<p>Ministar obrazovanja i zasluga Italije <b>Đuzepe Valditara</b> i ministarka prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore <b>Anđela Jakšić-Stojanović </b>potpisali su Memorandum o razumijevanju. Time se, kako je saopšteno iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, dodatno učvršćuje već bogata i sadržajna saradnja Crne Gore i Italije u oblasti obrazovanja.&nbsp;</p>
<p>- Posjeta Valditare je realizovana u prijateljskoj i partnerskoj atmosferi, potvrđujući čvrste veze i međusobno povjerenje koje karakterišu odnose između Crne Gore i Italije - navedeno je u saopštenju MPNI.</p>
<p>Nakon sastanka u Ministarstvu, delegacije su zajednički posjetile Gimnaziju „Slobodan Škerović“ u Podgorici, gdje su razmijenjena mišljenja o značaju ulaganja u obrazovanje i ohrabrivanju institucionalnih partnerstava.</p>
<p>- Crna Gora i Italija njeguju kontinuiranu saradnju na brojnim poljima od zajedničkog interesa – od ekonomije i odbrane, do kulture, nauke i obrazovanja. U tom kontekstu, Italija ima značajnu ulogu kao snažan zagovornik evropske perspektive Crne Gore, partner koji pruža dosljednu političku podršku i konkretnu pomoć na putu evropske integracije, kao i pouzdan saveznik u okviru NATO saveza. Potpisani Memorandum predstavlja logičan nastavak bilateralnih napora da se prodube veze u oblasti obrazovanja. Cilj Memoranduma jeste unapređenje međuinstitucionalne saradnje, razmjena znanja i dobrih praksi, kao i jačanje kapaciteta kroz promociju jezika, kulture, inovacija i razmjenu stručnjaka i učenika - navedeno je u saopštenju Ministarstva.</p>
<p>Poseban akcenat stavljen je na tehničko i stručno obrazovanje kao značajnu oblast za savremeno društvo i održiv ekonomski razvoj, u kontekstu regionalnih i evropskih politika usmjerenih ka razvoju vještina i jačanju zapošljivosti, posebno među mladima.</p>
<p>Memorandumom se, pojašnjavaju u Ministarstvu, utvrđuju smjernice za realizaciju konkretnih aktivnosti koje će biti sprovođene uz punu koordinaciju i partnerstvo, kroz zajedničke strukture nadzora i evaluacije, u skladu s najboljom međunarodnom praksom.&nbsp;</p>
<p>Jakšić-Stojanović je izrazila zahvalnost Ministarstvu obrazovanja i zasluga Italije na otvorenosti za saradnju, te uvjerenje da će današnji korak dodatno doprinijeti stvaranju novih prilika za učenike, nastavnike, istraživače i obrazovne institucije obje zemlje.</p>
<p>Ministar obrazovanja i zasluga Italije Valditara je sa svoje strane naglasio da potpisani Memorandum jeste još jedan značajan korak u saradnji između Crne Gore i Italije i podvukao da je ta saradnja od koristi za razvoj obje zemlje, jer nudi obrazovanje koje se sve više približava tržištu rada.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Čvršća saradnja Crne Gore i Italije u oblasti obrazovanja

<p>Profesorica crnogorskog jezika i književnosti i članica skupštinskog Odbora za prosvjetu, nauku i sport, <b>Zoja Bojanić Lalović</b>, poručila je da crnogorsko društvo danas šalje loše poruke, ukazujući na ozbiljne probleme u obrazovnom sistemu, posebno na pojavu lažnih diploma u najosjetljivijim društvenim sektorima.</p>
<p>- Danas kao društvo šaljemo loše poruke, jer čini se iz mnogih situacija da vlada zakon bahatosti, zakon sile, zakon neznanja. U posljednje vrijeme se sve više govori o lažnim diplomama, i to, nažalost, u onim granama koje treba da su najstabilnije u društvu, a to su zdravstvo i prosvjeta - rekla je Lalović u jutarnjem programu "Budilnik" na Televiziji E.</p>
<p>Ona smatra da se pitanjem obrazovanja mora ozbiljnije baviti cijelo društvo, a ne isključivo nadležne institucije.</p>
<p>- Nije presudno isključivo kreiranje politika obrazovanja, već je važno i da se društvo osvijesti. Bez obrazovanog mladog građanina ne možemo graditi ni kvalitetno društvo - istakla je Lalović.</p>
<p>Govoreći o stanju visokog obrazovanja, profesorica je ukazala na hronično kašnjenje donošenja ključnih zakona.</p>
<p>- Smatram da nam je prilično nestabilan obrazovni sistem. Kada konkretno spominjemo visoko obrazovanje, nemojte zaboraviti činjenicu da mi još uvijek nemamo novi zakon o visokom obrazovanju. Novi zakon bio je u planu rada i 42, i 43, pa i 44. Vlade, a još uvijek nemamo taj konačni zakon koji bi trebalo da usaglasi potrebe studenata sa tržištem rada. Danas imate jednu neusaglašenost između onoga što mladi ljudi stiču kao kompetencije i znanja na fakultetima i onoga što je primjenjivo na tržištu rada - naglasila je ona.</p>
<p>Podsjetila je i na nedosljednosti u zakonodavnom okviru.</p>
<p>- Zakonom o službenicima i namještenicima uvode se određene potrebe za neka radna mjesta, a da prije toga nije usvojen Zakon o visokom obrazovanju - rekla je Lalović.</p>
<p>Prema njenim riječima, mladi u Crnoj Gori često imaju solidno teorijsko znanje, ali im nedostaju praktične vještine i stručne kompetencije.</p>
<p>- Mladi ljudi su teorijski dobro potkovani, ali problem je u stručnim kompetencijama, praktičnim znanjima. U tom dijelu, ti mladi ljudi su najslabiji kada je potrebno primijeniti određena znanja - dodala je ona.</p>
<p>Lalović je ukazala na šire društvene posljedice urušavanja obrazovnog sistema.</p>
<p>- Isto tako moramo uzeti u obzir činjenicu da danas kao društvo šaljemo loše poruke, jer čini se iz mnogih situacija da vlada zakon bahatosti, zakon sile, zakon neznanja. U posljednje vrijeme se sve više govori o lažnim diplomama, i to, nažalost, u onim granama koje treba da su najstabilnije u društvu – zdravstvo i prosvjeta. To je jedna od poruka da je naše obrazovanje izgubilo na etičnosti, jer kakvu poruku mladi ljudi dobijaju ako danas što manje znaš, to ćeš bolje proći - zaključila je Lalović.</p>

Lalović: Naše obrazovanje je izgubilo na etičnosti

<p>Realizacijom edukacija na teme Donošenje i sprovođenje plana integriteta i Zviždači i mehanizmi prijave, uspješno je okončana druga faza ciklusa obuka koje Agencija za sprečavanje korupcije, u saradnji sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija, organizuje za rukovodioce i menadžere integriteta u obrazovno-vaspitnim ustanovama širom Crne Gore.</p>
<p>Završne obuke u ovom ciklusu održane su za predstavnike ustanova iz južne regije, koje su okupile 63 učesnika iz Bara, Budve, Ulcinja, Kotora, Tivta i Herceg Novog.</p>
<p>- Stečena znanja učesnici će primijeniti u svojim radnim sredinama, doprinoseći razvoju kulture zakonitosti, odgovornosti i profesionalnog integriteta u sistemu obrazovanja - saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.</p>
<p>Cilj edukacija bio je da se zaposleni osnaže za pravovremeno prepoznavanje i prijavljivanje nepravilnosti, kao i da se doprinese stvaranju sigurnog, podsticajnog i transparentnog okruženja za djelovanje zviždača. Dodatno, kako je rečeno iz Ministarstva prosvjete, obuke su bile usmjerene na jačanje kapaciteta zaposlenih u oblastima etike, integriteta i borbe protiv korupcije.</p>
<p>- Agencija za sprečavanje korupcije i Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija ostaju posvećeni jačanju institucionalne odgovornosti i transparentnosti, te obnovi povjerenja građana u rad javnih institucija – kroz sistemski pristup, kontinuiranu edukaciju i međusektorsku saradnju - poručeno je u saopštenju.</p>

Šezdeset tri polaznika sa juga završili obuku za jačanje integriteta u obrazovanju

<p>Strategijom reforme obrazovanja 2025–2035, koju je usvojila Vlada, pokreće se sveobuhvatna transformacija obrazovnog sistema, a već u naredne dvije godine biće investirano više od 145 miliona eura za implementaciju ključnih mjera, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI).</p>
<p>Iz tog resora su kazali da će najveći dio novca biti usmjeren na izgradnju objekata u okviru obrazovnog sistema, čime se stvaraju preduslovi za modernizaciju i kreiranje obrazovnog sistema u skladu sa najsavremenijim evropskim praksama.</p>
<p>Kako su naveli, biće pokrenut proces sveobuhvatne reforme nastavnih planova i programa.</p>
<p>- Na način da oni odgovore potrebama savremenog drustva i omoguće da djeca i adolescenti steknu znanja i vještine koje su im potrebne za dalje učenje i napredovanje, ali i omoguće bolju zapošljivost i opštu životnu dobrobit - navodi se u saopštenju.</p>
<p>Ističe se da će i kvalitet nastave biti unaprijeđen kroz obuku velikog broja nastavnika u različitim oblastima, uključujući primjenu digitalnih alata, razvoj socijalnih i emocionalnih vještina djece, pružanje podrške djeci iz osjetljivih grupa, primjenu principa pravičnog i na jasnim standardima oslonjenog ocjenjivanja.</p>
<p>Iz Ministarstva su pojasnili da se Strategija odnosi na sve nivoe obrazovanja – od ranog i predškolskog do visokog obrazovanja i obrazovanja odraslih, te da joj je cilj stvaranje inkluzivnog, pravednog i savremenog sistema koji odgovara potrebama djece, mladih i društva u cjelini.</p>
<p>Oni su kazali da su u dokumentu definisana četiri ključna strateška cilja, od kojih je prvi kvalitet i pravičnost, odnosno pružanje obrazovanja koje odgovara individualnim potrebama svakog djeteta, sa posebnim fokusom na djecu iz porodica ugroženih siromaštvom, iz ranjivih grupa, uključujući Rome i Egipćane, djecu sa smetnjama u razvoju, izbjeglice i djecu iz drugih govornih područja.</p>
<p>Strateški cilj je i osnaživanje nastavnika i škola - unapređenje inicijalnog obrazovanja i kontinuiranog stručnog usavršavanja nastavnika, te podizanje ugleda i profesionalne autonomije prosvjetnih radnika.</p>
<p>Iz MPNI su kazali da strateški cilj obuhvata efikasno upravljanje i finansiranje, odnosno uvođenje mehanizama za razvoj politika i reformskih aktivnosti zasnovanih na dokazima, efikasnija upotreba budžetskih sredstava i veća odgovornost institucija na svim nivoima.</p>
<p>Među ciljevima Strategije je, kako se navodi, i modernizacija infrastrukture i digitalna transformacija.</p>
<p>Iz Ministarstva su rekli da ključne reforme koje će se sprovoditi u naredne dvije godine uključuju unapređenje kurikuluma i uvođenje novih modela učenja koji podstiču kritičko mišljenje, rješavanje problema, digitalne vještine, socijalne i emocionalne vještine i građanske kompetencije.</p>
<p>- Zatim kreiranje uslova za uspostavljenje sistema cjelodnevne škole, u kojoj učenici dobijaju ne samo formalno obrazovanje, već i dodatnu podršku, vannastavne aktivnosti i kvalitetno slobodno vrijeme - navodi se u saopštenju.</p>
<p>Kako se dodaje, reforme uključuju i digitalnu transformaciju obrazovnog sistema kroz razvoj digitalnih udžbenika, učenja na daljinu i podršku za digitalnu pismenost i bezbjedno, svrsishodno i inkluzivno korišćenje digitalnih tehnologija.</p>
<p>- Ključne reforme uključuju jačanje inkluzije kroz podršku nastavnicima za rad sa djecom iz osjetljivih grupa, rano prepoznavanje i pružanje podrške svoj djeci kojima je potrebna, obezbjeđivanje asistenata u nastavi, kao i fleksibilnih programa prilagođenih potrebama i sposobnostima djece na način da ona razviju svoj puni potencijal - istaknuto je u saopštenju.</p>
<p>Iz MPNI su najavili da će u naredne dvije godine biti rađeno na povezivanju obrazovanja i tržišta rada kroz dualno obrazovanje, socijalnoj i emocionalnoj podršci učenicima, smanjenju obrazovnog jaza između djevojčica i dječaka.</p>
<p>U fokusu djelovanja, kako se navodi, biće i podrška školama u ruralnim sredinama, sa ciljem smanjenja teritorijalnih razlika u dostupnosti i kvalitetu obrazovanja.</p>
<p>Iz Ministarstva su kazali da je Strategija nastala kao rezultat u inkluzivnog i konsultativnog procesa u kojem je učestvovalo više od osam hiljada osoba – nastavnika, učenika, roditelja, predstavnika civilnog sektora, međunarodnih organizacija i lokalnih zajednica, što, kako su rekli, garantuje da dokument odražava stvarne potrebe sistema i ima snažno uporište u zajednici.</p>
<p>- Desetogodišnja Strategija teži ravnomjernoj dostupnosti obrazovanja, smanjenju socijalnih i regionalnih razlika i razvoju kompetencija koje pripremaju djecu i mlade za život i rad u savremenom društvu - istakli su iz MPNI.</p>
<p>Strategija je razvijena u okviru projekta „Kvalitetno obrazovanje za svu djecu Crne Gore“, koji se sprovodi u partnerstvu MPNI, UNICEF-a i Evropske unije.</p>

U naredne dvije godine više od 145 miliona eura ulaganja u obrazovanje

<p>Kritičko promišljanje prošlih događaja i razumijevanje utvrđenih činjenica neophodni su za zaštitu od propagande i argumentovanu javnu debatu, jedan je od zaključaka prvog modula Škole tranzicione pravde, koji je održan u Kolašinu od 6. do 9. marta 2025. godine, u organizaciji Centra za građansko obrazovanje (CGO). Škola je dio projekta “Obrazovanje za budućnost – tranziciona pravda za pomirenje”, koji je omogućen kroz regionalni program Podrška EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu, koji finansira EU, a sprovodi UNDP.</p> <p>Tokom četvorodnevnog programa učesnici/ce iz različitih dijelova Crne Gore, starosti od 18 do 35 godina, imali su priliku da uče o konceptu i ulozi tranzicione pravde u izgradnji mira, suočavanju sa prošlošću u crnogorskom i regionalnom kontekstu, ratnim zločinima iz perioda 90-ih, ulozi komisija za istinu i pomirenje i međunarodnog krivičnog sudstva, postupcima za ratne zločine pred crnogorskim sudovima, regionalnoj i međunarodnoj saradnji u procesuiranju ratnih zločina, psihologiji nasilja, ali i pop kulturi 90ih.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250309150340_4c3b99589a8f24956936f792365ecadf734389440fae1f1b938e0812520d5acd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250309150340_4c3b99589a8f24956936f792365ecadf734389440fae1f1b938e0812520d5acd" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="škola CGO-a"> </figure>  <p>Na dinamičan i sadržajan način, kroz predavanja, radionice, kviz i projekcije filmova sa propratnim diskusijama, vodili su ih aktivisti/kinje za ljudska prava, eksperti/kinje iz akademske sfere i prakse, istoričari, psihiholozi, reditelji i muzičari. Dodatno, dio programa bila je i panel diskusija "Prošlost u rukama politike - odgovornost ili oportunizam?", na kojoj su govorili poslanici <b>Jasmin Ćorović</b> iz Bošnjačke stranke i <b>Nikola Zirojević </b>iz SD/Evropskog saveza.</p> <p>- Važno je učiti o ovim temama, jer događaji iz prošlosti i dalje utiču na sve nas. Razni političari u regionu (a i izvan njega) pokušavaju da ih lažno prikažu i zloupotrijebe, i ključno je da ljudi znaju šta je utvrđeno u institucijama poput Haškog tribunala za bivšu Jugoslaviju ili nekog drugog sličnog. Time mladi mogu da se odbrane od propagande kojoj su izloženi i bolje se informišu, kako bi o tim temama govorili argumentovano i sa razumijevanjem - kazala je dr<b> Olga Kavran</b>, osnivačica i direktorka NVO IUSTICOM, koja je govorila o međunarodnom krivičnom sudstvu kao jednom od mehanizama tranzicione pravde.&nbsp;</p> <p>Naglasila je neophodnost kritičkog pristupa sudskim postupcima i presudama, ali i da se ne smiju dovoditi u pitanje jasno utvrđene činjenice.&nbsp;</p> <p>- Ne znači da međunarodni sudovi nikada nisu napravili grešku, ali važno je da razgovaramo o tome šta je i kako utvrđeno – da nedvosmislene činjenice ne dovodimo u pitanje, dok istovremeno kritikujemo ono što smatramo da treba poboljšati, kako bi se međunarodno sudstvo razvijalo u budućnosti - naglasila je dr Kavran.</p> <p><b>Lidija Vukčević</b>, državna tužiteljka u Vrhovnom državnom tužilaštvu, istakla je značaj regionalne i međunarodne saradnje u procesuiranju ratnih zločina, kako sa državama u regionu tako i sa Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ).&nbsp;</p> <p>- Da bi se tužilaštvo na sveobuhvatan način bavilo istraživanjem ratnih zločina i procesuiranjem njihovih izvršilaca ova saradnja je posebno važna. Žrtve, okrivljeni. kao i materijalni dokazi često se nalaze na teritoriji druge države, imajući u vidu teritoriju na kojoj su se dešavali oružani sukobi, pa je uspješna saradnja u prikupljanju dokaza temelj za kvalitetno vođenje i okončanje krivičnog postupka u kojem će izvršioci krivičnih djela ratnih zločina biti kažnjeni i žrtve dočekati pravdu - naglasila je Vukčević.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250309150340_3ccf199fa2bee53ebcf037f3b30cf9bfb7a8e99a5c8241a04fd3148d1ec425af.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250309150340_3ccf199fa2bee53ebcf037f3b30cf9bfb7a8e99a5c8241a04fd3148d1ec425af" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="škola CGO-a"> </figure>  <p>Akcentirala je i značaj edukacije mladih, kako bi se pravilno mogli odrediti prema ovoj osjetljivoj temi.</p> <p>Psiholog <b>Radoje Cerović</b> kazao je da je zabrinjavajuće da, u današnje vrijeme, imamo ogromnu nezainteresovanost mladih za sve što se tiče politike i društvenih tokova, "neku vrstu uljuljkanosti u zabavu društvenih mreža, jednostavne TikTokove i slično".&nbsp;</p> <p>- A onda, kada vidite ovu grupu mladih ljudi, aktivnih u svom razmišljanju, okupljenih oko inicijative koja je upravo na planu osvješćivanja mladih generacija, mislim da je to jedini alat kojim možemo da se borimo protiv nadolazećeg besmisla u društvu - ocijenio je Cerović, koji je održao predavanje "Psihologija nasilja: kako razumjeti i spriječiti?".</p> <p>Učesnik<b> Emir Pilav</b> podvlači važnost procesa tranzicione pravde i suočavanja s prošlošću za oporavak i napredak crnogorskog društva, koje je u velikoj mjeri pogođeno dešavanjima iz 90-ih, kao i činjenicom da taj period još uvijek predstavlja veliki teret za sve građane.&nbsp;</p> <p>- Izdvojio bih temu postupaka za ratne zločine pred crnogorskim sudovima, jer smatram da bi se ona ponovo trebalo aktuelizovati u javnosti, kako u pogledu presuda, tako i u pogledu određenih propusta u procesuiranju odgovornih za zločine iz 90ih - naveo je Pilav.</p> <p>Učesnica <b>Tamara Đurković </b>podijelila je da ju je lično iskustvo s podjelama u društvu podstaklo na dublje istraživanje peorioda 90-ih.&nbsp;</p> <p>- Dolazim iz Bara, grada u kojem nikada nisam osjetila razlike među ljudima, ali sam tokom studija u Podgorici primijetila podjele na osnovu vjere i nacije. To me je motivisalo da se više posvetim temi 90-ih, prvo kroz lično istraživanje, a zatim kroz seminare. Za Školu tranzicione pravde CGO-a saznala sam putem društvenih mreža i, zbog pozitivnih iskustava prošlogodišnjih učesnika, odlučila sam da se prijavim. Organizacija i gostujući predavači u potpunosti su opravdali moja očekivanja - poručila je Đurković.</p> <p>Drugi modul Škole tranzicione pravde biće organizovan tokom aprila kroz studijsku posjeti mjestima zločina i sjećanja tokom 90ih u Crnoj Gori.</p>

1250x600

1084x550

Kritičko promišljanje prošlih događaja ključ za zaštitu od propagande

<p>Zakon o visokom obrazovanju trebalo bi da stvori bolji okvir za kreiranje akademskih programa koji odgovaraju na potrebe tržišta rada, a ne na potrebe zaposlenih na visokoškolskim ustanovama, smatraju u Centru za građansko obrazovanje (CGO).<br/>
<br/>
Viša savjetnica u toj nevladinoj organizaciji (NVO) Snežana Kaluđerović kazala je da je CGO, tokom javne rasprave uputio brojne komentare, prijedloge i sugestije na Nacrt zakona o visokom obrazovanju, a sa ciljem doprinosa unapređenju kvaliteta tog nivoa obrazovanja i usklađivanja sa potrebama tržišta rada u Crnoj Gori.<br/>
<br/>
Kako je navela, CGO žali što je javna rasprava o tom vrlo važnom zakonskom tekstu svedena na zakonski minimum, uključujući i neradne dane tokom državnih praznika.<br/>
<br/>
Prema riječima Kaluđerović, ključna promjena koju taj zakon treba da uvede je stvaranje boljeg okvira za akademsku slobodu, kvalitet istraživanja i obrazovanja.<br/>
<br/>
- Kao i inkluzivnost i pristupačnost za sve studente, kao i za kreiranje akademskih programa koji odgovaraju na potrebe tržišta rada, a ne na potrebe zapošljenih na visokoškolskim ustanovama - rekla je Kaluđerović.<br/>
<br/>
Ona je istakla da su se i politike dosadašnjih Vlada, kad je riječ o oblasti visokog obrazovanja u Crnoj Gori, uglavnom odnosile na zakonodavne reforme koje su najavljivane kao one koje će modernizovati i unaprijediti obrazovni sistem.<br/>
<br/>
- Ali put ka tom nespornom cilju nije bio dobar, niti je uzimao u obzir nužnost da obrazovanje prati potrebe tržišta rada u Crnoj Gori - kazala je Kaluđerović.<br/>
<br/>
Ona smatra da taj dio nije ni u novom nacrtu adekvatno adresiran, jer se ne prepoznaje činjenica da tržište rada uglavnom traži 240 ECTS za osnovne studije.<br/>
<br/>
- Umjesto toga, nastavlja se favorizovanje modela sa 180 ECTS za osnovne studije, a ignoriše i činjenica da 2/3 tržišta rada podrazumijeva regulisane profesije čije osnovne studije u svijetu traju četiri, pet ili šest godina kako bi se obezbijedio minimum znanja i kvaliteta - istakla je Kaluđerović.<br/>
<br/>
Ona je navela da u CGO-u smatraju da je neophodno uskladiti modele studija tako da obrazovanje i kadriranje ide korak ispred radne berze, kako bi se dinamični tržišni izazovi prevazišli ili prevenirali, između ostalog i školovanjem visokoškolaca za akademske, primijenjene i strukovne studije za koje postoji potreba.<br/>
<br/>
- Ovim zakonom treba studentima pružiti i pravo na jednaku pravnu zaštitu u pogledu finansiranja, bez obzira na vrstu obrazovne ustanove, ko je njen osnivač (državna ili privatna), uz očuvanje autonomije u procesu upisa na željeni fakultet - pojasnila je Kaluđerović.<br/>
<br/>
CGO, kako je dodala, cijeni da ustanova visokog obrazovanja treba da bude autonomna samo u dijelu nastave, istraživanja i prakse, ali da finansijska sredstva iz budžeta Crne Gore moraju biti predmet kontrole i inspekcijskog nadzora.<br/>
<br/>
Prema riječima Kaluđerović, iako je odgovornost akademskog osoblja uređena posebnim Zakonom o akademskom integritetu, važno je i da Zakon o visokom obrazovanju prepozna normu odgovornosti akademskog osoblja koje krši pravila Etičkog kodeksa, uključujući sankcije i obavezu evidentiranja tih povreda prilikom odlučivanja za izbor u zvanje.<br/>
<br/>
- CGO predlaže i da se preciznije uredi rad i način funkcionisanja Savjeta za visoko obrazovanje, uključujući veći broj članova iz različitih naučnih oblasti, privrede i društvenih djelatnosti, uz jasno definisane procedure za njihovo imenovanje - rekla je Kaluđerović.<br/>
<br/>
Kako je dodala, neophodno je i precizirati procedure sprovođenja postupka akreditacije i reakreditacije od strane Agencije za obezbjeđivanje kvaliteta visokog obrazovanja, ali i otvoriti upravni odbor te institucije za sve socijalne partnere i privredu uz specifikovanje načina njihovog izbora.<br/>
<br/>
Kaluđerović je naglasila da pitanje izbora rektora treba definisati tako da se taj proces decentralizuje i time suzi prostor za politički i partijski inžinjering kojem, kako je navela, svjedočimo decenijama.<br/>
<br/>
- U tom kontekstu, CGO predlaže da Senat Univerziteta Crne Gore (UCG), a ne Upravni odbor, kako je to i do sada bio slučaj, bira rektora iz reda redovnih profesora, na osnovu javnog konkursa i podnešenog programa razvoja UCG, i da isto lice može biti birano najviše dva puta - pojasnila je Kaluđerović.<br/>
<br/>
Prema njenim riječima, takvo uključenje Senata garantuje veću kompetitivnost, transparentnost i inkluzivnost.<br/>
<br/>
Kaluđerović smatra da je neophodno i izbor prorektora ograničiti na najviše dva mandata, "umjesto što se ova pozicija crta kao neograničena".<br/>
<br/>
Kako je navela, CGO predlaže i da početak studijske godine ostane 1. oktobar, a ne 1. septembar.<br/>
<br/>
- Jer bi to omogućilo bolje usklađivanje s ispitnim rokovima u septembru i ujedno olakšalo situaciju studentima koji se izdržavaju radeći povremene sezonske poslove, čime se štiti odliv studenata i mlade radne snage - naglasila je Kaluđerović.<br/>
<br/>
Ona je rekla i da u CGO-u smatraju da ustanove visokog obrazovanja treba da budu obavezane da prime sve studente koji ispunjavaju uslove i koji su položili prijemni ispit, bez diskrecionog prava da smanjenjuju broj mjesta definisan licencom Ministarstva u odnosu na broj studenata koji ispunjavaju uslove.<br/>
<br/>
Kaluđerović je kazala da je CGO dao još niz komentara i sugestija u nadi da će, kako je navela, Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija to ozbiljno razmotriti i inkorporirati u zakonski tekst.<br/>
<br/>
- A sve kako bi išli ka kvalitetnijem i konkurentnijem visokom obrazovanju i njegovom usklađivanju sa potrebama tržišta rada, čime će se omogućiti i bolji profesionalni razvoj studenatske populacije - zaključila je Kaluđerović.</p>

CGO: Zakon o visokom obrazovanju da stvori bolji okvir za akademsku slobodu i kvalitet obrazovanja

<p>Predsjednica Skupštine Glavnog grada <b>Jelena Borovinić-Bojović</b> je, povodom Međunarodnog dana pismenosti, koji se na inicijativu UNESKO-a obilježava svakog 8. septembra, ukazala da kao društvo moramo da ulažemo još više napora kako bi se dodatno smanjio broj nepismenih, posebno kada je riječ o funkcionalnoj pismenosti.

Borovinić-Bojović je podsjetila da je, prema posljednjim podacima koji datiraju još od prethodnog popisa 2011. godine, u Crnoj Gori bilo nešto više od 8.000 onih koji ne znaju da čitaju i pišu. </p>
<p>- Očekujem da dobijemo ažurirane podatke sa poslednjeg popisa, kako bismo znali sa čime se u ovom trenutku suočavamo. Veoma je važno da Podgorica bude grad u kojem su znanje i obrazovanje dostupni svima, bez obzira na godine, pol, socijalni ili ekonomski status. Sposobnost čitanja i pisanja je osnovni preduslov ne samo za dalje obrazovanje, već i za mogućnost pojedinca da učestvuje u savremenim društvenim procesima, pa samim tim i da bude aktivan član lokalne zajednice - istakla je Borovinić-Bojović u saopštenju za javnost.</p>
<p>Imajući u vidu današnji stepen razvoja informacionih tehnologija, Borovinić-Bojović je rekla da elementarna pismenost, iako neophodna, sasvim sigurno nije dovoljna, te je izrazila nadu da će u Podgorici i Crnoj Gori kao jedan od prioritetnih ciljeva biti unapređenje funkcionalne pismenosti, "koja podrazumijeva nešto više od čitanja i pisanja, odnosno uključuje informatičku pismenost i, što je najvažnije – sposobnost kritičkog čitanja i primjenjivanja znanja". </p>
<p>- Zato nam je potreban jak obrazovni sistem, a Glavni grad je, na moje zadovoljstvo, pokazao spremnost da u okvirima svojih nadležnosti bude kvalitetan partner državnim organima u unapređenju uslova u kojima se odvija nastava u podgoriškim školama - naglasila je Borovinić-Bojović.

Kao još jedan važan aspekt pismenosti gdje ne ne stojimo dobro, jeste, navodi ona, poznavanje pravopisa, gramatike i leksike maternjeg jezika. </p>
<p>- Svjedočanstva o tome možemo naći na svakom koraku – od natpisa koje vidimo na našim ulicama i trgovima, preko objava u medijima i na društvenim mrežama, pa do akata državnih i lokalnih organa. Vjerujem da je današnji Međunarodni dan pismenosti upravo dobra prilika za opomenu da više pažnje posvetimo našem jeziku, jer kako nas je još Duško Radović upozoravao, jezik nema nikog drugog osim nas - zaključila je Borovinić-Bojović.</p>

Borovinić-Bojović: Podgorica da bude grad u kojem su znanje i obrazovanje dostupni svima

<p>Ono što Demokrate zovu vetingom i sprovode u bezbjednosnom sistemu Crne Gore svakodnevno nailazi na snažan otpor službenika policije. Suočeni sa bezakonjem, sve više policijskih starješina odbija da bude dio partijskog sistema. Posljedni drastičan primjer desio se 3. jula u Nikšiću gdje je starješina policije pristao na poligrafsko ispitivanje, pa - nakon što ga je prošao – odbio unapređenje koje mu je bilo namijenjeno</p>
<p>Najnovije smjene, ali i hapšenja načelnika odjeljenja bezbjednosti Danilovgrad <b>Marka Drobnjaka, </b>međutim, nijesu plod rada unutrašnje kontrole nego posljedica informacija koje su sa Zapada proslijeđene crnogorskom tužilaštvu i Specijalnom policijskom odjeljenju.&nbsp;</p>
<p>Zato se ovog puta nijesu slavodobitno oglasile Demokrate <b>Alekse Bečića</b> - oni su zaokupljeni &nbsp;nastavkom politički motivisanog čišćenja crnogorske policije. Prema informacijama Televizije E i Portala ETV , kršenje zakona koje sprovodi policijski vrh - sve pod maskom operacije ,;Značka“ - dostiže razmjere skandala.</p>
<h2><b>ZLOUPOTREBA RESURSA</b></h2>
<p>&nbsp;Vršilac dužnosti direktora Uprave policije <b>Lazar Šćepanović</b> i dalje zloupotrijebljava kadrovske i tehničke resurse institucije na čijem je čelu kako bi izigrao zakone Crne Gore i nastavio progon nelojalnih svojim političkim šefovima. Radi to pokušavajući da ucijeni pojedine starješine poligrafskim ispitivanjem ali i da na taj način dođe do detalja koje bi mogao da upotrijebi u kompromitaciji ostalih.</p>
<p>Tako je, nakon što je sa mjesta načelnika Odjeljenja bezbjednosti Žabljak smijenio <b>Momčila Vojinovića</b> u potragu za novim kadrovskim rješenjem Šćepanović opet krenuo poligrafom.</p>
<p>&nbsp;U prostorijama Odjeljenja bezbjednosti Nikšić, 3. jula poligrafski je testiran policijski starješina <b>Ivan Jović</b> koji je bio planiran za budućeg šefa žabljačke policije, iako u Zakonu o unutrašnjim poslovima nije propisano poligrafsko testiranje za potrebe kadrovskih postavljenja direktora, pomoćnika direktora, načelnika i drugih starješina u policiji.</p>
<p>Jović je aktuelni pomoćnik načelnika regionalnog Centra bezbjednosti „Zapad“ za logistiku i dugogodišnji starješina i službenik UP sa iskustvom na poslovima inspektora za borbu protiv droga. Legitiman put za kadrovsku promjenu bilo je raspisivanje internog oglasa kako bi se kroz rangiranje prijavljenih obezbjedilo najbolje kadrovsko rješenje za mjesto načelnika žabljačke policije.</p>
<h2><b>PITANJA O ODNOSU SA KOLEGAMA</b></h2>
<p>&nbsp;Naši izvori tvrde da je po naređenju vršioca dužnosti direktora policije Lazara Šćepanovića, 3. jula u Odjeljenje bezbjednosti Nikšić iz Podgorice stigao poligrafista <b>Dražen Aničić</b> i pozvao Ivana Jovića na razgovor. Aničić mu je saopštio da treba poligrafski da ga ispita, po direktnom naređenju Šćepanovića i direktora policije za sektor kriminalističke policije <b>Velimira Mića Furtule</b>. Rezultati poligrafskog ispitivanja su za Šćepanovića bili preduslov za donošenje odluke o postavljenju Jovića za prvog čovjeka policija Žabljaka.</p>
<p>Naš izvor iz Sektora za borbu protiv kriminala saopštio nam da je Aničić je Joviću postavio unaprijed pripremljena pitanja, koje mu je izdiktirao Furtula a po prethodnom dogovoru sa Šćepanovićem: Da li ima ličnu i telefonsku komunikaciju i da li ostvaruje kontakte sa kolegama: <b>Dejanom Kneževićem,</b> <b>Miloradom Žižićem</b>, <b>Tihomirom Goranovićem</b> i <b>Darkom Mađarićem</b>, te da li ovim kolegama prenosi službene informacije do kojih dolazi u svom radu ?</p>
<p>&nbsp;Očito, poligrafsko ispitivanje je trebalo da posluži čelniku Uprave policije Lazaru Šćepanoviću i ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću da provjere odakle cure podaci o politički motivisanim čistkama u policiji. Zato je pominjanje policijskih starješina u kontekstu pitanja bilo neka vrsta dvostrukog testa.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;Ivan Jović je, prema našim informacija, u prvom trenutku odbio poligrafsko ispitivanje, međutim, shvativši da bi na taj način bio targetiran, diskriminisan i moguće zloupotrijebljen u daljem angažmanu, naknadno je prihvatio da bude ispitan. Naš izvor iz Sektora za borbu protiv kriminala potvrdio nam je da je Ivan Jović prošao bez ikakvih problema poligrafsko ispitivanje ali i da je nakon testiranja odbio da preuzme dužnost načelnika policije na Žabljaku.</p>
<p>&nbsp;Skandal nezapamćenih razmjera objedinio je sve do sada korišćene metode &nbsp;- prije svega u nezakonitom postupanju, kršenju bazičnih zakona koji uređuju rad Uprave policije i nezakonito korišćenju resursa.</p>
<h2><b>MOTIV</b></h2>
<p>&nbsp;I sve to, opet, u cilju sprovođenja kadrovske politike koja treba da eliminiše školovane, iskusne starješine na koje Demokrate ne mogu da politički utiču, kao i sve one policijske službenike koji imaju komunikaciju sa njima. A poligrafska ispitivanja, sudeći prema posljednjem slučaju, nemaju samo za cilj ispitivanje podobnosti policijskih službenika za određena radna mjesta već i pokušaj da se i drugi iskusni i pošteni policajci indirektno targetiraju i da se prema njima pokrenu nezakoniti postupci. Zato su predmet pitanja Ivanu Joviću bili i odnosi sa njegovim bliskim saradnicima i kumovima.&nbsp;</p>
<p>Dejan Knežević dugo bio šef Joviću, dok je bio inspektor za borbu protiv droga. Žižić i Goranović kao bivši načelnici nikšićke policije bili su mu pretpostavljeni, a Mađarić takođe bivši komandir OB Nikšić mu je prijatelj i kum.</p>
<p>&nbsp;Eventualno odbijanje Jovića da pristane na poligrafsko ispitivanje, vjerovatno bi bilo ključni motiv da se i on i njegove kolege obuhvaćene pitanjima dodatno stigmatizuju. A targetirane starješine su i dalje aktivni policajci ali su raspoređeni u - vjerovali ili ne - Odjeljenju za analitiku. Svi imaju završene visoke škole i fakultete specijalizovane za obavljanje oficirskih poslova u policiji i vojsci, sa zavidnim iskustvom i biografijama, sa završenim obukama u saradnji sa inostranim partnerima i aktivna su meta Lazara Šćepanovića iz ličnih animoziteta.</p>
<p>&nbsp;Razlog može biti činjenica da su većina njih bili nadređeni Lazaru Šćepanoviću u vrijeme kad je napredovao u službi. To ga, međutim, nije spriječilo da nedavno, pred skupštinskim Odborom za bezbjednost i odbranu obmane javnost da je bio neraspoređen i suspendovan kao žrtva progona a što njegova zvanična biografija kao vršioca dužnosti direktora Uprave policije, kao i brojne nagrade koje je u tom periodu dobijao, demantuju. Čini se da namjeru Demokrata da preuzmu apsolutnu kontrolu nad bezbjednosnim sektorom Lazar Šćepanović koristi i za namirivanje nekih fiktivnih, ličnih računa.</p>
<p>&nbsp;No, kako podaci od partnerskih službi sa Zapada sve više otkrivaju policijske starješine koje su zloupotrijebile položaj, vrh policije, Šćepanović i ministar Šaranović, kao Aleksa Bečić i Boris Bogdanović i Demokrate koje kontrolišu sektor bezbjednosti - našli su se u problemu. Umjesto obračuna sa starim kadrom koji je, navodno, bio naklonjen DPS-u, informacije o saradnji policijskih starješina sa organizovanim kriminalom ukazuju na drugačiju realnost.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;O tome govore posljednji podaci: u srijedu je uhapšen načelnik Odjeljenja bezbjednosti Danilovgrad <b>Marko Drobnjak</b> i smijenjen je načelnik Odjeljenja bezbjednosti Kolašin Zoran Braunović sve kadrovi ,,posavgustovske većine“, od <b>Nikole Terzića</b> do <b>Danila Šaranovića</b> i <b>Lazara Šćepanovića</b>.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;Zašto se onda ne traži odgovornost za one koji su tako kadrovali policijom i koji i danas pokušavaju da kroz akciju ,,Značka“ stvore partijski lojalne starješine u policiji? Odgovor se nameće: tada bi Šćepanović i Šaranović morali da istražuju - sebe.&nbsp;</p>

Poligrafom u lov na „nepodobne“

<p>Srebrenička tragedija nije samo bosanska, niti balkanska, nego je i duboka rana Evrope. Ignorisanje pravde i istine, i nepoštovanje međunarodnog prava nosi sa sobom realnu opasnost od ponavljanja tragičnih događanja devedesetih - poručio je bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović pošto se navršilo tri decenije od genocida u Srebrenici.</p>
<p>On se pridružuje svima koji obilježavaju Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici - uz duboki naklon žrtvama i iskreno saosjećanje sa njihovim porodicama.</p>
<p>- Isto tako i svima koji osuđuju negiranje genocida - dodao je Đukanović.</p>
<p>Bivši predsjednik je podvukao da zabrinjava neodlučnost naših društava da se tome suprotstave, kao i odsustvo političke volje da se sankcionišu vinovnici, i nespremnost za suočavanje sa prošlošću.</p>
<p>- Takvom ponašanju doprinosi i indolentnost međunarodne zajednice, prije svega Evropske unije, u odnosu na sve izraženije pojave negiranja zločina i na veličanje ratnih zločinaca - istakao je on.</p>

Đukanović: Srebrenička tragedija nije samo bosanska, niti balkanska - nego i duboka rana Evrope

<p>Izraelski premijer Benjamin Netanjahu poručio je večeras da je spreman da tokom 60-dnevnog primirja započne pregovore o trajnom prekidu vatre u Pojasu Gaze, uz uslov da ta palestinska teritorija bude demilitarizovana.</p>
<p>Netanjahu je izjavu dao putem video-snimka objavljenog večeras, dok traju indirektni pregovori sa palestinskim pokretom Hamas, koji kontroliše Gazu.</p>
<p>- Na početku ovog (60-dnevnog) prekida vatre počećemo pregovore o trajnom okončanju rata - kazao je Netanjahu iz Vašingtona.</p>
<p>Premijer Izraela je naglasio nekoliko ključnih uslova: „Hamas mora položiti oružje, Gaza mora biti demilitarizovana, a Hamas ne smije više imati vojne kapacitete niti upravljati Gazom.“</p>
<p>- Ako se to može postići pregovorima - tim bolje. Ako ne, postićemo to drugim sredstvima, snagom naše herojske vojske - dodao je Netanjahu.</p>

Netanjahu: Spremni smo da tokom primirja pregovaramo o okončanju rata u Gazi

<p>Impresum primjerka „Kuće beskućnika“ za koju je negator Crne Gore i crnogorske nacije <b>Bećir Vuković</b> nagrađen Trinaestojulskom nagradom ne odgovara impresumu iz primjerka knjige koji je član žirija <b>Dragan Koprivica</b> prezentovao javnosti.</p>
<p>Upoređivanjem primjerka koji je dobio Žiri za dodjelu nagrade i onog koji je Koprivica donio u emisiju na Televiziji Vijesti, ispostavilo se da se ne podudaraju CIP, ISBN broj niti COBISS.</p>
<h2>LOMPAR ĆE MKM DOSTAVITI DOKUMENTACIJU</h2>
<p>Direktorica Nacionalne biblioteke „Đurđe Crnojević“ <b>Dragica Lompar</b> je izjavila da nije jasno na osnovu čega je žiri odlučivao, jer oni nemaju podatke o katalogizaciji knjige „Kuće beskućnika“, niti je izvjesno da je ona uopšte formalno objavljena. Ukazala je i na sumnju da je impresum knjige prepisan iz drugog izdanja, te da se u njoj nalazi broj koji pripada Srbiji, a ne Crnoj Gori.&nbsp;</p>
<p>Ona je, u intervjuu za emisiju Načisto Televizije Vijesti, najavila je da će sva saznanja i dokumentaciju dostaviti nadležnom Ministarstvu kulture i medija (MKM) koje, kako ističe, ima instrumente da reaguje.</p>
<p>- Onako iskreno kao neko ko radi decenijama u toj instituciji i kome je životni poziv, mislim da je ovo prvi put da neko na ovakav način zloupotrebljava ime institucije i da se poziva na nešto, čak i u medijima, što apsolutno nije tačno. Naša obaveza kao institucije kulture, koja se finansira iz sredstava države jeste da prijavimo nadležnom organu - Ministarstvu kulture kršenje Zakona o izdavačkoj djelatnosti koji izričito zabranjuje ovakve stvari, prepisivanje CIP-ova (CIP- kataloški zapis u publikaciji), preslikavanje sa jedne publikacije na drugu, promjenu CIP-a u odnosu na onaj koji dodijeli biblioteka i slično. To je naša obaveza, a Ministarstvo je organ koji ima svoje instrumente - istakla je Lompar.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Flompar-sumnja-da-su-falsifikovani-podaci-o-knjizi-za-koju-je-becir-vukovic-dobio-trinaestojulsku-nagradu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Na pitanje je li joj jasno na osnovu čega je žiri odlučivao, Lompar je rekla „pa iskreno nije“.</p>
<p>- Nije mi jasno jer mi ni do današnjeg dana ne znamo je li ta knjiga uopšte objavljena. Vidjela sam da je gospodin Dragan Koprivica pokazao u jednoj emisiji, međutim nemamo uvid u impresum. Bilo bi dobro da se napokon otklone sve ove sumnje - navela je ona.</p>
<p>Ukazala i da nema informaciju da je knjiga „Kuće beskućnika“ &nbsp;izašla iz štampe u bilo kojem formatu, štampanom ili elektronskom.</p>
<p>- Da bismo imali tu informaciju kao preciznu, moramo da dobijemo taj primjerak u biblioteci onako kako zakon nalaže. Do sada nijedan primjerak nije stigao, a kataloški zapis od Nacionalne biblioteke Crne Gore nije tražen za tu publikaciju - istakla je Lompar.</p>
<h2>„NEMAR“</h2>
<p>Koprivica je potom izjavio da mu je izdavač <b>Radomir Uljarević </b>rekao da je njihovim nemarom poslata knjiga koja je bila u radnoj verziji.</p>
<p>- Tokom prošle 2024. godine, knjiga je urađena i poslata u PDF formatu u Narodnu biblioteku Srbije, gdje su urađeni svi podaci. Knjiga je zavedena 2024. godine u Srbiji, a meni je izdavač dao prije dva dana - rekao je on.</p>
<p>Bećir Vuković je ranije, inače, kazao da je CIP broj u redu, a da se greška nalazi samo na nekom primjerku.</p>
<p>- Nikad nijesam čuo da neko zaviruje u CIP broj. Knjiga je čista. Ovdje se ne govori ni o pjesnku, ni o onome što je u knjizi - izjavio je on.</p>
<p>Reditelj <b>Danilo Marunović</b>, koji je bio član žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade rekao je da je nagrada namještena i dodijeljena na skandalozan način.</p>
<p>- To je bilo jasno i tokom samog procesa žiriranja. O tome sam prvo javno progovorio, a onda i učestvovao u protestu. Jasno su postavljene linije između onoga što zastupaju građani koji stoje iza Miloša Karadglića (koji je odbio Trinaestojulsku nagradu) i onih koji stoje iza Bećira Vukovića - kazao je Marunović.&nbsp;</p>
<p>Rekao je da je odmah po saznanju kome će biti dodijeljena nagrada o tome obavijestio javnost na svojim društvenim mrežama.</p>
<h2>KOPRIVICI MNOŠTVO GRANA UMJETNOSTI OPRAVDANJE ZA NEZAKONITO POSTUPANJE</h2>
<p>Prije nego je objelodanjeno da je Vuković nagrađen za djelo koje nije evidentirano u nacionalnim niti regionalnim bibliotečkim bazama, utvrđeno je i da je Žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade brutalno prekršio Zakon o državnim nagradama - pošto sva tri laureata dolaze iz oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva: Vuković je književnik, <b>Miloš Karadaglić</b> muzičar, a <b>Veljo Stanišić</b> grafičar.</p>
<p>Članom 17 stav 1 Zakona o državnim nagradama propisano je da se: „godišnja Trinaestojulska nagrada dodjeljuje građaninu ili državljaninu Crne Gore, grupi lica ili pravnom licu koje ima sjedište na teritoriji Crne Gore, za rezultate od izuzetnog značaja za Crnu Goru, ostvarene u godini koja prethodi dodjeli nagrade, u oblastima kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, sporta, prirodnih i društvenih nauka, privrede, ekologije, odnosno za djela ili ostvarenja u svim oblastima rada i stvaralaštva koja doprinose razvoju i afirmaciji Crne Gore“, a stavom 3 istoga člana propisano je da se „u jednoj oblasti može dodijeliti samo jedna godišnja Trinaestojulska nagrada“.</p>
<p>Dragan Koprivica je u odnosu na to rekao da su takvi slučajevi postojali i ranije.</p>
<p>- Gdje ste bili do sad? Što ste ćutali? Što vam to sad smeta? Zašto to nije procesuirano ranije? Ništa na tom planu nije urađeno - rekao je on.</p>
<p>Ovdje, prema njegovim riječima, postoji pravna nejasnoća.</p>
<p>&nbsp;- U kulturi imamo književnost, pozorište, film, balet, slikarstvo, vajarastvo itd... Zar je logično da se u svim tim granama umjetnosti može dodijeliti samo jedna nagrada? Došli smo do stava da umjetnost ima toliko grana da se ne može dodijeliti samo jedna nagrada - izjavio je on.</p>
<h2>VLADA DA REAGUJE ODMAH</h2>
<p>Reditelj <b>Branko Baletić </b>i raniji dobitnik Trinaestojulske nagrade je poručio da se radi o ishitrenom postupku i da Vlada mora odmah da reaguje.</p>
<p>On je ukazao da iza svega toga neko stoji.</p>
<p>- Zanemaruje se vrlo važnija stvar, jer iza ovoga svakako neko stoji i to mora da se utvrdi, ali je suština da nagrada ne može biti dodijeljena onome ko ne priznaje Crnu Goru i identitet ove države. Mislim da se radi o ishitrenom postupku i Vlada mora odmah da reaguje - rekao je on gostujući u emisiji „Načisto“ na Televiziji Vijesti.</p>
<p>Baletić je ocijenio i da su članovi žirija obmanuti.</p>
<p>Na rekciju Ministarstva kulture i medija pozvao je i Evropski savez.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.8906%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fevropski-savez-ministarka-vujovic-da-hitno-reaguje-na-sumnje-o-grubim-zloupotrebama-i-falsifikatima-u-vezi-sa-trinaestojulskom-nagradom&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<h2><br/></h2>

Impresum primjerka „Kuće beskućnika“ koji je dostavljen Žiriju ne odgovara onom koji je predstavio Dragan Koprivica

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: obrazovanje