<p>Ministar obrazovanja i zasluga Italije <b>Đuzepe Valditara</b> i ministarka prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore <b>Anđela Jakšić-Stojanović </b>potpisali su Memorandum o razumijevanju. Time se, kako je saopšteno iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, dodatno učvršćuje već bogata i sadržajna saradnja Crne Gore i Italije u oblasti obrazovanja.&nbsp;</p>
<p>- Posjeta Valditare je realizovana u prijateljskoj i partnerskoj atmosferi, potvrđujući čvrste veze i međusobno povjerenje koje karakterišu odnose između Crne Gore i Italije - navedeno je u saopštenju MPNI.</p>
<p>Nakon sastanka u Ministarstvu, delegacije su zajednički posjetile Gimnaziju „Slobodan Škerović“ u Podgorici, gdje su razmijenjena mišljenja o značaju ulaganja u obrazovanje i ohrabrivanju institucionalnih partnerstava.</p>
<p>- Crna Gora i Italija njeguju kontinuiranu saradnju na brojnim poljima od zajedničkog interesa – od ekonomije i odbrane, do kulture, nauke i obrazovanja. U tom kontekstu, Italija ima značajnu ulogu kao snažan zagovornik evropske perspektive Crne Gore, partner koji pruža dosljednu političku podršku i konkretnu pomoć na putu evropske integracije, kao i pouzdan saveznik u okviru NATO saveza. Potpisani Memorandum predstavlja logičan nastavak bilateralnih napora da se prodube veze u oblasti obrazovanja. Cilj Memoranduma jeste unapređenje međuinstitucionalne saradnje, razmjena znanja i dobrih praksi, kao i jačanje kapaciteta kroz promociju jezika, kulture, inovacija i razmjenu stručnjaka i učenika - navedeno je u saopštenju Ministarstva.</p>
<p>Poseban akcenat stavljen je na tehničko i stručno obrazovanje kao značajnu oblast za savremeno društvo i održiv ekonomski razvoj, u kontekstu regionalnih i evropskih politika usmjerenih ka razvoju vještina i jačanju zapošljivosti, posebno među mladima.</p>
<p>Memorandumom se, pojašnjavaju u Ministarstvu, utvrđuju smjernice za realizaciju konkretnih aktivnosti koje će biti sprovođene uz punu koordinaciju i partnerstvo, kroz zajedničke strukture nadzora i evaluacije, u skladu s najboljom međunarodnom praksom.&nbsp;</p>
<p>Jakšić-Stojanović je izrazila zahvalnost Ministarstvu obrazovanja i zasluga Italije na otvorenosti za saradnju, te uvjerenje da će današnji korak dodatno doprinijeti stvaranju novih prilika za učenike, nastavnike, istraživače i obrazovne institucije obje zemlje.</p>
<p>Ministar obrazovanja i zasluga Italije Valditara je sa svoje strane naglasio da potpisani Memorandum jeste još jedan značajan korak u saradnji između Crne Gore i Italije i podvukao da je ta saradnja od koristi za razvoj obje zemlje, jer nudi obrazovanje koje se sve više približava tržištu rada.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Čvršća saradnja Crne Gore i Italije u oblasti obrazovanja

<p>Profesorica crnogorskog jezika i književnosti i članica skupštinskog Odbora za prosvjetu, nauku i sport, <b>Zoja Bojanić Lalović</b>, poručila je da crnogorsko društvo danas šalje loše poruke, ukazujući na ozbiljne probleme u obrazovnom sistemu, posebno na pojavu lažnih diploma u najosjetljivijim društvenim sektorima.</p>
<p>- Danas kao društvo šaljemo loše poruke, jer čini se iz mnogih situacija da vlada zakon bahatosti, zakon sile, zakon neznanja. U posljednje vrijeme se sve više govori o lažnim diplomama, i to, nažalost, u onim granama koje treba da su najstabilnije u društvu, a to su zdravstvo i prosvjeta - rekla je Lalović u jutarnjem programu "Budilnik" na Televiziji E.</p>
<p>Ona smatra da se pitanjem obrazovanja mora ozbiljnije baviti cijelo društvo, a ne isključivo nadležne institucije.</p>
<p>- Nije presudno isključivo kreiranje politika obrazovanja, već je važno i da se društvo osvijesti. Bez obrazovanog mladog građanina ne možemo graditi ni kvalitetno društvo - istakla je Lalović.</p>
<p>Govoreći o stanju visokog obrazovanja, profesorica je ukazala na hronično kašnjenje donošenja ključnih zakona.</p>
<p>- Smatram da nam je prilično nestabilan obrazovni sistem. Kada konkretno spominjemo visoko obrazovanje, nemojte zaboraviti činjenicu da mi još uvijek nemamo novi zakon o visokom obrazovanju. Novi zakon bio je u planu rada i 42, i 43, pa i 44. Vlade, a još uvijek nemamo taj konačni zakon koji bi trebalo da usaglasi potrebe studenata sa tržištem rada. Danas imate jednu neusaglašenost između onoga što mladi ljudi stiču kao kompetencije i znanja na fakultetima i onoga što je primjenjivo na tržištu rada - naglasila je ona.</p>
<p>Podsjetila je i na nedosljednosti u zakonodavnom okviru.</p>
<p>- Zakonom o službenicima i namještenicima uvode se određene potrebe za neka radna mjesta, a da prije toga nije usvojen Zakon o visokom obrazovanju - rekla je Lalović.</p>
<p>Prema njenim riječima, mladi u Crnoj Gori često imaju solidno teorijsko znanje, ali im nedostaju praktične vještine i stručne kompetencije.</p>
<p>- Mladi ljudi su teorijski dobro potkovani, ali problem je u stručnim kompetencijama, praktičnim znanjima. U tom dijelu, ti mladi ljudi su najslabiji kada je potrebno primijeniti određena znanja - dodala je ona.</p>
<p>Lalović je ukazala na šire društvene posljedice urušavanja obrazovnog sistema.</p>
<p>- Isto tako moramo uzeti u obzir činjenicu da danas kao društvo šaljemo loše poruke, jer čini se iz mnogih situacija da vlada zakon bahatosti, zakon sile, zakon neznanja. U posljednje vrijeme se sve više govori o lažnim diplomama, i to, nažalost, u onim granama koje treba da su najstabilnije u društvu – zdravstvo i prosvjeta. To je jedna od poruka da je naše obrazovanje izgubilo na etičnosti, jer kakvu poruku mladi ljudi dobijaju ako danas što manje znaš, to ćeš bolje proći - zaključila je Lalović.</p>

Lalović: Naše obrazovanje je izgubilo na etičnosti

<p>Realizacijom edukacija na teme Donošenje i sprovođenje plana integriteta i Zviždači i mehanizmi prijave, uspješno je okončana druga faza ciklusa obuka koje Agencija za sprečavanje korupcije, u saradnji sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija, organizuje za rukovodioce i menadžere integriteta u obrazovno-vaspitnim ustanovama širom Crne Gore.</p>
<p>Završne obuke u ovom ciklusu održane su za predstavnike ustanova iz južne regije, koje su okupile 63 učesnika iz Bara, Budve, Ulcinja, Kotora, Tivta i Herceg Novog.</p>
<p>- Stečena znanja učesnici će primijeniti u svojim radnim sredinama, doprinoseći razvoju kulture zakonitosti, odgovornosti i profesionalnog integriteta u sistemu obrazovanja - saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.</p>
<p>Cilj edukacija bio je da se zaposleni osnaže za pravovremeno prepoznavanje i prijavljivanje nepravilnosti, kao i da se doprinese stvaranju sigurnog, podsticajnog i transparentnog okruženja za djelovanje zviždača. Dodatno, kako je rečeno iz Ministarstva prosvjete, obuke su bile usmjerene na jačanje kapaciteta zaposlenih u oblastima etike, integriteta i borbe protiv korupcije.</p>
<p>- Agencija za sprečavanje korupcije i Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija ostaju posvećeni jačanju institucionalne odgovornosti i transparentnosti, te obnovi povjerenja građana u rad javnih institucija – kroz sistemski pristup, kontinuiranu edukaciju i međusektorsku saradnju - poručeno je u saopštenju.</p>

Šezdeset tri polaznika sa juga završili obuku za jačanje integriteta u obrazovanju

<p>Strategijom reforme obrazovanja 2025–2035, koju je usvojila Vlada, pokreće se sveobuhvatna transformacija obrazovnog sistema, a već u naredne dvije godine biće investirano više od 145 miliona eura za implementaciju ključnih mjera, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI).</p>
<p>Iz tog resora su kazali da će najveći dio novca biti usmjeren na izgradnju objekata u okviru obrazovnog sistema, čime se stvaraju preduslovi za modernizaciju i kreiranje obrazovnog sistema u skladu sa najsavremenijim evropskim praksama.</p>
<p>Kako su naveli, biće pokrenut proces sveobuhvatne reforme nastavnih planova i programa.</p>
<p>- Na način da oni odgovore potrebama savremenog drustva i omoguće da djeca i adolescenti steknu znanja i vještine koje su im potrebne za dalje učenje i napredovanje, ali i omoguće bolju zapošljivost i opštu životnu dobrobit - navodi se u saopštenju.</p>
<p>Ističe se da će i kvalitet nastave biti unaprijeđen kroz obuku velikog broja nastavnika u različitim oblastima, uključujući primjenu digitalnih alata, razvoj socijalnih i emocionalnih vještina djece, pružanje podrške djeci iz osjetljivih grupa, primjenu principa pravičnog i na jasnim standardima oslonjenog ocjenjivanja.</p>
<p>Iz Ministarstva su pojasnili da se Strategija odnosi na sve nivoe obrazovanja – od ranog i predškolskog do visokog obrazovanja i obrazovanja odraslih, te da joj je cilj stvaranje inkluzivnog, pravednog i savremenog sistema koji odgovara potrebama djece, mladih i društva u cjelini.</p>
<p>Oni su kazali da su u dokumentu definisana četiri ključna strateška cilja, od kojih je prvi kvalitet i pravičnost, odnosno pružanje obrazovanja koje odgovara individualnim potrebama svakog djeteta, sa posebnim fokusom na djecu iz porodica ugroženih siromaštvom, iz ranjivih grupa, uključujući Rome i Egipćane, djecu sa smetnjama u razvoju, izbjeglice i djecu iz drugih govornih područja.</p>
<p>Strateški cilj je i osnaživanje nastavnika i škola - unapređenje inicijalnog obrazovanja i kontinuiranog stručnog usavršavanja nastavnika, te podizanje ugleda i profesionalne autonomije prosvjetnih radnika.</p>
<p>Iz MPNI su kazali da strateški cilj obuhvata efikasno upravljanje i finansiranje, odnosno uvođenje mehanizama za razvoj politika i reformskih aktivnosti zasnovanih na dokazima, efikasnija upotreba budžetskih sredstava i veća odgovornost institucija na svim nivoima.</p>
<p>Među ciljevima Strategije je, kako se navodi, i modernizacija infrastrukture i digitalna transformacija.</p>
<p>Iz Ministarstva su rekli da ključne reforme koje će se sprovoditi u naredne dvije godine uključuju unapređenje kurikuluma i uvođenje novih modela učenja koji podstiču kritičko mišljenje, rješavanje problema, digitalne vještine, socijalne i emocionalne vještine i građanske kompetencije.</p>
<p>- Zatim kreiranje uslova za uspostavljenje sistema cjelodnevne škole, u kojoj učenici dobijaju ne samo formalno obrazovanje, već i dodatnu podršku, vannastavne aktivnosti i kvalitetno slobodno vrijeme - navodi se u saopštenju.</p>
<p>Kako se dodaje, reforme uključuju i digitalnu transformaciju obrazovnog sistema kroz razvoj digitalnih udžbenika, učenja na daljinu i podršku za digitalnu pismenost i bezbjedno, svrsishodno i inkluzivno korišćenje digitalnih tehnologija.</p>
<p>- Ključne reforme uključuju jačanje inkluzije kroz podršku nastavnicima za rad sa djecom iz osjetljivih grupa, rano prepoznavanje i pružanje podrške svoj djeci kojima je potrebna, obezbjeđivanje asistenata u nastavi, kao i fleksibilnih programa prilagođenih potrebama i sposobnostima djece na način da ona razviju svoj puni potencijal - istaknuto je u saopštenju.</p>
<p>Iz MPNI su najavili da će u naredne dvije godine biti rađeno na povezivanju obrazovanja i tržišta rada kroz dualno obrazovanje, socijalnoj i emocionalnoj podršci učenicima, smanjenju obrazovnog jaza između djevojčica i dječaka.</p>
<p>U fokusu djelovanja, kako se navodi, biće i podrška školama u ruralnim sredinama, sa ciljem smanjenja teritorijalnih razlika u dostupnosti i kvalitetu obrazovanja.</p>
<p>Iz Ministarstva su kazali da je Strategija nastala kao rezultat u inkluzivnog i konsultativnog procesa u kojem je učestvovalo više od osam hiljada osoba – nastavnika, učenika, roditelja, predstavnika civilnog sektora, međunarodnih organizacija i lokalnih zajednica, što, kako su rekli, garantuje da dokument odražava stvarne potrebe sistema i ima snažno uporište u zajednici.</p>
<p>- Desetogodišnja Strategija teži ravnomjernoj dostupnosti obrazovanja, smanjenju socijalnih i regionalnih razlika i razvoju kompetencija koje pripremaju djecu i mlade za život i rad u savremenom društvu - istakli su iz MPNI.</p>
<p>Strategija je razvijena u okviru projekta „Kvalitetno obrazovanje za svu djecu Crne Gore“, koji se sprovodi u partnerstvu MPNI, UNICEF-a i Evropske unije.</p>

U naredne dvije godine više od 145 miliona eura ulaganja u obrazovanje

<p>Kritičko promišljanje prošlih događaja i razumijevanje utvrđenih činjenica neophodni su za zaštitu od propagande i argumentovanu javnu debatu, jedan je od zaključaka prvog modula Škole tranzicione pravde, koji je održan u Kolašinu od 6. do 9. marta 2025. godine, u organizaciji Centra za građansko obrazovanje (CGO). Škola je dio projekta “Obrazovanje za budućnost – tranziciona pravda za pomirenje”, koji je omogućen kroz regionalni program Podrška EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu, koji finansira EU, a sprovodi UNDP.</p> <p>Tokom četvorodnevnog programa učesnici/ce iz različitih dijelova Crne Gore, starosti od 18 do 35 godina, imali su priliku da uče o konceptu i ulozi tranzicione pravde u izgradnji mira, suočavanju sa prošlošću u crnogorskom i regionalnom kontekstu, ratnim zločinima iz perioda 90-ih, ulozi komisija za istinu i pomirenje i međunarodnog krivičnog sudstva, postupcima za ratne zločine pred crnogorskim sudovima, regionalnoj i međunarodnoj saradnji u procesuiranju ratnih zločina, psihologiji nasilja, ali i pop kulturi 90ih.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250309150340_4c3b99589a8f24956936f792365ecadf734389440fae1f1b938e0812520d5acd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250309150340_4c3b99589a8f24956936f792365ecadf734389440fae1f1b938e0812520d5acd" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="škola CGO-a"> </figure>  <p>Na dinamičan i sadržajan način, kroz predavanja, radionice, kviz i projekcije filmova sa propratnim diskusijama, vodili su ih aktivisti/kinje za ljudska prava, eksperti/kinje iz akademske sfere i prakse, istoričari, psihiholozi, reditelji i muzičari. Dodatno, dio programa bila je i panel diskusija "Prošlost u rukama politike - odgovornost ili oportunizam?", na kojoj su govorili poslanici <b>Jasmin Ćorović</b> iz Bošnjačke stranke i <b>Nikola Zirojević </b>iz SD/Evropskog saveza.</p> <p>- Važno je učiti o ovim temama, jer događaji iz prošlosti i dalje utiču na sve nas. Razni političari u regionu (a i izvan njega) pokušavaju da ih lažno prikažu i zloupotrijebe, i ključno je da ljudi znaju šta je utvrđeno u institucijama poput Haškog tribunala za bivšu Jugoslaviju ili nekog drugog sličnog. Time mladi mogu da se odbrane od propagande kojoj su izloženi i bolje se informišu, kako bi o tim temama govorili argumentovano i sa razumijevanjem - kazala je dr<b> Olga Kavran</b>, osnivačica i direktorka NVO IUSTICOM, koja je govorila o međunarodnom krivičnom sudstvu kao jednom od mehanizama tranzicione pravde.&nbsp;</p> <p>Naglasila je neophodnost kritičkog pristupa sudskim postupcima i presudama, ali i da se ne smiju dovoditi u pitanje jasno utvrđene činjenice.&nbsp;</p> <p>- Ne znači da međunarodni sudovi nikada nisu napravili grešku, ali važno je da razgovaramo o tome šta je i kako utvrđeno – da nedvosmislene činjenice ne dovodimo u pitanje, dok istovremeno kritikujemo ono što smatramo da treba poboljšati, kako bi se međunarodno sudstvo razvijalo u budućnosti - naglasila je dr Kavran.</p> <p><b>Lidija Vukčević</b>, državna tužiteljka u Vrhovnom državnom tužilaštvu, istakla je značaj regionalne i međunarodne saradnje u procesuiranju ratnih zločina, kako sa državama u regionu tako i sa Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ).&nbsp;</p> <p>- Da bi se tužilaštvo na sveobuhvatan način bavilo istraživanjem ratnih zločina i procesuiranjem njihovih izvršilaca ova saradnja je posebno važna. Žrtve, okrivljeni. kao i materijalni dokazi često se nalaze na teritoriji druge države, imajući u vidu teritoriju na kojoj su se dešavali oružani sukobi, pa je uspješna saradnja u prikupljanju dokaza temelj za kvalitetno vođenje i okončanje krivičnog postupka u kojem će izvršioci krivičnih djela ratnih zločina biti kažnjeni i žrtve dočekati pravdu - naglasila je Vukčević.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250309150340_3ccf199fa2bee53ebcf037f3b30cf9bfb7a8e99a5c8241a04fd3148d1ec425af.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250309150340_3ccf199fa2bee53ebcf037f3b30cf9bfb7a8e99a5c8241a04fd3148d1ec425af" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="škola CGO-a"> </figure>  <p>Akcentirala je i značaj edukacije mladih, kako bi se pravilno mogli odrediti prema ovoj osjetljivoj temi.</p> <p>Psiholog <b>Radoje Cerović</b> kazao je da je zabrinjavajuće da, u današnje vrijeme, imamo ogromnu nezainteresovanost mladih za sve što se tiče politike i društvenih tokova, "neku vrstu uljuljkanosti u zabavu društvenih mreža, jednostavne TikTokove i slično".&nbsp;</p> <p>- A onda, kada vidite ovu grupu mladih ljudi, aktivnih u svom razmišljanju, okupljenih oko inicijative koja je upravo na planu osvješćivanja mladih generacija, mislim da je to jedini alat kojim možemo da se borimo protiv nadolazećeg besmisla u društvu - ocijenio je Cerović, koji je održao predavanje "Psihologija nasilja: kako razumjeti i spriječiti?".</p> <p>Učesnik<b> Emir Pilav</b> podvlači važnost procesa tranzicione pravde i suočavanja s prošlošću za oporavak i napredak crnogorskog društva, koje je u velikoj mjeri pogođeno dešavanjima iz 90-ih, kao i činjenicom da taj period još uvijek predstavlja veliki teret za sve građane.&nbsp;</p> <p>- Izdvojio bih temu postupaka za ratne zločine pred crnogorskim sudovima, jer smatram da bi se ona ponovo trebalo aktuelizovati u javnosti, kako u pogledu presuda, tako i u pogledu određenih propusta u procesuiranju odgovornih za zločine iz 90ih - naveo je Pilav.</p> <p>Učesnica <b>Tamara Đurković </b>podijelila je da ju je lično iskustvo s podjelama u društvu podstaklo na dublje istraživanje peorioda 90-ih.&nbsp;</p> <p>- Dolazim iz Bara, grada u kojem nikada nisam osjetila razlike među ljudima, ali sam tokom studija u Podgorici primijetila podjele na osnovu vjere i nacije. To me je motivisalo da se više posvetim temi 90-ih, prvo kroz lično istraživanje, a zatim kroz seminare. Za Školu tranzicione pravde CGO-a saznala sam putem društvenih mreža i, zbog pozitivnih iskustava prošlogodišnjih učesnika, odlučila sam da se prijavim. Organizacija i gostujući predavači u potpunosti su opravdali moja očekivanja - poručila je Đurković.</p> <p>Drugi modul Škole tranzicione pravde biće organizovan tokom aprila kroz studijsku posjeti mjestima zločina i sjećanja tokom 90ih u Crnoj Gori.</p>

1250x600

1084x550

Kritičko promišljanje prošlih događaja ključ za zaštitu od propagande

<p>Zakon o visokom obrazovanju trebalo bi da stvori bolji okvir za kreiranje akademskih programa koji odgovaraju na potrebe tržišta rada, a ne na potrebe zaposlenih na visokoškolskim ustanovama, smatraju u Centru za građansko obrazovanje (CGO).<br/>
<br/>
Viša savjetnica u toj nevladinoj organizaciji (NVO) Snežana Kaluđerović kazala je da je CGO, tokom javne rasprave uputio brojne komentare, prijedloge i sugestije na Nacrt zakona o visokom obrazovanju, a sa ciljem doprinosa unapređenju kvaliteta tog nivoa obrazovanja i usklađivanja sa potrebama tržišta rada u Crnoj Gori.<br/>
<br/>
Kako je navela, CGO žali što je javna rasprava o tom vrlo važnom zakonskom tekstu svedena na zakonski minimum, uključujući i neradne dane tokom državnih praznika.<br/>
<br/>
Prema riječima Kaluđerović, ključna promjena koju taj zakon treba da uvede je stvaranje boljeg okvira za akademsku slobodu, kvalitet istraživanja i obrazovanja.<br/>
<br/>
- Kao i inkluzivnost i pristupačnost za sve studente, kao i za kreiranje akademskih programa koji odgovaraju na potrebe tržišta rada, a ne na potrebe zapošljenih na visokoškolskim ustanovama - rekla je Kaluđerović.<br/>
<br/>
Ona je istakla da su se i politike dosadašnjih Vlada, kad je riječ o oblasti visokog obrazovanja u Crnoj Gori, uglavnom odnosile na zakonodavne reforme koje su najavljivane kao one koje će modernizovati i unaprijediti obrazovni sistem.<br/>
<br/>
- Ali put ka tom nespornom cilju nije bio dobar, niti je uzimao u obzir nužnost da obrazovanje prati potrebe tržišta rada u Crnoj Gori - kazala je Kaluđerović.<br/>
<br/>
Ona smatra da taj dio nije ni u novom nacrtu adekvatno adresiran, jer se ne prepoznaje činjenica da tržište rada uglavnom traži 240 ECTS za osnovne studije.<br/>
<br/>
- Umjesto toga, nastavlja se favorizovanje modela sa 180 ECTS za osnovne studije, a ignoriše i činjenica da 2/3 tržišta rada podrazumijeva regulisane profesije čije osnovne studije u svijetu traju četiri, pet ili šest godina kako bi se obezbijedio minimum znanja i kvaliteta - istakla je Kaluđerović.<br/>
<br/>
Ona je navela da u CGO-u smatraju da je neophodno uskladiti modele studija tako da obrazovanje i kadriranje ide korak ispred radne berze, kako bi se dinamični tržišni izazovi prevazišli ili prevenirali, između ostalog i školovanjem visokoškolaca za akademske, primijenjene i strukovne studije za koje postoji potreba.<br/>
<br/>
- Ovim zakonom treba studentima pružiti i pravo na jednaku pravnu zaštitu u pogledu finansiranja, bez obzira na vrstu obrazovne ustanove, ko je njen osnivač (državna ili privatna), uz očuvanje autonomije u procesu upisa na željeni fakultet - pojasnila je Kaluđerović.<br/>
<br/>
CGO, kako je dodala, cijeni da ustanova visokog obrazovanja treba da bude autonomna samo u dijelu nastave, istraživanja i prakse, ali da finansijska sredstva iz budžeta Crne Gore moraju biti predmet kontrole i inspekcijskog nadzora.<br/>
<br/>
Prema riječima Kaluđerović, iako je odgovornost akademskog osoblja uređena posebnim Zakonom o akademskom integritetu, važno je i da Zakon o visokom obrazovanju prepozna normu odgovornosti akademskog osoblja koje krši pravila Etičkog kodeksa, uključujući sankcije i obavezu evidentiranja tih povreda prilikom odlučivanja za izbor u zvanje.<br/>
<br/>
- CGO predlaže i da se preciznije uredi rad i način funkcionisanja Savjeta za visoko obrazovanje, uključujući veći broj članova iz različitih naučnih oblasti, privrede i društvenih djelatnosti, uz jasno definisane procedure za njihovo imenovanje - rekla je Kaluđerović.<br/>
<br/>
Kako je dodala, neophodno je i precizirati procedure sprovođenja postupka akreditacije i reakreditacije od strane Agencije za obezbjeđivanje kvaliteta visokog obrazovanja, ali i otvoriti upravni odbor te institucije za sve socijalne partnere i privredu uz specifikovanje načina njihovog izbora.<br/>
<br/>
Kaluđerović je naglasila da pitanje izbora rektora treba definisati tako da se taj proces decentralizuje i time suzi prostor za politički i partijski inžinjering kojem, kako je navela, svjedočimo decenijama.<br/>
<br/>
- U tom kontekstu, CGO predlaže da Senat Univerziteta Crne Gore (UCG), a ne Upravni odbor, kako je to i do sada bio slučaj, bira rektora iz reda redovnih profesora, na osnovu javnog konkursa i podnešenog programa razvoja UCG, i da isto lice može biti birano najviše dva puta - pojasnila je Kaluđerović.<br/>
<br/>
Prema njenim riječima, takvo uključenje Senata garantuje veću kompetitivnost, transparentnost i inkluzivnost.<br/>
<br/>
Kaluđerović smatra da je neophodno i izbor prorektora ograničiti na najviše dva mandata, "umjesto što se ova pozicija crta kao neograničena".<br/>
<br/>
Kako je navela, CGO predlaže i da početak studijske godine ostane 1. oktobar, a ne 1. septembar.<br/>
<br/>
- Jer bi to omogućilo bolje usklađivanje s ispitnim rokovima u septembru i ujedno olakšalo situaciju studentima koji se izdržavaju radeći povremene sezonske poslove, čime se štiti odliv studenata i mlade radne snage - naglasila je Kaluđerović.<br/>
<br/>
Ona je rekla i da u CGO-u smatraju da ustanove visokog obrazovanja treba da budu obavezane da prime sve studente koji ispunjavaju uslove i koji su položili prijemni ispit, bez diskrecionog prava da smanjenjuju broj mjesta definisan licencom Ministarstva u odnosu na broj studenata koji ispunjavaju uslove.<br/>
<br/>
Kaluđerović je kazala da je CGO dao još niz komentara i sugestija u nadi da će, kako je navela, Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija to ozbiljno razmotriti i inkorporirati u zakonski tekst.<br/>
<br/>
- A sve kako bi išli ka kvalitetnijem i konkurentnijem visokom obrazovanju i njegovom usklađivanju sa potrebama tržišta rada, čime će se omogućiti i bolji profesionalni razvoj studenatske populacije - zaključila je Kaluđerović.</p>

CGO: Zakon o visokom obrazovanju da stvori bolji okvir za akademsku slobodu i kvalitet obrazovanja

<p>Predsjednica Skupštine Glavnog grada <b>Jelena Borovinić-Bojović</b> je, povodom Međunarodnog dana pismenosti, koji se na inicijativu UNESKO-a obilježava svakog 8. septembra, ukazala da kao društvo moramo da ulažemo još više napora kako bi se dodatno smanjio broj nepismenih, posebno kada je riječ o funkcionalnoj pismenosti.

Borovinić-Bojović je podsjetila da je, prema posljednjim podacima koji datiraju još od prethodnog popisa 2011. godine, u Crnoj Gori bilo nešto više od 8.000 onih koji ne znaju da čitaju i pišu. </p>
<p>- Očekujem da dobijemo ažurirane podatke sa poslednjeg popisa, kako bismo znali sa čime se u ovom trenutku suočavamo. Veoma je važno da Podgorica bude grad u kojem su znanje i obrazovanje dostupni svima, bez obzira na godine, pol, socijalni ili ekonomski status. Sposobnost čitanja i pisanja je osnovni preduslov ne samo za dalje obrazovanje, već i za mogućnost pojedinca da učestvuje u savremenim društvenim procesima, pa samim tim i da bude aktivan član lokalne zajednice - istakla je Borovinić-Bojović u saopštenju za javnost.</p>
<p>Imajući u vidu današnji stepen razvoja informacionih tehnologija, Borovinić-Bojović je rekla da elementarna pismenost, iako neophodna, sasvim sigurno nije dovoljna, te je izrazila nadu da će u Podgorici i Crnoj Gori kao jedan od prioritetnih ciljeva biti unapređenje funkcionalne pismenosti, "koja podrazumijeva nešto više od čitanja i pisanja, odnosno uključuje informatičku pismenost i, što je najvažnije – sposobnost kritičkog čitanja i primjenjivanja znanja". </p>
<p>- Zato nam je potreban jak obrazovni sistem, a Glavni grad je, na moje zadovoljstvo, pokazao spremnost da u okvirima svojih nadležnosti bude kvalitetan partner državnim organima u unapređenju uslova u kojima se odvija nastava u podgoriškim školama - naglasila je Borovinić-Bojović.

Kao još jedan važan aspekt pismenosti gdje ne ne stojimo dobro, jeste, navodi ona, poznavanje pravopisa, gramatike i leksike maternjeg jezika. </p>
<p>- Svjedočanstva o tome možemo naći na svakom koraku – od natpisa koje vidimo na našim ulicama i trgovima, preko objava u medijima i na društvenim mrežama, pa do akata državnih i lokalnih organa. Vjerujem da je današnji Međunarodni dan pismenosti upravo dobra prilika za opomenu da više pažnje posvetimo našem jeziku, jer kako nas je još Duško Radović upozoravao, jezik nema nikog drugog osim nas - zaključila je Borovinić-Bojović.</p>

Borovinić-Bojović: Podgorica da bude grad u kojem su znanje i obrazovanje dostupni svima

<p>Na radilištu u Omladinskoj ulici u Pljevljima đe je bilo burno i napeto u četvrtak 19. juna, od svitanja oko četiri ujutro, pa sve do kasnih poslijepodnevnih sati, prethodnih dana je mirno – građevinska ekipa jedino se pojavila u poneđeljak ujutro s namjerom da postave zaštitne ograde, stanari zgrade uz ulicu čija rekonstrukcija je počela, to im nijesu dozvili i završilo se na tome.</p> <p>Uprava policije se nije oglašavala o incidentima u Omladinskoj ulici, a više se ne oglašava ni lokalna uprava. </p> <p>Stanari zgrade u ovoj ulici ne dozvoljavaju rekonstrukciju, jer, kako tvrde, projekat ne zadovoljava ni minamalne bezbjednosne i standarde životne sredine. Kategorični su da će proširenjem ceste biti ugroženi temelji zgrade u kojoj žive, ali i narušen njihov mir usljed saobraćajne buke, jer bi im ulica bila tik ispod prozora. </p> <p>Predsjednik Opštine <b>Dario Vraneš</b>, s druge strane, optužuje ih da koče razvoj grada i da se radi o četvoro aktivista Demokratske partije socijalista koji pokušavaju da zaustave realizaciju projekta od javnog interesa. </p> <p>Peticiju kojom upozoravaju na opasnosti po bezbjednost i život realizacijom ovog projekta lokalnim vlastima nedavno je uputilo ne četvoro, već 70 mještana, ali uzalud. Vlast ih ignoriše.</p> <p>Nakon incidenata koji su prošlog četvrtka trajali skoro čitavog dana, izvođač radova na ulici je ostavio veliki bager, koji su ogradili zaštitnom ogradom, a nakon što im mještani nijesu dozvolili da ga uvezu na radilište. Dan kasnije odvezli su ga, ali su na tom mjestu parkirali manju mašinu.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250626070648_7c31bf35658f081de057799b08bab1144e6abb67048ecbfb4497d05c4d3cda2f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250626070648_7c31bf35658f081de057799b08bab1144e6abb67048ecbfb4497d05c4d3cda2f" data-rendition-name="original" width="1080" height="1440" loading="lazy" alt="Kompanija Ving danima držala bager na cesti i ugrožavala bezbjednost saobraćaja"><figcaption>Kompanija Ving danima držala bager na cesti i ugrožavala bezbjednost saobraćaja<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption></figure>  <p><br/></p> <p>- Jedan od stanara podnio je krivičnu prijavu protiv firme Ving, jer su ostavili rovokopač na ulici i na taj način ometali bezbjedno odvijanje saobraćaja i ugrožavali bezbjednost pješaka – rekli su Portalu ETV mještani.</p> <p>Iz Vinga su, potom, prije dva dana, u utorak, uklonili i taj rovokopač sa ceste, mještani vjeruju, vjerovatno na preporuku policije.</p> <p>- Prema našim informacijama tužilaštvo je odbacilo prijavu Komnalne policije protiv naše komšinice <b>Dunje Vukojičić </b>koju su prijavili da je napala i povrijedila jednog njihovog kolegu i teretili je za napad na službeno lice u vršenju službene radnje – kazali su Portalu ETV stanari zgrade u Omladinskoj ulici.</p> <p>Taj incident, kao i svi ostali koji su se dešavali 19. juna u ovoj ulici zabilježen je kamerama mobilnih telefona i na snimcima je očigledno da komunalni policajac nije napadnut, već da se spotakao i pao dok je sa dvije koleginice pokušavao da spriječi Vukojičić da prođe ka radilištu.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250626070652_fbe7f82217467bd03af85f84e4edc64f302ef0681b11ca3d4bf3f046e5934f0e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250626070652_fbe7f82217467bd03af85f84e4edc64f302ef0681b11ca3d4bf3f046e5934f0e" data-rendition-name="original" width="1080" height="789" loading="lazy" alt="Komunalna policija podnijela lažnu prijavu za napad na komunalnog policajca"><figcaption>Komunalna policija podnijela lažnu prijavu za napad na komunalnog policajca<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption></figure>  <p>Prema dostupnim informacijama protiv Komunalne policije nije iniciran postupak zbog lažnog prijavljivanja.</p> <p>Izvođač radova u Omladinskoj ulici, lokalna firma Ving, angažovala je 19. juna agenciju za obezbjeđenje iz Nikšića, čijih se tridesetak ljudi u četiri ujutro pojavilo u Omladinskoj ulici, u društvu komunalne policije i predstavnika izvođača radova, i na silu postavili dio metalne zaštitne ograde na radilištu. </p> <p>Tada su povrijedili <b>Radoša Janjuševića</b>, kojeg su odgurnuli, a on pao na ogradu i povrijedio glavu. Na snimcima koje smo objavili čuje se i vidi i kako mu se jedan od radnika agencije vulgarno obraća.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D5MJp66tyHuc&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Predsjednik Opštine Dario Vraneš i toga dana je upomoć pozvao ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>,<b> </b>koji se, kao ni Uprava policije do danas nijesu oglasili o incidentima.</p> <p>Portal ETV pitao je Upravu policije da li je privedena i procesuirana osoba koja je povrijedila Janjuševića i koje djelo joj se stavlja na teret i što su sve preduzeli, ali nijesu odgovorili.</p> <p>Predstavnik građana <b>Rade Potpara </b>tada je poručio za naš portal da oni neće odustati od protesta, jer saobraćajnica ne zadovoljava ni minimalne standarde bezbjednosti. Podsjetio je tada i da ih Vraneš uporno vrijeđa, podsjećajući da ih je mrškao.</p> <p>- ...i poručivao nam da se selimo na sela ako nam se u gradu ne sviđa. Pokušavao je da nas lažno prijavi za fizički napad. Siguran sam da bi on da se ne boji nekih konsekvenci nas ovdje najrađe sve pobio – rekao je tada Potpara. </p> <p>Stanari su ranije podnijeli krivičnu prijavu protiv Opštine Pljevlja, podnijeli su prijavu i Urbanističko-građevinskoj inspekciji koja se oglasila nenadležnom, potom i Ekološkoj, kao i Upravnoj inspekciji. </p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F7RfGrlMPHAU%3Fsi%3DT5rkoOkudbM2h8FJ&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Bager uklonjen sa ceste pošto je policiji podnešena krivična prijava

<p>Jutros se u Crnoj Gori saobraća uz povoljne uslove, ali iz Auto moto saveza Crne Gore apeluju na vozače da vožnju prilagode vremesnkim i saobraćajnim uslovima, prave češće pauze tokom dužih putovanja i poštuju saobraćajna pravila.</p>
<p>Večeras će zbog održavanja protesta na Cetinju biti obustavljen saobraćaj na magistralnom putu u periodu od 17.20 do 19.26 časova.</p>
<p>Na više putnih pravaca širom zemlje i dalje su na snazi totalne i privremene obustave saobraćaja zbog radova i sanacije:</p>
<ul>
  <li>Na regionalnom putu R-10 &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je potpuno &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;obustavljen zbog odrona stijenske mase i sanacije terena.</li>
  <li>Na regionalnom putu R-16 &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Plužine – Virak svakodnevno se sprovode totalne obustave saobraćaja od 9 &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;do 12 i od 13 do 16 časova zbog presvlačenja kolovoza.</li>
  <li>Na magistralnom putu M-2, &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;dionice Ribarevine – Poda i Poda – Berane, saobraćaj se odvija jednom &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;trakom naizmjenično zbog radova.</li>
  <li>Na magistralnom putu M-3, &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;dionica Plužine – Jasenovo Polje, saobraćaj se takođe odvija naizmjenično &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;jednom trakom, uz regulaciju svjetlosnom signalizacijom.</li>
  <li>Na regionalnom putu R-29 Bar – &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Kamenički most Krute, totalna obustava saobraćaja traje svakodnevno od 8 &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;do 11 i od 13 do 16 časova.</li>
  <li>Na regionalnom putu R-19 &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Mateševo – Andrijevica, prevoj Trešnjevik, potpuna obustava traje svakog &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;dana od 8 do 11 i od 13 do 16 časova.</li>
  <li>U Podgorici, u ulici &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Vojislavljevića, zbog izgradnje bulevara saobraćaj je obustavljen, a &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;vozila se preusmjeravaju na alternativne pravce.</li>
  <li>Na magistralnom putu M-6, &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;dionica Pljevlja – Đurđevića Tara, režim saobraćaja je izmijenjen sa &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;dvosmjernog na jednosmjerni zbog radova.</li>
  <li>Na magistralnom putu M-6, &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;dionica Žabljak – Šavnik, u zoni klizišta "Provalija", od 7 do &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;17 časova povremeno se primjenjuje režim naizmjeničnog propuštanja vozila.</li>
  <li>Na magistralnom putu M-3, &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;dionica Šćepan Polje – Danilovgrad, saobraćaj se odvija naizmjenično zbog &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;investicionih radova na asfaltiranju.</li>
</ul>
<p>Na autoputu nema izmjena u režimu saobraćaja.</p>
<p>Zbog turističke sezone, do 15. septembra važe brojna ograničenja za teretna vozila i autobuse:</p>
<ul>
  <li>Zabrana saobraćaja za teretna &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;vozila preko 7,5 tona svakim danom od 17 do 22 sata na više magistralnih &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;pravaca, uključujući M-1 (Debeli brijeg – Ulcinj), M-2 (Podgorica – &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Petrovac), M-10 (Podgorica – Budva).</li>
  <li>Tokom vikenda, od petka u 22 &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;časa do nedjelje u ponoć, zabranjen je saobraćaj teretnih vozila na dijelu &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;magistrale M-1, preko Kotora i Budve do tunela Sozina.</li>
  <li>Zabranjen je saobraćaj teretnih &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;vozila preko 7,5 tona svakim danom od 7 do 22 časa na regionalnim putevima &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;R-1 (Kotor – Krstac) i R-29 (Bar – Kamenički most – Krute).</li>
  <li>Do 15. septembra zabranjen je &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;saobraćaj autobusa i kamp vozila na dionicama: R-1 (Krstac – Kotor), R-29 &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;(Bar – Kamenički most – Krute) i R-25.1 (Međuvršje – Lovćen – Mauzolej), &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;uz izuzetak javnog gradskog prevoza i prioritetnih službi.</li>
</ul>
<p>U posljednja 24 sata dogodile su se 21 saobraćajne nezgode, u kojima je jedna osoba teže, a četiri osobe lakše povrijeđeno.</p>

Povoljni uslovi za vožnju, više obustava saobraćaja i zatvorenih putnih pravaca zbog radova

<p>Službenici Sektora granične policije Uprave policije Crne Gore, u saradnji sa kolegama iz regiona, sproveli su dvije ciljane međunarodne operativne akcije - „Jezero 2025“ i „Poblaće 2025“, usmjerene na suzbijanje svih oblika prekograničnog kriminala.</p>
<p>Kako je saopšteno iz Uprave policije, akcije su realizovane na identifikovanim kritičnim tačkama u kopnenom i vodenom pojasu, a poseban akcenat stavljen je na borbu protiv krijumčarenja migranata, narkotika i oružja, kao i jačanje integrisanog nadzora i razmjene obavještajnih podataka u skladu sa evropskim standardima i uz podršku Frontexa.</p>
<p>Akcija „Jezero 2025“ sprovedena je u rejonu Skadarskog jezera i rijeke Bojane. Pored Sektora granične policije, u njoj su učestvovali i službenici Regionalnih centara bezbjednosti „Jug“ i „Centar“, Sektora za borbu protiv kriminala, Direktorata za pomorsku i unutrašnju plovidbu, Turističke inspekcije, Inspekcije rada i Nacionalnog parka Skadarsko jezero. Na teritoriji Albanije, paralelno su iste aktivnosti sprovodili i pripadnici granične policije Republike Albanije.</p>
<p>Akcija je bila usmjerena na suzbijanje krijumčarenja narkotika, akciznih roba, migranata i oružja, kao i na kontrolu lica, vozila, plovila i objekata od operativnog interesa.</p>
<p>Druga operacija, „Poblaće 2025“, realizovana je u saradnji sa Specijalnom jedinicom policije na području opštine Pljevlja, u mjestu Poblaće. U njoj su učestvovali i pripadnici graničnih policija Bosne i Hercegovine i Srbije, koji su ove aktivnosti sprovodili na teritoriji svojih država.</p>
<p>- Akcija je bila usmjerena na suzbijanje prekograničnog kriminala sa fokusom na suzbijanje mreža krijumčara migranata i otmica nad migrantima u navedenom rejonu - navodi se u saopštenju Uprave policije.</p>
<p>Tokom operacija korišćena su službena vozila, plovila, dronovi i službeni psi, a Frontex je obezbijedio materijalno-tehnička sredstva.</p>
<p>Iz Uprave policije ističu da zajedničke akcije Crne Gore, BiH, Srbije i Albanije predstavljaju snažan strateški i operativni odgovor na prekogranični kriminal i značajan doprinos regionalnoj i evropskoj bezbjednosti, posebno u kontekstu razbijanja kriminalnih mreža duž takozvane „Balkanske rute“.</p>
<p>- Granice Crne Gore više neće biti porozne. Kroz međusektorsku i međuagencijsku saradnju Uprava policije pruža jedinstven i odlučan odgovor na visoke bezbjednosne prijetnje i prekogranični criminal - poručuju iz Uprave policije.</p>

Granična policija sprovela međunarodne akcije protiv krijumčarenja

<p>Vlast nastoji da uguši svaki bunt i prijeti drakonskim kaznama kako bi zastrašila i zaustavila one koji na ulicama izražavaju nezadovoljstvo. Izmjenama Zakona o javnim okupljanjima uvode se rigorozne novčane kazne za organizatore i učesnike protesta koji blokiraju saobraćajnice, a kao organizatore javnih okupljanja prvi put definišu i pravna i fizička lica koja pozivaju na proteste.</p> <p>Namjera ovakvog definisanja organizatora je očigledna želja da se ućutkaju i mediji i pojedinci, jer bi se kao poziv na okupljanje moglo tumačiti i objavljivanje informacija o skupovima u glasilima, ali i dijeljenje poruka na društvenim mrežama. </p> <p>Prema prijedlogu parlamentarne većine, pravno lice koje organizuje javno okupljanje „na auto putevima, magistralnim, regionalnim i lokalnim putevima ili graničnim prelazima na način koji onemogućava ili otežava odvijanje saobraćaja, ugrožava bezbjednost saobraćaja ili ako takvo okupljanje ograničava, onemogućava ili ugrožava kretanje lica i gradana“ biće kažnjeno novčanom kaznom od 5.000 do10.000 eura, odgovorno lice u pravnom licu kaznom od 3.000 do 5.000 eura, a fizičko lice kao organizator kaznom do 2.000 eura. </p> <p>No, tu kaznenim odredbama nije kraj, pa se prvi put uvode i kazne za učesnike skupa, a vladajući poslanici su smislili da ih kazne novčanom kaznom od 500 do 2.000 eura. Ovakve promjene, nijesu samo napad na pravo na slobodu okupljanja, već i jasna poruka vlasti da neće tolerisati ni najmanji otpor.</p> <p>Sagovornici Portala ETV ocjenjuju da u složenom političkom kontekstu Crne Gore, predložene izmjene Zakona o javnim okupljanjima jasno ukazuju na tendenciju ka ograničavanju sloboda i suzbijanju građanskog aktivizma. </p> <h2>Huter: Ideoloski sinovi i zakleti sljedbenici politike Miloševića, Karadžića i Mladića pokušavaju da uvedu diktaturu</h2>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250428230444_ed28d3ac71b651f6ba8fda531e9ef488a94f40f300131d741a54bb5458f3a9cd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250428230444_ed28d3ac71b651f6ba8fda531e9ef488a94f40f300131d741a54bb5458f3a9cd" data-rendition-name="original" width="1040" height="520" loading="lazy" alt="Oskar Huter"><figcaption>Oskar Huter<span>(Photo: Televizija E)</span></figcaption></figure>  <p><b> Oskar Huter</b>, poslanik Demokratske partije socijalista, za Portal ETV jasno ističe da danas u Crnoj Gori imamo strahovladu koja se svim silama trudi da uguši svaki građanski bunt. </p> <p>Prema njegovim riječima, nije iznenađujuće da upravo oni koji su „ideološki sinovi i zakleti sljedbenici politike Slobodana Miloševića, Radovana Karadžića, Ratka Mladića“ pokušavaju da uvedu diktaturu. </p> <p>Građanski protesti, naglašava Huter, predstavljaju „samo odgovor na dekadentne i retrogradne politike vođene od strane neodgovornih, neprofesionalnih, nedoraslih i nezrelih političara“.</p> <p>On ukazuje da danas svjedočimo organizovanom pokušaju gušenja svakog oblika slobodnog mišljenja, dok vlast kukavički pribjegava represiji, zastrašivanju i manipulaciji, jer nijesu kadri drugačije odgovoriti legitimnim zahtjevima građana za pravdom, slobodom i dostojanstvom. </p> <p>Umjesto dijaloga, na djelu su prijetnje i ucjene, što je, prema njegovim riječima, karakteristika svojstvena svakom odlazećem režimu. </p> <p>Huter ističe da, umjesto odgovornosti za propuste i greške koje danas „zemlja pokriva“, vlast želi da uspostavi nasilje nad slobodnim glasom i slobodomislećim čovjekom. </p> <p>Osvrćući se na konkretan slučaj građana Prijestonice, protiv kojih je, kako kaže, zakon prvenstveno usmjeren, Huter ističe da su oni odgovorili jasno.</p> <p>- Uprkos prijetnjama drakonskim kaznama, neće odustati od traženja odgovornosti i pravde – kaže Huter. </p> <p>On dodaje da će „građanska hrabrost i solidarnost uvijek biti odgovor na svaki pokušaj gušenja osnovnih postulata demokratije“.</p> <p>Na pitanje kako je moguće da oni koji su godinama blokirali državu danas žele da represijom i prijetnjom spriječe građane da dignu glas protiv nepravde, Huter objašnjava da su „kada su prvaci današnje vlasti blokirali glavni grad i državu, ometali službena lica, pravili primitivne gozbe okrećući ražanj ispred Skupštine i uništavali državnu imovinu, to su njima bili „viši ciljevi“. </p> <p>- Međutim, sada kada su prigrabili fotelje i privilegije, građanima uskraćuju osnovno demokratsko pravo – pravo na bunt i dostojanstvo – navodi Huter. </p> <p>Najblaže rečeno, kako kaže, riječ je o licemjerstvu, koje ne vrijeđa samo inteligenciju građana, već i samu suštinu političke odgovornosti i morala. </p> <p>- Oni koji su godinama koristili ulicu kao sredstvo političke borbe sada su spremni da demonizuju protest. Oni koji su blokirali institucije sada „volšebno“ kreiraju zakone. Takvo ponašanje je eklatantan primjer zloupotrebe vlasti i demonstracija moći - navodi Huter za Portal ETV.</p> <p>Podsjeća da su predstavnici vladajuće većine ne tako davno poručili: Za njih demokratija nije vladavina prava, već vladavina većine. </p> <p>Huter dodaje da je predloženo zakonsko rješenje put u diktaturu koja ne dolazi isključivo vojnom silom, oružjem i tenkovima. </p> <p>- Jedan od načina uspostavljanja diktature je zloupotreba zakona, prijetnje, kontrola institucija i medija, a sve to gušenjem glasa razuma. Upravo to imamo na djelu – zaključuje Huter.</p> <h2>Tanja Pavićević upozorava: Ovo je pokušaj da se ućutkaju građani </h2>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216181232_43108ddd34eb00cb390596a33c10873c727cd7dc148aa1fb64b0546135a7893f.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241216181232_43108ddd34eb00cb390596a33c10873c727cd7dc148aa1fb64b0546135a7893f" data-rendition-name="original" width="1105" height="737" loading="lazy" alt="Tanja Pavićević"><figcaption>Tanja Pavićević<span></span></figcaption></figure>  <p><br/></p> <p>Istaknuta crnogorska novinarka i građanska aktivistkinja <b>Tanja Pavićević</b> za Portal ETV ističe da predložene izmjene Zakona o javnim okupljanjima predstavljaju direktno kršenje Ustava i ugrožavanje jednog od osnovnih ljudskih prava – prava na slobodno okupljanje. </p> <p>Pavićević smatra da je ovaj potez ozbiljan znak da se Crna Gora kreće u pravcu ograničavanja slobode govora, mišljenja i političkog djelovanja. </p> <p>- Partije na vlasti ovim potezom pokušavaju da ućutkaju građane i obeshrabre svaki vid kritičkog mišljenja – upozorava ona. </p> <p>Kaže da su ovakvi potezi karakteristični za policijske države i, kao takvi, u društvu koje nominalno tvrdi da je demokratsko, moraju naići na jasan otpor javnosti i civilnog društva.</p> <p>Pavićević dalje navodi da su izmjene zakona napad na pravo na mirno okupljanje, da ugrožavaju slobodu javnog izražavanja i odražavaju tendenciju prema autoritarnoj kontroli. </p> <p>Jasno je, smatra ona, da imamo vlast koja ne želi da odgovara za svoje postupke, ali zato želi da kontroliše građane i ućutka svaki glas koji nije na liniji sa njihovim politikama i postupcima. </p> <p>- Sve jasnije se pokazuje da ne živimo u demokratskom već u autoritarnom sistemu - zaključuje Tanja Pavićević u izjavi za Portal ETV.</p> <h2>Dodić: Političko licemjerstvo</h2>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250626070616_7bd88982a3094a280d0b1b312dc2a9dd3fc80daa070f1da969ddbb1e13bc702b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250626070616_7bd88982a3094a280d0b1b312dc2a9dd3fc80daa070f1da969ddbb1e13bc702b" data-rendition-name="original" width="400" height="400" loading="lazy" alt="Almedina Dodić"><figcaption>Almedina Dodić<span></span></figcaption></figure>  <p><br/></p> <p>Mišljenje o predloženim izmjenama Zakona o javnim okupljanjima za Portal ETV dala je i građanska aktivistkinja <b>Almedina Dodić </b>iz Ulcinja. Ona ističe da ove izmjene predstavljaju otvoren pokušaj gušenja građanskog bunta i obesmišljavanja slobode izražavanja. </p> <p>- Naravno da je ovakvo ponašanje izraz očiglednog političkog licemjerstva, a paradoksalno je što upravo oni koji su godinama blokirali saobraćaj i institucije iz političkih razloga, danas nastoje da kriminalizuju iste metode - kada ih koriste građani nezadovoljni trenutnim stanjem - kaže Dodić.</p> <p>Ona podsjeća da su „protesti i blokade posljednjih mjeseci postali gotovo jedini način izražavanja građanskog nezadovoljstva, posebno na Cetinju, gdje građani već šest mjeseci svakodnevno protestuju tražeći pravdu nakon jedne strašne tragedije“.</p> <p>Umjesto da ih vlast čuje i suoči se sa njihovim zahtjevima, Dodić navodi da „predstavnici vlasti biraju da ograniče ustavna prava“. </p> <p>- Takav potez nije samo u suprotnosti sa demokratskim principima i pravom na mirno okupljanje, već jasno pokazuje da aktuelna vlast radije bira represiju nego dijalog – kaže Dodić.</p> <p>Ona dodaje da je „od političkih partija koje nikada nijesu promovisale građanske vrijednosti i koje su karijere gradile na podjelama i populizmu, ovakav potez očekivan“. </p> <p>- Međutim, iznenađuje i duboko razočarava kada sličan narativ i podršku represivnim zakonima vidimo od onih koji se javno predstavljaju kao zaštitnici ljudskih prava i evropskih vrijednosti - zaključuje Dodić.</p>

Strahovlada i put ka diktaturi: Vlast guši slobodu i bunt građana

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: obrazovanje