Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 D.S. zbog osnovane sumnje da je partnerki nanio lake tjelesne povrede upućujući joj uvrede.
On se sumnjiči da je počinio krivično djelo nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici.
D.S. je, kako su kazali u podgoričkom ODT-u, već osuđivan za isto krivično djelo.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Podgoričaninu zadržavanje do 72 sata zbog sumnje da je partnerki nanio lake tjelesne povrede

Imamo redovno aboliranje nasilnika, podržavanje nasilnika, čak su u jednoj osnovnoj školi u Podgorici tri nasilnika koji su zlostavljali četvrto dijete nagrađeni diplomom Luča. Ako nasilnik ima neku vezu, tata je ugledan, ili mama je ugledna profesorica, advokat, član kolektiva škole ili slično, mi ćemo sve to da zanemarimo, ne vodeći računa o psihološkom statusu žrtve. Motivišite nastavnike da nastave sa vršenjem krivičnih djela i motivišete druge nasilnike da se isto tako ponašaju, a demotivišete sve žrtve da prijave - kazao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, sudski vještak Marko Lakić.
Odbacivanje krivične prijave protiv profesora podgoričke Gimnazije "Slobodan Škerović" je očekivano, kaže Lakić, jer žrtva nije bila maloljetna i nije u tom trenutku bila učenica Gimnazije.
- Kad pravo kaže da nije bila maloljetna, nije bila učenica Gimnazije, i tom trenutku nemamo to kao krivično djelo, znači apsolutno ne postoji mogućnost da se čovjek procesuira za to što je bilo. To nije lijepo ponašanje, ali kad uzmete osnovne činjenice dolazimo do zaključka da to krivično djelo nije, i da se to ne može procesuirati kao takvo - rekao je Lakić.
Prevencija je dobra kada se stvari događaju na malom nivou sistema, smatra on, a s obzirom da je alarmantan podataka i da ne može proći dan da se u nekoj školi ne desi ili vršnjačko nasilje ili nasilje od zaposlenih ili seksualno uznemiravanje.
- Kad prevencija i edukacija nije dala rezultat onda moramo da krenemo sa represijom, odnosno.sa kaznenim mjerama - istakao je Lakić.
Ozbiljan psihološki trag ostavlja, kako je rekaom ostavljaju neprocesuirani zločinci na žrtvu, ali je to i demotivacija za buduće žrtve da prijave.
- Ne smijemo da dozvolimo da se podaci od žrtve saznaju javno, zato što se dosta često dešava da se žrtva okrivi, da je ona kriva zato što je izazvala nasilnika. U slučajevima nasilja nad djecom, seksualnog zlostavljanja, žrtva nikad nije kriva, kriv je isključivo predator i on mora da odgovara. Ja bih rekao da dosad, godinama unazad, nemamo adekvatno izrečene kazne za predatore, za nasilnike, bilo da je u pitanju odrasla osoba nad maloljetnikom, bilo da je u pitanju vršnjačko nasilje. Doći ćemo u nekom trenutku do problema, roditelji žrtava će preuzeti pravdu u svoje ruke i počeće da kažnjavaju nasilnike, to je loše za sistem, to je loše za društvo. Moraju institucije sistema da kazne adekvatno nasilnike i da zaštite žrtve - zaključio je Lakić.

Lakić: Institucije sistema moraju adekvatno da kazne nasilnike i da zaštite žrtve

U svakom hodniku, na holu, stepeništu i dvorištu po jedan nastavnik treba da dežura i prati situaciju kako bi se preduprijedili mogući incidenti i povećala sigurnost djece u školama.
To se navodi u smjernicama koje je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija uputilo školama.
Nasilje među đacima često se dešava na mjestima koja su izvan direktnog nadzora nastavnika, poput školskih dvorišta, toaleta, stepeništa i hodnika. Zbog toga je, kako se navodi u upustvu Ministarstva, ključno organizovati sistematska dežurstva nastavnika kako bi se preduprijedili mogući incidenti i povećala sigurnost djece u školama.
Prema novim smjernicama, u svakom hodniku, holu, stepeništu i dvorištu po jedan nastavnik bi trebalo da dežura i prati situaciju.&nbsp;
Njihova uloga nije samo uočavanje i reagovanje na nasilje, već i aktivno obilazak takvih mjesta, kao i razgovor sa djecom.
- Cilj je prepoznati rane pokazatelje bilo koje forme nasilja, ali i potencijalne rizike od narušavanja školske imovine ili sukoba - dodaju u MPNI.
Ističe se da dežurni nastavnici treba da postupaju dosljedno i jednako prema svim učenicima.
- Osim toga, radnici/radnice na održavanju higijene i domar škole su u prilici da zapaze određene oblike, pokazatelje štete, nasilja i rizike od vandalskih postupaka. U prostorijama koje oni koriste treba postaviti pisani informativni materijal i vodiče za prepoznavanje znakova nasilja (Prilog 1) - navodi se u preporučenim smjernicama.&nbsp;
Napominje se da posebnu pažnju treba posvetiti djeci sa smetnjama u razvoju zbog toga što ona prepoznaju, doživljavaju, razumiju, izražavaju svoje potrebe na različite, nerijetko specifične, načine.
- U zavisnosti od vrste smetnje, mnoga djeca sa smetnjama u razvoju ne govore ili otežano komuniciraju, ne umiju da objasne što im se desilo, duže trpe, ne umiju da odrede kome da se požale. Dijete sa smetnjama potrebno je dodatno strpljivo saslušati, uspostaviti odnos povjerenja, dozvoliti da na svoj način saopšti verbalno ili neverbalno što osjeća, doživljava i prolazi - ističe se u Upustvu koje je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija uputilo školama.&nbsp;

1250x600

Nastavnici će tražiti nasilnike i u školskim hodnicima

Podgoričko Osnovno državno tužilaštvo odredilo je zadržavanje do 72 sata Z.A. zbog sumnje da je po dogovoru i sa jednom osobom oteo pet indijskih državljana - i umjesto u Budvu ih prevezao do kuće u Podgorici gdje su ih zatočili, tukli i prijetili im nožem i pištoljem kako bi od njih dobili novac.
- Osumnjičeni je 18. decembra 2024. godine oko 18 sati, zajedno i po prethodnom dogovoru sa izvjesnim licem, stao kombijem bijele boje na autobuskom stajalištu gdje su čekali oštećene - pet indijskih državljana i ponudili im prevoz do Budve. Nakon toga su oštećene umjesto u Budvu odveli u kuću u Podgorici - gdje su ih zatvorili, udarali drvenom palicom i rukama, prijetili nožem i pištoljem - saopšteno je iz ODT Podgorica.
Nakon četiri dana su ih, dodaju u podgoričkom ODT-u, doveli blizu graničnog prelaza sa Bosnom i Hercegovinom i predali drugim licima.
- Koja su ih držala danima zatočenim, iznuđujući od njihovih porodica iz Indije novac koji su uplaćivali na račun jednog od lica koje ih je čuvalo - dodali su u ODT.

Oteli, tukli i oružjem prijetili indijskim državljanima da bi od njih iznudili novac

Ako me pitate ko je odgovoran, vjerovatno svi. Ko treba da se mijenja, mi odrasli, i možda je u stvari i tu najbolja poruka da u suštini pogledamo sebe, jer mi želimo da mijenjamo djecu, da popravljamo djecu, a vidjeli smo da to ne može, moramo se mi, kao ljudi popravljati, i moramo stvarati bolje okruženje u kojem će ova djeca odrastati, a onda će, uzročno posledično, &nbsp;redom &nbsp;i oni biti bolji. Sve dok se ne osvrnemo na sebe, i dok ne počnemo kao odrasli da se mijenjamo, bojim se da ćemo ovako razgovarati o narednim slučajevima, kazala je u emisiji "E uživo", na Televiziji E, Lepa Žunjić iz Udruženja Roditelji.
U podgoričkom naselju Blok 5 desio se incident, a iz Uprave policije su saopštili da su zbog nasilničkog ponašanja na štetu četiri maloljetne osobe, koje su ovom prilikom zadobila lakše tjelesne povrede, uhapšena tri maloljetnika iz Podgorice, starosti 15 i 16 godina.
Ovakvi događaji govore da mnogo kao društvo griješimo, kaže Žunjić, i da se izgubila nit u vaspitanju, međuljudskim odnosima, i kako kaže, u odnosu sa djecom.
- Sam društveni kontekst koji smo obezbijedili, dali djeci, u kojem rastu i razvijaju se, nije sjajan, a oni nam to, nažalost, na najgrublji način pokazuju. Ako je ovo ogledalo nas onda znači da svi griješimo, i svuda griješimo u svim sistemima. Prije svega moramo pomenuti taj porodični sistem, i ako jako često svi govorimo da sve počinje od porodice, jeste tako, a onda i svi drugi sistemi, koji nekako nijesu pružili adekvatno i sigurno okruženje u kojem naša djeca odrastaju. Uzroka je mnogo, ne bavimo se uzrozicima, bavimo se ovako posljedicama, kroz razgovore sporadično svi znamo šta reći i kako, ali, čini mi se, da ove naše poruke ne dolaze ni do porodica, ni do djece, ali, očigledno, ni do institucija sistema koje bi trebalo da budu u našoj službi, i da rade, i da zaista pruže zaštitu i djeci, i porodicama - rekla je Žunjić.
Kad se realno sagledaju stvari, objašnjava Žunjić, različite su porodice, i potreban im je različit vid podrške da mogle biti funkcionalne.
- Nije, nažalost, svaka porodica spremna da se uhvati u koštac sa izazovima roditeljstva, i sa svime onim što roditeljstvo nosi, i postoje određene greške koje svi mi kao roditelji pravimo. Međutim, kome da se obratimo za pomoć, i to je nešto što Udruženje priča već godinama, mi nemamo adekvatne sisteme podrške porodicama, koje bi zaista i u tom preventivnom dijelu, ali i kada dođe do nekog problema, kojem bi se obratili i zaista dobili kontinuiranu podršku i pomoć. I onda kad u sistemu nemate podršku porodici, nekako je teško i kritikovati je. Porodica jeste odgovorna za svoju djecu, roditelji i treba da budu odgovorni za ono što djeca rade, ali je, definitivno, istina da joj treba podrška, koju ova država još uvijek ne nudi, na adekvatan i kontinuiran način, kakav treba - istakla je Žunjić.
Svakoj porodici je potrebna podrška sistema, jer ,smatra Žunjić, ne postoji roditelj koji može reći da se osjeća bezbjedno i sigurno ako dijete izađe vani.
- Ako me pitate ko je odgovoran, vjerovatno svi. Ko treba da se mijenja, mi odrasli, i možda je u stvari i tu najbolja poruka da u suštini pogledamo sebe, jer mi želimo da mijenjamo djecu, da popravljamo djecu, a vidjeli smo da to ne može, moramo se mi, kao ljudi popravljati, i moramo stvarati bolje okruženje u kojem će ova djeca odrastati, a onda će, uzročno posledično, &nbsp;redom &nbsp;i oni biti bolji. Sve dok se ne osvrnemo na sebe, i dok ne počnemo kao odrasli da se mijenjamo, bojim se da ćemo ovako razgovarati o narednim slučajevima - poručila je Žunjić.
Prošlogodišnji slučajevi vršnjačkog nasilja, podsjeća Žunjić, još se nalaze u tužilaštvu, i šalje se poruka, smatra ona, da će i ovaj tako završiti.
- Da li ćemo mi zaista pokazati da je sistem spreman da se uhvati u koštac, i da se počnu rješavati problemi koji se dešavaju. Trenutno, mislim, da svaki roditelj, ili dijete, &nbsp;se mogu &nbsp;osjećati nebezbjedno, i da je to realno osjećanje, i nije dobro što je tako - zaključila je Žunjić.

Žunjić: Trenutno se svaki roditelj i svako dijete može osjećati nebezbjedno

Majka jednog od četvorice dječaka koji su povrijeđeni u podgoričkom naselju Blok 5 kada ih je napala grupa maloljetnika, kazala je kako su nasilnici sa huliganskim ponašanjem počeli još u centru, te da je policija dobila dvije prijave o njihovom kretanju.
Ona je kazala da joj je sin rekao kako je na njih nasrnula grupa od 20-30 dječaka, pri čemu se pretpostavlja da su starije maloljetničke dobi.
- Moj sin je bez razloga zadobio na desetine udaraca po glavi i čitavom tijelu - kazala je ona, a prenosi TV Nova M.
Među četvoricom dječaka bila je i jedna djevojčica, koju su napadači, kako ističe ona, opkolili i isprepadali.
- U noći kada se sve dogodilo, saznali smo da su tu istu grupu maskiranih huligana građani prijavili dva puta. Javili su policiji da se kreću u blizini pješačkog mosta iz pravca centra grada, gdje je i počelo huligansko ponašanje - navodi ona.
No, kako dodaje, patrole su stigle ali nikoga nijesu zatekli na lokaciji na koju se odnosila prijava.
- Grupa je nastavila kretanje prema Bloku pet. Kao majka i građanka, zbog ovakvih reakcija policije ne osjećam se sigurno. Smatram da je izostala profesionalnija reakcija, jer je grupu od 30 huligana lako primijetiti - zaključila je ona.

Majka povrijeđenog dječaka: Policija dobila dvije prijave o kretanju huligana, sa divljanjem su počeli u centru

Savjet roditelja Osnovne škole „Radojica Perović“ obratio se pismom ministarki prosvjete, nauke i inovacije Anđeli Jakšić- Stojanović u kojem izražavaju zabrinutost zbog napada grupe maloljetnika na četvoricu dječaka u podgoričkom naselju Blok 5.
Pismo Savjeta roditelja OŠ „Radojica Perović“ prenosimo integralno:
Poštovana ministarko prosvjete, nauke i inovacija,
Obraćamo Vam se u ime Savjeta roditelja Osnovne škole “Radojica Perović” iz Podgorice sa dubokom zabrinutošću i hitnim zahtjevom za uvođenje školskog policajca u našu školu, kao i u sve osnovne i srednje škole u Crnoj Gori. Naše društvo i zajednica moraju konačno vidjeti da institucije u Crnoj Gori neće više djelovati reaktivno, već preventivno. Duboko smo potreseni tragičnim događajima u regionu, uključujući masovno ubistvo u školi “Vladislav Ribnikar” u Beogradu i ubistvo u Zagrebu. Posebno nas je pogodilo najnovije dešavanje u našoj zemlji, kada smo se suočili sa činjenicom da su u dvije i po godine četiri nevina dječaka izgubila život. Ovi događaji su nas ostavili u stanju šoka i straha za sigurnost naše djece, kreirali kolektivnu traumu, te molimo za hitno postupanje po ovom zahtjevu.
Tokom pripreme ovog dopisa zatečeni smo bili još jednim slučajem ekstremnog vršnjačkog nasilja u našoj zajednici kada su maskirani tinejdžeri napali djecu. Ovaj slučaj zaista pokazuje da smo kao društvo, roditelji i institucije dotakli samo dno, i da je krajnje vrijeme da bez odlaganja uzmemo stvari u svoje ruke, te da su svi ovi naši zahtjevi opravdani. Molimo za hitnu preventivnu akciju, a ne zakašnjelu reakciju.
U ranijim strategijama za prevenciju vršnjačkog nasilja navodilo se da je potrebno uvesti školskog policajca, međutim, do realizacije nikada nije došlo. Škole uglavnom čuvaju domari koji, uz dužno poštovanje, zbog svojih godina ne bi bili u stanju da zaštite djecu od potencijalne opasnosti, a nijesu ni obučeni niti imaju licencu za taj posao. 
Objašnjenja, koja kao roditelji dobijamo, jeste da nedostaje kadar u Ministarstvu unutrašnjih poslova. Kako je MUP, tek nakon velike tragedije, našao načine da po hitnom postupku zaposli 815 policajaca, takođe može da iznađe načine da spriječi neko novo nasilje koje, po svemu sudeći, može da se dogodi i u našem dvorištu. Ovo više nijesu priče iz američkih filmova, mi živimo tu stvarnost.
Pod uticajem društvenih mreža, uz pojačanu izraženu agresivnost kod mladih ljudi, uz ozbiljan manjak rada na mentalnom zdravlju društva, uz obrazovne programe koji ne razvijaju kritičku misao, te uz ozbiljan problem lake dostupnosti i posjedovanja ilegalnog oružja u Crnoj Gori, veoma je izvjesno da se i Crna Gora, kao što se to dogodilo zemljama u regionu, može suočiti sa nekim velikim problemom.
Čvrsto vjerujemo da Crna Gora može i ima kapacitet da okupi stručnjake iz raznih oblasti koji bi po hitnom postupku napravili strategiju koja se tiče sprečavanja nasilja, ali koja nije „mrtvo slovo na papiru“, već podrazumijeva konkretne aktivnosti koje se sprovode bez odlaganja. Kao roditelji, osjećamo se nemoćno i nezaštićeno. Sigurni smo da mnogi roditelji u Crnoj Gori sa strahom šalju svoju djecu u škole – da se obrazuju, a pravo na obrazovanje je zagarantovano Ustavom!
Imajući na umu realne probleme sa kadrom sa kojim se suočava MUP, a ne želeći da kao odgovor na ovaj dopis dobijemo upravo to, ljubazno vas molimo da, ukoliko je uvođenje školskih policajaca nemoguće, ozbiljno i po hitnom postupku riješite ovaj problem uvođenjem privatnog obezbjeđenja. Za bezbjednost naše djece budžet mora da se odvoji. U ime Savjeta roditelja obavještavamo vas da nismo spremni da budemo odbijeni, jer ovo pitanje je već alarmantno. Takođe ne možemo prihvatiti kao odgovor ni duge tenderske procedure, jer, ponovo, bezbjednost naše djece ne može biti stavka na čekanju. Neobraćanje pažnje na ovaj problem i odlaganje njegovog rješenja vodi i do toga da sve veći broj roditelja razmatra prepisivanje djece u privatne škole, što u potpunosti urušava obrazovni sistem, i vodi u dalju problematiku koje ste kao profesionalac itekako svjesni.
Gospođo Jakšić – Stojanović, obraćamo Vam se i kao roditelju, koji trenutno zauzima određenu poziciju moći sa koje može da prenese glas crnogorskih roditelja. Roditelju koji je, sigurni smo, baš kao i mi koji stojimo iza ovog dopisa, zabrinut za bezbjednost svog djeteta. Ne dozvolite da upadnemo u društvenu letargiju, makar kada su naša djeca u pitanju. Navikavanje na izopačenost u društvu je najgori ambis u koji možemo upasti. Problemi se neće riješiti sami od sebe. Jedino rješenje je da se počnemo baviti uzrocima po dubini i širini. Molimo Vas da, konkretnim aktivnostima kao što je ova, pokažete da Ministarstvo i Vi lično imate i moć i znanja i volje da se izborite za bezbjednost naše djece. Oni zaslužuju da se osjećaju sigurno, a mi kao roditelji imamo odgovornost da im to omogućimo.
S poštovanjem, 
Savjet roditelja Osnovne škole „Radojica Perović"

Savjet roditelja OŠ „Radojica Perović“: Uvesti školske policajce, angažovati privatno obezbjeđenje...

Neformalna grupa studenata "Kamo śutra" apelovala je na građane i građanke da se aktivno uključe u borbu protiv nasilja među mladima.
U toj grupi kažu da je nasilničko ponašanje kod mladih rezultat narušenog sistema bezbjednosti, nedovoljne psihološke podrške žrtvama nasilja i edukacije, te izostanka adekvatnih rehabilitacionih programa za počinioce.
- Naš osnovni cilj je društvo oslobođeno nasilja, u kojem svaki pojedinac ima pravo na sigurnost i dostojanstven život. Podržavamo svaku inicijativu usmjerenu ka prevenciji nasilja među mladima, uključujući edukativne kampanje, programe psihološke podrške mladima i roditeljima, te efikasne metode resocijalizacije za počinioce - naglasili su u saopštenju objavljenom na društvenim mrežama.
Napominju da veliki doprinos čini samo prijavljivanje nasilničkog ponašanja, ali i nezataškivanje problema. 
- Jedino zajedno možemo izgraditi sigurniju i zdraviju zajednicu za sve nas. Nadamo se brzom oporavku žrtava i da će policija uraditi svoj posao - poručili su iz grupe "Kamo śutra".

Kamo śutra: Nasilničko ponašanje rezultat narušenog sistema bezbjednosti, zajedno gradimo sigurniju zajednicu

I jedino je nesigurnost sigurna - prokomentarisala je poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Zoja Bojanić Lalović nakon jučerašnjeg napada u podgoričkom naselju Blok pet u kojem su povrijeđena četiri maloljetnika.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.7%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fcetiri-maloljetnika-sinoc-povrijedena-u-bloku-pet-obavjestenja-prikupljena-od-13-osoba&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ona je ukazala da nas ovaj napad suočava sa sveopštim gubljenjem kontrole.
- Vršnjačko nasilje je pitanje kojim se društvo bavi samo kada se desi. Ne radi se na prevenciji, a zanemaruju se i uzroci - naglasila je Bojanić Lalović.
Ovo, kako je zaključila, traži reakciju na svim nivoima.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FZojaBojanic%2Fstatus%2F1881076014429896727%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1881076014429896727%7Ctwgr%5E4622c09867e714759c5d3bb940b7ef0197750b2f%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Bojanić Lalović: Napad maloljetnika u Bloku V suočava nas sa sveopštim gubljenjem kontrole, ovo traži reakciju na svim nivoima

Demokrate Alekse Bečića su u retoričkom smislu najopasnija politička organizacija, koju Crna Gora ima. Njihova targetiranja mladih ljudi, pokušaji kompromitacije, su brutalna i strašna propaganda, koja se u nekom trenutku mora pretvori i nekakvo fizičko nasilje - kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E istoričar Milivoj Bešlin.
On ističe da je jugoslovensko društvo bilo inspirator nekih najbolje organizovanih studentskih protesta, ili studentskih revolucija, tridesetih godina 20. vijeka, na Beogradskom univerzitetu. To je, kaže, neraskidivo povezano Crnom Gorom, jer je veliki broj lidera tih protesta, u sklopu revolucionarnog omladinskog studentskog pokreta, bio upravo iz Crne Gore - od Milovana Đilasa, Veljka Vlahovića i tako dalje… Istorijat studentskih borbi za bolje društvo je dug.
- Tridesetih godina prošlog vijeka događale su se brutalne stvari. Student, ubijen četvrtog aprila 1936. godine, bio je Žarko Marinović, sa Cetinja, iz Crne Gore. Po njemu je kasnije u čitavoj Jugoslaviji obilježen Dan studenata. Obračuni su bili brutalni, postojala je studentska policija, otvarani su prvi logori, poput onog u Višegradu (1935) za studente, prije svega, Beogradskog univerziteta, koji su bili neposlušni. Tu je i čuvena ‘68. godina kada su u čitavoj Jugoslaviji, na svim univerzitetima, održani studentski protesti. Da ne govorim od devedesetim… Ogroman protest beogradskih studenata desio se ‘91, potom ‘92. godine, a možda i najpoznatiji, istorijski, četvoromjesečni studentski protest u Srbiji bio je ‘96. i ‘97. godine, zbog krađe rezultata na izborima na kojima je opozicija pobijedila. Svi ti protesti, buntovi, demonstracije, duboko su mijenjali naše društvo, mlade generacije su izlazile sa novom vizijom društva - podsjeća Bešlin.
<h2>Vijek studentskih protesta</h2>
Istoričar ističe i da mladi nijesu samo mijenjali društvo, već i sebe, što je obilježilo čitave njihove živote. Mnogi od njih, pogotovo tridesetih godina, završavali su kao komadanti, koji su se borili za svoje ideale tokom Drugog svjetskog rata, a potom postajali visoki državni i politički funkcioneri.
- Ljudi iz ‘68. godine, koji su bili vođe protesta, uglavnom su kasnije premrežili jugoslovensko društvo kroz kulturu i umjetnost, a kasnije, kad je došlo do političke pluralizacije ‘90, i čitavu političku scenu. Uticaj studentskih protesta uvijek je bio snažan - ističe Bešlin.
Smatra da studenti jesu bili samostalni, ali u sjenci nekakve političke strukture.
- Studentski pokret ‘30. djelovao je pod okriljem zabranjene ilegalne Komunističke partije Jugoslavije. Studenti ‘90. u Srbiji djelimično su bili u sjenci političkih struktura ili koalicije Zajedno, ili široke opozicione koalicije 9. marta ‘91. godine - podsjeća Bešlin.
Napominje da se aktulenim studentskim protestima i Crnoj Gori, i Srbiji, dešava presedan.
- Prvi put se dešava, što je presedan u našoj istoriji, da studenti i u Srbiji, i u Crnoj Gori, idu ispred političkih struktura. U Srbiji, prije svega, zato što je opozicija pod nemogućim represivnim i autoritarnim režimom, potpuno razbijena i potisnuta. Opozicija je prvi put sad u potpunoj sjenci studenata. Studneti prednjače, oni vode ovaj protest, oni su formirali zahtjeve i pozivaju na široke demonstracije, poput onih na Slaviji - kaže Bešlin.
Smatra da se u Crnoj Gori dešava isto. Studenti su neprikosnovene vođe protesta, s tim što je, kako kaže, opozicija, za razliku od Srbije, značajno snažnija.
- Zbog prirode zahtjeva, mislim da je mnogo logičnije što se u Crnoj Gori pojavljuje studentski pokret kao inicijator protesta, a ne opozicija. To je nešto što vidim kao specifikum. Mlada generacija je izašla na svjetlost dana i bukvalno, bez floskule, uzela stvar u svoje ruke - uvjeren je Bešlin.
<h2>Od verblanog do stvarnog nasilja</h2>
Društvo pokušava da drži korak sa studentima i štiti ih, kao što je to slučaj u Srbiji, jer su, ističe Bešlin, studneti ozbiljno ugroženi od različitih režimskih provokatora. Objašnjava da nasilje najprije kreće od riječi, a kada već postoji u govoru, kao što je to slučaj u retorici političara u Crnoj Gori, postaće i stvarno.
- Verbalno nasilje će da eskalira, kao što se desilo u Srbiji. Najprije su počela targetiranja studenata, onih koje je režim u Srbiji pokušavao da označi kao tobožnje lidere, iako je činjenica da su studentski zahtjevi univerzalni. U međuvremenu, studentska organizacija postala je toliko fraktalna, da režim nema koga da targetira, ne postoje lideri koje bi mogli da potkupe, ne postoji način da ih zaplaše, i ostaje im neselektivno nasilje. Režim poseza za suludim akcijama, kao što je, nažalost, ona u kojoj je povrijeđena studentkinja iz Beograda. Vidjeli smo i da je pristalica režima posezao nož na studente Medicinskog fakulteta u Novom Sadu. To je primjer kako od riječi kreće nasilje, a zeleno svjetlo za nasilje u Srbiji dao je predsjednik Aleksandar Vučić porukom - da onaj ko blokira ulicu može biti žrtva nasilja - podvlači Bešlin.
Smatra da se retorika režima i u Beogradu, i u Podgorici, u odnosu prema studentima u mnogo tačaka poklapa.
- Činjenica je da kad razgrnete njihovu evropsku pozlatu možete da vidite da se režim, kad je u krizi, zapravo razotkriva po svojim metodama, po retorici, razotkriva svoju suštinu, a to je stara radikalska, ekstremno desničarska militantna i nasilnička politička organizacija. Slično je i u Crnoj Gori. Kad odbacite ekonomske ideje i evropsku retoriku, i kad dođe do krize, režim u Podgorici dođe do svoje suštine. A suština je, zapravo, šešeljevski govor i predsjednika Skupštine (Andrije Mandića), i njegove političke partije. To smo mogli da vidimo u saopštenju te partije u vezi sa situacijom u podgoričkoj Gimnaziji (slučaj seksulanog uznemiravanja bivše učenice), kao i zaista brutalnim i jezivim saopštenjima i targetiranjima Bečićevih Demokrata, koje su možda, danas, u tom retoričkom smislu i najopsanija politička organizacija koju Crna Gora ima. Njihova targetiranja mladih ljudi, ta vrsta pokušaja kompromitacije, je zaista jedna tako brutalna i strašna propaganda, koja neminovno mora da se u nekom trenutku pretvori i u nekakvo fizičko nasilje - smatra Bešlin.
U osnovi desničarskih i ultranacionalističkih režima je da se, kako kaže, neće libiti da upotrijebe nasilje. Dodaje da se autoritarni sistem u Crnoj Gori poziva na trideseto avgustovski zavjet i želi da vlast postane nepromjenjiva.
- Kroz političku artikulaciju protesta mora se pokazati da je vlast smjenjiva, pa će samim tim i postati odgovorna. U ovom trenutka oba režima (Beograd i Podgorica) duboko su neodgovorna. Svako pozivanje na vlastitu odgovornost tumače potpuno brutalno, kao na nekakvo neprijateljstvo, pozivaju na linč onih dijelova društva i studente koji ih pozivaju na odgovornost. To je karakteristika svake autokratije i u tom smislu ovi protesti moraju dobiti političku artikulaciju, kako bi se pokazalo da vlast mora da bude smjenjiva, pa samim tim i odgovorna - zaključio je Bešlin.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DxEuxgTbPVCM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Bešlin: Demokrate su u retoričkom smislu najopasnija politička organizacija

Danilovgrađanin N.M. (31) uhapšen je zbog sumnje da je prevario radnicu Pošte u jednom tržnom centru u Podgorici - kada je pozvao, predstavljajući se kao generalni direktor tog preduzeća i zahtijevao da prikupi novac od pazara od 19 hiljada eura, stavi ga u kovertu i preda taksi vozaču.
- Tom prilikom, pomenuta radnica predala je taksi vozaču iznos novca od oko 19.000 eura a nakon što je oštećena uvidjela da je u pitanju prevara, obavijestila je policiju - saopštili su u Upravi policije.
Danilovgradska i podgorička policija su preduzimajući operativno-taktičke mjere identifikovali i locirali N.M.
- Prilikom pregleda, kod N.M. je pronađen dio otuđenog novca koji će biti vraćen Pošti dok je drugi dio imenovani iskoristio, kako se sumnja, kod priređivača za igre na sreću - kazali su u policiji.
On je uhapšen u saradnji sa Osnovnim državnim tužilaštvom u Podgorici zbog sumnje da je izvršio krivično djelo prevara.
- Regionalni centar bezbjednosti „Centar“ nastavlja sa aktivnostima na zaštiti imovine građana, suzbijanju i otkrivanju krivičnih djela iz oblasti imovinskog kriminaliteta - zaključili su u policiji.

Uhapšen Danilovgrađanin: Radnici Pošte se predstavio kao direktor i tražio da preda 19.000 eura taksisti

Prijetnje novinarki Vijesti Jeleni Jovanović kvalifikovane su kao krivično djelo ugrožavanje sigurnosti - saopšteno je iz Uprave policije uz napomenu da rade da identifikaciji vlasnika ili korisnika mejla i broja telefona sa kojih su upućene prijetnje na njen račun. 
 
Jovanović je, kako su kazali, prijavila da su joj u subotu pozivom redakcije Vijesti i putem mejla upućene prijetnje po život od nepoznate ženske osobe koja se predstavila kao M.Ć. iz Srbije. Ta osoba je prijetnje uputila povodom teksta sa portala Vijesti.
Policija, kako su naglasili u koordinaciji za nadležnim tužilaštvom preduzima sveobuhvatne prioritetne i hitne mjere po njenoj prijavi. 
 
- Postupajući po navedenom, u subotu su u prostorijama Odjeljenja bezbjednosti Podgorica prikupljena obavještenja na okolnosti događaja od oštećene i još jedne osobe, nakon čega je sa događajem upoznat državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici koji je kvalifikovao krivično djelo kao ugrožavanje sigurnosti - naveli su u policiji. 
 
Navodi se da, osim toga, službenici Sektora za borbu protiv kriminala - Grupe za suzbijanje krivičnih djela visokotehnološkog kriminala, sprovode mjere i radnje na identifikaciji vlasnika-korisnika mejla kao i broja telefona sa kojeg je upućen poziv. 
 
Iz policije su kazali da, imajući u vidu prije svega značaj novinarske profesije kao jednog od temelja demokratskog društva, kao i ključne uloge u informisanju javnosti o dešavanjima od značaja i radu institucija, najoštrije osuđuju govor mržnje, prijetnje i nasilje usmjerene ka zaposlenima u medijima. 
 
- Policija će u okviru svojih nadležnosti, preduzimati mjere na osiguranju bezbjednog ambijenta za slobodno istraživanje, izvještavanje, život i rad zaposlenih u medijima - poručili su u saopštenju. 
 
Kazali su da Uprava policije ostaje snažno opredijeljenja u poštovanju navedenih principa i međunarodnih standarda u odnosu na novinarsku profesiju i postupanju sa posebnim senzibilitetom u zaštiti tih osoba koje svojim korektivnim i objektivnim izvještavanjem i istraživanjem, kao kontrolni mehanizam, doprinose vladivini prava i zaštiti građana.

Uprava policije: Prijetnje Jovanović kvalifikovane kao ugrožavanje sigurnosti

16.11 - Iz Demokratske Crne Gore je saopšteno da je izlaznost na izborima u Herceg Novom do 16 sati 38.11 odsto. 
 
15:33 - U Herceg Novom do 15 sati pravo glasa iskoristilo je 35,46 odsto upisanih birača, saopštio je OIK.
14:15 - Izlaznost na lokalnim izborima u Herceg Novom, do 14 sati, prem apodacima koje su saopštile Demokrate, je &nbsp;28,8 odsto upisanih birača
12:58 - Na biračkom mjestu Topla 6 u Herceg Novom večeras će glasanje trajati do 21 sat i 40 minuta, zbog kašnjenja u otvaranju , kazao je agenciji MINA predsjednik Opštinske izborne komisije (OIK) Dejan Radonić. 
 
Do 12 sati, prema podacima OIK-a, biračko pravo iskoristilo je 21,9 odsto upisanih birača. 
 
12:14 - Prema podacima koje su saopštile Demokrate, na lokalnim izborima u Herceg Novom do 12 časova &nbsp;glasalo je 21,55%.upisanih birača.
10:23 - Na loklanim izborima u Herceg Novom izlaznos do 10 sati je bila 9,37%, saop[tila je Demokrastka Crne Gore.
9:42 - Na lokalnim izborima u Herceg Novom do devet sati glasalo je 5,01 odsto upisanih birača, odnosno 1.283 građana, saopšteno je iz Opštinske izborne komisije (OIK). 
 
Predsjednik OIK Herceg Novi Dejan Radonić kazao je agenciji MINA da je na posljednjim parlamentarnim izborima 2023. godine izlaznost do devet sati bila 6,44 odsto. 
 
On je istakao da im do sada nijesu prijavljene nepravilnosti.
Birača mjesta su trebala biti otvorena u sedam sati, ali je na biračkom mjestu 29 Herceg Novi 2 bilo određenog kašnjenja.
- Počeli smo sa malim zakašnjenjem zbog izostanka jednog člana biračkog odbora, ali smo napokon uspješno počeli i ide sve po planu - naveo je Živko Krunić predsjednik biračkog odbora za Mediabiro..
Predsjednik OIK Herceg Novi Dejan Radonić rekao je ranije agenciji MINA da je na otvranjae biračkog mjesta Topla 6 kasnilo zbog tehničkih problema.
6:45 - U Herceg Novom danas na lokalnim izborima učestvuje devet lista, a pravo glasa ima 25.603 birača.
Birači glasaju na 47 biračkih mjesta. Birališta se otvaraju u sedam, a zatvaraju u 20 sati.
Građani koji nijesu sigurni da li su upisani u birački spisak, ili ne znaju na kom biračkom mjestu glasaju, mogu to saznati pozivom na broj kol centra koji je uoči izbora usposatvilo Ministarstvo unutrašnjih poslova – 19820.
Nakon što saopšte osnovne lične podatke (ime i prezime, datum rođenja i ime jednog od roditelja) ili jedinstveni matični broj (JMBG), operateri će im pružiti informaciju da li su upisani u birački spisak i na kojem biračkom mjestu glasaju.
U Herceg Novom prva na glasačkom listiću je lista Evropskog saveza, na čijem je čelu Rajko Komnenić.
Na izborima u tom gradu učestvuju i liste Građanskog pokreta URA na čelu sa Nikolom Radmanom, Bokeškog foruma koju predvodi Milovan Baždar i koalicije Za budućnost Herceg Novog i Boke na čijem je čelu Ivan Otović.
U izbornoj trci je i lista “Stevan Katić – Znamo se po djelima”, zatim Demokratska partija socijalista čiju listu predvodi Dejan Stojadinović i Socijalistička narodna partija na čelu sa Milanom Jančićem.
Na izborima učestvuju i Građanski pokret za Herceg Novi čiju listu predvodi Olivera Doklestić i Novska lista na čelu sa Milošem Konjevićem.

Demokrate: U Herceg Novom do 16 sati glasalo 38,11 odsto birača; na BM Topla šest glasanje do 21.40 sati

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

Tag: nasilje

Podgoričaninu zadržavanje do 72 sata zbog sumnje da je partnerki nanio lake tjelesne povrede

Lakić: Institucije sistema moraju adekvatno da kazne nasilnike i da zaštite žrtve

Nastavnici će tražiti nasilnike i u školskim hodnicima

Oteli, tukli i oružjem prijetili indijskim državljanima da bi od njih iznudili novac

Žunjić: Trenutno se svaki roditelj i svako dijete može osjećati nebezbjedno

Majka povrijeđenog dječaka: Policija dobila dvije prijave o kretanju huligana, sa divljanjem su počeli u centru

Savjet roditelja OŠ „Radojica Perović“: Uvesti školske policajce, angažovati privatno obezbjeđenje...

Kamo śutra: Nasilničko ponašanje rezultat narušenog sistema bezbjednosti, zajedno gradimo sigurniju zajednicu

Bojanić Lalović: Napad maloljetnika u Bloku V suočava nas sa sveopštim gubljenjem kontrole, ovo traži reakciju na svim nivoima

Bešlin: Demokrate su u retoričkom smislu najopasnija politička organizacija

Podgoričaninu zadržavanje do 72 sata zbog sumnje da je partnerki nanio lake tjelesne povrede

Uhapšen Danilovgrađanin: Radnici Pošte se predstavio kao direktor i tražio da preda 19.000 eura taksisti

Uprava policije: Prijetnje Jovanović kvalifikovane kao ugrožavanje sigurnosti

Demokrate: U Herceg Novom do 16 sati glasalo 38,11 odsto birača; na BM Topla šest glasanje do 21.40 sati

PRATITE TVe UŽIVO