Fidelity Consulting pita Spajića: Kakve je rezerve iznio MMF?
Konsultantska agencija Fidelity Consulting zatražila je od premijera Milojka Spajića da pojasni na koje je rezerve Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) mislio kada je nakon sastanka sa zamjenikom generalne direktorice te institucije govorio o "razumijevanju rezervi“.
- Poštovani premijeru, deficit tekućeg računa nije višegodišnje pitanje koje čeka rješenje. To je strukturni problem koji se u posljednje dvije godine produbio. Po podacima CBCG, deficit tekućeg računa u prvih devet mjeseci 2025. iznosio je 909 miliona eura, 16,35 odsto više nego godinu ranije. MMF je u Article IV misiji procijenio deficit na oko 18 odsto BDP-a za 2025, a u srednjem roku na oko 15 odsto, što je iznad prosjeka od 12,6 odsto - naveli su iz Fidelity-ja na mreži X.
Naveli su podarke Svjetske banke da je tek nešto više od trećine deficita pokriveno neto stranim direktnim investicijama, a ostatak novim zaduživanjem. Ističu i kako su tri primjedbe na suštinu Spajićeve poruke.
- Prvo "Euro model" i tekući račun idu u suprotnim smjerovima. Minimalne zarade od 1.000 do 1.400 eura povećavaju raspoloživi dohodak u ekonomiji koja uvozi najveći dio onoga što troši. Veća potrošnja znači veći uvoz robe, a robni deficit je upravo glavni uzrok deficita tekućeg računa. Program zarada ne može istovremeno biti rješenje za spoljnu neravnotežu. Ako Vlada ima drugačiju računicu, neka objavi projekciju uticaja Euro modela na uvoz i platni bilans - naglasili su iz Fidelity Consultinga.
U toj konsultanskoj agenciji navode i da energetika i turizam nijesu novi razvojni zamajac.
- Turizam je decenijama glavni izvor suficita na računu usluga, pa deficit ipak nije zatvoren. Rast deficita u 2025. velikim dijelom je posljedica uvoza električne energije tokom rekonstrukcije TE Pljevlja. Povratak izvoza struje je povratak na početnu poziciju, ne novi ciklus. Za „inovativne tehnologije" javnost još nije vidjela ni projekat ni iznos - naglasili su u saopštenju.
Kao treće navode da "Evropa sad 1" i "Evropa sad 2" nijesu isti program.
- ES1 je smanjio poreski klin i dao rezultat. ES2 nije. Po podacima Monstata, Gini koeficijent porastao je sa 32,5 na 34,0, odnos S80/S20 sa 5,8 na 6,7, a relativni jaz siromaštva sa 29,5 na 33,2. Nejednakost i dubina siromaštva su rasle. Nastavak na tim „rezultatima" znači ponavljanje iste greške u većem obimu. Inflacija nije samo uvezena. Kada zarade i transferi rastu brže od produktivnosti, u ekonomiji sa ograničenom domaćom ponudom dio inflacije proizvodimo sami. Na kraju: pominjete „razumijevanje rezervi". Koje je rezerve MMF iznio? Javnost ima pravo da ih zna, kao i odgovor Vlade na njih. Razvojni ciklus počinje kada izvoz raste brže od uvoza, a investicije brže od potrošnje. "Euro model" je dužničko-inflatorno-kockarski program - zaključili su u Fidelity-ju.