Iz Demokratske partije socijalista (DPS) traže da koeficijent za obračun zarada medicinskim sestrama i tehničarima bude povećan sa 9,37 na 12,97. S tim u vezi, oni će u skupštinsku proceduru predati i izmjene zakona, saopšteno je danas na press konferenciji poslanika ove partije. 
Poslanik Elvir Zvrko kazao je kako izvještaj Evropske komisije upozorava da je država umjereno spremna u poglavlju 28, koje se odnosi na zaštitu potrošača.
- Nedostatak zdravstvenog kadra je problem. Crnoj Gori fali 800 medicinskih sestara, bolnice su preopterećene. Medicinske sestre su na marginama društva, a ulaganje u njih nije trošak već investiranje u budućnost - naglasio je on.
Žele, dodao je, ispraviti dugogodišnju nepravdu prema zdravstvenim radnicima, dodajući kako nema reforme bez stabilnog kadra.
Jevto Eraković kazao je kako predaju u proceduru izmjene Zakona o zaradama u javnom sektoru, koje se odnose na medicinske sestre i tehničare.
- Pozivamo sve poslaničke klubove da podrže našu inicijativu. Nema razloga da većina ovo ne podrži, kada već tvrde da ima dovoljno sredstava u budžetu. Predlažemo povećanje zarada medicinskim sestrama i medicinskim tehničarima za 25 odsto, odnosno sa 660 na 725 eura - dodao je Eraković.
Osvrnuo se i na situaciju u Pljevljima, navodeći kako je stanje u tamošnjoj bolnici teško.
- Veliki broj djece je u bolnici, stanje je alarmantno. Očekujemo od nadležnih da se što prije oglase - rekao je Eraković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

DPS predlaže izmjene zakona: Povećati plate medicinskim sestrama i tehničarima, svi da podrže naš prijedlog

Dvije medicinske sestre koje su u subotu, 25. oktobra, kada je došlo do smrti novorođenčta u nikšićkoj bolnici bile u smjeni, suspendovane su, potvrdio je za Portal RTCG direktor Opšte bolnice Nikšić Zoran Mrkić.
- U pitanju su dvije sestre koje rade na odjeljenju neonatologije i koje su te noći bile u smjeni. Sestre su supendovane do okonačanja istraznog postupka i dobijanja zvaničnog obdukcionog nalaza - kazao je on.
I VDT istražuje slučaj smrti bebe u nikšićkom porodilištu.
Porodica tvrdi da je, prema preliminarnom obdukcionom nalazu koji su dobili, smrt nastupila u subotu oko 21.10 sati, a kao uzrok smrti navedeno je gušenje hranom prilikom bljuckanja.

Dvije medicinske sestre suspendovane do okončanja postupka

Odbor medicinskih sestara i tehničara Kliničkog centra Crne Gore održao je danas protest ispred zgrade Vlade Crne Gore, zahtijevajući povećanje zarada za 15 odsto u odnosu na zaposlene u drugim javnim zdravstvenim ustanovama. Ukoliko nadležni ne reaguju, najavili su da će se ponovo okupiti za petnaest dana.
Medicinske sestre i tehničari poručili su da neće odustati od svojih zahtjeva i da se bore za dostojanstvo profesije koja, kako ističu, „nosi zdravstveni sistem na svojim leđima“.
- Nikada nismo tražili privilegije, već poštovanje. Obavljamo 70 odsto zdravstvenih usluga u državi, a primamo minimalnu zaradu. Naši koeficijenti nijesu mijenjani od 2021. godine. Upravo medicinske sestre i tehničari bili su na prvoj liniji borbe tokom pandemije, a danas se osjećamo zapostavljeno. Sramota je države koja se oslanja na nas, a okreće glavu kada tražimo poštovanje. Nazivaju nas herojima kada im treba, a kad dođe vrijeme da nas nagrade - ćute. Ovo nije luksuz, već potreba opstanka - poručila je medicinska sestra sa Infektivne klinike Milena Vlahović.
Ona je kazala da se Sindikat medicinskih sestara i tehničara tri puta obraćao ministru zdravlja Vojislavu Šimunu i premijeru Milojku Spajiću, ali da do danas nisu dobili odgovor.
- Nadali smo se dijalogu i razumijevanju, ali nadležni nijesu našli za shodno ni da nam se obrate. Naš kadar se rasipa, jer mnogi odlaze u privatni sektor zbog boljih uslova i zarada - istakla je Vlahović.
Odgovarajući na pitanje Pobjede da li ih dva postojeća sindikata podržavaju kao ranije, Vlahović je kazala da sada nemaju njihovu podršku. Ipak, apelovala je na predstavnike reprezentativnog sindikata da ne potpisuju Granski kolektivni ugovor ukoliko on ne predviđa povećanje plata za 15 odsto za medicinske sestre i tehničare.
- To je minimum koji nam pripada. Ovo nije borba samo medicinskih sestara i tehničara, već borba za sve radnike koji zarađuju svoj hljeb - poručila je Vlahović, naglasivši da će istrajati u svojim zahtjevima.
Podsjetimo, medicinske sestre i tehničari KCCG-a već su organizovali više okupljanja ispred Ministarstva zdravlja, a posljednje je održano 18. septembra ove godine, kada su prošetali od Kliničkog centra do Ministarstva.

1250x600

Medicinske sestre i tehničari KCCG-a ponovo protestovali ispred Vlade: Novo okupljanje ako ne budu povećane zarade

U Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) u posljednjih 18 mjeseci radni odnos zasnovalo je 140 medicinskih sestara i zdravstvenih tehničara - saopšteno je iz te zdravstvene ustanove.
U period od marta 2024. godine do danas Klinički centar Crne Gore (KCCG) su, kako su kazali, napustile 73 medicinske sestre i zdravstveni tehničari po osnovu jednostranog raskida radnog odnosa od strane zaposlenog.
- U istom period primljeno je 140 medicinskih sestara i zdravstvenih tehničara čime dolazimo do zaključka da je priliv medicinskih radnika u našu ustanovu veći u odnosu na odliv - naveli su u KCCG.
I pored toga što na nivou države imamo porast broja privatnih zdravstvenih ustanova, u KCCG ističu da podaci ukazuju na činjenicu da to ne utiče na kadrovsku strukturu KCCG.
- Već se, naprotiv, ispostavlja da postoji veliko interesovanje svih profila za zapošljavanje u našoj ustanovi. Ova činjenica nas dodatno ohrabruje i uvjerava da se u KCCG kadrovska politika sprovodi pravovremeno, adekvatno i u skladu sa zahtjevima tržišta rada - dodali su u KCCG.
Sa ponosom, kažu, ističu da se, upravo zahvaljujući posvećenosti zaposlenih, i pored svih izazova sa kojima se suočava naša društvena zajednica, kvalitet zdravstvenih usluga u KCCG u kontinuitetu unaprjeđuje.

KCCG: Radni odnos u posljednjih 18 mjeseci zasnovalo 140 medicinskih sestara i zdravstvenih tehničara

Sindikat doktora medicine Crne Gore uputio je pismo podrške medicinskim sestrama i tehničarima koji su danas najavili protest ispred Ministarstva zdravlja u 15:30 sati.
Predsjednica Sindikata doktora medicine Milena Popović Samardžić kazala je da svakodnevno svjedočimo odlivu &nbsp;medicinskih sestara i tehničara iz zdravstvenog sistema.&nbsp;
- Na raspisane konkurse za ova radna mjesta više se niko i ne javlja. Srednji medicinski kadar je iscrpljen, ponižen i zaboravljen. Dok se ministarstvo bavi administrativnim formama, bolnice ostaju bez ljudi koji nose najveći dio tereta liječenja - navela je ona u pismu.
Popović Samardžić je napomenula da u jedinicama intenzivne njege, gdje standard zahtijeva jednu sestru na dva pacijenta, postoji jedna sestra na cijelu smjenu. To, kako kaže, nije samo kršenje struke i etike, već direktno ugrožavanje života pacijenata.
- Ovakva situacija nije samo rezultat nedostatka kadra, već nedostatka volje da se zdravstveni sistem unaprjeđuje. U ime onih koji su ostali da rade u nemogućim uslovima, u ime svih pacijenata koji zavise od neodvojivog tima zdravstvenih radnika, ljekara, medicinskih sestara i tehničara, u ime Sindikata doktora medicine Crne Gore ističemo punu podršku današnjem protestu medicinskih sestara i tehničara -zaključila je Popović Samardžić.

Popović Samardžić: Srednji medicinski kadar je iscrpljen, ponižen i zaboravljen

Protest Sindikata zdravstva povodom, kako su kazali, zaštite dostojanstva medicinskih sestara i tehničara, biće održan danas u Podgorici.
Iz Unije slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG) pozvali su članstvo i građane da prisustvom na protestu podrže napore Sindikata zdravstva.
Iz USSCG su saopštili da je krajnje neprihvatljivo da medicinske sestre i tehničari, koji čine okosnicu zdravstvenog sistema i čiji rad zahtijeva visok stepen stručnosti i predanosti, bivaju godinama unazad zanemareni u pogledu uslova rada, bezbjednosti na radu i zarade.
- Iako se koeficijent složenosti poslova utvrđuje ne samo na osnovu školske spreme, odnosno kvalifikacije obrazovanja, već i na osnovu odgovornosti, složenosti poslova i uslova rada, osnovna zarada za tu profesiju iznosi najčešće ispod 600 eura (koliko iznosi najniža minimalna zarada kao zaštitna kategorija) - kaže se u saopštenju.
Kako su rekli iz USSCG, posebno zabrinjavajući podatak je da je koeficijent složenosti poslova za tu profesiju za oko deset odsto niži u odnosu na sve druge zaposlene sa istim nivoom kvalifikacije u Crnoj Gori.
- Medicinske sestre i tehničari zaslužuju posebnu pažnju donosilaca odluka i preduzimanje svih neophodnih mjera kojima bi se zaštitilo dostojanstvo njihove profesije i omogućio kvalitetan život, kao i osigurao njihov ostanak u zemlji i na radnim mjestima - navodi se u saopštenju.
Iz USSCG su istakli da svaki dalji gubitak tog dragocjenog kadra predstavlja ne samo gubitak za zdravstveni sistem, već cjelokupno društvo.
Oni su kazali da su uvjereni da će protest biti poslednji alarm donosiocima odluka da krajnje odgovorno pristupe iznalaženju rješenja i stvaranju uslova za ispravljanje višegodišnje nepravde prema statusu medicinskih sestara i tehničara.

Danas protest Sindikata zdravstva: Neprihvatljivo zanemarivanje medicinskih sestara i tehničara

U Budilniku na Televiziji E govorimo o značaju prevencije melanoma, povodom mjeseca borbe protiv ove opasne bolesti kože.
Povodom Međunarodnog dana medicinskih sestara, pitamo ko brine o onima koji brinu o nama. Provjeravamo i hoće li sredinom maja konačno početi gradnja kolektora u zetskom Botunu, a govorimo i o psihološkoj sigurnosti na radnom mjestu.
Tema Srećnog dana od devet do 11 sati, su pripreme za novo izdanje KotorArt-a, te kako &nbsp;ta kulturna manifestacija doprinosi imidžu grada i države. Gošća je Sara Lakičević, PR menadžerka Kotor Art-a.
Ekipa Srećnog dana sa Elidom Adžović iz Ekopatriotizma razgovara o tome zašto je važno da brinemo o zemlji - njenoj ljepoti iznad i ispod površine. Saznajte i sve o Međunarodnom festivalu folklora ‘Žuborite limski vali’ koji je održan u Bijelom Polju.&nbsp;

Budilnik na TV E: Prevencija melanoma, ko brine o onima koji brinu o nama, gradnja kolektora...

Primarna odgovornost za lociranje Miloša Medenice leži na Upravi policije i sistemu bezbjednosti, koji su trebali locirati bjegunca i sprovesti presudu, saopštio je poslanik PES-a Vasilije Čarapić u specijalnoj emisiji „Akcenti“ na Prvom programu TVCG.
- Postoji odgovornost Uprave policije i sistema bezbjednosti da lociraju bjegunca Miloša i da tu presudu, nakon duže od tri godine, sprovedu. Primarna odgovornost je da se to lice locira i na to moramo fokus usmjeriti - rekao je Čarapić.
Kako kaže, još nije jasno kako smo dospjeli u ovu situaciju.
- Mora se sve posmatrati – on je bio jedno vrijeme u pritvoru, i onda je presuda sprovedena kada je bio u kućnom pritvoru. Nesporno je da je OB Podgorica trebao da obezbijedi Medenicu, a treba da budemo svjesni činjenice da je rizik od bjekstva bio veliki, već je bježao i strategija mu jeste bila bjekstvo. Obaveza suda je bila da dosnese presudu ranije, tri godine je trebalo da se presuda donese, ali sad imamo ovu situaciju - naveo je Čarapić.
On je rekao da je zakonodavni okvir takođe problem, jer nije prošao na Skupštini zakon koji je predlagan.
- Da je prošao zakon kojim bi se pritvor produžio sa tri na pet godina, on bi danas bio u pritvoru, osuđen. Nije prošao taj zakon, a drugo, mjere nadzora je sprovodila Uprava policije. Pitanje je kako se obezbjeđivao taj pritvor i na to se treba odgovoriti u budućem periodu - naveo je Čarapić.
Naglasio je da Uprava policije sigurno nije namjerno pustila bjegunca ali da su bili nadležni da ga čuvaju.
- On je iskoristio priliku da pobjegne. Imamo situaciju da mora da bude fokus na hvatanju, a onda da vidimo ko će snositi odgovornost zbog toga - istakao je Čarapić.
Poslanik Demokrata Duško Stjepović, kaže da odgovornost mora da se utvrdi da bi se snosila.
- Ja bih se vodio i uzorocima, a odgovornost mora da postoji ona može biti na nekome, i to iz suda iz policije i ANB-a - kazao je on.
Kako je naveo, sud je bio u obavezi da donese presudu u roku od tri godine, a to nije učinjeno i to je, navodi, odgovornost suda.
Smatra da je neko iz suda dojavljivao informacije Milošu Medenici.
- On je tvrdio da je nevin i trebalo je da čeka oslobađajuću presudu po tome. Njemu je bilo u interesu da sjedi kući, a imao je informaciju da će se kazniti preko tri godine i ko je mogao da mu da tu informaciju? Samo neko iz suda - tvrdi Stjepović.
Policija, podsjeća, ne može po zakonu nikoga da čuva 24 sata.
- Evo je trista lica pod mjerama nadzora i i ne možete da očekujete da ga neko čuva svo vrijeme. Nije policija ta koja će da ga drži za ruku. Zna se kako se prate ljudi, policajac dođe kod Medenice, provjeri da li je tu i to je to. Nema policija mogućnost da je cijelo vrijeme sa njim. Jedino ko ga tajno može posmatrati je ANB - navodi on.
Ivan Radulović iz Građanske alijanse kaže da sudovi nijesu bili efikasni.
- Postoji lanac odgovornosti. Vidjeli smo da je bilo sijaset izjava, pa prepucavanja na relaciji Viši sud i Uprava polciije i tu su i građani zbunjeni, a ni ljudi koji se bave ovom tematikom ne mogu da shvate čija je dogovornost. a odgovornost je svih - naveo je Radulović.
Ćarapić vjeruje da je Medenica očekivao osuđujuću presudu i da njegovo bjekstvo prouzrokovano time.
- Jako je važno da ne treba zbunjivati građane šta je čija nadležnosti. Uloga ANB-a je takva kakva jeste, i oni nemaju prevelike nadležnosti u krivičnom postupku. Uprava policije je do momenta bjekstva bila efikasna, oni su ga obezbjeđivali i imali su dokaze da je on bio tu. Imaju izvještaje da je on bio tu - navodi Čarapić.
Kako je kazao, nanogica je efikasno sredstvo praćenja tih lica ali zbog obima krivičnih postupaka ih je ponestalo.

Čarapić: Odgovornost za lociranje Miloša Medenice je na Upravi policije i sistemu bezbjednosti

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je zamolio ruskog predsjednika Vladimira Putina da „sedam dana ne gađa Kijev i druge gradove Ukrajine“ usljed ekstremno hladnog vremena, te da je Putin na to pristao.
„Nikada nijesu iskusili takvu hladnoću. I lično sam zamolio predsjednika Putina da sedam dana ne puca po Kijevu i drugim gradovima. On je na to pristao“, rekao je Tramp.
Kako je dodao, mnogi su mu govorili da ne zove Putina jer će to biti uzaludno.
- Rekli su mi: ‘Ništa nećeš dobiti’. Ipak, to sam učinio - kazao je Tramp na sjednici kabineta u Bijeloj kući 29. januara.
Iako iz Kremlja nije stigla zvanična potvrda o sedmodnevnoj obustavi napada na Kijev ili druge gradove, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozdravio je Trampovu izjavu, naglasivši da Kijev cijeni napore koji doprinose „zaštiti života“.
Zelenski je dodao da je ovo pitanje razmatrano tokom trilateralnih razgovora o okončanju četvorogodišnjeg rata, u kojima su učestvovali američki pregovarači, a koji su prošlog vikenda održani u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
- Hvala vam, predsjedniče Tramp! Naši timovi razgovarali su o ovome u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Očekujemo da se dogovori sprovedu. Koraci ka deeskalaciji doprinose stvarnom napretku ka okončanju rata - napisao je Zelenski na platformi X.
Temperature širom Ukrajine tokom januara padale su i do minus 20 stepeni Celzijusa, čineći zimu nepodnošljivom za milione građana koji se suočavaju s do sada neviđenim nestancima električne energije, izazvanim ruskim vazdušnim napadima koji su teško oštetili infrastrukturu za grijanje i snabdijevanje strujom.
Ukrajinska Služba za vanredne situacije upozorila je da će od 1. februara uslijediti dodatno zahlađenje koje će zahvatiti gotovo sve regione zemlje, uz blago poboljšanje tek oko 4. februara.
Vlasti u Kijevu saopštile su 29. januara da je više od 400 stambenih zgrada i dalje bez grijanja, dok komunalne službe i energetski radnici rade „danonoćno“ kako bi stanovnicima ponovo obezbijedili toplotu.
Nestanci struje zabilježeni su i u velikim ukrajinskim oblastima Dnjepropetrovsk, Donjeck i Zaporožje. U međuvremenu, Rusija je 29. januara izvela više napada u kojima je širom Ukrajine poginulo najmanje šest osoba, uključujući i veće gradove poput Hersona i Krivog Roga.
U ratom pogođenoj Donječkoj oblasti, koja je djelimično pod ruskom okupacijom, radnik gasne službe poginuo je u napadu dronom dok je „bio na putu da obnovi snabdijevanje gasom stanovništva“, napisao je ukrajinski ministar energetike Denis Šmihal na Telegramu.
Vlasti u drugim ukrajinskim regionima upozorile su građane da bi ruske snage mogle nastaviti napade na infrastrukturu, uprkos navodnim pregovorima o obustavi udara na energetske objekte.
- Naš neprijatelj je takav da bi mogao iskoristiti ovu situaciju i pokušati da napadne kritičnu infrastrukturu naših gradova -napisao je gradonačelnik Lavova, Andrij Sadovij, na Telegramu 29. januara.
Nova runda razgovora između ukrajinskih i ruskih pregovarača trebalo bi da počne 1. februara u Abu Dabiju, prenijela je ruska novinska agencija Interfaks, pozivajući se na Kremlj.
Tokom protekle sedmice nije bilo naznaka smirivanja borbi na linijama fronta, niti signala da Moskva odustaje od svojih dugogodišnjih maksimalističkih zahtjeva.
Upitan o pregovorima 29. januara, pomoćnik ruskog predsjednika za vanjsku politiku Jurij Ušakov izjavio je da teritorijalno pitanje nije jedini faktor koji koči potencijalni dogovor o okončanju najvećeg rata u Evropi od Drugog svjetskog rata.

Tramp: Putin pristao da ne napada Ukrajinu sedam dana nakon što sam ga nazvao i zamolio

Sutkinja koja je vodila postupak komunicirala je sa mnom i stavio sam joj sve uslove koji bi doveli do okončanja krivičnog postupka... Nije bilo ništa precizno ni određeno, rekao je direktor Uprave policije Lazar Šćepanović na pitanje da li je bio upozoren da se može Miloš Medenica dati u bjekstvo.&nbsp;
On je ovo saopštio u emisiji "Načisto" na Televiziji "Vijesti".&nbsp;
Na pitanje da li je neko iz Višeg suda, direktno vezan za ovaj postupak, upozorio direktno njega po okončanju postupka da postoji rizik da se Miloš Medenica da u bjekstvo, Šćepanović odgovara:
"Niko direktora Uprave policije nije zvanično obavijestio o bilo kakvom riziku".
Na dopunu pitanja da li ga je neko u nezvaničnom razgovoru obavijestio, Šćepanović priznaje da je bilo komunikacije.
- U nezvaničnoj komunikaciji s jednom osobom, koja je sprovodila određene aktivnosti, direktor Uprave policije stavio je sve raspoložive kapacitete. Osoba koja je vodila čitav postupak - rekao je prvi policajac države.&nbsp;
Na pitanje da li to znači da ga je sutkinja koja je vodila postupak, Vesna Kovačević, upozorila, Šćepanović odgovara da nije bilo ništa precizno. &nbsp;
- Nije tačno da me upozorila na taj način, nego je komunicirala i stavio sam joj sve uslove koji bi doveli do okončanja krivičnog postupka... Nije bilo ništa precizno ni određeno - dodao je on.

Da li je sutkinja upozorila da postoji rizik od bjekstva Medenice; Šćepanović: Nije bilo precizno

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski očekuje sprovođenje sporazuma prema kojem Rusija neće gađati Kijev i druge gradove tokom sedam dana zbog zimskih vremenskih uslova.
To je ranije najavio američki predsjednik Donald Tramp.
- Naši timovi su o ovome razgovarali u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Očekujemo da se dogovori sprovedu - napisao je Zelenski na platformi Iks.&nbsp;
Zahvalio je predsjedniku SAD Donaldu Trampu.
Istakao je da „koraci ka deeskalaciji doprinose stvarnom napretku ka okončanju rata“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FZelenskyyUa%2Fstatus%2F2016950745761742903%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2016950745761742903%7Ctwgr%5E20cffabafc63a00dba6b31c2a2e3050a653a6df3%7Ctwcon%5Es1_c10&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: medicinske-sestre