U "Budilniku" na Televiziji E razgovaramo o vještačkoj inteligenciji i kako pripremiti djecu da je na najbolji način koriste.&nbsp;
Bavimo se problemom romskog i egipćanskog stanovništva koje nema pravo na zdravstvenu zaštitu.&nbsp;
Provjerićemo zašto su predstavnici poljoprivrednog klastera nezadovoljni agrobudžetom.&nbsp;
Povodom Svjetskog dana pošte donosimo priču o filatelisti, a saznaćemo da li se pisma danas šalju.
Budilnik vodi Jasna Lalević. Budite od sedam sati uz Televiziju E!

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

U "Budilniku" o vještačkoj inteligenciji, problemima romskog i egipćanskog stanovništva, slanju pisama...

Crna Gora je jedna od rijetkih zemalja regiona koja, od uvođenja višestranačkog sistema, u nacionalnom parlamentu nije imala poslanika iz romske populacije.
- Više od tri decenije se govori o inkluziji Roma, a suština je da i dalje nemamo svog autentičnog predstavnika u crnogorskom parlamentu- kaže za Radio Slobodna Evropa direktor Centra za afirmaciju romske i egipćanske populacije Nardi Ahmetović.
A predsjednik jedine romske partije u zemlji Mensur Šaljaj smatra da bi prvi poslanik u Skupštini Crne Gore iz romske populacije bio snažan motiv i primjer njihovim mladim generacijama da nastave obrazovanje i da politički djeluju:
- To bi prije svega doprinijelo rušenju predrasuda i stereotipa, smanjenju etničke distance i otvaranju šireg društvenog prostora za rješavanje problema sa kojima se suočavamo svakodnevno- rekao je.
Problem političkog učešća, međutim, nije ograničen samo na Crnu Goru.
Komesar Savjeta Evrope za ljudska prava Majkl O'Flaerti napominje da je Roma 12 miliona u Evropi, ali da su "često izostavljeni iz političkih odluka koje oblikuju njihove živote".
- Parlamentarna zastupljenost je ključna u demokratskom društvu. Imajući vlastite predstavnike, romske zajednice mogu osigurati da se njihovi glasovi čuju i doprinijeti oblikovanju inkluzivnijih politika- kazao je komesar za RSE.
<h2>Iskustvo poslanika iz Hrvatske: Iznosim probleme koji bi ostali nevidljivi</h2>
Tako, na primjer, hrvatska romska populacija posljednjih deceniju i po ima vlastitog predstavnika u parlamentu – Veljka Kajtazija.
- Kao njihova produžena ruka u Saboru iznosim probleme koje je potrebno riješiti, a koji bi možda ostali nevidljivi ili bi se rješavali puno sporije. Ovako institucije i njihovi predstavnici, koji te probleme mogu rješavati, o njima saznaju brže i iz prve ruke- pojašanjava on za RSE.
Sa Savezom Roma - koji okuplja 80 odsto romske populacije u zemlji - radi i na očuvanju i jačanju njihovog identiteta.
To je rezultiralo, između ostalog, otvaranjem romske biblioteke u Zagrebu i Romskog memorijalnog centra u Jasenovcu, logoru u kojem je tokom Drugog svjetskog rata ubijeno preko 16.000 Roma.
Osim u zakonodavnoj, za Rome bi, prema mišljenju sagovornika RSE, bilo dobro da učestvuju i u drugim granama vlasti.
- A za to je potrebno baviti se politikom- naglašava Kajtazi.
<h2>Veličina isti, uslovi različiti</h2>
Tako je jedna od glavnih prepreka za učešće crnogorskih Roma i Egipćana u politici što nemaju ista izborna prava kao pripadnici nacionalnih zajednica slične veličine.
Partije nacionalnih manjina u Crnoj Gori - Bošnjaka, Albanaca, Hrvata... - imaju niži izborni cenzus za ulazak u parlament u odnosu na ostale partije.
Koliko će iznositi cenzus u suštini zavisi od procenta nacionale zajednice u ukupnom stanovništvu.
Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2023, Romi čine 0,90, a Hrvati 0,83 odsto stanovništva.
Međutim, Hrvati u crnogorskom parlamentu duže od deceniju i po imaju svog poslanika a Romi ga do sada nisu imali.
To omogućava odredba Zakona o izboru odbornika i poslanika koji propisuje da hrvatska manjina može imati poslanika ukoliko osvoji 0,35 odsto glasova, što je na posljednjim izborima bilo malo više od hiljadu.
Nevladine organizacije su ovo zakonsko rješenje okarakterisale kao diskrimintorno po Rome i duže od deceniju traže da se promijeni u njihovu korist.
<h2>EU godinama traži iste uslove</h2>
Evropska komisija godinama u svojim izvještajima konstatuje da "cenzus za političko učešće Roma u crnogorskom parlamentu koji bi osigurao ravnopravan tretman manjina još uvijek nije smanjen".
Skupština je na predlog Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu prije dva mjeseca izmijenila Zakon o izboru odbornika i poslanika, ali se ni te promjene nisu odnosile na Rome.
Na mijenjanju zakona zajedno su radile vlast i opozicija.
- Stoga podstičemo crnogorske institucije da iskoriste predstojeći period izborne reforme kako bi postigle značajan napredak po ovom pitanju- kazali su za RSE iz Delegacije EU u Podgorici.
Iz Skupštine nisu odgovorili zbog čega do sada Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu nije obuhvatio te promjene.
<h2>Promjene u interesu partija, ne društva</h2>
- Posljednje izmjene izbornog zakona su "nažalost bile usmjerene uglavnom na interese političkih partija", a ne društva- ocjenjuje za RSE prvi odbornik iz romske populacije Mensur Šaljaj.
Međutim, nada se da će do kraja godine i to pitanje biti riješeno.
- Ako se ta nepravda ne ispravi, teško možemo govoriti o demokratskom društvu i evropskim vrijednostima. EU jasno traži da Romi budu politički zastupljeni, a to bi trebalo da bude i obaveza naše države- dodaje.
Crna Gora namjerava da do kraja sljedeće godine zatvori sva poglavlja i 2028. postane članica EU.
Jedno od najvažnijih poglavlja u tom procesu - 23 ili Pravosuđe i temeljna prava - uključuje poboljšanje položaja Roma, koji su u izvještajima Evropske komisije okarakterisani kao jedna od najdiskriminisanijih zajednica u zemlji.
Predsjednik Demokratske partije Roma je odborničko mjesto u podgoričkom parlamentu osigurao "preko" izborne liste opozicione Demokratske partije socijalista.
To mu je, ističe, omogućilo da u gradskom parlamentu više puta potencira sređivanje napuštenih stanova u cilju stambenog zbrinjavanja Roma, izgradnju infrastrukture u naseljima u kojima žive i osiguravanje normalnih uslova za život.
U glavnom gradu, prema rezultatima popisa, živi 60 odsto crnogorskih Roma.
- Moja uloga je da insistiram na tome da se glas romske zajednice čuje i uvažava... Nažalost, iako se o ovim pitanjima govorilo, do danas nismo naišli na konkretne rezultate- kazao je za RSE.
Vlast u Podgorici čini koalicija sa državnog nivoa - predvođena Pokretom Evropa sad premijera Milojka Spajića, Demokratama vicepremijera Alekse Bečića i Demokratskim frontom predsjednika parlamenta Andrije Mandića.
<h2>Ahmetović: To bi bila korektivna mjera, ne privilegija</h2>
- Izmjena zakona kojom bi se taj mehanizam proširio i na Rome ne bi bila privilegija, već korektivna mjera. To je minimum političke odgovornosti i način da se nadoknadi decenijska isključenost i obespravljenost. Samo tako možemo govoriti o jednakim šansama- kaže za RSE direktor CAREP-a Nardi Ahmetović.
Ističe i da je broj pripadnika romske populacije na popisu dva do tri puta manji u odnosu na procjene crnogorskih i međunarodnih organizacija.
To je, pojašnjava, posljedica toga što se dio njih na popisu izjasnio kao pripadnici drugog naroda.
To direktno utiče na položaj ove zajednice.
- Upravo ta razlika između zvaničnih i stvarnih brojki je razlog što naši problemi nikada ne postaju dio državnih politika, već ostaju 'projektne teme'. Projekat traje 12 ili 36 mjeseci, a onda zajednica ponovo padne u zaborav- upozorava Ahmetović.
Posebno ističe pozitivne posljedice političke participacije u Sjevernoj Makedoniji - zaposlenost visokoobrazovanih Roma u državnim institucijama, povećan broj upisa na svim nivoima obrazovanja i regulisan položaj osoba bez dokumenata.
<h2>Stanje u regionu</h2>
Romska populacija u Sjevernoj Makedoniji prvi put od osamostaljivanja države nema nijednog poslanika u parlamentu.
Na posljednjim izborima 2024. četiri romske partije su bile na izbornoj listi koalicije predvođenom sada vladajućom partijom VMRO-DPMNE. Međutim, niko od romskih kandidata nije izabran za poslanika.
U svim dosadašnjim vladama, pripadnik romske zajednice pokriva mjesto ministra bez portfelja.
U aktuelnom sazivu Skupštine Srbije nema predstavnika romskih partija. U ranijem periodu, poslanici romske nacionalnosti su bili predstavnici drugih partija.
Romska zajednica u Skupštini Kosova ima najmanje jedno garantovano poslaničko mjesto od 120. Postoji mogućnost da osvoje još jedno, ukoliko dobiju najveći broj glasova među Romima, Aškalijama i Egipćanima.
Romi u Bosni i Hercegovini nemaju svoju partiju, iako su po Ustavu nacionalna manjina. Zato se ne mogu kandidovati za člana Predsjedništva i Dom naroda Parlamenta, sastavljene od tri konstitutivna naroda - Bošnjaka, Srba i Hrvata.
Zbog toga je Evropski sud za ljudska prava presudio u korist Derve Sejdića i Jakoba Fincija, koji su tužili BiH zbog uskraćivanja tih prava.
Sud je presudio u njihovu korist 2009, tražeći izmjene izbornog zakona i Ustava BiH.
Međutim, presuda nije sprovedena, jer ne postoji politički konsenzus za to.

Romi žele svog predstavnika u Skupštini Crne Gore kako bi se rušile predrasude

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore dobitnik je prve nagrade Evropske komisije za izuzetna dostignuća u inkluziji Roma u obrazovanju. Riječ je o nagradi u okviru šestog izdanja EU priznanja za integraciju Roma na Zapadnom Balkanu i u Turskoj, koju organizuje Romska organizacija „Roma Aktiv Albanija“.
Među više od 100 prijava, Crna Gora je prepoznata zahvaljujući institucionalnom radu Ministarstva i angažmanu pojedinaca poput Sebastijana Baftijarija, koji su doprinijeli razvoju inkluzivnog obrazovanja.
Ministarka Anđela Jakšić-Stojanović poručila je da ovo priznanje pripada cijeloj zajednici: „Nagrada je potvrda da vjerujemo u jednake šanse i obrazovanje dostupno svakom djetetu.“
Kako se navodi u saopštenju Ministarstva, v.d. direktora Direktorata Dragan Mijušković istakao je da priznanje potvrđuje sistemske promjene koje se ogledaju u svakodnevnom životu: „Romska djeca sada imaju mjesto koje im pripada u učionicama.“
Direktor organizacije „Roma Aktiv Albanija“, Adriatik Hasantari, poručio je da ovo priznanje predstavlja prekretnicu i podsjetnik na dugoročnu odgovornost.
Ministarstvo će, kako se navodi u saopštenju, nastaviti da radi u partnerstvu sa institucijama, NVO sektorom i građanima, s ciljem stvaranja društva jednakih šansi za sve.

1250x600

MPNI: Evropsko priznanje za inkluziju Roma u obrazovanju – uspjeh koji pripada svima

Alijansa žena Demokratske partije socijalista Nikšić pridružila se humanitarnoj akciji „Daruj igračku za djecu iz romskih zajednica“, sa ciljem da obraduje najmlađe pripadnike romske populacije i doprinese njihovom srećnijem i sadržajnijem djetinjstvu.
Akcija je usmjerena na prikupljanje igračaka i edukativnog materijala za djecu iz marginalizovanih zajednica, a članice Alijanse žena ističu da su ponosne što su dio ove inicijative, kojom se šalje snažna poruka solidarnosti i brige.
„Naša podrška dolazi iz iskrene želje da djeci iz marginalizovanih zajednica pružimo osjećaj prihvaćenosti i ravnopravnosti. Svaka igračka je simbol pažnje, brige i poruka da nijesu zaboravljeni. Ponosna sam na sve žene koje su pokazale koliko zajedništvo i empatija mogu da mijenjaju svijet,“ izjavila je Ivana Sarić, predsjednica Alijanse žena DPS Nikšić.
Iz ove organizacije poručuju da će nastaviti da podržavaju humanitarne aktivnosti koje promovišu jednakost, humanost i socijalnu inkluziju, naročito kada su u pitanju djeca i najugroženiji članovi društva.

Alijansa žena DPS Nikšić podržala humanitarnu akciju „Daruj igračku za djecu iz romskih zajednica“

Crna Gora prije ulaska u Evropsku uniju (EU) mora unaprijediti položaj romske populacije, prvenstveno riješiti pitanje državljanstva i ličnih isprava, poboljšati kvalitet obrazovanja, smanjiti diskriminaciju prema pripadnicima te zajednice, ali i broj nezaposlenih i neformalno zaposlenih Roma.
To je ocijenjeno u podkastu agencije MINA koji finansira Ministarstvo kulture i medija iz Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija.
Sagovornici agencije MINA ocijenili su da je položaj Roma u Crnoj Gori unaprijeđen ali da, iako država kroz brojne programe radi na integraciji Roma i poboljšanju uslova života te populacije, mora uložiti još napora.
Predsjednik Romskog savjeta Mensur Šaljaj kazao je da su Romi u Crnoj Gori, u odnosu na ranije godine, u boljem položaju, navodeći da sada znatno veći broj djece pohađa osnovno i srednje obrazovanje, da je više visokoobrazovanih i da su neki od njih zaposleni kao saradnici u socijalnoj inkluziji u državnim institucijama.
On je istakao da rade sve kako bi djecu iz romske i egipćanske zajednice uveli u obrazovni sistem i da se nada da će uspjeti da smanje kriterijum za upis u srednje škole.
- Da nakon završene srednje škole mogu da upisuju visoko obrazovanje, odsjek koji oni žele, da imaju jedno ili dva mjesta zagarantovano po određenim fakultetima i da im obezbjedimo besplatno studiranje - rekao je Šaljaj, dodajući da u radu imaju veliku podršku Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) i resorne ministarke Anđele Jakšić Stojanović.
On je kazao da planiraju da, uz podršku MPNI, uvedu medijatore u predškolsko obrazovanje i vaspitanje i povećaju broj djece u vrtićima u Podgorici i u drugim crnogorskim gradovima.
Načelnik Odjeljenja za unapređenje i zaštitu prava Roma i Egipćana u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava Sokolj Beganaj rekao je da je ranije u predškolsko obrazovanje bilo uključeno 16 odsto djece iz romske i egipćanske zajednice, a sada više od 60 odsto.
- Tu nije kraj, želimo da uključimo i saradnike u predškolsko obrazovanje i da obezbijedimo čak i njima prevoz ukoliko je moguće, da ih vodimo do vrtića i nazad - naveo je Beganaj.
Kako je ukazao, nekada je 55 odsto pripadnika romske i egipćanske populacije bilo uključeno u osnovne škole, dok je sa početkom primjene Strategije socijalne inkluzije Roma i Egipćana 2021-2025, taj broj dostigao više od 88 odsto.
Beganaj je ukazao da je za 20 odsto povećan broj uključene djece u srednje obrazovanje i dodao da su svi pripadnici romske i egipćanske populacije koji su završili srednju školu imali priliku da pohađaju obuku za saradnika u socijalnoj inkluziji Roma, kako bi lakše došli do posla.
On je poručio da im nije cilj samo dobiti svršene srednjoškolce, već ih ohrabriti da nastave obrazovanje, odnosno da upisuju fakultete.
- Cilj nam je da napravimo novu generaciju koja će da bude ambasador romske i egipćanske populacije, koja će predstavljati romsku populaciju u najboljem svijetu. Sada smo krenuli ozbiljnim koracima i u tome uspijevamo - rekao je Beganaj.
On je kazao da je 24. novembra u Crnoj Gori održan Roma seminar, koji se svake godine održava u zemljama koje žele da postanu dio EU, a tokom kojeg su donesene neke ključne preporuke šta treba uraditi u naredne dvije godina da bi se unaprijedio položaj pripadnika romske populacije u Crnoj Gori.
- Kada je u pitanju obrazovanje, moramo nastaviti ovaj tempo koji smo krenuli, ali moramo raditi i na kvalitetu obrazovanja. Takođe, pojedini pripadnici romske i egipćanske populacije nemaju još riješen pravni status, pa nemaju ni zdravstveno osiguranje. Moramo riješiti njihova dokumenta da bi riješili pravni status - rekao je Beganaj.
On je kazao da zvanično 20 ili 30 pripadnika romske i egipćanske populacije nema riješen pravni status, ali da se taj broj u stvarnosti kreće i do 400 jer, kako je pojasnio, pojedini iz te zajednice uopšte nijesu ušli u proceduru dobijanja pravnog statusa i ne znaju koja sve prava imaju.
Šaljaj je pojasnio da Romski savjet izdaje dvije potvrde, u saradnji sa ministarstvima za ljudska i manjinska prava i unutrašnjih poslova, koje garantuju da osobe žive na određenoj adresi i da imaju dovoljno sredstava za izdržavanje, čime stiču pravo na regulisanje privremenog ili stalnog boravka, ili dobinjanje crnogorskog državljanstva.
On je istakao da zbog polaganja crnogorskog jezika pripadnici romske i egipćanske zajednice ne mogu da regulišu pravni status i dobiju državljanstvo Crne Gore.
- Ranije smo sa Institutom za crnogorski jezik imali memorandum kojim je bilo omogućeno da svaki pripadnik romske i egipćanske zajednice polaže usmeni dio, bez pismenog, ali od 2021. godine se to promijenilo. Obavezno je i pismeno polaganje, iako su svjesni da oko 70-80 odsto pripadnika romske zajednice nije pismeno i ne može položiti taj test. To je jedan od najvećih problema zašto ne možemo riješiti ove zahtjeve koji su nam ostali - rekao je Šaljaj.
Beganaj je istakao da se, u cilju unapređenja položaja Roma i Egipćana u Crnoj Gori, mora smanjiti diskriminacija prema pripadnicima te zajednice.
Kako je naveo, Vlada je već usvojila program protiv anticiganizma i svake vrste diskriminacije prema Romima, a u okviru kojeg će 30 ili 40 hiljada službenika u Crnoj Gori upoznati sa položajem u kojem se nalaze Romi, sa njihovom kulturom, kako im treba pristupati, te kako im mogu pomoći u integraciji u društvo.
- Moramo naučiti naše građane kako poštovati druge. Jer kada bi ljudi bili drugačiji, poštovali i uvažavali jedni druge, zakoni, akcioni planovi, strategije nam ne bi bili potrebni - rekao je Beganaj.
On je kazao da se u poslednjem periodu promijenio odnos većinske populacije prema Romima, da direktne diskriminacije nema, već je riječ o uglavnom skrivenoj diskriminaciji i segregaciji pripadnika romske zajednice.
- Donekle je i romska populacija malo zakočila u tom smislu što ona ne treba da se odvoji ili segregiše samo na jednom mjestu, ili da se druži samo sa pripadnicima svoje populacije, nego treba da budu otvoreniji i da šire krug prijatelja, da se uključuju u društvene aktivnosti i na taj način potpuno integrišu - smatra Beganaj.
On je kazao da je Vlada donijela Nacionalni program za transformaciju neformalne zaposlenosti Roma i Egipćana u Crnoj Gori, a čiji je cilj puna uključenost pripadnika te zajednice na formalno tržište rada.
- Što znači da, kako se približava vrijeme ulaska Crne Gore u EU, svako ko radi na crno moraće da legalizuje taj svoj rad kako bi imali primanja i penziju, te zaštitu na radu i sva druga prava koja su Zakonom o radu zagarantovana - pojasnio je Beganaj.
Prema njegovim riječima, taj program će košati oko 840 hiljada eura, a njime će biti obuhvaćeno 500 do 600 pripadnika romske populacije, koji će imati priliku da stažiraju.
Govoreći o statusu romskog jezika i inicijativama da srpski i bosanski budu službeni jezici u Crnoj Gori, Šaljaj je kazao da “nekome može sve, a nekoga ne mogu priznati ni kao manjinu”, podsjetivši na obećanje da će, kada se završi popis, Skupština razmotriti inicijativu Romskog savjeta da Romi budu priznati kao nacionalna manjina u Crnoj Gori.
On je ocijenio da bi uvođenje srpskog jezika kao službenog dovelo do destabilizacije države i da poslanici koji čine većinu neće izglasati tu inicijativu, te da možda neće ni biti razmatrana.
Kada je u pitanju romski jezik, Šaljaj je kazao da je Romski savjet u komunikaciji sa Ministarstvom za ljudska i manjinska prava i Univerzitetom Crne Gore kako bi u budućnosti na Filološkom fakultetu organizovali magistarske studije romologije, te kako bi ohrabrili ljude da upisuju taj smjer i osposobe se da kasnije mogu da budu i predavači u osnovnom obrazovanju.
- Ostaje nam da, u saradnji sa Ministarstvom, napravimo akcioni plan i strategiju za standardizaciju romskog jezika, da nađemo pravi profil da li koristiti gurbetski jezik ili možda službeni. Devedeset odsto pripadnika romske zajednice govori gurbetskim jezikom i mislim da se moramo prilagoditi tome - naveo je Šaljaj.
On je rekao da ljudi koji izgube svoj jezik gube i identitet i poručio da će uraditi sve da ne dođe do potpune asimilacije romskog jezika.
Govoreći o političkoj participaciji Roma, Šaljaj je rekao da su u februaru prošle godine Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu poslali inicijativu za smanjenje cenzusa za ulazak u parlament sa 0,70 na 0,35 odsto za pripadnike tog naroda, po sistemu afirmativne akcije, ali da do sada nijesu dobili nikakav odgovor, osim neformalnog – da je dopis stigao.
On je dodao da ga raduje informacija da je Odbor opet krenuo sa radom i da se nada da će ubrzo razmotriti njihovu inicijativu.
Na pitanje da li bi uvođenje otvorenih lista bila bolja šansa da Romi dobiju svog predstavnika u parlamentu, Šaljaj je kazao da romskoj zajednici u Crnoj Gori najviše odgovara zagarantovani mandat.
- Na primjer na Kosovu sa 200 glasova određene manjinske partije imaju jedan zagarantovani mandat - kazao je Šaljaj i ukazao da Roma u Crnoj Gori po zadnjem popisu 0,9 odsto, a da crnogorsko državljanstvo ima njih 0,7 odsto, uključujući i djecu koja nemaju pravo glasa.
- I cenzus od 0,35 odsto je donekle visok, ali s obzirom da je taj cenzus dat hrvatskoj zajednici koja je, po zadnjem popisu, brojčana skoro kao i mi, smatram da se diskriminacija koja je otvorena prema romskoj zajednici mora ispraviti i moramo dobiti prava koja imaju i Hrvati u ovoj zemlji - rekao je Šaljaj.
Kako je naveo, budućeg predstavnika Roma u Skupštini Crne Gore očekuje izazovan zadatak, moraće da obezbijedi podršku u parlamentu za ideje koje su najbolje za njihovu zajednicu, te da će mu biti potrebno vrijeme da se sve te inicijative i sprovedu i urade.
Kada je u pitanju pristup zdravstvenoj zaštiti, Šaljaj je kazao da su Romi tu najmanje diskriminisani i da se pripadnici romske zajednice uvijek mogu obratiti medijatorima u zdravstvu za pomoć, koji će im na romskom jeziku objasniti sve neophodno.
Govoreći o uslovima stanovanja Roma, Beganaj je ukazao da je Crna Gora uz pomoć evropskih partnera i donatora uspjela da zatvori kampove Konik 1 i 2, najveće u Evropi, ali da je ostalo još ljudi koji nijesu riješili stambeno pitanje.
On je naveo da su nadležni resori u Vladi, uz pomoć Savjeta Evrope, uradili Studiju izvodljivosti socijalnog stanovanja Roma i Egipćana u osam opština u Crnoj Gori i procijenili da za izgradnju novih stambenih jedinica, u kojoj bi smjestili pripadnike te zajednice, bilo potrebno oko 24 miliona eura.
Beganaj je rekao da nijesu mogli dobiti toliku donaciju iz evropskih fondova, jer je za to potrebno ispuniti neke uslove, te da su sada u pregovorima sa Svjetskom bankom.
- Oni (Svjetska banka) su mislili na početku da će nam dati povoljne kredite za to, ali smo rekli da ne želimo povoljne kredite, već bespovratni kredit, odnosno pomoć u cilju izgradnje novih stabilnih jedinica. Prihvatili su taj predlog i očekujemo sastanak sa njima - kazao je Beganaj.
On je rekao da je predlog Svjetske banke da se krene sa izgradnjom stambenih jedinica u jednoj ili dvije opštine, i nastavi dalje ako projekat bude uspješan.
Beganaj je dodao da je, po pitanju uslova za stanovanje, najlošija situacija u Beranama, posebno nakon poplava, zatim Nikšiću, Kotoru, Budvi, Bijelom Polju.
On je kazao da Evropska komisija još nije zadovoljna u potpunosti u kakvoj situaciji se nalaze pripadnici romske i egipćanske populacije i da se i dalje mora unaprjeđivati položaj te zajednice u Crnoj Gori.
- Mora se još puno toga raditi, zbog toga nam daju uvijek nove preporuke i smjernice, kojih se moramo držati ukoliko želimo da imamo standard i prava kao EU. Moramo odgovoriti svim tim zahtjevima koje EU traži od nas, ali i da bi romska populacija u potpunosti uživala sva prava koja im zakonom pripadaju”, naveo je on.
Beganaj, koji je i koordinator za praćenje primjene Strategije socijalne inkluzije Roma i Egipćana u Crnoj Gori, kazao da ta strategija ističe i da će u narednom kvartalu napraviti radnu grupu za izradu novog dokumenta, uz pomoć i podršku Savjet Evrope.
- I u narednoj strategiji tretiraćemo sve probleme sa kojima se pripadnici romske i egipćanske populacije suočavaju. Do ulaska našeg zemlje u EU moramo rješiti njihova pitanja - rekao je Beganaj.

Šaljaj: Romi u boljem položaju; Beganaj: Moramo još puno raditi na tome

Obrazovanje čini osnovu za bolji život, i to što je sama vlasnik bachelor diplome ne znači i kraj njene akademske karijere, već je to za nju početak i &nbsp;dokaz da je uspjela da se približi svom cilju - kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, &nbsp;prva Romkinja iz Bijelog Polja koja je završila fakultet - Irijana Rizvanović
Od početka godine sklopljeno je jedanaest dječjih brakova među pripadnicima RE zajednice, podaci su Centra za romske inicijative, najmlađe žrtve ugovorenih brakova su dvanaestogodišnja djevojčica i trinaestogodišnji dječak.
U nekim gradovima još uvijek opstaje praksa ugovorenih brakova, kaže Rizvanović, jer je to dio starih običaja i tradicije, dodaje ona, koji dolaze iz Indije odakle Romi vode porijeklo.
- Motivi su mnogobrojni, zbog proširenja zajednice, novca ili sličnog. Međutim, u zadnjih 20 godin, to jeste u periodu kojeg se bar ja mogu sjećati, ova praksa skoro da i ne postoji, bar u Bijelom Polju, za ostale gradove nijesam sigurna i ne bih da kažem neku pogrešnu informaciju, jer, kao što ste rekli, sklopljeno je jedanaest brakova tokom godine. Smatram da postoje određene institucije koje se bave ovim pitanjem, i sprječavanjem istog, ali i sama &nbsp;zajednica često prijavljuje policiji ako dođe do braka maloljetnih - rekla je Rizvanović.
Rano stupanje u brak maloljetnih lica nosi sa sobom zastoj mentalnog razvijanja, smatra Rizvanović, do neadekvatnog napretka, naročito, dodaje ona, ako nijesu dovoljno obrazovani da, kako kaže, znaju svoja prava.
- Može doći do mnogo problema, jer je brak mnogo zahtijevan aspekt života i treba da se nađe posao, da se nađe zajednički jezik sa partnerom, pa da ne spominjem da dolaze djeca u pitanje, i mnogi drugi razlozi - naglasila je Rizvanović.
Ako postoji saznanje da se priprema takav brak, poručuje Rizvanović, a roditelji djece se ne daju urazumiti, ističe ona, najbolje je prijaviti institucijama takav slučaj, jer je, kako kaže u prvom planu edukacija, a ako ona ne uspije, naglašava, onda je neophodna sankcija.
- U Bijelom Polju, smatram i drugim gradovima, postoje institucije i nevladine organizacije, čak i pojedini aktivisti koji se bave ovim pitanjem, ili sprječavanjem istog. Policija je angažovana u Bijelom Polju, kao i u drugim gradovima, i postoji posebna kancelarija koja se bavi romskim pitanjima, zatim su održane i nekolike edukativne radionice u školama i slično, koje djeluju preventivno. Van Bijelog &nbsp;Polja mogu spomenuti da je gospođa Fana Delija jedna žena i osoba koje se bavi godinama ovim pitanjem i koja je stvarno bori za prava djece i spašavanju od &nbsp;ranih ugovorenih brakova - istakla je Rizvanović.
Obrazovanje čini osnovu za bolji život, poručuje Rizvanović, i to što je sama vlasnik bachelor diplome ne znači i kraj njene akademske karijere, ističe ona, već je to za nju početak i, kako kaže, dokaz da je uspjela da se približi svom cilju.
Dobar roditelj treba da djetetu priliku da se obrazuje, smatra Rizvanović, &nbsp;kao što je ona dobila podršku od svoje porodice, naglašava, ali i od nastavnika i direktora škole u kojoj je, kako navodi, dobila svo razumijevanje i podršku.
- Sama sebe ohrabrujem riječima ,, nijesi kao Romkinja manje vrijedna od ostalih, i sve što oni mogu možeš i ti”. Kod mnogih romskih porodica, što se tiče prepreka, žensko dijete se tako vaspitava da postaje dobra domaćica, da kuva, čisti i brine se o svojoj braći i sestrama, iako i te djevojčice, kao i sva druga djeca, imaju pravo na djetinjstvo, što je jedna od bitnijih stvari koje roditelji moraju imati na umu. Međutim, jedan od faktora zašto se ženska djeca ne šalju u škole jeste strah određenih roditelja da se njihovo dijete ne zaljubi i tako ne zanemari svoje obrazovanje. Još jedan aspekt je prosta nezainteresovanost za obrazovanjem i kao stav da obrazovanju treba posvetiti dosta vremena, a oni bi da vide brze rezultate - zaključila je Rizvanović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DhU-yl_FZL-E&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Rizvanović: Djeca imaju pravo na djetinjstvo

Kada govorimo o dječjim brakovima, kada govorimo o ugovorenim neželjenim brakovima, po pitanju mlade i mladoženje, &nbsp;mislim da to nije svojstveno crnogorskim &nbsp;autohtonim romskim zajednicama. Mislim da je to svojstveno, i poprilično prisutno, kod onih egipćanskih i romskih zajednica koje su došle iz okruženja, iz regiona, posebno sa Kosova. Zašto je to tako? Zato što su oni živjeli u većinskoj zajednici, kojoj je to bilo svojstveno, i kao što sam malo prije rekao, romska zajednica dijeli sudbinu, stiče običaje i usvaja prakse većine - kazao je u jutarnjem programu Budilnik, dugogodišnji istraživač i aktivista u lokalnoj bjelopoljskoj RE zajednici Rafet Murić.
Bjelopoljska romska zajednica je specifična, kaže Murić, i tema ugovorenih brakova se sagleda iz više segmenata, dodaje on, a to su ugovoreni dječji brakovi, ugovoreni maloljetnički brakovi i, kako kaže, dogovora maloljetničkih brakova.
- Što se tiče bjelopoljske romske zajednice, koja je autohtona, znači domicilna romska zajednica, dječjih brakova nije bilo, pogotovu u posljednje vrijeme, ali naše istraživanje i naša saznanja, koja sam dobijao od mojih prijatelja iz romske zajednice govore da se u suštini to gotovo nikada nije ni dešavalo. Što se tiče ugovorenih maloljetničkih brakova, nekada davno je bilo dosta prisutno u romskoj zajednici, ali toga je bilo prisutno u većinskoj zajednici, tako da romska zajednica i po ovom pitanju diji sudbinu većinske zajednice u kojoj živi. U posljednje vrijeme, kad kažem posljednje vrijeme mogao bih reći 20, 25 godina, gotovo nema te pojave ni maloljetničkih brakova, ali ima dogovora vezano za brak. Znači, ima maloljetničkih brakova vrlo rijetko, u posljednje vrijeme zaista vrlo rijetko, ali roditelji ne utiču na volju mlade i mladoženje, odnosno brak se ugovara uz pristanak, volju, mogu reći slobodno i ljubav dvoje mladih koji ulaze u tu bračnu zajednicu - rekao je Murić.
Kroz video ,, Zaključana mladost” je dokumentovano, objašnjava Murić, i objavljena su svjedočanstva članova bjelopoljske romske zajednice, dodaje on, da se brakovi dešavaju uz pristanak, odnosno, ističe on, da su inicijatori bračne zajednice mladi ljudi, a ne roditelji.
- Bilo je slučajeva da roditelji udaju nasilno nju za njega, ili obrnuto, ali u posljednje vrijeme, bjelopoljski mladi Romi i Romkinje su jako osvješćeni, jako je podignuta ta svijest, tako da se to gotovo ne dešava - istakao je Murić.
Pored ,, Zaključane mladosti” snimljen je, u vidu pozorišne predstave, podsjeća Murić, kratki film ,,Osvajanje slobode” u kome glume Romi i Romkinje iz bjelopoljskog naselja Strojtanica i, dodaje on, snimljen je na romskom jeziku, a premijera se, kako navodi, očekuje 10.decembra kada se obilježava Dan ljudskih prava.
- Ja bih dodao nešto možda važno, i pozvao druge da obrate pažnju. Kada govorimo o dječjim brakovima, kada govorimo o ugovorenim neželjenim brakovima, po pitanju mlade i mladoženje, &nbsp;mislim da to nije svojstveno crnogorskim &nbsp;autohtonim romskim zajednicama. Mislim da je to svojstveno, i poprilično prisutno, kod onih egipćanskih i romskih zajednica koje su došle iz okruženja, iz regiona, posebno sa Kosova. Zašto je to tako? Zato što su oni živjeli u većinskoj zajednici, kojoj je to bilo svojstveno, i kao što sam malo prije rekao, romska zajednica dijeli sudbinu, stiče običaje i usvaja prakse većine - zaključio je Murić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DhU-yl_FZL-E&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Murić: Zaključana mladost i Osvajanje slobode

Nema ko i nema za šta da miri građane, samo treba da ih političari ostave na miru. Pravi određena vrsta segregacije i marginalizacije, a te zasluge idu vrhu države i Srpskoj pravoslavnoj &nbsp;crkvi - kazao je u emisiji E uživo, na Televiziji E, Dušan Pajović.
Po statističkim podacima koje je sproveo Centar za građansko obrazovanje kod mladih je došlo do smanjenja percepcije crnogorskog &nbsp;kao multikulturalnog drustva.
CGO je odradio sjajan posao, kaže Pajović, pitali su prava pitanja koja sve zanimaju, a posebno je zabrinjavajuće, ističe on, to što se Crna Gora posmatrata kao neki entitet, gdje različite kulture i nacije, kako kaže, bivstvuju.
- Pravi se određena vrsta segregacije i marginalizacije. Za to, svakako, zasluge idu vrhu države i crkvi, jer ja sam iz Kotora, i ne mogu da se provozam petnaestak minuta, a da ne vidim par megalomanskih krstova, tako da mogu misliti &nbsp;kakav je tek osjećaj ljudima koji pripadaju drugoj vjerskoj zajednici. Ja sam ateista, ne pripadam nijednoj vjerskoj zajednici, mogu da zamislim kakva sjećanja to evocira i &nbsp;a šta tačno podsjeća takvo ophođenje, kakva sadašnja vlast ima prema građanskom biću Crne Gore - rekao je Pajović.
Sagovornik Televizije se osvrnuo na događaj koji je uznemirio Crnu Goru, dvostruko ubistvu u Tomaševu, koje je počinio već &nbsp;osuđivani odbjegli Alija Balijagić, podsjeća Pajović, za to vrijeme građani Bijelog Polja prave proteste protiv, ističe Pajović, takozvanog islamskog fundamentalizma, kojeg nema u Crnoj Gori.
- Predsjednik susjedne države Aleksandar Vučić je kazao da je Alija islamski fundamentalista, iako za to nije bilo dokaza, što su i naše &nbsp;službe, crnogorske, potvrdile, da bi se orkestrirala određena hajka na muslimansku zajednicu, gdje građani Bijelog Polja misle da je neki globalni ustanak protiv islamskog fundamentalizma, prilikom čega se jasno izjednačavaju zločini ovog čovjeka sa čitavom islamskom zajednicom. Jako je težak položaj manjinskih grupa, ne treba da nas čudi taj pad percepcije multikulturalizma, jer kao što i samo istraživanje pokazuje, Srbi su najprivilegovanija nacija u Crnoj Gori. Ja sad nijesam od onih ljudi koji smatra da trebamo i ostale nacionalnosti dovoditi do nekih privilegovanih nivoa, da bi se to izjednačilo, već smatram da trebamo slomiti te naočari nacionalizma i nacionalnosti, ali da bi se to dogodilo svakako da trebamo u određeno bazični položaj dovesti sve nacionalne i vjerske grupe, da bi mogli zaista zakoračiti prema onoj našoj lijepoj rečenici Ustava, koja nikada nije dovedena do kraja, a to je da je &nbsp;Crna Gora multikulturalna država socijalne pravde, ekološka i država svih ljudi koji u njoj žive - istakao je Pajović.
Jedan od najporažavajućih podataka je da mladi ne bi sklopili brak sa osobom iz druge etničke ili vjerske pripadnosti, poručuje Pajović, a na prvu loptu je bio, kako kaže, smiješan.&nbsp;
- To ne treba da nam bude smiješno, već užasavajuće. Dakle, kad pogledate rezultate vidjećete da je u pitanju svaka druga osoba. Dakle, svaka druga osoba u Crnoj Gori ne ži da stupi u brak sa osobom druge nacionalnosti ili druge vjere. Ja zaista ne mogu zamisliti da sam prije stupanja u kontakt s mojom partnerkom nju ispitivao koje je nacionalnosti, vjere i slično. To nas dovodi u tu poziciju da mi jednostavno sumnjamo &nbsp;koliko mladi ljudi i druge starosne grupe uopšte imaju kontakt sa drugim nacijama, iako žive u, makar načelno, u multinacionalnim i multi vjerskim sredinama. Definitivno.te kontakte treba pospješiti, i mislim da se onda te prepreke sklanjaju. Istovremeno, nijesam jedan on &nbsp;onih ljudi koji smatraju da sve treba da ide od vrha ka dnu, mislim da od vrha ka dnu ide &nbsp;presija, međunacionalna i međuvjerska mržnja, što nam pokazuje rad ove Vlade, Srpske pravoslavne crkve i nekih drugih institucija, jer biva sve gore, kao što možemo vidjeti, iako su Vladi puna usta pomirenja i ekonomske ravnopravnosti, ništa od toga ne dolazi do realizacije, već upravo ima suprotan efekat - poručio je Pajović.
Po mišljenju Pajovića nema ko i nema za šta da miri građane, jer nijesu posvađani, već bi trebalo da ostave građane, ističe on, na miru, a da će se pronaći obrasci i mostovi dijaloga, koji će, kako kaže, više približiti jedne drugima.
Povjerenje bez potpune transparentnosti ne može da postoji, smatra Pajović, a transparentnosti, dodaje on, očigledno nema, jer je potrebno da se iznesu neke dezinformacije, kakve iznosi srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, da bi crnogorska Vlada nekim kanalima, ističe on, koji ni ne dopru do svih građana, reagovala, kako kaže, da to nije tačno.
- Trebalo bi da dobijemo &nbsp;informacije naših službi, valjda, da bi imali ikakav vid povjerenja u iste, dodatno, jako je teško izgraditi povjerenje kada je percepcija građana, uključujući i moju percepciju, da dobronamjernost ne postoji. Bez dobronamjernosti i transparentnosti, mislim, da će uvijek i padati povjerenje u vladu i druge političke aktere, a vidimo.da istovremeno nema volje da se transparentnost poboljša, niti da se decentralizuje Vlada u nekom smjeru, gdje bi građani bili u određenom centru političkog globusa, umjesto da jednostavno budemo primači informacija i da imamo pasivnu ulogu uvijek, osim kad dođe trend krajnjeg revolta i bunta - poručio je Pajović.
Naš rasizam se ogleda u odnosu prema Romima, poručuje Pajović, lako je pričati o američkom društvu i njihovom rasizmu prema crnačkom populacijom, dodaje on, a u Crnoj Gori crnaca Afroamerikanaca ima u veoma malom procentu.
- Odlika našeg ponašanja prema Romima je naš rasizam, koji, kao što svi znamo, žive u veoma, veoma potlačenom položaju. Pitanje koliko šira zajednica ima uopšte kontakta sa njima, dok je kontakt jedan od glavnih činilaca, prema svim istraživanjima, smanjenja predrasuda i stereotipizacije. S druge strane, moram opet govoriti o političkim akterima, jer su oni ti koji diktiraju politike. Ja bih naglasio da povlašteni, isto kao i ugnjetavani položaj, potiču, prije svega, iz materijalne situacije.Znamo da Romi veoma teško žive i &nbsp;ja &nbsp;vjerujem da bi se dosta, dosta mostova sagradilo i prevazišlo, kada bi oni imali osnovne uslove za život, koji im nažalost uopšte nijesu ispunjeni - zaključio je Pajović.

Pajović: Naš rasizam se ogleda u odnosu prema Romima

Udruženje pravnika Crne Gore, povodom jučerašnjeg saopštenja policije o "procesuiranju 35 građana", kontaktirao je veći broj lica revoltirano činjenicom na koji je način, nakon proteka vremena od pet mjeseci, predstavljen njihov građanski protest protiv dodjele 13-to julske nagrade, za koji ističu da je bio sproveden u nezakonitom postupku, da su dodjeljene licima koja ne ispunjavaju uslove i suprotno duhu najvećeg državnog priznanja, saopšteno je iz Udruženja pravnika.
Kako navode, građane je posebno iritiralo selektivno javno objavljivanje imena, i to nakon što je osnovni državni tužilac, po prijavi policije odbacio sve navode, što je suprotno duhu ustavno proklamovane jednakosti svih građana pred zakonom.&nbsp;
- Po mišljenju građana ova "selekcija" u javnom objavljivanju imena ima cilj pripremanje i "projektovanje" budućih, moguće represivnih "akcija" policijskih snaga“ - dodaju u saopštenju.
Posebno je istaknuto da policija nikada nije obavjestila javnost o sprovedenim istragama protiv "lica u civilu" i bez policijskih oznaka, koja su prekomjereno i krajnje nestručno pod Goricom upotrijebila biber sprej protiv građana, uglavno starije životne dobi, usljed čega je dio njih, a i dio policajaca, bio primoran da zatraži medicinsku pomoć, a neki su završili u Urgentnom bloku KBC-a.
Kako naglašavaju, shodno navedenom, a na bazi pritužbe građana, Udruženje pravnika, saglasno svojim mogućnostima, pružiće istima besplatnu pravnu podršku.
Posebno se ističe da "zatečeni" navedenim saopštenjem policije, te da su prvi put i to iz medija saznali kako sami ukazuju o nastavku "progona onih koji se u svoj državi građanskim i dozvoljenim metodama bore za vladavinu prava i čuvanje vrijednosti crnogorskog društa, umjesto onih čija je to ustavna obaveza".
Takođe, Udruženje pravnika pruža podršku Savjetu za građansku kontrolu policije u njihovom zalaganju da se zaštiti dignitet njihove članice Aida Petrović, koja je imenovana u ime civilnog društva, čije se ime za razliku od većine drugih "35 lica" apostrofira u javnim objavama.&nbsp;
- Ovo posebno u svijetlu činjenice da je tužilaštvo odbacilo krivične prijave protiv svih ovih lica, a njihova imena se i to selektivno javno objavljuju, čime je grubo povrijeđena prezumpcija nevinosti i nastavljena "politika žigosanja" građana koji niti jednom radnjom ili odlukom državnih organa, niti u jednom pogledu nijesu "oglašeni krivim", čime se javno narušava njihov ugled, čast i dostojanstvo - zaključili su iz Udruženja pravnika.

Udruženje pravnika: Selektivno iznošenje imena građana nakon protesta krši pretpostavku nevinosti, pružićemo im besplatnu pravnu podršku

Borbe između Tajlanda i Kambodže u sporu oko granice, nastavljene su noćas i jutros. Kambodža je saopštila da su još dva civila ubijena u noćašnjim artiljerijskim napadima taljandskih snaga, čime je ukupan broj poginulih na toj strani porastao na sedam.
Prema ministarstvu odbrane Kambodže tajlandske snage pucale su na graničnu provinciju Banteaj Meančej noćas poslije ponoći, kada je poginulo dvoje civila.
Četiri kambodžandska civila poginula su u tajlandskim napadima juče, rekao je ministar informisanja Pnom Pena Net Feaktra, prenosi BiBiSi (BBC).
Tajlandska vojska optužila je Kambodžu da koristi sisteme višecijevnih bacača raketa, dronove koji bacaju bombe protiv tajlandskih vojnika, a neke rakete su prema izvještajima pogodile i civilne oblasti.
Vojska je saopštila i da je uspostavljeno 492 privremenih skloništa u četiri granične tajlandske provincije gdje je smješteno 125.838 ljudi.
Tajlandska javnost je pozvana da se uzdržava od objavljivanja fotografija, videa i informacija oko kretanja trupa ili vojnih operacija da bi se obezbijedilo osoblje na liniji fronta i očuvala efikasnost operacija.
- Oblast druge armije će nastaviti da koristi sve potrebne mjere da osigura nacionalnu bezbjednost i zaštitu tajlandskog suvereniteta do pune mjere - saopštila je tajlandska vojska.
Bivši kambodžanski premijer Hun Sen rekao je da su kambodžanske snage uzvratile na tajlandske napade sinoć i jutros, te dodao da su bili "strpljivi više od 24 sata da bi poštovali primirje".
- Naše snage moraju da se bore na svim tačkama na kojima je neprijatelj napao - rekao je Hun Sen na Fejsbuku.
Obje strane krive jedna drugu za sukobe kojim je prekršeno krhko primirje postignuto uz posredovanje američkog predsjednika Donalda Trampa u julu.
Tramp je tada tvrdio da se radi o istorijskom dostignuću okončanja graničnog sukoba, a Kambodža je predložila Trampa za Nobelovu nagradu za mir zbog njegovog udjela u tom dogovoru.
Tajland i Kambodža osporavaju teritorijalni suverenitet duž njihove kopnene granice duge 800 kilometara više od jednog vijeka.
Američki predsjednik pozvao je Tajland i Kambodžu da "potpuno poštuju" primirje postignuto u julu.
- Predsjednik Tramp posvećen je nastavku prekida nasilja i očekuje vlade Kambodže i Tajlandda u potpunsti da poštuju svoju posvećenost za okončanje sukoba - rekao je jedan zvaničnik koji nije želio da mu se navede ime, prenosi BiBiSi (BBC).
U julu granični spor između dvije zemlje star vijek dramatično je eskalirao kada je Kambodža ispalila raketa u Tajland, a Tajland uzvratio vazdušnim udarima. Nekoliko dana kasnije obje zemlje su se se dogovorile o "momentanom i bezuslovnom" prekidu vatre kada je Tramp zaprijetio da će prekinuti sve pregovore o smanjenju američkih carina ako se ne dogovore da prekinu borbe.
U oktobru dvije zemlje su potpisale sporazum o primirju, a Tramp je tvrdio da je postignut istorijski dogovor o okončanju sukoba.

Nastavljene borbe između Tajlanda i Kambodže u sporu oko granice

Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Pljevlja uhapsili su Dž. I. (28) zbog sumnje da je počinio nedozvoljene polne radnje i protivpravno lišenje slobode na štetu maloljetnice, saopšteno je iz Uprave policije.
On je nju, kako se navodi u saopštenju, pozvao u svoj automobil, te je neprikladno dodirivao i nije joj dozvolio da se udalji iako je ona to zahtijevala, već ju je protivno njenoj volji određeni vremenski period držao u vozilu.
- Sa događajem je upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju po čijem je nalogu Dž. I. uhapšen i on će u zakonskom roku biti priveden postupajućem tužiocu na dalju nadležnost - kazali su iz Uprave policije .

Uhapšen osumnjičeni za nedozvoljene polne radnje i protivpravno lišenje slobode maloljetnice

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 15 saobraćajnih &nbsp;nezgoda, u kojima su četiri osobe povrijedjene lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da je u Podgorici evidentirano deset nezgoda, &nbsp;Baru tri.
Po jedna nezgoda evidentirana je u Kotoru i Tivtu.
Izdat je 451 nalog za uplatu novčanih kazni i podnijete 52 prekršajne prijave.
Policija je oduzela četiri para registarskih tablica.

Za 24 sata 15 saobraćajnih nezgoda

Prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. tadašnji uposlenik Službe hitne pomoći u Pljevljima, ljekar Dario Vraneš automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, snimali su ga mobilnim telefonom, a uzrujani glas na snimku vikao: „Dolaze Turci“.
- Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlL6VqAoFPd8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Čuje se i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“...
Vraneš nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa.
Već skoro tri godine Dario Vraneš je predsjednik pljevaljske opštine. Predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.
Dario Vraneš je opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...
Predsjednik Opštine Pljevlja od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića.
Na društvenoj mreži Instagram imao je i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“...
U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...
Na poziv predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš prisustvovao je tradicionalnoj manifestaciji Veče Pljevljaka u Sarajevu. Javnost je o tome, direktno sa večere, 6. decembra, objavom na mreži Instagram, izvijestio Vraneš.
Turke, u objavi, nije pominjao.
Na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Od domaćina skupa Alena Sulejmanovića pokušali smo da saznamo koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu da bude gost na večeri Pljevljaka koji žive u Sarajevu, ali smo ostali bez odgovora.
Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“.

VIDEO: „Dario u Sarajevu“

Šef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler poručio je da neće biti zatvoreno poglavlje 23 sve dok ne bude usvojen Markov i Mašanov zakon, kazala je majka i baba žrtava sa Medovine, Vesna Pejović, nakon prijema građana koji su protestovali na Kruševom Ždrijelu u prostorijama delegacije EU u Crnoj Gori.
Pejović je saopštila nakon sastanka da kada se sretnete sa pravim ljudima, sa ljudima koji znaju što je pravna država i zakon, onda osjetite vjetar u leđa.
- Ovo je upravo znak da ne stajemo i da nastavljamo borbu i da smo od njih dobili podršku i da će biti uz nas. Satler nam je kazao da nema zatvaranja poglavlja 23. sve dok se ne usvoji Markov i Mašanov zakon- kazala je ona.
Pejović je istakla da se ambasador EU u Crnoj Gori iznenadio na činjenicu da je slučaj Medovine prošao bez istrage.
- Čovjek je bio zatečen da se nije oduzelo ružje prije Medovine, imamo jedan ljudski saosjećaj. Čak je podržavao sve ono što smo radili i bilo mu je žao što smo se izmučili deset mjeseci- poručila je Pejović.
Dodaje da će sa blokadama napraviti pauzu i da će pratiti kako se situacija razvija.
- Gospodin Satler je rekao da sve treba da se ubrza, jer kasne, što se Medovine tiče. Prezadovoljna sam da je čovjek ovog ranga i ugleda kazao da su mi vrata uvijek otvorena. Imamo velikog optimizma- istakla je Pejović.

Pejović: Satler poručio da nema zatvaranja poglavlja 23 dok se ne usvoji Markov i Mašanov zakon

Proslavljeni džudista Srđan Mrvaljević uputio je premijeru Milojku Spajiću otvoreno pismo u kom navodi da je veoma razočaran izostankom reakcije predsjednika Vlade nakon što je postigao istorijski rezultat osvojanjem titule prvaka svijeta u Parizu.
Kako navodi u pismu, obraća se premijeru zbog izostanka zvaničnog prijema, pa i čestitke.
- Džudo je olimpijski borilački sport, a moja medalja u ovoj kategoriji prva je i jedina u istoriji Crne Gore što, složićete se, pokazuje težinu ovog rezultata. U Parizu je nastupilo više od 2.500 hiljade takmičara sa pet kontinenata i 70 zemalja svijeta, što dovoljno govori o značaju i veličini &nbsp;ovog sportskoj događaja - ističe Mrvaljević.
Dodaje da je sa "šest direktnih i efektnih pobjeda ostvario ovaj istorijski rezultat, podigao zastavu naše zemlje na najviše postolje i sa cijelim svijetom slušao najlepšu himnu naše Crne Gore".
- Dugo sam se dvoumio da li uopšte da Vam se obratim, ali kao vrhunski sportista Crne Gore smatram to svojom obavezom zbog budućih generacija sportista koji dolaze. Veoma sam razočaran izostankom Vaše reakcije, ali mnogo više zabrinut pitanjem kakvu to poruku šaljete sportistima koji dostojanstveno i pozitivno promovišu našu državu kroz sport, često ulažući nadljudske napore i podnoseći ogromne žrtve za ostvarenje vrhunskih sportskih rezultata - naveo je Mrvaljević.
Premijer je, kako je kazao, više puta u javnim nastupima istakao da su sportisti najbolji ambasadori naše zemlje, a sa čim je potpuno saglasan.
- Oni su i nacionalni ponos svake države, ali i inspiracija mladima da žive zdravim stilovima života, bore se i budu istrajni u ostvarenju svojih ciljeva. Želim da Vas pitam da li je sport jedan od prioriteta Vaše Vlade i da li smatrate da je ovakav Vaš odnos prema sportskim herojima ispravan? Da li mislite da je ispravno da jedan vrhunski i zaslužni sportista sam snosi troškove priprema i učešća na šampionatu svijeta, a onda kada postane šampion svijeta niko ga ne pozove da čestita i napravi prijem - upitao je Mrvaljević.
Dodaje da je Spajić mlad čovjek na čelu jedne države, te ga moli da njegovo pismo shvati dobronamjerno i na pravi način kako se ovakve negativne stvari nikada više nikome ne bi ponavljale.
- Nadam se da ćete uvideti propust, ispraviti ga i da će Vlada Crne Gore u budućnosti posvetiti više pažnje i priznanja našim sportskim herojima, koji na najbolji mogući način predstavljaju našu zemlju u svijetu. Sportisti zaslužuju punu podršku i poštovanje države, sa njima Vi i Vlada Crne Gore treba da se ponosi i promovišete ih, a ne da ignorišete njihove rezultate i da se pravite kao da se ništa nije dogodilo - zaključio je Mrvaljević.

Mrvaljević Spajiću: Razočaran izostankom zvaničnog prijema, pa i čestitke

U proteklih nekoliko dana dva su ,,avgustovska oslobodioca“, na dva kraja Crne Gore, imala svoje – ajde, da tako kažemo – političko-ekološke performanse: Dario Vraneš u Pljevljima i Milan Knežević u Botunu. &nbsp; Gore na sjeveru, čelnik Pljevalja i funkcioner Nove srpske demokratije, čistio je – ne baš ekološki, a još manje etički - crnogorsku istoriju od pomena Crne Gore i Crnogoraca.&nbsp; Nije mu prvi put. Čovjek koji se zgražava na pomen crnogorskog antifašizma, prvo je zamislio da slavi Svetu Petku kao dan srpskog oslobođenja Pljevalja od Turaka, iako su taj grad oslobodili Crnogorci dan poslije Svete Petke, 15. oktobra po starom, odnosno 28. oktobra po novom kalendaru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251208181256_7e1e3b55fb568ee949446e6ab932bcf30b4ad1b7db548ce417db6ffc0f742d8e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251208181256_7e1e3b55fb568ee949446e6ab932bcf30b4ad1b7db548ce417db6ffc0f742d8e" data-rendition-name="original" width="848" height="685" loading="lazy" alt='ULAGIVANJE VELIKOSRPSTVU: Most u Pljevljima koji je ,,krstio" Vraneš'> <figcaption>ULAGIVANJE VELIKOSRPSTVU: Most u Pljevljima koji je ,,krstio" Vraneš(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  VRANEŠEVA LAŽNA ISTORIJA A onda je, Vraneš, istoričar-naturščik proglasio 1. decembar danom kada su se Srbija i Crna Gora ujedinile, iako je to doba kada je nestalo i ime i država Crna Gora. &nbsp;&nbsp; Neki će reći da ljekaru koji je studirao duže od 14 godina knjiga baš i ne ide od ruke, pa se – eto – zapleo i zabrljao u istorijskim faktima. &nbsp;&nbsp; Ali, nije stvar u neznanju, već u svjesnom lažiranju istorije. &nbsp; Bez imalo griže savjesti, čak i sa dozom ponosa, Vraneš je dao ime jednom pljevaljskom mostu po Aleksandru Karađorđeviću, kralju za čije je vladavine Crna Gora okupirana pod srpskim bajonetima. &nbsp; Niko od crnogorskih zvaničnika nije se oglašavao na ruženje države i kršenje zakona i Ustava. Ćutao je rođeni Pljevljak, Milojko Spajić. Glasa nije puštio predsjednik Jakov Milatović. Andrija Mandić, predsjednik crnogorske Skupštine naravno, nije imao ništa protiv – negiranje Crne Gore i Crnogoraca uklapa se u njegov politički program. &nbsp;&nbsp; Ćutala je i većina nevladinih organizacija. Tek su se probudili kada je Vraneš u nastavku, primitivno kako jedino zna, napao novinarku Milku Tadić Mijović. &nbsp; I dobro je što su reagovali na Vranešovu mizoginiju. Pitanje je samo, što je značilo njihovo ćutanje na Vranešovo javno ponižavanje države i kršenje zakona – prećutkivanje ili odobravanja? A čelnik Pljevalja, onaj koji je svojevremeno zvao Turcima sugrađane Muslimane koji su dolazili da glasaju na izborima u Pljevljima, &nbsp;mirno je odjezdio u Sarajevo na skup Pljevljaka koji žive u tom gradu. &nbsp; Tamo mu, dok je poskakivao uz pjesmu, Muslimani, pardon Turci, očito nijesu smetali. &nbsp; BUNA U BOTUNU&nbsp; U isto vrijeme, par stotina kilometara južnije, u Zeti, djelovao je Milan Knežević. Za razliku od Daria Vraneša, koji izmišlja istoriju, njegov sadašnji koalicioni saveznik, saborac iz vremena litija, namjerio je - da sam piše buduću istoriju. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251208181256_ab39b5e05f70a8864e9b9bff31dec94033e00f3f3fcada47472598db970a0e40.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251208181256_ab39b5e05f70a8864e9b9bff31dec94033e00f3f3fcada47472598db970a0e40" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt='BUNTOVNI ,,ZMAJ OD ZETE": Milan Knežević u akciji'> <figcaption>BUNTOVNI ,,ZMAJ OD ZETE": Milan Knežević u akciji(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I to revolucionarnu istoriju. Lider DNP-a je krenuo je u - bunu na Botunu. Podigao je na noge Zetu, namjeran da, kako reče, po cijenu vlastitog života, ne dozvoli gradnju postrojenja za prečišćavanje vode. &nbsp; Odbacio je Knežević svaki prijedlog gradonačelnika Saše Mujovića, prozvao je premijera Milojka Spajića, najavivši da izlazi iz vlasti ako jedan Zećanin bude udaren od policije. Na kraju se i žestoko posprdao sa Jakovom Milatovićem, insinuirajući – vrlo prizemno i primitivno - da predsjednik trpi nasilje u braku i da se ne pača u Zetu... I sve bi to bilo sasvim očekivano, galama, predstava buke i bijesa, da nije nekoliko čudnih činjenica koji neminovno rađaju nezgodna pitanja. &nbsp; Prije svega, Milan Knežević je dio vlasti, one iste vlasti koja hoće da gradi kolektor u Botunu; njegova ministarka je glasala za kolektor na Vladi, kada je usvajan Prostorni plan... &nbsp; Zbog čega je tada ćutao, a sada galami? &nbsp;&nbsp; IGRE BEZ GRANICA&nbsp; Valjalo bi, takođe, da lider DNP-a partijskim saborcima ali i svojim Zećanima objasni: zašto će im biti bolje da se ne prečišćava voda koja dolazi iz Podgorice? Zeta je nizvodno i sve što iz Podgorice ide u Moraču dolazi u Botun. Zbog čega onda fekalije koje sada direktno idu u riječni tok ne treba da budu prerađivane? &nbsp;&nbsp;&nbsp; Teško je naći razuman odgovor. Osim ako današnje prijetnje destabilizacije vlasti - ne samo u Podgorici nego i u državi – Kneževiću ne služe kao paravan da se prikrije bojazan od odlučivanja po žalbi Specijalnog državnog tužilaštva u slučaju pokušaja terorizma okrtobra 2016. godine. &nbsp; Ne bi, svakako, bilo dobro da se sada, u ponovljenom postupku, sazna ko je i kako razgovarao sa onim opasnim Rusima na Zlatiboru 15. i 16. oktobra 2016. godine koji su čekali na znak agenata GRU-a Šišmakova ili Popova. &nbsp; Stvarno, ko je u vrhu tadašnjeg Demokratskog fronta jedini znao ruski? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120819120_d578b4684e31f41047833a3384e710bd1f448c34413e5c6f4c62a29b1465c4f0.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120819120_d578b4684e31f41047833a3384e710bd1f448c34413e5c6f4c62a29b1465c4f0" data-rendition-name="original" width="1664" height="799" loading="lazy" alt="DA LI OVĐE IMA EMPATIJE: Plakat na Kruševom ždrijelu iznad Cetinja"> <figcaption>DA LI OVĐE IMA EMPATIJE: Plakat na Kruševom ždrijelu iznad Cetinja(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  CRNOGORSKI MOZAIK BEZOBZIRNOSTI Ali, ostavimo se teorija zavjere. Stvari su već dovoljno loše. &nbsp; Opisane akcije bez reakcije Darija Vraneša i Milana Kneževića samo su dio mozaika sadašnje Crne Gore. U kojoj je, očito, Dariu Vranešu dozvoljeno da – kršeći Zakon o državnim simbolima, ali i Ustav – sprovodi velikosrpsku imperijalnu agendu, da veliča četništvo i ratne zločince. I u kojoj, očito, Milan Knežević može da prijeti kako neće dozvoliti – po cijenu nereda - da država Crna Gora sprovede ugovor koji je potpisala sa međunarodnim partnerima i u saradnji sa Evropskom bankom. &nbsp; I sve to rade bez straha da bi neko od kolega iz zajedničke državne vlasti mogao da reaguje. Očito da Vraneš i Knežević dobro znaju svoje koalicione partnere: ,,avgustovski oslobodioci“ ne odvajaju se tako lako fotelje zbog principa. &nbsp;&nbsp; Ali, što je sa ostalima, ne samo u tužilaštvu ili opoziciji, nego u svim porama društva? &nbsp; Jer, dok traju slučajevi pravde i nepravde u Pljevljima i Botunu, nekako tiho, bez reakcija vlasti, opozicije, bez glasnog glasa nevladinog sektora, uz ćutanje režimskih medija – ali i šutnju društva – prošla je jedna mučna vijest. Nakon deset mjeseci, obustavljaju se blokade saobraćaja na Kruševom ždrijelu. &nbsp; Izmučene, izmorene, bez podrške društva, &nbsp;porodice žrtava, odlučile su da neće više biti blokada. Dvije i po godine nakon masakra u Medovini, tačno godinu od novog masovnog ubistva 1. januara, niko nije pokazao spremnost da, kao moralni čin, podnese ostavku; niko od čelnika države i policije nije htio vidi one suze porodica, da čuje jecaje, da osjeti tu bezdan koji oni žive... &nbsp; Dvadeset i tri ugašena života, četvoro đece više nema. I ništa. Ćuti većinska Crna Gora. &nbsp; Ona Crna Gora na koju su nas navikli i na koju ogromna većina građana pristaje. &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dzo8fDGm53gk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: romi