Sagovornici Televizije E kažu da ne gotovo ne postoji zaposleni u KCCG da nije doživio neki oblik napada

Korijen nasilja prema medicinskim radnicima leži u svijesti građana

 (Foto: Klinički centar Crne Gore)
(Foto: Klinički centar Crne Gore)

Zaštitari u Kliničkom centru Crne Gore imaju ovlašćenja da u krajnjoj nuždi upotrijebe sredstva prinude, dok je zbog učestalih napada na zaposlene u hitnoj medicinskoj pomoći uveden sistem fizičko-tehničkog obezbjeđenja, ocijenili su sagovornici Televizije E u jutarnjem programu Budilnik, koji su jedinstveni u ocjeni da korijen nasilja prema medicinarima leži u svijesti građana.

Šef obezbjeđenja KCCG-a Ivan Kovačević kazao je da ukoliko bi došlo do neke vrste napada, na ljekare, odnosno medicinsko osoblje i sve zaposlene u toj zdravstvenoj instituciji, zaštitari imaju ovlaštenja da u krajnjoj nuždi upotrijebe i sredstva prinude.

Klinički centar Crne Gore ima svoju Službu za zaštitu lica i imovine, kaže Kovačević, a ona je formirana u skladu sa Zakonom o zaštiti lica i imovine. 

Zaštitari u KCCG mogu upotrijebiti kao prinudnu mjeru, kaže Kovačević, fizičku snagu, biber sprej, službenu palicu i sredstva za vezivanje.

- Radimo na proširenju i podmlađivanju kadra. Mislim da nije problem u samom kadru, već u samoj svijesti građana. Trebalo bi kada dođu u našu ustanovu da se ponašaju u skladu sa našim pravilima, poštuju zaštitare... U proteklom periodu smo imali više napada na zaštitare, kako verbalno, tako i fizički, kao i napada na medicinsko osoblje Apelujem na građane da postupaju u skladu sa onim što zaštitar traži od njih, bilo da je opomena ili naređenje  - naglasio je Kovačević.

Prema njegovom mišljenju, ovlašćenja zaštitara KCCG  treba proširiti, jer je od velike  pomoći bio policajac koji je 24 sata pružao pomoć zaštitarima.

Nema zaposlene osobe u KCCG koja nije doživjela neku vrstu napada  

Portparolka KCCG Gorica Soković smatra da kaznenu politiku treba pooštriti, ali da to nije dovoljno, već da je neophodno preventivno djelovanje.

Nema osobe zaposlene u Kliničkom centru, kaže Soković, koja tokom svog rada nije doživjela neku vrsu napada.

- To je nedopustivo i to moramo da osudimo. Čini mi se da, prema izvještajima iz medija, da je to postao model ponašanja. Kada sam ja odrastala, mi smo odrastali uz emisije kao što je „Kocka, kocka, kockica“, kojom se promovisalo drugarstvo, uz neke emisije koje su promovisale prave, etičke vrijednosti. Nama je bilo privilegija da se družimo sa najboljim đacima. Međutim, ja danas vrlo često čujem od svojih prijatelja i rodbine da su djeca koja su najbolja u razredu diskriminisana. Mislim da nije dovoljno samo pooštriti kaznenu politiku, a treba je pooštriti. Treba da djelujemo preventivno. Ovo je multidisciplinaran problem gdje trebamo svi da se zamislimo u kakvom društvu živimo i kakve vrijednosti promovišemo. Nijesu napadi samo na ljekare, napadnuti su nastavnici, vaspitači i vi novinari... - rekla je Soković.

Potrebno je, prema riječima sagovornice Budilnika, multisektorski djelovati, prvenstveno psiholozi i pedagozi, jer je prevencija primarna.

- Ja bih iskoristila priliku da ponovim apel, jer smo krenuli na jedno sveobuhvatno uređenje kruga Kliničkog centra, da ljudi poštuju naše preporuke i zaštitare i sarađuju sa njima, jer to je u obostranom interesu. Znači, samo dobra saradnja i komunikacija mogu da donesu boljitak svima nama - naglasila je Soković.

Sagovornica Budilnika je potcrtala da postoji Komisija za kontrolu kvaliteta i Zaštitnik prava pacijenata, a to su mehanizmi kojim se mogu pacijenti poslužiti ukoliko su nezadovoljni, dok je bilo kakav vid nasilja nedopustiv.

- Ja apelujem  da svi treba da djelujemo institucionalno, da poštujemo važeće zakonske regulative. Možemo da ih unaprjeđujemo, ali da poštujemo ove koje imamo. Mislim da će svima biti bolje - zaključila je Soković.

Uveden sistem fizičko-tehničkog obezbjeđenja  u objektima hitne pomoći

Prema statistici koju je vodilo Ministarstvo zdravlja čak 95 odsto od  zaposlenih u zdravstvenom sektoru, koji su pretrpjeli nasilje su zaposleni  Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore,odnosno zaposleni u hitnim pomoćima u Crnoj Gori, navodi direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore Vuk Niković

Razlog uvođenja sistema fizičko tehničkog obezbjeđenja su učestali napadi na zdravstvene radnike, kaže Niković, i zaposlene hitne medicinske pomoći.

Pri uvođenju sistema za fizičko-tehničko obezbjeđenje su se vodili standardima Evropske unije, objašnjava Niković, jer je to sistem koji već postoji u razvijenim zemljama.

- Za sada to daje rezultate. Moramo da budemo svjesni da problemi koji se dešavaju nijesu nikako jednosmjerni, već dvosmjerni.. Moramo da budemo i mi, kao zdravstveni radnici, pozorni. S druge strane, ti pacijenti moraju da budu svjesni da tu postojimo radi njih i da svaka konfliktna ili stresna situacija ne dozvoljava da svoj posao zbog kog smo tu 12 sati dan - 12 sati noć, završimo do kraja - naglasio je Niković.

Sistem funkcioniše jednostavno, pojašnjava Niković. Sve jedinice, njih 24, Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore su pokrivene video nadzorom, već dvije godine.

- Na taj sistem je nakačen poseban softver i hardversko rješenje sa dva panik tastera. Ta dva panik tastera su smještena na posebnim mjestima u sve 24 jedinice. Kada se desi neka konfliktna situacija, ili situacija koja može izazvati nasilje, kao što zaposleni to svi znaju, pritiskom panik tastera aktivira se sistem monitoringa u sekjuriti službi. Potom služba poziva poznati telefon hitne medicinske pomoći, razgovara sa zaposlenim, a nakon toga se pravi procjena situacije i poziva Uprava policije koja izlazi na lice mjesta - istakao je Niković.

Cilj je bio sačuvati ljude, podsjeća Niković, smanjiti broj akcidentnih situacija, te su tako, dodaje on, lako našli dogovor sa Ministarstvom zdravlja i  Upravom policije oko funkcionalnog sistema. 

Poslije faze pilotiranja, poručuje Niković, ovaj projekat će se budžetirati, jer je to mali novac a rezultati su već sada vidljivi.