Međunarodni dan Roma, kada se slavi istorija, kultura, identitet, jezik i doprinos romskog naroda obilježen je juče. To je prilika i da se skrene pažnja na položaj Roma kojih je iz godine u godinu sve manje u Crnoj Gori, ali i da se ispričaju priče o onima koji su, zahvaljujući podršci, uspjeli da se aktivno uključe u društvo i prevaziđu sve prepreke.&nbsp;
Sarajki Sejdović se život promijenio kada je dobila posao higijeničarke. Za nju ovaj posao znači bezbrižni život.
- Već radim tri mjeseca, to mi mnogo znači da kao majka budem jaka za svoju djecu i porodicu. Dok nisam radila, mučila sam se razmišljajući kako da zaradi pet, šest, deset eura. Išla sam u prodavnicu da pozajmljujem namirnice za djecu - kazala je Sejdović za Televiziju E.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDIMe8z8IUzg%2F%3Figsh%3DaHA0cTk0c2VyOTk0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Vrijedne ruke stižu sve, a ljubav prema petoro djece motiv su za Sejdović da nikad ne odustane.
- Otkad sam počela da radim srećna sam jer znam da djeci ne fali ništa. Dosta su se mučili, ponekad nijesmo imali što da jedemo - kazala je ona.
Posvećenost i pozitivna energija Sarajku čine omiljenom među zaposlenima. Tako kaže i njena koleginica Vesna Kontić koja je prva dočekala Sarajku na radnom mjestu.
- Sarajka je predivna koleginica. Odlično se slažemo, jedna drugoj pomažemo. To je koleginica kakvu bi svako poželio - kazala je Vesna za TV E.
Posao je Sarajki Sejdović omogućio da školuje dvije kćerke. Kako kaže, bilo je mnogo odricanja.
- Autobuske karte su mnogo skupe. Prije sam ih za dvije kćerke mjesečno plaćala 50 eura. Kad je sin počeo u školu u Podgorici nisam bila u mogućnosti da mu plaćam kartu. Nakon toga je rekao da ne želi da me muči, već da će odustati od škole i početi da radi. Poručio je sestrama da one treba da se školuju, a on da treba da se snalazi - kazala je Sarajka.
Da pravo na obazovanje treba da imaju sva djeca podsjećaju i iz organizacije Help Montenegro. Pozivaju nadležne da kreiraju bolje mehanizme socio-ekonomske politike kako bi sva djeca imala jednake šanse.
- Moramo dosta da radimo. Još je dosta zadataka pred svima nama, ali nadam se da ćemo u postupku planiranja strategije za socijalnu inkluziju za period 2025-2030 sve ono što smo prepoznali kao probleme u prethodnom periodu na to se fokusirati. Posebno bih pozvala institucije da rade na procesu obrazovanja, osnaživanje zajednice kroz obrazovanje na svim nivoima i u svim generacijama i obezbjeđivanje zapošljavanja na tržištu rada u Crnoj Gori - kazala je za TV E direktorica HELP-a Dijana Anđelić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDIMfdTdIhpU%2F%3Figsh%3DcGQ3bm80bHl5ZG4y&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Za učenje nikada nije kasno. Dokaz je Sarajka koja je zahvaljujući HELP-u i drugim organizacijama naučila da govori crnogorski jezik.
- Bilo mi je baš teško, neke stvari nisam umjela da kažem. Zvala sam Dijanu koja mi je dala dosta savjeta - kazala je Sarajka.
Sve se može kad se hoće - poruka je kojom se Sarajka vodi kroz život, a koju često dijeli sa drugima.
- Komšinica mi je kazala da bi željela da radi. Ja sam razgovarala sa šefom koji ju je pozvao na razgovor i danas ona ima posao - rekla je Sarajka.
Sarajka je sinonim za borbu, samostalnost, uspjeh i humanost. Žena velikog srca koja sebi postavlja nove ciljeve i zadatke. Sljedeći je da položi vozački ispit.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Romkinja koja ne poznaje prepreke: Sarajka Sejdović sinonim za borbu, samostalnost, uspjeh i humanost

Srž problema je anticiganizam, koji je najprihvatljiviji oblik diskriminacije u crnogorskom društvu. Anticiganizam se posmatra kao pitanje koje se podrazumijeva, ali ne pitanje koje treba da se rješava - ocijenila je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, direktorica Centra za demokratiju i ljudska prava Nevenka Vuksanović povodom obilježavanja Međunarodnog dana Roma.
Ovaj dan, koji se obilježava 8. aprila, ujedno je i dan proslave romske kulture i podizanja svijesti o problemu sa kojika se Romi suočavaju.
Država Crna Gora se u prethodne dvije, tri decenije, kaže Vuksanović, definitivno inkluzivnije bavila pitanjem romske i egipćanske zajednice i postavila neke zakonske temelje.
- Država je donosila strateška dokumenta koja su usmjeravala kako energiju, tako i budžet u realizaciju određenih aktivnosti i projekata koji su nesumnjivo doprinijeli napretku ove zajednice. To su u pitanju mali, ali vrlo značajni pomaci. Na lokalnom nivou bi još dosta toga moglo biti urađeno. Ta konekcija između opštinskih napora i nalora državnih nije u potpunom skladu i u narednom periodu valjalo bi da opštine imaju mnogo bolju energiju i napor usmjerenu ka konkretnim projektima - poručila je Vuksanović.
Smatra da smo donekle tolerantniji kao društvo.
- Istraživanje CEDEM-a o etničkoj distanci od prošle godine, a biće realizovano i ove godine u maju, ipak pokazuje da se etnička distanca u našem društvu smanjuje i smanjuje se i prema ovoj zajednici, ali se mora konstatovati da je ona i dalje u najvećem procentu prema egipćanskoj i romskoj zajednici i iznosi oko nekih 40 odsto. Mi smo i dalje kao društvo na poziciji da ne bismo da imamo supružnika iz ove zajednice, da ne bismo nužno da ih imamo u komšiluku, da imamo prijateljske i kumovske odnose, tu vrstu otvorenosti mi nemamo - ističe Vuksanović.&nbsp;
Kad se govori o napretku romske i egipćanske zajednice tu je, kako navodi, nekoliko parametara koje treba pratiti, uključujući zdravstvo.
- Diskriminacija, odnos etničke distance i nešto što se zove anticiganizam, što je evropski strateški okvir uveo u svoje članove, a na svu sreću onda je uvela i Crna Gora, je oblik duboko ukorijenjene predrasude po difoltu prema romskoj i egipćanskoj zajednici. Prati se i pitanje obrazovanja, stanovanja, zapošljavanja, parametri siromaštva koji su i dalje najveći u ovoj zajednici, pravnog statusa, socijalne, zdravstvene zaštite i prava djece, pitanje prosjačenja koje je i dalje aktuelno - precizirala je Vuksanović.&nbsp;
U svim ovim segmentima je, kako dodaje, donekle došlo do pomaka u nekim oblastima mnogo više nego li u drugim.
- Možemo da se pohvalimo da obrazovanje definitivno uključuje mnogo više romske i egipćanske djece nego prije deset godina. Donekle se smanjila stopa dječjih brakova, ali je to pitanje i dalje visoko na agendi. Stopa zapošljavanja je donekle veća, ali to ne znači da smo mi došli blizu iskorjenjivanja ovih problema - istakla je Vuksanović.
Raznim projektima i djelovanjem državnih institucija u prethodnih nekoliko decenija, djelovanjem izrazito jakog civilnog sektora, posebno onih organizacija pod vodstvom ljudi koji su iz romske i egipćanske zajednice, napravio se pomak i dosta se toga pomjerilo.
- Prvenstveno se postavilo kao pitanje šta je anticiganizam. To se uvuklo kako u škole, tako u sudstvo i tužilaštvo, a to su sve važne institucije koje treba da budu prve instance u rasvjetljavanju situacija govora mržnje, oblika nasilja, pa vršnjačkog nasilja unutar škole, ali u najširem smislu to je definitivno pitanje pravovaljane inkluzije, koja neće ići ka asimilaciji, već će ići ka tome da se napravi valjana inkluzija romskog i egipćanskog društva. Da li je to u potpunosti moguće ukoliko mi nemamo romski jezik u školama, što je dodatno pitanje, ali smo definitivno kao društvo napravili korak naprijed - zaključila je Vuksanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DYBhRpiqxCx0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

500x500

Vuksanović: Anticiganizam srž problema, posmatra se kao pitanje koje se podrazumijeva, a ne koje treba da se rješava

Međunarodni dan Roma je prilika da slavimo bogatstvo kulture, tradicije i istorije romskog naroda, ali i da ukažemo da Romi i Romkinje nemaju jednake šanse u crnogorskom društvu jer se i dalje se suočavaju sa sistemskom diskriminacijom, siromaštvom, kao i otežanim pristupom obrazovanju i zapošljavanju - kazali su iz Centra za građansko obrazovanje.
Istraživanje ove nevladine organizacije iz oktobra 2024. godine, kako podsjećaju, pokazuje da su Romi percipirani kao najdiskriminisanija grupa u Crnoj Gori.
- Prosječna ocjena diskriminacije iznosi 4.20, što je porast u odnosu na 3.77 iz 2023. godine (na skali od 1 do 5). Romi su gotovo nevidljivi u javnom životu Crne Gore - bez političkog zastupanja, institucionalne podrške i prisustva u medijima i javnim debatama - ističu u CGO.
Zato je ovaj dan, kako dodaju, važan podsjetnik da se moramo snažno zalagati za stvarnu inkluziju Roma u sve segmente društva.
- Svi možemo doprinijeti izgradnji solidarnijeg i pravednijeg društva, a nema pravednog društva ako neko ostaje na njegovoj margini - zaključili su u CGO.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcgocce%2Fstatus%2F1909483339976749315%3Fs%3D12&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

CGO: Romi u Crnoj Gori najdiskriminisaniji, ali ne i zaboravljeni

Međunarodni dan Roma obilježava se svake godine 8. aprila sa ciljem da se skrene pažnja javnosti na probleme i izazove sa kojima se ova zajednica suočava, ali i da se ukaže na njihovu borbu da se u većinskim zajednicama izbore za prava i slobode koje im pripadaju. U Crnoj Gori sve je više primjera da se željom i upornošću može stići daleko, uprkos predrasudama i još vidno prisutnoj diskriminaciji. Kada u septembru turski univerziteti otvore vrata za novu generaciju studenata, mogućnost da bude među njima traži i Podgoričanin Sebastijan Bajra, budući arhitekta, piše Portal Analitika.&nbsp; U Tursku bi mogao otići zahvaljujući ogromnom talentu koji će, nada se, prepoznati Vlada Turske, za čiju školarinu je konkurisao. <h2>Borba sa predrasudama, nesigurnostim i očekivanjima</h2> Put od Konika do Turske, kako kaže ovaj talentovani i, prije svega, uporni mladić, nije bio nimalo lak.&nbsp; Godine školovanje posebno su mu bile izazovne, ali, dodaje, i predivne. - U početku je bilo teško - borba sa predrasudama, sopstvenim nesigurnostima, ali i sa očekivanjima. Ipak, uz trud, upornost i veliku podršku porodice i pojedinih profesora naučio sam da vjerujem u sebe. Ovorili su mi se novi vidici i probudila želja da svojim uspjehom inspirišem i druge mlade Rome da se školuju i bore za svoje snove - rekao je Bajra. Teško je bilo, dodaje, uklopiti se među vršnjake iz većinske zajednice. - Na početku je bilo nerazumijevanja, pa i tihe diskriminacije. Ali kako su me bolje upoznavali, kroz moj rad, trud i ponašanje, uspostavili smo međusobno poštovanje. S vremenom sam stekao prijatelje koji me prihvataju onakvog kakav jesam i to mi je jako važno - ističe Bajra.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250408070440_9fb00ab78d563876b86f1d74d06c86e5c55f3c0f6650f6b4a2c123ea71b5170f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250408070440_9fb00ab78d563876b86f1d74d06c86e5c55f3c0f6650f6b4a2c123ea71b5170f" data-rendition-name="original" width="1032" height="836" loading="lazy" alt="Autorski rad Sebastijana Bajre"> <figcaption>Autorski rad Sebastijana Bajre</figcaption> </figure>  <h2>Umjetnost kao izraz identiteta i motivacija za napredak</h2> Ljubav prema slikarstvu gaji od djetinjstva, a njegovi crteži i slike izlagani su u školi u Romskom centru. - Moj talenat za slikarstvo je prepoznala nastavnica iz osnovne škole Ivana Babić. Ona je ta koja mi je dala vjetar u leđa, promijenila mi je čitav pogled na budućnost i otvorila sva vrata koja su bila zaključena. Pravila bi moje izložbe u školi i tako me motivisala da radim na sebi i učestvujem na takmičenjima i izložbama. Slikarstvo me ispunjava, a kroz njega izražavam i svoju kulturu - opisao je Bajra. Studije arhitekture bile su logičan izbor nakon srednje građevinske škole „Inž. Marko Radević“ u Podgorici, gdje za nekoliko mjeseci treba da maturira. <h2>Arhitektura kao spoj talenta, znanja i inspiracije</h2> Oblast arhitekture je, kako pojašnjava Bajra, široka i omogućava mu da izrazi talenat u punoj mjeri.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250408070440_8e33fe01b3b4231c22992790f797f33ce7c241f035390e16657fa73ff9cea078.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250408070440_8e33fe01b3b4231c22992790f797f33ce7c241f035390e16657fa73ff9cea078" data-rendition-name="original" width="458" height="647" loading="lazy" alt="Autorski rad Sebastijana Bajre"> <figcaption>Autorski rad Sebastijana Bajre</figcaption> </figure>  - Pored iskazivanja talenta nudi ikonstantno učenje nečeg novog i zato je arhitektura ono štomeni treba. Turska me oduvijek inspirisala svojom istorijom, kulturom i prelijepom arhitekturom. Naučio sam turski jezik gledajući serije, a sada želim tamo da studiram i učim od najboljih. Vjerujem da je Turska mjesto gdje mogu da naučim dosta novih stvari i da ostvarim svoj san - kazao je Bajra. <h2>Sve više mladih Roma vjeruje u obrazovanje</h2> Sagovornik Analitike poručuje da se svijest o važnosti obrazovanja se u romskoj zajednici u Crnoj Gori polako mijenja.&nbsp; - Ranije je bilo više nerazumijevanja i sumnje da mi to ne možemo jer smo narod koji je uvjek bio diskriminisan i stariji su rijetko koga poznavali iz naše zajednice ko je završio veliko obrazovanje. Pored toga, nisu ni oni ništa očekivali od nas pa čak i ako završimo neko obrazovanje znali su da nas niko neće zapošljavati na nekim visokim pozicijama. Ali danas sve više porodica prepoznaje važnost obrazovanja. Školovani ljudi su sve češći primjer koji daje nadu, pokazatelji da možemo mnogo više od onoga što se od nas često očekuje. I dalje ima prepreka, ali važno je da budemo prisutni, glasni i stvarno zainteresovani i žedni da to što želimo postignemo - rekao je Bajra.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250408070440_bda7c70180c50eb2d1104cd29251ec1dc8c3cc92eb6ab5f72fae2ff2b920fd25.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250408070440_bda7c70180c50eb2d1104cd29251ec1dc8c3cc92eb6ab5f72fae2ff2b920fd25" data-rendition-name="original" width="500" height="823" loading="lazy" alt="Autorski rad Sebastijana Bajre"> <figcaption>Autorski rad Sebastijana Bajre</figcaption> </figure>  &nbsp;Uspjeh je dostižan, bez obzira na poteškoće Želi, kako dodaje, da bude primjer i da pokaže da obrazovanje nudi rmnoge opcije, da omogućava da se upozna svijet i ostvari svaki san, čak i onaj za koji se misli da nije moguć. - Mladi sve više žele da napreduju, da imaju bolji život jer i oni sami znaju da je ključ uspijeha obrazovanje. Kao vršnjački edukator i aktivista u nevladinim organizacijama, često razgovaram sa mladima i uvijek im poručujem da vjeruju u svoje mogućnosti, da obrazovanje otvara vrata i daje slobodu - naveo je Bajra. Napominje i da i podsjeća da imaju pravo da sanjaju i da nijedan san nije prevelik.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250408070444_d03e6f7bd4d4bcb956f503121a97b6b523200f66bec1da00c3a5be3b124be54d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250408070444_d03e6f7bd4d4bcb956f503121a97b6b523200f66bec1da00c3a5be3b124be54d" data-rendition-name="original" width="1160" height="831" loading="lazy" alt="Autorski rad Sebastijana Bajre"> <figcaption>Autorski rad Sebastijana Bajre</figcaption> </figure>  - I uvijek im ispričam svoju situaciju, kako je i meni bilo teško da nešto prođem i uspijem, da sam i ja imao situacija da nekad odustanem i sve napuštam, da sam mislio da neću uspjeti i da ću i ja završiti kao i većina romske zajednice radeći u „Čistoći“ - rekao je Bajra. Nije, kaže, odustao jer ga je držala misao da može biti primjer nekome i da, poslije toliko savjeta i podrške od profesora i porodice - to nije opcija.&nbsp; - Uvijek su neke sitnice ispred nas kao prepreka, ne samo našoj zajednici nego i u većinskoj zajednici. Međutim, na sve prepreke zaboravljamo kada nešto uspijemo i kada ostvarujemo snove koje smo zamišljali kao djeca - istakao je Bajra. San mu je da svojim primjerom pokaže da je uspjeh dostižan, bez obzira na poteškoće.&nbsp; - Planiram da se vratim kada završim fakultet i doprinosim svojoj zajednici, kroz projekte, mentorstvo i aktivizam. Isto tako, volio bih da budem profesor u srednjoj školi. Već sada radim sa mladima i trudim se da im budem podrška. Podrška porodice mi je bila presudna zato se uvijek trudim da osnažim i roditelje, jer bez njihove podrške djeci je mnogo teže. Vjerujem da je u znanju i stvarnoj želji za ostvarenjem cilja prava moć - poručuje Sebastijan

1084x550

Bajra: Vjerujem da je u znanju i stvarnoj želji za ostvarenjem cilja prava moć, želim biti primjer drugima

Istraga o incidentu, koju su provele Izraelske odbrambene snage (IDF), otkrila je niz propusta. Navodi se da je ubistvo radnika UN-a ubrzo nakon toga bilo „kršenje naredbi tokom borbenih dejstava“.
Dodaje se da je zamjenik komandanta jedinice koja je učestvovala u incidentu smijenjen „zbog davanja nepotpunog i netačnog izvještaja tokom debrifinga“.
Četrnaest radnika hitne pomoći i jedan radnik UN-a su ubijeni kada je konvoj ambulantnih vozila Palestinskog društva Crvenog polumjeseca (PRCS), vozilo UN-a i vatrogasni kamion Civilne zaštite Gaze bio pod vatrom blizu Rafaha 23. marta.
U saopštenju, IDF je naveo da su njihove trupe otvorile vatru vjerujući da se suočavaju s prijetnjom od neprijateljskih snaga.
Izrael je prvobitno tvrdio da su trupe otvorile vatru jer se konvoj približavao „sumnjivo“ u mraku bez farova ili signalnih svjetala. Navodi se da kretanje vozila nije prethodno bilo koordinisano niti dogovoreno s vojskom.
Međutim, video koji se kasnije pojavio pokazuje vozila sa upaljenim svjetlima i signalnim svjetlima.
IDF je naveo da je njihova istraga otkrila da su šest žrtava bili članovi Hamasa, i odbacio tvrdnje da je bilo pogubljenja po kratkom postupku.
Nisu pružili dokaze za bilo kakvu povezanost s Hamasom, iako su imena onih koji su poginuli javno dostupna.

‘Operativni nesporazum’ doveo do ubistva medicinskih radnika u Gazi

Finansijski pejzaž po otvaranju tržišta na početku ove sedmice odražava složenu interakciju političke nestabilnosti, promjenjivih osjećanja investitora i sve većeg interesa za alternativne investicije. Uz to što je američki dolar pod velikim pritiskom, vrijednost imovine poput zlata i bitcoina bilježi novi rast, dok je pad evidentiran kod cijena nafte i akcija globalnih kompanija.
<h3>Valute</h3>
Američki dolar doživio je novi pad, uzdrmavši tržišta valuta širom svijeta, a u osnovi ovog trenda je rastuća zabrinutost zbog nezavisnosti Federalnih rezervi. Spekulacije o mogućoj smjeni predsjednika Feda Džeroma Pauela, koje je podstakao javno iskazivanje nezadovoljstva predsjednika SAD Donalda Trampa, značajno su poljuljale povjerenje investitora u autonomiju američke centralne finansijske institucije.
Dolar je pao na najniži nivo u posljednjih 10 godina u odnosu na švajcarski franak, opadajući više od 1% na 0,80695, dok je euro probio granicu od 1.15 dolara, dostigavši 1.153275 dolara, nivo koji nije viđen od novembra 2021.
Eurom se jutros trguje po kursu približno 1,151 dolara, što predstavlja nivi porast od 0,49% u odnosu na prethodno zatvaranje od 1,1394 dolara i odražava stalnu snagu evropske u odnosu na američku valutu na koju najviše utiče zabrinutost u vezi sa carinskim mjerama. Mnogi ulagači na finansijskim tržištima očekuju da bi euro mogao doseći vrijednost od 1,2 dolara u narednih šest do 12 mjeseci, što je pokrenuto globalnom prekomjernom izloženošću američkoj imovini.
Japanski jen je ojačao, a dolar je dostigao sedmomjesečni minimum od 140.615 jena. Podaci sa CFTC-a otkrili su rekordne visoke neto duge pozicije na jen, što sugeriše da tržište sve više vjeruje u status jena kao sigurne imovine u uslovima opadanja dolara.
I britanska funta je ostvarila dobitke, porastavši više od 0,4% na 1.33855 dolara, što je najviši nivo od početka oktobra. U međuvremenu, indeks dolara (DXY) pao je na najniži nivo u posljednje tri godine – na 98.246, što odražava opštu slabost dolara.
Trampove trgovinske politike, uključujući carine i napete odnose s Kinom, značajno su doprinijele padu vrijednosti dolara. Učesnici na tržištu sada sve više dovode u pitanje ideju da je američka imovina sigurno utočište, što bi moglo imati dugoročne posljedice na globalne tokove kapitala.
<h3>Bitcoin</h3>
Bitcoin je zabilježio novi uspon od 2,8%, pa se njime jutros trguje po cijeni od 87.400 dolara, što je najviša tačka od kraja marta. Oporavio se od niske vrijednosti – nešto ispod 75.000 dolara, na koju se spustio 9. aprila, porastavši od tada više od 16%, što najavljuje novi optimizam. Ovaj povratak dovodi bitcoin na manje od 20% od svog rekordnog maksimuma, jačajući investicioni sentiment i ponovo podstičući interesovanje za digitalnu imovinu.
Zanimljivo je da se ovoga puta cijena bitcoina razvija suprotno od tradicionalnih rizičnih sredstava. Dok su fjučersi u okviru Nasdaq indeksa padali, bitcoin je rastao — što sugeriše da ga sve više gledaju kao sredstvo za očuvanje vrijednosti u nesigurnim vremenima, a ne kao spekulativnu imovinu vezanu za tehnologiju.
Priča koja povezuje bitcoin i zlato je naročito zanimljiva tokom današnjeg trgovanja, jer se prvi put nakon nekoliko godina i zlato i bitcoin kreću u istom pravcu, podstaknuti sličnim makroekonomskim zabrinutostima, kao što su slabljenje dolara, strahovi od političkog uplitanja u monetarnu politiku SAD i rastući gubitak povjerenja u tradicionalne finansijske sisteme. Ovo paralelno kretanje odražava dublju promjenu u pristupu investitora, koji se sve više okreću decentralizovanim sredstvma, otpornim na inflaciju.
Bitcoin je takođe probio gornji okvir dvomjesečnog trgovačkog kanala, tehnički potvrđujući izlazak iz njega. Ono što je ranije bilo predviđeno kao korekcija prema 83.000 dolara, sada je postalo odskočna daska za dalji rast.
<h3>Zlato</h3>
Cijene zlata su premašile istorijske nivoe, a spot zlato dostiglo je jutros rekordnih 3.385,08 dolara po unci, prije nego što se stabilizovalo na 3.373,70 dolara. Ovaj plemeniti metal zabilježio je rast vrijednosti 26% od početka godine, ukazujući na rastuću tražnju za sigurnim utočištima u uslovima pojačane geopolitičke i ekonomske nesigurnosti.
Uporno slabljenje dolara učinilo je zlato privlačnijim za strane investitore, dok je politička nestabilnost obnovila tradicionalnu ulogu zlata kao zaštite od sistemskog rizika.
Međutim, tehnički pokazatelji sugerišu da je ipak potreban oprez, s obzirom na to da indeks relativne snage (RSI) za zlato iznosi 75, što ukazuje na prekomjernu kupovinu. Iako momentum favorizuje dalji rast prema 3.500 dolara po unci, u kratkom roku može doći do konsolidacije dok trgovci procjenjuju prilike za ostvarivanje profita. Višemjesečni rast zlata, 55. rekord u 12 mjeseci, govori mnogo o tržišnoj anksioznosti.
I drugi plemeniti metali su zabilježili promjene vrijednosti – cijena srebra je porasla 0,4% na 32,71 dolara, a platine 0,3% na 969,65 dolara, dok je cijena paladijum snižena 0,5% na 957,68 dolara.
<h3>Nafta</h3>
Nasuprot rastu cijene zlata, cijene nafte su pale, pod uticajem diplomatskih pomaka u pregovorima o iranskom nuklearnom programu i zabrinutostima po pitanju tražnje u uslovima usporene globalne ekonomije.
Cijena Brent nafte je snižena 1,75% na 66,77 dolara po barelu, dok je cijena barela američke WTI nafte kliznula na 63,55 dolara, što je takođe pad od iste procentne vrijednosti. Perspektiva povratka iranske nafte na međunarodna tržišta umanjila je strahove od smanjenja snabdijevanja i doprinela opadanju cijena.
Pored toga, trajni trgovinski sporovi i znakovi slabljenja podataka o proizvodnji širom sveta doveli su u pitanje trajnu tražnju za naftom, čime su ograničene šanse za rast.

Pad dolara i novi rekord cijene zlata

Mlada Nikšićanka Milica Tadić još kao dijete zavoljela je planine. Prve planinske pohode napravila je kao trogodišnjakinja. Sa samo 14 godina osvojila je najvisočiji vrh Turske.&nbsp;
Nedavno je popela i najvisočiji vrh Balkana, Musalu, visine 2.925 metara. Ova mlada djevojka sanja da jednog dana osvoji najvisočije vrhove svijeta.&nbsp;
- Uspon na najviši vrh Balkana bio je jedno novo i prelijepo iskustvo sa planinarskim klubom „Međed” koje ću sigurno dugo pamtiti - priča Milica za Portal Analitika.
Ističe da ni u jednom momentu nije požalila što je krenula na takav uspon.&nbsp;
- Na tom planinarenju sam bila sa majkom, vodičem i ostalnom ekipom, bez koje ovaj uspon ne bi bio potpun - priča Milica.&nbsp;
<h2>Ararat, rođendanski poklon iz snova</h2>
Prije dvije godine, Milica je popela Ararat, najvisočiji vrh Turske. Usponom na 5.137 metara nadmorske visine proslavila je naša sagovornica 14. rođendan.&nbsp;
Kako kaže, Ararat je najvisočiji vrh koji je do sada popela.
- Imam veliku želju da popnem i više vrhove kada dođe vrijeme za to. Ekspedicija na Ararat trajala je četiri dana zbog visinske razlike i aklimatizacije koja se mora raditi tokom uspona. Uspon smo započeli na moj 14. rođendan što mi je još više uljepšalo tu ekspediciju - &nbsp;prisjeća se sagovornica Analitike.&nbsp;
Kaže da uspon na Ararat nije bio lak, ali na odustajanje nije pomišljala.&nbsp;
- Jedna stvar koja me iznenadila bilo je to što smo prvog dana krenuli u ljetnjoj garderobi, a završili u zimskim jaknama zbog velike hladnoće na vrhu. Uspon na Ararat će svakako ostati jedno prelijepo iskustvo zbog ekipe iz planinarskog društva „Javorak” sa kojima sam i išla - priča Milica.&nbsp;
Uspon na Ararat za sada je našoj sagovornici i najljepši.&nbsp;
- Nikada prije nijesam imala priliku da budem u nekoj tako ozbiljnoj ekspediciji. Veoma sam zahvalna što sam mogla da budem dio toga. Najljepši momenat za mene bio je kada smo došli do samog vrha, zbog toga što mi je posljednji dio uspona bio jako težak, ali želja da se popnem me je motivisala da idem do kraja - &nbsp;prisjeća se Milica.&nbsp;
<h2>Na Savin kuku sa samo tri godine&nbsp;</h2>
Sagovornica Analitike ističe da ju je ljubavi prema planinama i poštovanju prirode naučila majka.&nbsp;
- Moja ljubav prema planinarenju počinje od mojih prvih koraka. Moja majka je dugo članica PSD Javorak i od malih nogu je i mene i brata naučila da volimo planinu - priča Milica.&nbsp;
A već od tih početaka ona je koračala ozbiljnim planinarskim stazama.&nbsp;
- Prvi vrh koji sam popela bio je Savin kuk na Durmitoru, sa svega tri godine. Taj vrh sam popela uz pomoć moje majke, koja bi me nosila kada bi mi bilo teško. Zahvalna sam majki koja me naučila da volim prirodu i planinarenje- poručuje Milica.&nbsp;
<h2>Škola i planine, balans je moguć</h2>
Naša sagovornica kaže da uspijeva da uskladi školske obaveze i ljubav prema planinama. Pojašnjava da vikende koristi da vrijeme provede u prirodi.&nbsp;
-- Trudim se da na planiarenja idem vikendom kako ne bih izostajala iz škole, ali nekada se desi da je radni dan i da moram izostati. Profesori tada imaju dosta razumijevanja i uvijek mi izađu u susret zbog izostajanja”, pojašnjava ona.&nbsp;
Poseban ugao Boke planina Vrmac
Posebno mjesto u njenom srcu, kaže, ima jedna crnogorska planina.&nbsp;
- Planina u Crnoj Gori koja mi se najviše sviđa i uvijek joj se rado vraćam jeste Vrmac, odnosno vrh Sveti Ilija. Iako nije na velikoj nadmorskoj visini, Vrmac se nalazi iznad Boke Kotorske odakle se pruža prelijep pogled na more. U pogledu na tu ljepotu uživam cijelom stazom do vrha - ističe Milica.&nbsp;
<h2>Majka kao vodič, uzor i vjetar u leđa</h2>
Iako su nekad usponi teški, umor stigne, sagovornica Analitike ističe da nikad ne odustaje. Pojašnjava da i u tim momentima u pomoć pritekne njena najveća podrška - majka.&nbsp;
- Nikada mi se nije desilo da želim da odustanem od uspona. I kada bih možda pomislila na to, tu je majka koja me uvijek motiviše da idem do kraja. Baš zbog toga su mi omiljena planinarenja ona na kojim je ona sa mnom - iskrena je Milica.&nbsp;
Ističe da posebnu čar planinarenju daje upoznavanje novih ljudi i druženje.
- Kada često planinarite, upoznajete mnogo dobrih ljudi koji imaju ista interesovanja kao vi i mislim da je to velika prednost planinarenja kao i ostalih sportova - kaže Milica.&nbsp;
Svaki planinarski korak lakši je kada nas ljudi iz našeg najbližeg okruženja podržavaju.&nbsp;
- Svi iz porodice reaguju pozitivno na moju želju za planiarenjem. Uvijek planarim sa majkom Nadom i bratom Lukom koji me u svemu podržavaju -kaže Milica.&nbsp;
Ne strahuje da se nešto loše može destiti u planini jer, kako pojašnjava, uvijek odlazi u društvu iskusnih vodiča.&nbsp;
- Do sada nijesam imala izazovna iskustva u planini, ali se ni ne brinem zbog toga jer su vodiči uvijek tu ako se nešto loše desi - naglašava Milica.
<h2>Pogled u budućnost&nbsp;</h2>
Ističe i da joj je velika želja da jednog dana osvoji najvisočije vrhove svijeta.&nbsp;
- Voljela bih da se popnem Monblan, najviši vrh Alpa koji je visok 4.807mnv. Bilo bi to prelijepo iskustvo i novi planinarski uspjeh za mene. Takođe, mislim da je želja svakog planinara da nekada u životu zakorači na najviši vrh svijeta Mont Everest, pa tako i moja. Kada dođe vrijeme za to voljela bih da se jednog dana nađem i na vrhu svijeta - kaže Milica.
Nikad nije kasno za prvi uspon
Svojim vršnjacima savjetuje da se bez bojazni upuste u planinarske pohode.&nbsp;
- Za planinarenje nikada nije kasno i da svi mogu da pokušaju. Treba početi od manjih uspona, koji nijesu toliko zahtjevni, a onda redom ići na sve više. Voljela bih da se više mojih vršnjaka bavi planinarenjem i nadam se da će ih moji uspjesi motivisati da pokušaju - zaključuje Milica Tadić.

Korak po korak ka vrhovima svijeta: Šesnaestogodišnja planinarka iz Nikšića već osvojila Ararat, sanja Mont Everest

Šanse da zakon o stalnom sezoncu, koji je još na javnoj raspravi, zaživi ove godine, su minimalne, ocijenio je za Radio Crne Gore predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović. Sa tim aktom se uveliko kasni, kaže Radulović, ali poručuje da uskoro neće ni trebati takva kategorija zaposlenih. I predsjednik Unije poslodavaca Slobodan Mikavica skeptičan je da ćemo uspjeti da primijenimo to zakonsko rješenje u 2025. Kaže da ima prednosti u Nacrtu zakona, no primjećuje i nedostatke – manjak kvalifikovane radne snage naročito u građevinarstvu i poljoprivredi, što kako ističe neće riješiti suštinski problem.
Iako je ljetnja turistička sezona na pragu i očekuje se veći dolazak posjetilaca za predstojeće praznike, još nema zakona o stalnom sezoncu. U fazi je Nacrta i na javnoj raspravi je do 20. aprila. Da neće zaživjeti u ovoj godini, uvjeren je &nbsp;Radulović. Poručuje u komentaru za Radio Crne Gore da svi koji se, kako kaže, ozbiljno bave turizmom, već pripremaju narednu sezonu 2026.
- Za ovu godinu, ovakvu stvar je nemoguće sprovesti. Debelo, debelo su zakasnili. Nama još malo pa neće trebati sezonci, jer mi smo počeli da uzimamo, ne ja, nego redom svi stalne radnike, malo, po malo ćemo puniti sva ta mjesta, nećemo imati potrebe uopšte za sezonskim radnicima - rekao je Radulović.
Predsjednik Unije poslodavaca Slobodan Mikavica je siguran i sve da se usvoji zakon u kratkom roku neće dati rezultate u ovoj sezoni.
“Da se iz radnog odnosa između poslodavaca i sezonskih radnika prepoznaju kao nešto što je dobro i što bi moglo da se nastavi iduće godine, uz korišćenje ovih benefita, koje nam sad donosi zakon o stalnom sezoncu”, ističe Mikavica.
Zakon o stalnom sezoncu, smatra Radulović, bio bi valjan i održiv ako bi država dijelimično preuzela obaveze plaćanja sezonaca u periodu kada nijesu angažovani.
- Ne cijelu platu ali neku sumu moraju da izdvoje, i to je uradila Slovenija. I onda bi to imalo smisla - &nbsp;kaže Radulović.
Sa druge strane, Mikavica podcrtava da ima prednosti u tom zakonu. Prije svega ističe što će procedure za zapošljavanje biti jednostavnije, što će radnici imati socijalnu sigurnost, odnosno osiguranje i radni staž i kada ne rade. Ipak, poručuje, da neće riješiti suštinski problem, a to je nedostatak radne snage.
- Nedostajuće kvalifikovane radne snage. Nju ipak moramo tražiti prije svega u regionu, a bogami za određene djelatnosti i šire od toga - &nbsp;naveo je Mikavica.
Stava je Radulović da bi bilo efikasno kada bi država formirala poseban fond iz kojeg bi se finansirala dodatna obuka ili prekvalifikacija radnika u periodu dok ne rade.
Oni zaključuju da je ključno za ovu sezonu da se pojednostave procedure za dobijanje radne dozvole, jer mnogi stranci, kako su rekli, budu vraćeni sa granice jer u našim institucijama nijesu završeni neophodni papiri.

Male šanse da zakon o stalnom sezoncu zaživi ove godine

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

U petak veče, kada su službenici Interventne jedinice napravili više incidenata i neprimjereno se ponašali prema kolegama iz Nikšića, u Centar bezbjednosti Nikšić sa šefom podgoričke policije Goranom Jokićem bio je i Dragiša Mugoša iz Sektora policije opšte nadležnosti – saznaje Portal ETV.
Jokić i Mugoša pokušavali su da „ispeglaju“ postupanje službenika Interventne jedinice koji su bili na ispomoć kolegama u Nikšiću za obezbjeđivanje predizbornih skupova nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“.
Mugoša, koji je nadležan za javni red i mir u Upravi policije, upravo je sa Jokićem rukovodio akcijom razbijanja mirno okupljenih građana na Cetinju 5. septembra prilikom ustoličenja u Cetinjskom manastiru mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića.
Protiv Mugoše su građani, zbog prekoračenja ovlašćenja, podnijeli više krivičnih prijava, a protiv njega se vode i postupci pred cetinjskim Sudom. Mugoša je izdavao naređenja o sredstvima prinude policijskim službenicima. Osim Mugoše postupak je pokrenut i protiv nekoliko njegovih kolega.
Crnogorski zvaničnici, iz prethodne i sadašnje Vlade, kao i čelnici policije, istrajavli su u tvrdnjama da je akcija nasilnog ustoličenja mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića u Cetinjskom manastiru i nasilno razbijanje građanskih protesta bila profesionalna a da su građanke i građani koji su iskazali otpor ustoličenju bili teroristi, čiji je cilj bio državni puč.
Podsjetimo, kako je Portal ETV objavio jutros Osnovno državno tužilaštvo u Nikšiću formiralo je predmet i trenutno prikuplja obavještenja povodom postupanja pripadnika Interventne jedinice policije iz Podgorice, koji su 11. aprila bili na ispomoći nikšićkoj policiji. Incident se dogodio nakon tribine koalicije ZBNK na Grahovu, kada je jedan od pripadnika Interventne jedinice fizički nasrnuo na inspektora iz Nikšića. Situacija je dodatno eskalirala kada je, po pozivu u policijsku stanicu radi davanja izjašnjenja o incidentu, čitava jedinica nasilno upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti.

Tag: medunarodni-dan-roma