophodnost sprovođenja istinskih strukturnih reformi utemeljenih na ozbiljnim analizama i sa jasnim održivim projekcijama, diverzifikacije ekonomije i poboljšanja njene konkurentnosti, kazao je poslanik Socijaldemokrata (SD) i predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet Boris Mugoša.
Mugoša je, povodom današnjeg nalaza Misije MMF-a, kazao da je sve na šta su dobronamjerno ukazivali u njegovoj partiji potvrđeno i u ocjenama MMF-a, EBRD-a, Svjetske banke, Evropske komisije.&nbsp;
- Na naše argumente se ne može odgovarati floskulama i statističkim manipulativnim i površnim tumačenjima, &nbsp;jer je realno stanje nezadovoljavajuće i u brojnim segmentima zabrinjavajuće. Usporavanje rasta ekonomije, inflacija znatno iznad one u EU, najveći do sada spoljnotrgovinski deficit, pad kvaliteta stranih direktnih investicija, rast deficita (tekućeg računa i opšteg nivoa države), problematika deficita Fonda PIO, pogrešne odluke vezane za turistički sektor, neadekvatan odnos prema poboljšanju konkurentnosti i produktivnosti i mnoge druge stvari… - istakao je on.
Prema njegovim riječima, insistiranje na ekonomskoj logici utemeljenoj na administrativnom rastu potrošnje, bez suštinske racionalizacije neproduktivnih rashoda, i ogromnom zaduživanju ne vodi ka stabilnosti i održivosti finansijskog sistema. 
&nbsp;

1084x550

Mugoša o nalazu MMF-a: Potvrđeno sve na šta smo ukazivali, na argumente se ne može odgovarati floskulama

Proljećni sastanak Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke počeće sjutra u Vašingtonu i trajaće do 26. aprila.
Glavne teme biće globalni izazovi kao što su usporavanje ekonomskog rasta, dužničke krize, klimatske promjene i trgovinske tenzije, prenose Nezavisne novine.
Proljećni sastanak u Vašingtonu okuplja guvernere centralnih banaka, ministre finansija i razvoja, članove parlamenta, rukovodioce privatnog sektora, predstavnike organizacija civilnog društva i akademike kako bi razgovarali o pitanjima od globalnog značaja.
Diskutovaće se o svjetskoj ekonomskoj perspektivi, iskorjenjivanju siromaštva, ekonomskom razvoju i efikasnosti pomoći. MMF će u utorak u devet sati po lokalnom vremenu, objaviti svjetske ekonomske izglede, publikaciju koju pruža sveobuhvatnu analizu globalne ekonomske situacije.
Analizu će predstaviti glavni ekonomista MMF-a Pjer Olivije Gurinša, zamjenica direktora MMF-a Petja Kojeva-Bruks i direktorka odjeljanja istraživanja MMF-a Deniz Igan.
Ova publikacija, koja se koristi kao dokumentacija za sastanke Međunarodnog monetarnog i finansijskog komiteta, objavljuje se dva puta godišnje, obično u aprilu i oktobru.
MMF je predstavio novi vodič za restrukturiranje državnih dugova, razvijen u saradnji sa Svjetskom bankom, G20 i drugim akterima, kako bi pomogao zemljama sa neodrživim dugovima da preduzmu proaktivne mjere.
Zbog rastućih trgovinskih tenzija, posebno uvođenja američkih tarifa, MMF će značajno smanjiti svoje prognoze globalnog rasta za ovu godinu, iako se ne očekuje globalna recesija. Svjetska banka i MMF razmatraće pitanja finansiranja tranzicije ka niskougljeničnoj ekonomiji i prilagođavanje na klimatske promjene, uz inicijative poput partnerstva sa Afričkom razvojnom bankom za povezivanje 300 miliona ljudi na električnu energiju do 2030. godine.

Počinje proljećni sastanak MMF-a i Svjetske banke

Vlada je fokusirana na promovisanje uravnoteženog i održivog rasta, podsticanje projekata u oblasti energetike, kao i sprovođenje reformi u vezi sa klimatskim promjenama i razvojem zelene ekonomije - saopštio je ministar finanija Novica Vuković na sastanku sa predstavnicima Svjetske banke u okviru godišnjeg zasijedanja sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF).
Dalja ulaganja u obnovljive izvore energije i infrastrukturu ojačaće, poručuje on, poziciju Crne Gore kao regionalnog energetskog čvorišta i njeno vodeće mjesto u Evropi po učešću u proizvodnji energije iz energije vjetra.
Predstavnici crnogorske delegacije, koju su Vašingtonu predvodili Vuković i guvernerka Centralne banke Irena Radović, razgovarali su sa potpredsjednicom SB za Evropu i Centralnu Aziju, Antonellom Bassani i izvršnim direktorom Eugenom Rhuggenaathom.
Vuković je kazao da se intenzivno radi na proširivanju privredne i izvozne osnove Crne Gore, kao i omogućavanju dodatnog priliva stranih direktnih investicija, što će uticati i na ubrzanje integracioniog puta države.
On je poručio i da Vlada ostaje fokusirana na sprovođenje širokog spektra reformskih mjera i zakona kako bi se stvorio institucionalni okvir za ispunjavanje preostalih poglavlja za pristupanje EU.
Vuković se zahvalio predstavnicima SB na kontinuiranoj partnerskoj podršci, naglasivši vażnost usvojenog Partnerskog okvira za Crnu Goru za period od naredne do 2029. godine u iznosu od 350 milionaUSD, koji je u skladu sa težnjama za inkluzivnim rastom, zelenom ekonomijom, snažnim upravljanjem i napretkom ka integraciji u EU.
U kontekstu saradnje sa SB, Vuković je naveo zajednički projekat Reforme poreske uprave (RARP), vrijedan 18,8 miliona eura, koji je jedan od najznačajnih u oblasti unapređenja i reforme javnih finansija. Taj projekat će, prema njegovim riječima, pomoći smanjenju sive ekonomije i budžetskog deficita, ali i podizanju svijesti građana o važnosti uzimanja računa i boljoj kontroli komercijalnih transakcija između poreskih obveznika.
Radović je sagovornicima predstavila aktuelne pokazatelje poslovanja bankarskog sektora u Crnoj Gori, koji potvrđuju stabilnost i otpornost sistema.
Ona se zahvalila na saradnji i dodala da su programi tehničke pomoći SB pružili značajnu podršku CBCG u sprovođenju aktivnosti usmjerenih na modernizaciju platnih sistema i unapređenje institucionalnih kapaciteta.
- Novousvojenim Partnerskim okvirom predviđen je nastavak saradnje u tim i drugim oblastima, čime se stvaraju preduslovi za dalja unapređenja ključnih segmenata finansijskog sistema, što je od velikog značaja za ekonomski razvoj i integraciju Crne Gore u evropske tokove - ocijenili su sagovornici.
Na sastanku sa regionalnom direktoricom SB za Zapadni Balkan Xiaoqing Yu, razgovarano je o strateškim inicijativama modernizacije platnih sistema. Sastanak je bio fokusiran na korake ka implementaciji SEPA platnog sistema i razvijanju savremenog sistema za instant plaćanja - TIPS klona.
Radović je navela važnost implementacije tih inovativnih rješenja za unapređenje efikasnosti platnog sistema i podršku ekonomskom razvoju.
Ona je prisustvovala i sastanku koji je organizovao direktor Sektora za Evropu u MMF-u, Alfred Kammer, za guvernere centralnih banaka i ministre finansija, na kojem su predstavljene regionalne ekonomske perspektive i izazovi za naredni period.

Vuković: Vlada je fokusirana na promovisanje uravnoteženog i održivog rasta, podsticanje projekata u oblasti energetike

Vlada Crne Gore se zadužila oko 200 miliona eura da bi finansirala redovnu potrošnju, iako su u Fiskalnoj strategiji najavljena i planirana zaduženja isključivo za kapitalne investicije, i to je nesrazmjer između onoga što je predviđeno tom strategijom i onoga što Vlada u ovom trenutku radi - kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, doktor ekonomskih nauka Jovan Rabrenović.
&nbsp;Samom najavom programa Evropa sad 2, kako kaže, uzdrmalo se tržište i krenulo sa nerealnim povećanjem cijena, a o tome imamo i, dodaje on, stav MMF-a koji navodi da će ovo povećanje zarada doprinijeti inflaciji, da će javni dug prelaziti 100 posto BDP-a u 2029.godini.&nbsp;
Vlada je juče donijela odluku o novom zaduženju od 200 miliona eura, sa kamatama, iako to nije planirano Fiskalnom strategijom.&nbsp;
- U Fiskalnoj strategiji su najavljena zaduženja, isključivo za investicije. Za kapitalne investicije su planirana zaduženja, nijesu za tekuću potrošnju. To je ono što čini neki nesrazmjer u onome kako je Fiskalna strategija predviđena i u onome što Vlada u ovom trenutku radi. Naravno, oni kažu da na taj način žele da osiguraju stabilnost finansija za iduću godinu, jer iduće godine očekuje nas oko milijardu eura, koje moramo da vratimo povjeriocima, po osnovu starih kredita, a mi smo se u međuvremenu zadužili dodatno, pa nijesmo smanjili taj dug koji smo imali, bio je na kraju prošle godine 4 milijarde, nego smo ga povećali. Tako, mi umjesto da ga smanjujemo mi ga povećavamo, pritom ne povećavamo ga za finansiranje kapitalnih projekata, za nešto što je neophodno ovoj državi, nego povećavamo ga za potrošnju - rekao je Rabrenović.&nbsp;
Mi ćemo se moći zadužiti da bi finansirali redovnu potrošnju, poput isplata penzija, poručuje, i u budućnosti, ako to sjekira građane, samo je pitanje pod kojim uslovima će to zaduživanje biti, velika je vjerovatnoća da će to biti znatno više kamatne stope.
- Penzioneri će imati penzije! Pitanje je da li će im se uvećavati penzije i ko će od tih penzija moći da živi. Vidite li kolika je stopa inflacije, takva da je tesko održivo. Crna Gora teško može da isprati ovu stopu inflacije koju ima bez sopstvene proizvodnje, koja bi na neki način vodila računa da bude kontra teža ovom silnom uvozu i cijenama koje su takve kakve su, za koje kažu da su dio nekih trgovinskih kartela i svega onoga što ide uz to…Definitivno je problem da sa ovako smišljenom strategijom, ako postoji, turizma, mi nemamo budućnosti. Crna Gora je bila dominantno, i to ponavljam stalno, aviodestinacija. Kod nas je najveći broj turista dolazio upravo preko Montenegro airlines-a i drugih, najčešće low cost kompanija. Mi smo imali preko 60 posto turista koji su dolazili u Crnu Goru avionima. Mi sada nemamo to - zaključio je Rabrenović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DGVLOWANXGBQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Rabrenović: Evropa sad 2 će pospješiti inflaciju, to je i stav MMF-a

Nove prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) nagovještavaju tešku budućnost za svjetsku ekonomiju, obilježenu slabim rastom, eskalacijom trgovinskih napetosti i velikom zaduženošću, izjavila je danas direktorka MMF Kristalina Georgijeva.
- Nisam previše pesimistična, jer ako pogledamo kretanje svjetske privrede istina je da bi moglo biti bolje, ali i mnogo gore - rekla je Georgijeva tokom rasprave u sjedištu MMF-a uoči sastanaka koji se održavaju naredne nedjelje Vašingtonu.
Globalna trgovina više nije motor rasta kao što je nekad bila, ali nije postala ni teret, rekla je šefica MMF-a, ističući da su decenije međuzavisnosti ipak bile brana talasu trgovinskih ograničenja, koji je krenuo nakon pandemije kovida.
Sve izraženiji protekcionizam i sve veća trgovinska ograničenja štete globalnoj ekonomiji, ograničavaju rast trgovine i koče već oslabljenu svjetsku privredu, kazala je Georgijeva, kojoj je ovog mjeseca počeo drugi petogodišnji mandat na čelu MMF.
Među rijetkim dobrim vijestima izdvojila je posustajanje inflacije i povratak stabilnih cijena, uz uredno poboljšanje situacije na tržištu rada u Sjedinjenim Državama i Evropi. Sjedinjene Države nisu u recesiji, iako su kamatne stope u protekla tri ciklusa izazvale značajno slabljenje ekonomske aktivnosti, i očekuje se da će broj nezaposlenih ostati relativno nizak, rekla je.
Kina usporava, Indija ubrzava, američkoj ekonomiji ide prilično dobro, ali Evropa može bolje, poručila je Georgijeva.
- Naše prognoze ukazuju na tešku kombinaciju slabog rasta i velike zaduženosti, odnosno na tešku budućnost - rekla je Georgijeva, ukazujući na mješovite ekonomske prognoze za glavne svjetske igrače.
Rast u cjelini neće biti dovoljan da se iskorijeni siromaštvo u svijetu, da se otvori potreban broj radnih mjesta ili generišu poreski prihodi potrebni za servisiranje ogromnog duga i finansiranje ulaganja, ocijenila je direktorka MMF-a.
Tvrdokorno visoke cijene nesrazmjerno pogađaju siromašne, a sukob na Bliskom istoku mogao bi eskalirati i destabilizovati regionalne ekonomije i globalna tržišta robe, upozorila je i dodala da brine i povećanje vojne potrošnje, jer smanjuje raspoloživa sredstva za druge prioritete, uključujući pomoć zemljama u razvoju.
Izgledi su sumorni, ali može se napraviti dosta toga da se podstakne rast, smanji dug i izgradi otpornija ekonomija, naglasila je, istakavši da države mogu sarađivati kako bi sačuvale prednosti trgovine, osigurale fiskalni prostor za zelenu tranziciju i ukinule subvencije za fosilna goriva.

Nove prognoze MMF nagovještavaju tešku budućnost za svjetsku ekonomiju

Eskalacija sukoba na Bliskom istoku mogla bi da proizvede značajne ekonomske posljedice po regionalnu i globalnu ekonomiju, dok bi cijene robe ostale ispod maksimuma iz prošle godine, saopšteno je iz Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). 
 
- Potencijal za dalju eskalaciju sukoba povećava rizike i neizvjesnost i mogao bi imati značajne ekonomske posljedice za region i šire. MMF nastavlja da sa pažnjom i zabrinutošću prati situaciju u južnom Libanu - rekla je portparolka MMF-a Julie Kozack, prenosi Capital.ba. 
 
MMF je, prema njenim riječima, uputio saučešće porodicama poginulih u sukobima. 
 
Kozack je dodala da je prerano za predviđanje konkretnih uticaja na globalnu ekonomiju, ali i dodala da su ekonomije u regionu već pretrpjele velike posljedice, posebno u Gazi, gdje se civilno stanovništvo ”suočava sa teškim socioekonomskim uslovima, humanitarnom krizom i nedovoljnom isporukom pomoći”. 
 
Prema procjenama MMF, bruto domaći proizvod (BDP) Pojasa Gaze opao je 86 odsto u prvoj polovini godine, dok je u okupiranoj Zapadnoj obali vjerovatno opao 25 odsto u istom periodu, uz izglede za dalje pogoršanje. 
 
Izraelski BDP smanjen je oko 20 odsto u četvrtom kvartalu prošle godine nakon početka sukoba, a došlo je do samo djelimičnog oporavka u prvoj polovini ove. 
 
Glavni način na koji bi sukobi na Bliskom istoku mogli da utiču na globalnu ekonomiju su kroz povećanje cijena roba, uključujući naftu i žitarice, kao i kroz povećane troškove transporta, pošto transportni brodovi izbjegavaju da plove kroz Crveno more, navela je Kozack. 
 
Ona je dodala da je Liban 2022. postigao sporazum sa MMF-om o potencijalnom programu zajma, ali nije bilo dovoljno napretka u potrebnim reformama. 
 
- Spremni smo da poradimo sa Libanom u vezi sa mogućim programom finansiranja kada situacija bude odgovarajuća za to, ali bi bilo neophodno da se preduzmu neke akcije i da se preduzmu odlučne političke mjere - saopštila je Kozack.

MMF: Eskalacija na Bliskom istoku mogla bi značajno uticati na globalnu ekonomiju

Međunarodni monetarni fond (MMF) odlučio je da dok ne sakupi sve relevantne informacije odloži konsultacije sa ruskim vlastima, u okviru godišnjeg pregleda ruske ekonomije, rečeno je agenciji Tass u pres službi te finansijske organizacije.
Izvršni direktor MMF-a u Rusiji Aleksej Možin rekao je da je posjeta misije Fonda, koja je trebalo da učestvuje u konsultacijama sa ruskim vlastima, odložena na neodređeno vrijeme, a kao razlog je naveo „tehničku nespremnost misije da sprovede konsultacije“.
Istovremeno, kazao je Možin, „Rusija je svjesna da su zvanični predstavnici niza evropskih zemalja javno izrazili neprihvatljivost obnavljanja saradnje MMF i Rusije i održavanja konsultacija“.
Dodao je da je Rusija „uvijek izražavala spremnost da prihvati misiju Fonda“ i da ispuni sve obaveze u skladu sa statutom MMF.
Kako je ranije objasnila zvaničnica MMF-a Džuli Kozak, odluka o nastavku konsultacija donijeta je u vezi sa stabilizacijom ekonomske situacije u Rusiji. Ona je naglasila da je planirana posjeta misije u skladu sa redovnim obavezama Fonda, kao i obavezama Rusije kao članice.
Prema izvorima Blumberga, misija Fonda trebalo je da stigne u Rusiju 1. oktobra, a prije toga je MMF pokušao da ubijedi Rusiju da se sastanci održe u trećoj zemlji.
Posljednji put je misija MMF bila u Rusiji u novembru 2019. godine, a nakon toga su dvije godine sastanci održavani onlajn, da bi konsultacije bile obustavljene 2022. zbog rata u Ukrajini.

MMF odložio odlazak u Rusiju

Budžetom Podgorice za 2026. godinu opredijeljeno je 4,26 miliona EUR za sufinansiranje programa rada sportskih klubova, čiji je osnivač Glavni grad.
Iz glavnog grada saopšteno je da ta odluka predstavlja snažnu potvrdu strateške opredijeljenosti gradske uprave da sport prepozna kao jedan od ključnih segmenata društvenog razvoja, promocije zdravih stilova života i afirmacije Podgorice i Crne Gore na domaćoj i međunarodnoj sceni.
Gradonačelnik Saša Mujović potpisao je danas ugovore sa predsjednicima i direktorima Odbojkaškog kluba Budućnost, Ženskog i muškog rukometnog kluba Budućnost, Košarkaškog kluba Budućnost, Fudbalskog kluba Budućnost i Plivačkog vaterpolo kluba Budućnost, čime je ozvaničena finansijska podrška njihovim programima rada u ovoj godini.
Mujović je istakao da Glavni grad tom odlukom ne pruža samo finansijsku podršku klubovima, već jasno šalje poruku da sportisti i sportski kolektivi imaju stabilnog i odgovornog partnera u gradskoj upravi.
- Sportisti su naši najbolji reprezentanti, jer upravo oni ime Podgorice i Crne Gore nose sa ponosom širom regiona, Evrope i svijeta. Njihovi uspjesi nisu samo sportski rezultati, već i snažna promocija grada, zajedništva, discipline i upornosti- kazao je Mujović.
On je naglasio da ulaganje u sport predstavlja ulaganje u budućnost mladih i zdravije društvo.
Mujović je pohvalio dosadašnje rezultate klubova Budućnosti, ali i iskazao razumijevanje za izazove sa kojima su se pojedini sportski kolektivi suočavali u prethodnom periodu.
- Svjesni smo da sport nosi uspone i padove. Vjerujem da će klubovi koji su prolazili kroz određene poteškoće uspjeti da ih prevaziđu, konsoliduju svoje redove i nastave putem stabilnosti i sportskih uspjeha. Glavni grad je tu da pomogne, ali i da insistira na odgovornosti i transparentnosti- poručio je Mujović.
Prema njegovim riječima, zajednički cilj je stvaranje stabilnih klubova koji su ponos Podgorice.
Gradonačelnik je istakao i značaj uloge Sekretarijata za sport, koji je u ovom budžetskom ciklusu dobio značajno veća sredstva, kako bi se dodatno unaprijedili uslovi za rad sportskih kolektiva, razvoj omladinskog i školskog sporta, kao i sportske infrastrukture.
Saopšteno je da Glavni grad ostaje čvrsto opredijeljen da kroz kontinuirana ulaganja, partnerski odnos sa sportskim klubovima i jasne kriterijume odgovornosti, doprinese jačanju sporta kao jednog od najvažnijih stubova društvenog života grada.

Glavni grad sa 4,26 miliona eura podržao klubove čiji je osnivač

Kada odu veliki ljudi iz svijeta likovne umjetnosti, ostane velika praznina. Ali ostanu i njihova djela, koja śedoče o njihovoj snazi, često više nego skromni naslovi u kojima je tek zabilježeno da je neko umro ili „preselio na bolji svijet“. Izuzetnih slikara što bi rekli moji Cetinjani, često śetimo tek kada „pasa“ kada prođe. To pokazuje kakvi smo i koliko zaista držimo do svojih velikih, svijetlih imena. Kada odu veliki ljudi iz svijeta likovne umjetnosti, ostane velika praznina. U cetinjskom i crnogorskom kosmopolitskom iskustvu umjetnost je profesija, ali i mjera trajanja i odgovornosti. Smrt slikara zato nije samo kraj duhovnog dodira s platnom, već početak njegovog trajnog dodira s vremenom. Onoga časa kada ruka stane, slika počinje da živi samostalno. Tek nakon odlaska počinjemo da gledamo pažljivije. Platna, koja smo mimoišli, odjednom traže pogled. U njima prepoznajemo vrijeme koje je slikar nosio u sebi, prostor iz kojeg je crpio snagu i unutrašnju disciplinu da ne podilazi, već da śedoči. Smrt slikara zato ne donosi kraj dijaloga. Naprotiv. Ona ga otvara. Slika postaje mjesto susreta onih koji dolaze poslije, jedini jezik koji više ne može biti prekinut. U tom jeziku nema objašnjenja, ali ima trajanja. Smrt u likovnoj umjetnosti nikada je tačka u kojoj se djelo odvaja od autora i počinje da egzistira kao samostalna, zatvorena cjelina. Kod Smaila-Smaja Karaila taj trenutak ne donosi dramatičan prekid, već gotovo asketsko preuzimanje slike od strane vremena. Njegova platna ne nose patos oproštaja, niti potrebu za završnom izjavom ona su već za života bila oblikovana kao prostori spremni da opstanu bez prisustva ruke koja ih je stvorila. U tom smislu, Karailova djela funkcionišu kao memorijali egzistencije, lišeni naracije, ali ispunjeni suštinom trajanja.
Smail-Smajo Karailo, bez obzira na nagrade, državna priznanja i profesorsko-pedagoški rad, ostavlja i gorčinu onu što kao društvo za života nijesmo učinili više. Kod nas nažalost, mnogo toga počiva na pojedincima i entuzijastima, a ne na institucijama. O Smaju su pisali vrsni istoričari umjetnosti i majstori pera likovne i književne kritike Ljiljana Zeković, Marko Špadijer i brojni drugi ali njegov život i stvaralaštvo teško da bi stali u okvire jednog teksta. On je uostalom, odavno, još za života, prerastao mjeru likovnih kritika. Smail-Smajo Karailo pripadao je onoj rijetkoj vrsti stvaralaca koji nijesu gradili samo opus, već su oblikovali etički prostor umjetnosti. Ova gorčina o kojoj je riječ nije optužba, već uvid u stanje društva koje se prečesto oslanja na pojedince, a prerijetko preuzima odgovornost kao zajednica. U takvom ambijentu umjetnik nerijetko ostaje prepušten sopstvenoj snazi, strpljenju i unutrašnjoj etici, dok priznanja dolaze kasno ili nedovoljno snažno. Upravo zato Karailov opus ne traži dodatna tumačenja ni sistematizacije on stoji kao cjelina koja sśedoči o jednom vremenu, ali i o granicama tog vremena.
Rođen na Cetinju 15. decembra 1940. godine, Karailo je iz Prijestonice ponio ne samo pripadnost, već i samu suštinu ośećaj mjere, dostojanstva i unutrašnje discipline. Cetinje je bilo njegovo trajno ishodište polazna tačka, ali i završna sintagma njegovog stvaralačkog puta. U tom smislu, Karailo je kroz likovnu prizmu živio na Cetinju on je bio cetinjski slikar u najdubljem, duhovnom značenju te riječi. Cetinje je kroz svoju kulturnu istoriju dalo brojne likovne velikane, autore koji su oblikovali vizuelni identitet Crne Gore i uspostavili njene estetske mjere. U toj plejadi imena, Smail Smajo Karailo stoji prirodno i postojano ne kao izuzetak, već kao potvrda kontinuiteta. Njegovo slikarstvo ne traži poređenja da bi se potvrdilo ono pripada toj liniji po likovnoj formi kojom govori, po ozbiljnosti s kojom gradi sliku i po odgovornosti prema prostoru iz kojeg je poteklo. Za razliku od mnogih koji su u velikim centrima tražili potvrdu, Karailo je svoju umjetničku snagu crpio iz unutrašnje sintagme Cetinja. Upravo u tom kontrastu između ljepote Prijestonice i velikih estetskih
dometa njegovog opusa ogleda se njegova posebnost. Cetinje mu nije bilo ograničenje, već mjera ne ivica, već centar iz kojeg se njegov likovni svijet širio prema univerzalnom.
Njegovo formalno obrazovanje započinje u Umjetničkoj školi u Sarajevu, a završava se na Akademiji likovnih umjetnosti u Beogradu, u klasi profesorke Ljubice Sokić. Taj put između Sarajeva, Beograda i Cetinja, je proces sazrijevanja u kojem se susretao s različitim estetikama, ali nikada nije gubio spostveni unutrašnji balans. Iz škole Ljubice Sokić ponio je osjećaj za čistoću forme, redukciju i misaonu kontrolu slike, ali je sve to preveo u lični, prepoznatljiv izraz.
Kao profesor na Nastavničkom fakultetu u Nikšiću, a potom i na Fakultetu likovnih umjetnosti Univerziteta Crne Gore na Cetinju, Karailo je ostvario možda i najdublju dimenziju svog djelovanjapedagošku. Njegova predavanja bila su posebna svojevrsna transmisija znanja, ali i postojani moralni i etički čin. Studente nije učio kako da budu uspješni, već kako da budu tačni prema sebi, prema slici i prema svijetu koji ih okružuje. Govorio je malo, ali je svaka riječ onu ličnu dimenziju po kojem su ga studenti prepoznavali ali i pamtili. U tom odnosu prema mladima, jednako kao i u svom slikarstvu, ostao je dosljedan rijetkoj mjeri dostojanstva onoj u kojoj autoritet ne dolazi iz pozicije moći, već iz ličnog primjera i povjerenja u istinu slike.
U likovnom smislu, njegov opus se opire lakim klasifikacijama. Karailova slika ne traži pažnju agresijom boje niti spektaklom motiva. Naprotiv, ona se obraća, slojevitošću i unutrašnjom napetošću. Njegov izraz se kreće između figurativnog i apstraktnog, ali nikada ne gubi dodir sa stvarnošću. To je slikarstvo meditacije, u kojem se prostor ne prikazuje, već promišlja, a figura se ne opisuje, već naslućuje. Posebno mjesto u njegovom radu zauzima odnos prema prostoru Crne Gore. Krš, kamen, svjetlost i ogoljeni pejzaž kod Karaila su svojevrsni prikazi egzistencijalne kategorije. U tom smislu, njegovo slikarstvo stoji blisko onoj dubokoj ali probljeskujućoj misli Pol Sezana koji je govorio da se umjetnost ne sastoji u kopiranju prirode, već u njenom promišljanju i prevođenju u unutrašnji red. Karailo upravo taj red gradi strpljivo, bez žurbe i bez potrebe da objašnjavanjem. Karailovo stvaralaštvo može se čitati kao dug proces unutrašnje selekcije, u kojem se slika oslobađa viška da bi došla do svoje nužnosti. Njegov odnos prema formi nije bio estetska igra, već etička odluka ništa na platnu ne postoji bez opravdanja. Boja kod njega nije efekat, već stanje linija nije opis, već granica magije. U tim slikama nema potrebe za narativom, jer se značenje ne gradi pričom, već odnosima. Prostor se ne širi ka spolja, već se sabija ka unutra, stvarajući napetost koja sliku drži u ravnoteži između vidljivog i naslućenog. Upravo zato Karailov opus ne pripada trenutku, već trajanju.
Karailov značaj za savremenu crnogorsku umjetnost ne iscrpljuje se u njegovom opusu. Bio je jedan od onih rijetkih likovnih i intelektualnih stubova koji su trajali kroz više decenija bez prekida, sa unutrašnjim kontinuitetom koji se ne da lako poljuljati. Njegovo prisustvo na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju značilo je stabilnost, mjeru i vrijednosni oslonac u vremenu u kojem su se mijenjale paradigme, ali ne uvijek i kriterijumi. U etičkom smislu, Smail Smajo Karailo nije pravio razliku između života i rada. Njegova skromnost nije bila poza, već stanje duha njegova posvećenost bila je istrajna i duboko autentična. U tome leži njegova trajna vrijednost u dosljednosti, u odbijanju improvizacije i u nepokolebljivoj vjernosti slici kao moralnoj obavezi.
Danas, kada ga više nema među nama, ostaje njegova slika. Ali ostaje i nešto možda još važnije ostaje način. Cetinje, a s njim i Crna Gora, izgubili su jednog od svojih nenametljivih čuvara, ali su dobili trajni znak da se kultura ne gradi samo djelima, već i karakterom. Smail-Smajo Karailo ostaje tamo đe istinski umjetnici uvijek ostaju u prostoru između slike i savjesti, između tame i svjetlosti. Njegova sjenka danas počiva tamo đe počivaju mnogi velikani Prijestonice. I dok ovo pišem, ne mogu da se ne zapitam hoće li Cetinje, a potom i Crna Gora, znati da to prepoznaju na vrijeme. Hoćemo li znati da njegovo stvaralaštvo ne „obilježimo“, nego da ga stvarno razumijemo? Jer na kraju, sve ostaje na nama. A ta misao ne uliva naročitu nadu, znajući koliko je naša kultura śećanja često površna, kratkog daha i brza u zaboravu. Smrt za umjetnika, međutim, nikada nije kraj. Ona je samo trenutak kada
prestaje da se brani od vremena. Ako je bio istinit, vrijeme mu tada više ne može ništa. Ako nije ni život mu nije pomogao. Zato Cetinje ostaje ne kao mjesto śećanja, već kao prostor u kojem se takva istina prepoznaje i traje, kao dio crnogorskog duhovnog i kulturnog iskustva. Smail-Smajo Karailo nastavlja da traje kroz svoje djelo, koje ostaje kao svjedočanstvo jedne dosljedne, etički utemeljene umjetničke prakse. U tom smislu, njegovo prisustvo nije završeno, već preneseno u prostor trajanja slike i njegovog voljenog Cetinja.
Iz bogate biografije Smaila-Smaja Karaila izdvajam:
Karailo, Smail Smajo, slikar (Cetinje, 15. XII 1940). Završio je Umjetničku školu u Sarajevu i ALU u Beogradu, u klasi prof. Lj. Sokić. Bio je prof. na NF u Nikšiću i na → Fakultetu likovnih umjetnosti Univerziteta Crne Gore na Cetinju. Slikar neoromantičarske orijentacije. Prepoznat je po likovnoj dosljednosti, analitičkom pristupu u definisanju svakog detalja na slici i harmoničnim odnosima crvene, žute, zelene i sive, kojima stvara jedinstvene cjeline u kojima dominira jedna boja. Poštujući osnovna načela klasičnog slikarstva – kompozicijske principe, euklidovsku perspektivu, magiju svjetlosnih senzacija, modelaciju forme, opredjeljuje se za neodivizionističku tehniku slikanja – valersko toniranje čistih boja. Navedenim osobenostima formalnog sloja slike postiže optičke iluzije, koje njegovom slikarstvu daju jednu sanjarsku, bajkovitu dimenziju magičnog realizma i metafizičkog slikarstva. Svjetlost kao važan, ako ne i primaran plastički element, fluidno se rasipa prostorom, obavija i umekšava oblike, stvarajući jedinstveni vizuelno-likovni korpus. Motivski se opredijelio za figuralne kompozicije – nadrealne vizije (Narandžasta bašta, Plaža u mom vrtu, Vladičina bašta, 1970), pejzaže satkane od svjetlosti i boja (Pejzaž, 1983; Bare, 1996; Duklja) i mrtve prirode (Polica, 1980–1990). Slikama S. Karaila provijava nostalgična nota, koja animira njegovo sjenovito sjećanje na djetinjstvo. . Na njima otkriva skrivenu ljepotu prirode i tajne svijeta koje se kriju iza vizuelnog privida. Prošlost kao emotivna okosnica i sadašnjost koja se više naslućuje nego percepira oblikuju njegovo djelo koje, u širem kontekstu, pripada lirskom, fantastičnom slikarstvu. Samostalne izložbe: Galerija Grafičkog kolektiva, Beograd (1967, 1972); Moderna galerija, Titograd (1971); Gradska galerija, Ulcinj (1971); → Plavi dvorac, Cetinje (1971), Galerija „Al”, Podgorica (1998). Značajne kolektivne izložbe: Cetinjski likovni salon (1965, 1975, 1978, 1979, 1980, 1991); IV Beogradsko trijenale jugoslovenske likovne umjetnosti, Beograd (1970); „Savremena crnogorska umjetnost”, Rim, Bari; Haselt, Šarlroa, Turne (Belgija); Pariz; Zagreb (1972–1973); SLUJ, Sarajevo (1975); Skoplje (1981); „Umjetnost na tlu Crne Gore od praistorije do danas”, Moskva (1981); „160 djela iz Umjetničkog muzeja Crne Gore”, Beograd (1986/87); „Savremeni cetinjski slikari”, Kostroma (Rusija, 1995) i dr. Od 1965. učestvuje na izložbama ULUS-a, a od 1981. ULUCG-a. Nagrade: Nagrada za mlade Cetinjskog likovnog salona „13. novembar”, Cetinje (1965); Velika nagrada ALU iz Fonda Rista i Bete Vukanović, Beograd (1967); Nagrada Oktobarskog salona, Beograd (1974); Nagrada Cetinjskog likovnog salona „13. novembar”, Cetinje (1980); Trinaestojulska nagrada (1986). Odlukom Vlade Crne Gore, dobio je status istaknutog kulturnog stvaraoca (2012). Njegovo ime uvršteno je u antologijske preglede jugoslovenske umjetnosti XX v. (M. Protić, „Slikarstvo XX v.”, Umetnost na tlu Jugoslavije, 1982). (Preuzeti podaci sa CANU).

Smail Smajo Karailo (1940-2026): Jedan cetinjski slikar u trajnoj galeriji Crne Gore

Politički „ping-pong“ u prebacivanju zakona između predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića i Skupštine Crne Gore dodatno usporava evropski put države, koja i bez toga počinje da pokazuje znake zastoja u ispunjavanju obaveza u ključnim oblastima za evropske integracije.
Naime, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je 3. februara vratio Skupštini paket zakona na ponovno razmatranje. Ovu odluku obrazložio je željom da poslanici zaista pročitaju zakone.
- Evropske reforme ne znače puko dizanje ruku u Skupštini, niti usvajanje zakona bez rasprave i diskusije- naveo je predsjednik Crne Gore na društvenim mrežama.
Riječ je o paketu od 25 zakona koji su već dobili zeleno svjetlo Evropske komisije, a koji su neophodni kako bi Crna Gora mogla nastaviti zatvaranje poglavlja u pristupnim pregovorima.
Dva dana kasnije, predsjednik države je promijenio stav i proglasio zakone važećim. Kazao je da njihovo vraćanje poslanicima, uz očekivanje da ih pročitaju i ozbiljno razmotre, prema njegovoj procjeni, ne bi imalo nikakav efekat.
Ovaj paket zakona, u političkom žargonu nazvan „plavi zakoni“, već je imao zeleno svjetlo Brisela.
Evropska komisija potvrdila je da je primila k znanju odluku predsjednika Crne Gore da zakone proglasi važećim.
- Potvrđujemo našu kontinuiranu podršku ambicioznom cilju Crne Gore da zatvori sva preostala pregovaračka poglavlja do kraja godine, pod uslovom da su u potpunosti ispunjeni svi potrebni kriterijumi i uslovi- izjavio je portparol Evropske komisije Gijom Mersije.
Međutim, ovaj posljednji potez samo je iznio na površinu problem da Crna Gora, koja ulazi u završnicu pristupnih pregovora, počinje da pokazuje znakove usporavanja procesa.
Ambicija, ne samo Crne Gore već i evropskih institucija, jeste da država zatvori sva pregovaračka poglavlja do kraja tekuće godine. Time bi se, teoretski, omogućila primjena državnog slogana „28 do 28“, što znači da bi Crna Gora mogla postati 28. članica Evropske unije do kraja 2028. godine, uz dovoljno vremena za ratifikaciju Sporazuma o pristupanju, koji se potpisuje nakon što se pregovori o članstvu proglase završenim.
Ratifikacija mora proći kroz sve postojeće države članice Evropske unije, njih 27, kao i kroz državu koja pristupa, u ovom slučaju Crnu Goru. Riječ je o procesu koji obično traje između jedne i tri godine.
Međutim, Crna Gora, koja se smatra liderom u pristupnom procesu, počinje da razvlači dinamiku.
Prema navodima evropskih zvaničnika, imenovanje na ključne funkcije, poput sudija Ustavnog suda, kao i članova Sudskog i Tužilačkog savjeta, već predstavlja ozbiljan problem za pregovore o članstvu. Da je predsjednik Milatović zadržao „plave zakone“, to bi, kako navode izvori Radija Slobodna Evropa, ugrozilo predstojeće međuvladine konferencije planirane za mart i april, na kojima bi mogla biti zatvorena pojedina pregovaračka poglavlja.
To potvrđuje i Mersije.
- Stalna kašnjenja u ključnim procesima, poput usvajanja zakona i imenovanja na upražnjene pozicije, ukoliko ostanu neriješena, mogla bi predstavljati značajnu prepreku ostvarenju ambicije Crne Gore da zatvori sva pregovaračka poglavlja do kraja godine- navodi on.
Evropski poslanik Tomislav Sokol, član delegacije za Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Evropske unije i Crne Gore, upozorio je da usporavanje dinamike usvajanja zakona potrebnih za zatvaranje poglavlja „može imati dugoročne posljedice po evropski put države“.
- Prozor Evropske unije neće biti zauvijek otvoren, a zna se ko ga želi zatvoriti, zbog čega je važno ne propustiti trenutak koji se rijetko ponavlja- naglasio je Sokol.
Crna Gora je u januaru privremeno zatvorila poglavlje 32 i trenutno ima 13 zatvorenih poglavlja od ukupno 33 u pristupnim pregovorima za članstvo u Evropskoj uniji. Očekuje se da će tokom prve polovine godine Evropska unija odobriti formiranje radnih grupa koje će raditi na nacrtu Sporazuma o članstvu.
Tekst tog sporazuma definiše uslove članstva, prelazne aranžmane, zaštitne mjere, budžetski doprinos, broj poslanika u Evropskom parlamentu, broj glasova u Savjetu Evropske unije i komesara iz Crne Gore.
Prema pregovaračkim principima koje je usvojila Konferencija o pristupanju, sporazumi postignuti tokom pregovora po pojedinim poglavljima, čak i djelimični, ne mogu se smatrati konačnim dok se ne postigne sveobuhvatan sporazum o svim poglavljima.
Crna Gora treba da zatvori još 23 pregovaračka poglavlja, a za svako zatvaranje neophodna je saglasnost svih država članica Evropske unije.

RSE: Da li se pojavljuju signali zastoja na evropskom putu Crne Gore?

Službenici policije uhapsili su N.J. (23) iz Podgorice, osumnjičenog za krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet droga, saopšteno je iz Uprave policije.
&nbsp;Navodi se da su pripadnici odjeljenja bezbjednosti Danilovgrad i Podgorica, u saradnji sa službenicima Sektora za borbu protiv kriminala, realizovali jutros koordinisane policijske aktivnosti u tim gradovima, u cilju sprečavanja zloupotrebe droga, razbijanja mreža ulične distribucije narkotika i lociranja i hapšenja međunarodno traženih osoba.
&nbsp;- Pretresom kuće koju koristi N.J. pronađene su 23 pvc kesice sa marihuanom, namijenjene uličnoj prodaji, vaga za precizno mjerenje, 370 EUR, drobilica sa ostacima marihuane, veći broj pvc kesica za pakovanje, policijska „stop“ palica, tri mobilna telefona, noževi, elektrošoker i drugi predmeti- rekli su iz policije.
Oni su kazali da je N.J, nakon prikupljenih obavještenja od više osoba, uhapšen po nalogu državnog tužioca u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, zbog sumnje da je počinio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet droga.

Tag: medunarodni-monetarni-fond