Odbor medicinskih sestara i tehničara Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) organizuje danas u 15.30 časova protest ispred Vlade Crne Gore.
Protest organizuju zbog ignorisanja njihovog zahtjeva za povećanje plata za 15 odsto u odnosu na zaposlene u drugim javnim zdravstvenim ustanovama.
Sindikat slobodnih radnika KCCG pozvao je svoje članove da podrže protest, jer je to, kako ističu, borba za KCCG, da bude zakonski prepoznat kao ustanova od najvećeg javnog značaja.
Odbor medicinskih sestara i tehničara KCCG ističe da se okupljaju jer premijer Milojko Spajić i nadležne institucije ponovo nijesu odgovorili na njihov zahtjev da ih prime na razgovor.&nbsp;
Oni su pozvali sve kolege i koleginice da im se pridruže i daju podršku zajedničkom cilju, za dostojanstvo profesije i poboljšanje uslova rada.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Medicinske sestre i tehničari danas protestuju ispred Vlade

Medicinski radnici iz Urgentnog centra Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) okupili su se danas ispred te ustanove u znak protesta zbog napada na medicinsku sestru Snežanu Popović koji se dogodio u noći između 13. i 14. februara u Urgentnom centru KCCG.
Medicinska sestra Urgentnog centra KCCG, Milica Kalezić je na početku skupa istakla da se ograđuju od bilo kog sindikata i bilo koje političke organizacije.
- Urgentni centar više neće da ćuti. Danas smo tu da podržimo koleginicu. Nemili događaj u noći između 13. i 14. februara je bio kap koja je prelila čašu. Mi radimo svoj posao časno, odgovorno, nesebično, te sa punim pravom mogu da kažem da smo mi kao srednji medicinski kadar Urgentnog centra stub Kliničkog centra, te se zato pitamo “Zašto ovakav stav prema nama?”. Naš medicinski kadar – ljekari, medicinske sestre, medicinski tehničari i ostalo osoblje svakodnevno se suočava sa fizičkim i verbalnim napadima, prijetnjama i neadekvatnim uslovima rada što ozbiljno ugrožava ne samo njihovu sigurnost, već i kvalitet zdravstvene zaštite koju pružamo građanima- kazala je Kalezić.
Ona je naglasila da je neophodno preduzeti hitne mjere kako bi se zdravstveni radnici zaštitili.
- Zahtijevamo uvođenje obezbjeđenja u Urgentnom centru, prisustvo profesionalnog obezbjeđenja 24 sata, što je ključno za zaštitu radnika, pacijenata, kao i za očuvanje reda i sigurnosti unutar ustanove. Zahtijevamo dodjelu statu službenog lica radnicima Urgentnog centra, što bi omogućilo efikasniju zaštitu osoblja i oštrije sankcionisanje za one koji ih ugrožavaju i napadaju. Takođe, zahtijevamo beneficirani radni staž jer zdravstveni radnici u Urgentnom centru rade pod izuzetnim pritiskom i stalnoj izloženosti stresu, što dugoročno utiče na njihovo zdravlje. Beneficirani radni staž je neophodna mjera koja bi omogućila ranije penzionisanje i zaštitu fizičkog i mentalnog zdravlja. Pozivamo nadležne institucije da prepoznaju ozbiljnost ovog problema i da hitno reaguju. Svako odlaganje može imati nesagledive posljedice jer zdravstveni radnici moraju biti sigurni da bi nesmetano morali obavljati svoju misiju – spašavanje ljudskih života- poručila je Kalezić.
Istakla je da očekuju konkretne poteze i rješenja, te ukoliko se ne izađe u susret njihovim zahtjevima najavljuje da će radnici Urgentnog centra stupiti u štrajk poštujući zakone Crne Gore.
Medicinski tehničar Urgentnog centra KCCG, Nebojša Marović ističe da su prethodno pisali ministru zdravlja, direktoru KCCG, direktoru Urgentnog centra, glavnom tehničaru i glavnoj sestri KCCG, ali da su ostali bez odgovora.
- Ovo je bio jedini način kako bismo pozvali naše nadležne da dobijemo odgovor i da znamo kako ćemo dalje funkcionisati kao zaposleni u ovoj ustanovi. Mislimo da je vrijeme da se neko posveti nama kao ljudima koji predano radimo i nemamo više snage za sve ovo- kazao je Marović.
Napominje da iako inače imaju obezbjeđenje, ono u noći napada na medicinsku sestru nije raspoređeno u Urgentnom centru.
- Urgentnom centru treba jedan ozbiljan tim obezbjeđenja koji će u svakom momentu štititi čak i do 20 zaposlenih. Par sekundi je dovoljno da se neko ozbiljno povrijedi. Žalosno je da jedna žena koja radi više od 20 godina u Urgentnom centru doživi ono što svakodnevno sprečava kada radi sa žrtvama nasilja- poručio je Marović.
Zaposleni urgentnog centra najavili su da će se i u narednim danima okupljati sve do ispunjenja zahtjeva.

1250x600

1084x550

Kalezić: Hitno preduzeti konkretne mjere za zaštitu zdravstvenih radnika, u suprotnom najavljujemo štrajk

Više od 150 crnogorskih ljekara i medicinskih radnika podržalo je neformalnu studentsku grupu "Kamo śutra" i njihov zahtjev da se utvrdi odgovornost za smrt 13 ljudi u krvavom piru na Cetinju 1. januara.
Ljekari i medicinski radnici su u pismu izrazili najdublje saučešće porodicama žrtava cetinjskih masovnih ubistava i stavili se na raspolaganje za svaku vrstu pomoć koja je u njihovoj nadležnosti.
- Osim toga, izražavamo podršku neformalnoj studentskoj organizaciji "Kamo śutra" i njihovim zahtjevima da se do kraja rasvijetli odgovornost za dva masovna ubistva koja su se dogodila na Cetinju. Preuzimati odgovornosti je moralan i častan čin, samim tim smatramo da je neophodno da rukovodioci institucija sistema u čijoj je nadležnosti briga o sigurnosti i bezbjednosti svih građana i građanki Crne Gore, preuzmu odgovornost za propuste i za nedovoljno profesionalno angažovanje povodom tragedija koje su zadesile našu prijestonicu - navedeno je u pismu podrške.
Potpisnici/potpisnice:
1. Aleksandra Perović, medicinska sestra;
2. Almasa Begović, dipl. logoped;
3. Almir Bećović, medicinski tehničar, dom zdravlja Podgorica;
4. Andrija Cacko Đurović, medicinski tehničar, bolnica "Danilo I" Cetinje;
5. Aneta Vujović, medicinska sestra;
6. Anica Mišović, medicinska sestra;
7. Biljana Globarević, medicinska sestra;
8. Biljana Popović Kolašinac, diplomirani sociolog IJZCG;
9. Biljana Popović, medicinska sestra;
10. Dijana Bažović, medicinska sestra;
11. Dijana Golubović, mr javnog zdravlja;
12. doc dr spec Majda Šahman Zaimović;
13. dr Adis Martinović, specijalista epidemiolog;
14. dr Admir Šabanović, specijalista epidemiolog;
15. dr Adonis Miljuš, spec. MFH;
16. dr Aida Kovačević, internista;
17. dr Aleksa Bastać, specijalizant ginekologije i akušerstva;
18. dr Aleksandar Kujović;
19. dr Alma Kalač, spec. anesteziolog;
20. dr Ana Bogdanović, specijalista ginekologije i akušerstva;
21. dr Ana Lopičić-Kašćelan, specijalista pedijatrije&lt;
22. dr Anela Omeragic, specijalista opste medicine;
23. dr Batrić Vukčević;
24. dr Brankica Dupanović, mr sci. med, infektolog-klinički farmakolog;
25. dr Dean Milošević, anesteziolog;
26. dr Dejan Leković, anesteziolog;
27. dr Dragan Likić;
28. dr Dragan Sorat, hirurg;
29. dr Dragica Gudelj, spec interne medicine i pulmologije;
30. dr Drasko Nikčević;
31. dr Dunja Ćetković, specijalizant infektologije;
32. dr Dunja Vlahović, pedijatar;
33. dr Dušanka Novosel, pedijatar subspecijalista gastroenterologije sa hepatologijom;
34. dr Gordana Stojanović, spec. imunologije-subspec. kliničke genetike, KCCG;
35. dr Havka Martinović, specijalista infektologije;
36. dr Ilija Vukčević , specijalzant anestezijologije;
37. dr Ivan Krgović, dječiji psihijatar;
38. dr Ivan Samardžić, specijalista epidemiologije;
39. dr Jelena Ivanović, spec.radiologije;
40. dr Jelena Radojičić, specijalista psihijatrije;
41. dr Jovo Đedović, specijalista psihijatrije;
42. dr Lela Pejović, specijalista kliničke biohemije;
43. dr Luka Čaveliš, specijalista radiologije;
44. dr Ljiljana Cirković Natalić, kardiolog;
45. dr Ljiljana Šćepanović, internista - interventni kardiolog;
46. dr Ljubica Radunović, specijalista anesteziologije i reanimatologije;
47. dr Maida Burdzović, specijalista psihijatrije;
48. dr Maja Jovanović, spec ORL;
49. dr Maja Laličić;
50. dr Marija Milašević Vuković, spec. kliničke biohemije;
51. dr Marija Nikolić, specijalista infektologije;
52. dr med Admir Muković, specijalista ginekologije i akušerstva;
53. dr med Aida Kalač, specijalista neurologije KCCG;
54. dr med Bisera Bahović, specijalista neurologije;
55. dr med Marija Mitrić, specijalizant neurologije;
56. dr med Mileva Mašanović, specijalista kliničke farmakologije;
57. dr med Milovan Roganović, specijalizant neurologije KCCG;
58. dr med Mladen Debeljević, specijalista neurologije;
59. dr med Srđan Medan, specijalista ginekologije i akušerstva;
60. dr med Tahir Kalač, specijalista opšte hirurgije;
61. dr med Zilha Idrizović, specijalista neurologije KCCG;
62. dr Milan Bogojević, specijalista interne medicine, subspecijalista reumatologije;
63. dr Milan Sorat, med. onkolog;
64. dr Milena Martinović, specijalista infektologije;
65. dr Milena Popović Samardžić, specijalista epidemiolog;
66. dr Milica Gazivoda, pedijatar – alergolog;
67. dr Milica Vušuroviċ, specijalista pedijatrije;
68. dr Milovan Jovanović, spec ginekologije i akušerstva;
69. dr Mira Obradović, specijalista radiologije;
70. dr Mirjana Iličković, pedijatar;
71. dr Mirjana Savićević, sci transfuziologije;
72. dr Nataša Vukotić Djuričanin, specijalista dermatovenerolog;
73. dr Nemanja Ivezić, na specijalizaciji iz oblasti anestezije;
74. dr Nenad Radović, urolog;
75. dr Nenad Sorat, radiolog;
76. dr Nenad Todorović, specijalista oftalmologije;
77. dr Nikoleta Mušura Vujović, doktor stomatologije, specijalista oralne hirurgije;
78. dr Samir Kurtćehajić, specijalista patolog;
79. dr Sanja Borović , specijalista oftalmolog;
80. dr Sanja Đedović, specijalista radiolog;
81. dr Sanja Vujanović, spec.dermatovenerolog;
82. dr Savo Martinović, specijalizant kliničke biohemije;
83. dr sci Ljiljana Golubović, spec.socijalne medicine;
84. dr sci med Biljana Milojko Šćepović, specijalista oftalmolog;
85. dr sci med Nelica Ivanović Radović, pedijatar;
86. dr sci Željka Rogač, pedijatar epileptolog;
87. dr Selma Đurbuzovic Ramovic,spec ginekologije i akuserstva, subspec. perinatologije;
88. dr Semir Murić, specijalista interne medicine;
89. dr Senad Kalač, specijalista psihijatrije;
90. dr Sonja Radojičić, mr sci, specijalista interne medicine- kardiolog;
91. dr spec Dejan Mandić, urolog;
92. dr spec Ivan Gazivoda, anestesiolog;
93. dr Stefan Kečina, specijalizant infektologije;
94. dr stom. Ana Lipovina;
95. dr stom. Esa Kapidan;
96. dr stom. Ivana Bjelanović;
97. dr stom. Mirjana Joksimović Markuš;
98. dr stom. Nermina Omeragić;
99. dr stom. Nevena Mandić;
100. dr stom. Nikola Bogdanović;
101. dr stom. Senad Ljujković;
102. dr stom. Silva Salagić;
103. dr Tanja Čađenović Nikolić, specijalista radiolog;
104. dr Tea Dakić mr sci, specijalista psihijatrije;
105. dr Vesna Orlandić-Čejović, specijalista anesteziologije i reanimatologije, subspecijalista intenzivne medicine;
106. dr Vesna Peranović, spec opšte medicine;
107. dr Vesna Vujošević, anesteziolog;
108. dr Vladan Knežević, spec. otorinolaringologije;
109. dr Zlata Kovačević, specijalista interne medicine, subspecijalista endokrinologije;
110. dr Željko Lazović, ginekolog;
111. Dragana Kusovac, stomatološka sestra u penziji;
112. Dragica Bjelica, dipl.referent za kadrove zdravstveni saradnik IJZCG;
113. Edina Lekić, medicinska sestra dom zdravlja Podgorica;
114. Fatima Turković, mr javnog zdravlja;
115. Jelena Bauković, sanitarni tehničar;
116. Jovana Banović, medicinska sestra-tehničar;
117. Jović Tatjana, medicinska sestra – instrumentarka;
118. Katarina Dragojević, specijalista zdravstvene njege;
119. Kristina Kalezić, medicinska sestra;
120. Kristina Vidaković, zdrastveni tehničar- anestetičar;
121. Ljiljana Mašanović, dipl.farmaceut;
122. Ljiljana Vukićević, medicinska sestra;
123. Ljljana Đurović, sanitarni tehničar;
124. Ljubinka Mijanovic, babica;
125. Maja Vujačić, medicinska sestra;
126. Marija Živković, medicinska sestra;
127. Marina Mijušković, med.sestra-instrumentarka;
128. Milica Drobnjak, medicinska sestra;
129. Miloš Marković, anestetičar;
130. Miloš Milutinović, diplomirani pravnik zdravstveni saradnik IJZCG;
131. Mira Latković, medicinska sestra;
132. Mirjana Vukotić, labaratorijski tehniĉar;
133. Mirsada Orahovac, zdravstveni saradnik IJZCG;
134. mr Dragica Dobrović, zdravstvena njega;
135. mr rad. tehn. Asmir Pepić, radiološka dijagnostika KCCG;
136. mr sci. dr Mersid Čorović, doktorand, radiolog i onkolog, Institut za onkologiju, KCCG;
137. mr sci med Danijela Đurović-Raonić, specijalista oftalmolog;
138. Nedjeljko Vujović, saradnik u zdravstvu;
139. Nina Roganović, medicinska sestra;
140. Predrag Milanović, medicinski tehnicar;
141. prim. doc. dr Grbovic Mensud, specijalista medicine rada;
142. prim. doc.dr Grbović Mensud, specijalista medicine rada;
143. prof. dr Boban Mugoša, spec epidemiolog;
144. prof. dr Dijana Đurović;
145. prof. dr Goran Nikolić, spec interventni radiolog, akademik CANU;
146. prof. dr sci Olivera Miljanović, medicinski fakultet UCG;
147. Sandra Marković-Milašević, medicinska sestra;
148. Sandra Ojdanić, medicinska seatra i tehničar
149. Sladjana Radonjić, medicinska sestra;
150. Slavica Bjelobrković, medicinska sestra;
151. Snežana Ralević-Strugar, fizioterapeut;
152. Svetlana Martinović, medicinska sestra;
153. Tatijana Djurišić, dipl psiholog;
154. Valentina Bojanić, medicinska sestra-IJZCG;
155. Valentina Mugoša, medicinska sestra;
156. Vesna Terzić, visoka strukovna sestra, KCCG;
157. Vladan Golubović, magistrant međunarodnog javnog zdravlja;
158. Branka Radonjić, medicinski tehničar;
159. Nikola Bogdanović, doktor stomatologije.
U pitanju je inicijalni spisak. Svi zainteresovani ljekari i medicinski radnici koji žele pružiti podršku neformalnoj studentskoj organizaciji "Kamo śutra", to mogu učiniti slanjem mejla na: kolektiv.kamo.sjutra@gmail.com

Više od 150 ljekara i medicinskih radnika podržalo studente: Preuzeti odgovornost je moralan i častan čin

Zaštitari u Kliničkom centru Crne Gore imaju ovlašćenja da u krajnjoj nuždi upotrijebe sredstva prinude, dok je zbog učestalih napada na zaposlene u hitnoj medicinskoj pomoći uveden sistem fizičko-tehničkog obezbjeđenja, ocijenili su sagovornici Televizije E u jutarnjem programu Budilnik, koji su jedinstveni u ocjeni da korijen nasilja prema medicinarima leži u svijesti građana.
Šef obezbjeđenja KCCG-a Ivan Kovačević kazao je da ukoliko bi došlo do neke vrste napada, na ljekare, odnosno medicinsko osoblje i sve zaposlene u toj zdravstvenoj instituciji, zaštitari imaju ovlaštenja da u krajnjoj nuždi upotrijebe i sredstva prinude.
Klinički centar Crne Gore ima svoju Službu za zaštitu lica i imovine, kaže Kovačević, a ona je formirana u skladu sa Zakonom o zaštiti lica i imovine.&nbsp;
Zaštitari u KCCG mogu upotrijebiti kao prinudnu mjeru, kaže Kovačević, fizičku snagu, biber sprej, službenu palicu i sredstva za vezivanje.
- Radimo na proširenju i podmlađivanju kadra. Mislim da nije problem u samom kadru, već u samoj svijesti građana. Trebalo bi kada dođu u našu ustanovu da se ponašaju u skladu sa našim pravilima, poštuju zaštitare... U proteklom periodu smo imali više napada na zaštitare, kako verbalno, tako i fizički, kao i napada na medicinsko osoblje Apelujem na građane da postupaju u skladu sa onim što zaštitar traži od njih, bilo da je opomena ili naređenje &nbsp;- naglasio je Kovačević.
Prema njegovom mišljenju, ovlašćenja zaštitara KCCG &nbsp;treba proširiti, jer je od velike &nbsp;pomoći bio policajac koji je 24 sata pružao pomoć zaštitarima.
<h2>Nema zaposlene osobe u KCCG koja nije doživjela neku vrstu napada &nbsp;</h2>
Portparolka KCCG Gorica Soković smatra da kaznenu politiku treba pooštriti, ali da to nije dovoljno, već da je neophodno preventivno djelovanje.
Nema osobe zaposlene u Kliničkom centru, kaže Soković, koja tokom svog rada nije doživjela neku vrsu napada.
- To je nedopustivo i to moramo da osudimo. Čini mi se da, prema izvještajima iz medija, da je to postao model ponašanja. Kada sam ja odrastala, mi smo odrastali uz emisije kao što je „Kocka, kocka, kockica“, kojom se promovisalo drugarstvo, uz neke emisije koje su promovisale prave, etičke vrijednosti. Nama je bilo privilegija da se družimo sa najboljim đacima. Međutim, ja danas vrlo često čujem od svojih prijatelja i rodbine da su djeca koja su najbolja u razredu diskriminisana. Mislim da nije dovoljno samo pooštriti kaznenu politiku, a treba je pooštriti. Treba da djelujemo preventivno. Ovo je multidisciplinaran problem gdje trebamo svi da se zamislimo u kakvom društvu živimo i kakve vrijednosti promovišemo. Nijesu napadi samo na ljekare, napadnuti su nastavnici, vaspitači i vi novinari... - rekla je Soković.
Potrebno je, prema riječima sagovornice Budilnika, multisektorski djelovati, prvenstveno psiholozi i pedagozi, jer je prevencija primarna.
- Ja bih iskoristila priliku da ponovim apel, jer smo krenuli na jedno sveobuhvatno uređenje kruga Kliničkog centra, da ljudi poštuju naše preporuke i zaštitare i sarađuju sa njima, jer to je u obostranom interesu. Znači, samo dobra saradnja i komunikacija mogu da donesu boljitak svima nama - naglasila je Soković.
Sagovornica Budilnika je potcrtala da postoji Komisija za kontrolu kvaliteta i Zaštitnik prava pacijenata, a to su mehanizmi kojim se mogu pacijenti poslužiti ukoliko su nezadovoljni, dok je bilo kakav vid nasilja nedopustiv.
- Ja apelujem &nbsp;da svi treba da djelujemo institucionalno, da poštujemo važeće zakonske regulative. Možemo da ih unaprjeđujemo, ali da poštujemo ove koje imamo. Mislim da će svima biti bolje - zaključila je Soković.
<h2>Uveden sistem fizičko-tehničkog obezbjeđenja &nbsp;u objektima hitne pomoći</h2>
Prema statistici koju je vodilo Ministarstvo zdravlja čak 95 odsto od &nbsp;zaposlenih u zdravstvenom sektoru, koji su pretrpjeli nasilje su zaposleni &nbsp;Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore,odnosno zaposleni u hitnim pomoćima u Crnoj Gori, navodi direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore Vuk Niković.&nbsp;
Razlog uvođenja sistema fizičko tehničkog obezbjeđenja su učestali napadi na zdravstvene radnike, kaže Niković, i zaposlene hitne medicinske pomoći.
Pri uvođenju sistema za fizičko-tehničko obezbjeđenje su se vodili standardima Evropske unije, objašnjava Niković, jer je to sistem koji već postoji u razvijenim zemljama.
- Za sada to daje rezultate. Moramo da budemo svjesni da problemi koji se dešavaju nijesu nikako jednosmjerni, već dvosmjerni.. Moramo da budemo i mi, kao zdravstveni radnici, pozorni. S druge strane, ti pacijenti moraju da budu svjesni da tu postojimo radi njih i da svaka konfliktna ili stresna situacija ne dozvoljava da svoj posao zbog kog smo tu 12 sati dan - 12 sati noć, završimo do kraja - naglasio je Niković.
Sistem funkcioniše jednostavno, pojašnjava Niković. Sve jedinice, njih 24, Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore su pokrivene video nadzorom, već dvije godine.
- Na taj sistem je nakačen poseban softver i hardversko rješenje sa dva panik tastera. Ta dva panik tastera su smještena na posebnim mjestima u sve 24 jedinice. Kada se desi neka konfliktna situacija, ili situacija koja može izazvati nasilje, kao što zaposleni to svi znaju, pritiskom panik tastera aktivira se sistem monitoringa u sekjuriti službi. Potom služba poziva poznati telefon hitne medicinske pomoći, razgovara sa zaposlenim, a nakon toga se pravi procjena situacije i poziva Uprava policije koja izlazi na lice mjesta - istakao je Niković.
Cilj je bio sačuvati ljude, podsjeća Niković, smanjiti broj akcidentnih situacija, te su tako, dodaje on, lako našli dogovor sa Ministarstvom zdravlja i &nbsp;Upravom policije oko funkcionalnog sistema.&nbsp;
Poslije faze pilotiranja, poručuje Niković, ovaj projekat će se budžetirati, jer je to mali novac a rezultati su već sada vidljivi.

Korijen nasilja prema medicinskim radnicima leži u svijesti građana

Košarkaši Unikahe daće sve od sebe da treći put uzastopno stignu do trofeja u FIBA Ligi šampiona, a u želji da u završnici sezone ekipe bude još jača, čelnici kluba su u saradnji sa stručnim štabom angažovali Džastina Kobsa, bivšeg igrača Budućnosti, reprezentacije Crne Gore, Cedevita Olimpije...
Kobsu će proces aklimatizacije i prilagođavanja na novu sredinu olakšati Kendrik Peri, takođe bivši bek Budućnosti, koji je nedavno odlučio da se ponovo vrati u sastav reprezentacije Crne Gore i pomogne u kvalifikacijama za Mundobasket.
Iskusni bek koji odlično može da pokriva i poziciju plejmejkera i poziciju realizatora, stavio je paraf na ugovor do kraja sezone, a u Španiju je stigao iz turskog Mersina gdje je počeo sezonu.
Unikaha trenutno zauzima četvrto mjesto u šampionatu Španije, u FIBA Ligi šampiona je stigla do TOP 16 faze, nalazi se u grupi sa ekipama Huventuda, Šalona i Vircburga, a poslije dvije odigrane runde, ekipa iz Malage ima skor 1-1. Unikaha je pobijedila ekipu Vircburga na svom parketu, poražena je od Huventuda u Badaloni, a u narednoj rundi će ugostiti ekipu Šalona. Dvije ekipe iz grupe će izboriti plasman u četvrtfinale.
Kobs je tokom karijere branio boje VEF Rige, Istanbula, Bajerna, Gravlena, Le Mana, Cedevite i Cedevita Olimpije, Budućnosti, Tokija i Mersina. Osvojio je titulu u Francuskoj sa ekipom Le Mana, titulu u Hrvatskoj, dvije titule u Crnoj Gori, duplu krunu u Sloveniji.

Kobs potpisao za Unikahu

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da će ta država na narednoj vojnoj paradi predstaviti hiljade naoružanih robota.
To je saopštio na današnjoj prezentaciji humanoidnih robota kineske kompanije Agibot, održanoj u Kineskom kulturnom centru u Beogradu.
– Zapao mi je za oko jedan detalj na prezentaciji – čim su rekli da imaju i veće robote, koji mogu nositi po 100 kilograma, jer ovi mogu nositi 10, 20 ili 30 kilograma, što znači da mogu nositi kamere i raditi ono što već rade u Kini – kazao je Vučić.
Kao primjer onoga što se, prema njegovim riječima, roboti već koriste u Kini, naveo je graničnu kontrolu, kao i mogućnost njihovog naoružavanja.
– Tako da ćemo na sljedećoj našoj vojnoj paradi imati hiljade robota, naoružanih, kako bismo dodatno obezbijedili svoju zemlju – rekao je Vučić.
Prema njegovim riječima, zamoliće kineskog predsjednika Si Đinpinga da pomogne Srbiji po ovom pitanju, prenijeli su srbijanski mediji.

Vučić tvrdi da će Srbija na sljedećoj vojnoj paradi predstaviti hiljade naoružanih robota

Prvi pacijenti evakuisani iz Gaze ušli su danas u Egipat pošto je granični prelaz Rafa ponovo otvoren.
Više od 20.000 palestinske djece i odraslih kojima je potrebna medicinska njega nada se da će napustiti ratom razorenu Gazu preko ovog prelaza, rekli su zdravstveni zvaničnici iz Gaze.
To je ključni korak u prekidu vatre između Izraela i palestinskog pokreta Hamasa, mada uglavnom simboličan, jer će tek mali broj ljudi moći da putuje preko tog prelaza, i neće biti prometa robe preko njega.
Prelaz Rafa je bio zatvoren od maja 2024. godine otkako su ga zauzele izraelske trupe.
S druge strane hiljade Palestinca žele da uđu na tu teritoriju iz Egipta i vrate se kući.
Očekuje se veći broj prelazaka ako sistem bude uspješan.
Izrael je saopštio da će ta zemlja i Egipat provjeravati ko su ljudi koji hoće da pređu.

Ponovo otvoren prelaz Rafa: Prvi pacijenti evakuisani iz Gaze ušli u Egipat

Novootkriveni dokumenti američkog Ministarstva pravde opisuju osuđenog američkog pedofila Džefrija Epstina kao "upravitelja imovinom" ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Spisi, objavljeni u petak, sadrže i pisma u kojima je Epstin razmatrao mogućnost sastanka s Putinom, iako nije poznato je li do susreta ikada došlo, piše Kijev Post.
Epstin, koji je 2019. počinio samoubistvo u njujorškom zatvoru dok je čekao suđenje po optužbama za trgovinu ljudima radi seksualnog iskorištavanja, bio je bogati finansijer s vezama u svijetu politike, biznisa i slavnih osoba.
Novi materijali obuhvataju više od tri miliona stranica dokumenata, 180.000 slika, 2.000 videosnimaka te stotine Epstinovih ličnih pisama i imejlova.
Iz Ministarstva pravde navode da je objava dio dugotrajne istrage o njegovim kriminalnim aktivnostima. Ruski nezavisni medij Agencija, koji je pregledao spise, ističe da se Putinovo ime u njima spominje više od 1.000 puta, a Rusija gotovo 5.900 puta.
Pokušaji dogovora sastanka putem imejlova

 Čini se da je Epstin tražio prilike za susret s Putinom. U imejlu iz oktobra 2010. poslanom osobi čija je adresa skrivena, pitao je: "Jesi li imao Putina na svom brodu?". Kasnije iste godine, pri podnošenju zahtjeva za rusku vizu, navodno je napisao: "Trebam li praviti vizu? Imam Putinovog prijatelja, da njega pitam?". U avgustu 2011. poručio je jednom poslovnom čovjeku iz Ujedinjenih Arapskih Emirata kako "Putin možda dolazi u SAD. Radije bih ga ondje vidio, tako da je Soči malo vjerovatno".
Prepiska s glavnim sekretarom Savjeta Evrope

 Epstin je o mogućnosti sastanka s Putinom u više navrata pisao Torbjornu Jaglandu, tadašnjem glavnom sekretaru Savjeta Evrope i bivšem premijeru Norveške. Tako mu je u maju 2013. javio da će Bil Gejts biti u Parizu i dodao: "Putin je dobrodošao da nam se pridruži na večeri".
U januaru 2014. zamolio je Jaglanda da "objasni Putinu kako Rusiji treba naprednija verzija Bitkoina", a u julu 2015. napisao je da se "još uvijek želi sastati s Putinom i razgovarati o ekonomiji". U junu 2018. napisao je da bi "volio" upoznati Putina te ponudio sastanak s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom, napominjući da se ranije sastajao s ruskim ambasadorom pri UN-u, Vitalijem Čurkinom.
"Putinov finansijski savjetnik"

 U izvještaju FBI-a od 27. novembra 2017., koji se temelji na izjavi povjerljivog izvora, izričito se navodi da je Epstin "Putinov finansijski savjetnik" te da je pružao slične usluge i predsjedniku Zimbabvea, Robertu Mugabeu.
Ranije objavljeni dokumenti Ministarstva pravde već su istakli Epstinove veze s vodećim direktorima, slavnim osobama, akademicima i političarima, uključujući američkog predsjednika Donalda Trampa i bivšeg predsjednika Bila Klintona.
Slučaj i dalje privlači veliku pažnju javnosti, osobito među Trampovim pristalicama, usred dugotrajnih optužbi o postojanju mreže za trgovinu ljudima radi seksualnog iskorištavanja za svjetsku elitu.

Tag: medicinski-radnici