„Koračajte sa nama - Phiren Amenca“: Romski jezik godinama čeka mjesto koje mu pripada u obrazovnom sistemu

Iz Romske organizacije mladih „Koračajte sa nama - Phiren Amenca“ ukazali su na potrebu da romski jezik dobije mjesto koje mu pripada u obrazovnom sistemu, institucijama, medijima i svakodnevnom životu.

- Jezik nije samo sredstvo sporazumijevanja. U njemu se čuvaju porodične priče, sjećanja, znanje i iskustva koja se prenose generacijama. Za romsku zajednicu, romski jezik predstavlja važan dio identiteta i kulturnog nasljeđa, ali i pravo koje ne bi smjelo zavisiti od toga koliko je društvo spremno da ga prepozna i prihvati - poručili su oni povodom 5. novembra - Svjetskog dana romskog jezika.

Uprkos tome, kako su ukazali, romski jezik i dalje nema svoje mjesto u redovnom formalnom obrazovanju u Crnoj Gori.

- Romska djeca od najranijeg uzrasta uče jezik većine kako bi mogla da prate nastavu i ostvaruju svoje obrazovne potencijale. To je neophodno, ali zašto se istovremeno ne stvaraju uslovi da u školama uče i jezik svojih roditelja i predaka? Zašto se od romske djece očekuje da se prilagode obrazovnom sistemu i društvu u cijelini, dok se sam sistem još uvijek nije prilagodio njihovim jezičkim i kulturnim potrebama? Uvođenje romskog jezika u obrazovanje ne bi značilo odvajanje djece niti bi predstavljalo prepreku njihovoj integraciji. Naprotiv, omogućilo bi im da razvijaju svoje sposobnosti, stiču znanja i grade budućnost, a da pritom ne moraju da se odriču dijela svog identiteta. Škola treba da bude mjesto na kojem se različitosti upoznaju i poštuju, a ne prostor u kojem djeca moraju da ostave dio sebe ispred učionice kako bi bila prihvaćena - decidni su oni.

Pravo na romski jezik ne završava se, podvlače oni, u porodičnom domu.

- Romi imaju pravo da slobodno govore svojim jezikom u javnom životu, da na njemu stvaraju, čitaju i pristupaju informacijama. Posebno je važno da informacije o obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti, socijalnim pravima i drugim javnim uslugama budu dostupne i na romskom jeziku, kako jezičke barijere ne bi dodatno otežavale ostvarivanje prava. Jezik ne smije biti razlog zbog kojeg neko neće razumjeti informaciju koja se neposredno tiče njegovog života - naveli su u Romskoj organizaciji mladih „Koračajte sa nama - Phiren Amenca“.

Ne možemo, decidni su oni, govoriti o ravnopravnom društvu ako od jedne zajednice stalno očekujemo da razumije, prihvati i prilagodi se većini, a istovremeno ne pokazujemo spremnost da napravimo korak prema njoj.

- Da ovo nijesu samo zahtjevi romskih organizacija i zajednice, potvrđuju i međunarodni izvještaji. Komitet eksperata Evropske povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima Savjeta Evrope, u Šestom izvještaju o primjeni Povelje u Crnoj Gori iz 2023. godine, preporučio je izradu jasne strategije za zaštitu i promociju romskog jezika, njegovo uključivanje u obrazovanje, obuku nastavnog kadra i obezbjeđivanje nastavnih materijala. U izvještaju o praćenju sprovođenja preporuka, objavljenom 2025. godine, isti Komitet izrazio je žaljenje što ove preporuke nijesu realizovane i ponovio potrebu za konkretnim koracima, uključujući stvaranje uslova za službenu upotrebu romskog jezika u najmanje jednoj jedinici lokalne samouprave - dodali su u saopštenju.

Važno je, cijene oni, istaći i da je Evropska komisija u svom najnovijem Izvještaju o Crnoj Gori za 2026. godinu, objavljenom 4. novembra, ponovo ukazala na diskriminaciju kojoj su izloženi Romi i Egipćani i potrebu za dodatnim naporima u sprovođenju Strategije za unapređenje položaja Roma i Egipćana i obaveza iz Poznanske deklaracije.

- Crna Gora je još 2006. godine preuzela obaveze iz Evropske povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima, koja obuhvata i romski jezik. Zato je krajnje vrijeme da se međunarodne preporuke i preuzete obaveze pretoče u konkretne obrazovne i institucionalne prakse. Postoje evropski modeli i kurikularni okviri za učenje romskog jezika. Nedostatak nastavnog kadra i materijala jeste izazov, ali ne može biti trajno opravdanje za odlaganje ovog pitanja - naveli su u saopštenju.

Romski jezik ne treba, jasni su oni, posmatrati samo kao nasljeđe koje treba sačuvati od zaborava.

- To je živ jezik kojim ljudi komuniciraju, stvaraju, prenose znanje i izražavaju svoja iskustva. Njegova budućnost ne zavisi samo od romskih porodica, već i od toga da li će društvo omogućiti njegovim govornicima da ga slobodno koriste i prenose budućim generacijama. Ne tražimo da se romski jezik čuje samo 5. novembra. Želimo da se čuje u školama, medijima, institucijama i svakodnevnom životu, pa da ne moramo svake godine da ukazujemo na iste stvari, već da napredujemo - dodali su u saopštenju.

Podvukli su da se poštovanje različitosti ne mjeri brojem manifestacija kojima je posvećen jedan dan, već mogućnostima koje ljudima pružamo tokom svih ostalih dana u godini.