Centar za građansko obrazovanje (CGO) osudio je odluku Gimnazije “Slobodan Škerović” da kazni profesora ove ustanove, Mata Kankaraša, zbog javnog ukazivanja na zataškavanje slučaja seksualnog uznemiravanja od strane tadašnje direktorice Biljane Vučurović, a koji se odnosi na ponašanje profesora Radomana Čečovića prema bivšoj učenici.
V.d. direktora Zoran Pejović kaznio je prof. Kankaraša novčanom kaznom, umanjenje od 20 odsto plate, zbog navodne teže povrede radne obaveze, odnosno “ponižavanja kolege”. U CGO-u konstatuju da je kazna za osudu zataškavanja gotovo jednaka onoj koja je izrečena profesoru za seksualno uznemiravanje – razlika je svega 10 odsto.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fkankaras-kaznjen-skidanjem-20-odsto-s-plate-zbog-vrjednosnog-suda-a-cecovic-sa-30-zbog-seksualnog-uznemiravanja&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Ovom odlukom šalje se poruka da u Gimnaziji “Slobodan Škerović” i prosvjetnom sistemu Crne Gore nema prostora za kritičko mišljenje, profesionalni integritet i slobodu govora, ali ni za stvarnu zaštitu učenika - ocjenjuju u toj organizaciji.
Ističu da obrazovne ustanove moraju biti prostor u kojem se kritičko mišljenje njeguje, a ne kažnjava.
- Pozivamo Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija da se hitno i jasno odredi prema ovom slučaju - poručuju iz CGO-a.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 50.1927%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fkankaras-pejovic-htio-da-vuci-budu-siti-i-ovce-na-broju-iscrpicu-pravne-ljekove-koji-su-mi-na-raspolaganju&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

CGO: Poslata poruka da u Gimnaziji nema prostora za kritičko mišljenje, MPNI da se hitno odredi

Iscrpiću pravne ljekove koji su mi na raspolaganju i nakon konsultacija sa advokatima ću viđeti što mi je dalje činjeti - saopštio je Portalu ETV profesor matematike iz podgoričke Gimnazije „Slobodan Škerović“ Mato Kankaraš kojeg je aktuelni v.d. direktora te škole Zoran Pejović kaznio skidanjem 20 odsto s plate jer je, prema njegovom mišljenju, povrijedio ugled njegove prethodnice Biljane Vučurović iznoseći vrjednosne sudove o njenom postupanju u slučaju Radomana Čečovića - profesora koji je bivšu učenicu Saru Vujisić, tek pošto je završila školovanje u toj ustanovi, seksualno uznemiravao porukama.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fkankaras-kaznjen-skidanjem-20-odsto-s-plate-zbog-vrjednosnog-suda-a-cecovic-sa-30-zbog-seksualnog-uznemiravanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Vučurović je Čečovića tada kaznila skidanjem 30 odsto sa plate u jednom mjesecu - dakle, 10 odsto više od iznosa kojim je Kankaraš sada kažnjen jer je u gostovanju na Televiziji E otvoreno govorio o propustima u slučaju zbog kojeg je Vučurović u januaru i smijenjena.&nbsp;
<h2>SLOBODA GOVORA - POVREDA RADNE OBAVEZE</h2>
Na pitanje osjeća li se kao da ga je školska uprava ovakvom sankcijom izjednačila sa Čečovićem, Kankaraš nam je rekao da ga je to duboko razočaralo.
- Međutim, nije ključna stvar u osjećanjima koliko u činjenici da se sloboda govora tretira kao teška povreda radne obaveze. To je sramota! Kakav ovo treba primjer da da novim naraštajima koje se ovđe školuju? U svojim nastupima ja nijesam izrekao nikakve novine, već sam javno rekao što većina kolega i međusobno govori. Kriv sam što javno govorim što mislim - a ne iza leđa kao što je odlika „normalnog svijeta“ - jasan je Kankaraš.
Trenutna logika izricanja kazni se, prema njegovom mišljenju, sadrži u održavanju međuljudskih odnosa u nekoj ravnoteži.
- Već sam i prije navodio da jedan dio kolega, koji je gravitirao iza Vučurović dok je bila direktorica, želi da me odstrani iz ove škole - pa je v.d. direktor da našao neko kompromisno rješene. Htio je da postigne da budu i vuci siti i ovce na broju... A bogami ne vjerujem da je ostvareno ni jedno ni drugo - podvukao je Kankaraš ističući da je to jedino tumačenje koje ima za ovaj potpuno nelogični postupak.
<h2>DVOSTRUKI ARŠINI UPRAVE</h2>
Ukazao je da u svemu ovome imamo još jedan kuriozitet - da nije sankcionisan profesor koji ga je u pismenoj prepisci vrijeđao nakon gostovanja na TV E.
- Nakon mog nastupa na TV E pretrpio sam žešće verbalni napad od strane jednog zapošljenog u Gimnaziji, koje su uključivale otvorene uvrede na račun mojeg ugleda, integriteta, dostojanstva i tako dalje čija je očita namjera bila ponižavanje moje ličnosti a kasnije i otvorene prijetnje zbog kojih sam se obratio i policiji. Sve se to dogodilo u okviru školske prepiske zbog čega sam zahtijevao pokretanje disciplinskog postupka - ali to u tom slučaju nije učinjeno. Iznenađuje da je izostala ova efikasnost koja je ispoljena po pitanju inicijative Vučurović. Kako to? - pita se Kankaraš.
<h2>UPOZORENJE I DISCIPLINSKI</h2>
Kankarašu je prethodno 14. marta uručeno upozorenje „o postojanju razloga za izricanje mjere za povredu radne obaveze“ - koje je inicirala Vučurović, a pokretanje disciplinskog postupka protiv njega, kako je Portal ETV ranije objavio, inicirao je dio njegovih kolega.
U dopisu, koji je potpisao aktuelni v.d. direktora podgoričke škole Zoran Pejović, pisalo je da je Vučurović ocijenila da joj je Kankaraš povrijedio ugled i dostojanstvo.
U tom dokumentu Vučurović je nemušto citirala navode iz njegovog gostovanja, zamjerila mu je što konstatovao da su nakon ovog slučaja narušeni međuljudski odnosi u toj obrazovnoj ustanovi, ali i ocijenila da Kankaraš „nedozvoljeno od strane ovlašćenog lica predstavlja školu na negativan način“?! Sporno joj je bilo i to što je pomenuo njeno političko opredjeljenje.
<h2>ČINJENICE</h2>
Kankaraš je u gostovanju na TV E govorio i konstatovao ono što je Prosvjetna inspekcija već utvrdila - da Vučurović nije ispitala sumnje bivše učenice Vujisić da postoji još takvih slučajeva u Gimnaziji, da nije prijavila slučaj nadležnima, te da profesor je nastavio da radi u toj obrazovnoj ustanovi.
On nije bio usamljen u ovom stavu. Brojni građani su zbog slučaja „Čečović - Vujisić“ protestovali zahtijevajući smjenu Vučurović, kao i da se Čečoviću zabrani dalji rad u prosvjeti.
U tom periodu je vođena kampanja za odbranu njenog lika i djela - kako od dijela profesora koji je podržavaju, a koji su njenu pres konferenciju ispratili gromoglasnim aplauzima, tako i iz političke frakcije iz koje dolazi njen suprug Jovan Jole Vučurović - koalicije „Za budućnost Crne Gore“.
Vučurović je, inače, od 12. marta zvanično postala savjetnica predsjednika Skupštine Andrije Mandića - neformalnog lidera parlamentarne većine, ali i političke frakcije koja joj je stala u odbranu.

Anja Ivanović

610x380

500x500

Kankaraš: Pejović htio da vuci budu siti i ovce na broju, iscrpiću pravne ljekove koji su mi na raspolaganju

Profesor matematike iz podgoričke Gimnazije „Slobodan Škerović“ Mato Kankaraš kažnjen je skidanjem 20 odsto s plate u jednom mjesecu jer je, prema odluci v.d. direktora Zorana Pejovića, povrijedio ugled njegove prethodnice Biljane Vučurović iznoseći vrjednosne sudove o njenom postupanju u slučaju Radomana Čečovića - profesora koji je bivšu učenicu Saru Vujisić, tek pošto je završila školovanje u toj ustanovi, seksualno uznemiravao porukama.
Vučurović je Čečovića tada kaznila skidanjem 30 odsto sa plate u jednom mjesecu - dakle, 10 odsto više od iznosa kojim je Kankaraš sada kažnjen jer je u gostovanju na Televiziji E otvoreno govorio o propustima u slučaju zbog kojeg je Vučurović u januaru i smijenjena.&nbsp;
Prosvjetna inspekcija je konstatovala da Vučurović nije ispitala sumnje bivše učenice Vujisić da postoji još takvih slučajeva u Gimnaziji, da nije prijavila slučaj nadležnima, te da profesor je nastavio da radi u toj obrazovnoj ustanovi.
Zbog tog slučaja održana su i dva protesta na kojima je tražena smjena Vučurović, kao i da se Čečoviću zabrani dalji rad u prosvjeti.
Istovremeno je vođena kampanja za odbranu njenog lika i djela - kako od dijela profesora koji je podržavaju, a koji su njenu pres konferenciju ispratili gromoglasnim aplauzima, tako i iz političke frakcije iz koje dolazi njen suprug Jovan Jole Vučurović - koalicije „Za budućnost Crne Gore“.
<h2>UPOZORENJE</h2>
Kankarašu je prethodno 14. marta uručeno upozorenje „o postojanju razloga za izricanje mjere za povredu radne obaveze“ - koje je inicirala Vučurović, a pokretanje pokretanje disciplinskog postupka protiv njega, kako je Portal ETV ranije objavio, inicirao je dio njegovih kolega.
U dopisu, koji je potpisao aktuelni v.d. direktora podgoričke škole Zoran Pejović, pisalo je da je Vučurović ocijenila da joj je Kankaraš povrijedio ugled i dostojanstvo.
U tom dokumentu Vučurović je nemušto citirala navode iz njegovog gostovanja, zamjerila mu je što konstatovao da su nakon ovog slučaja narušeni međuljudski odnosi u toj obrazovnoj ustanovi, ali i ocijenila da Kankaraš „nedozvoljeno od strane ovlašćenog lica predstavlja školu na negativan način“?! Sporno joj je bilo i to što je pomenuo njeno političko opredjeljenje.
Vučurović je, inače, od 12. marta zvanično postala savjetnica predsjednika Skupštine Andrije Mandića - neformalnog lidera parlamentarne većine, ali i političke frakcije koja joj je stala u odbranu.

1250x600

1084x550

Kankaraš kažnjen skidanjem 20 odsto s plate zbog vrjednosnog suda - a Čečović sa 30 zbog seksualnog uznemiravanja?!

Centar za građansko obrazovanje (CGO) osuđuje disciplinsko upozorenje profesoru Matu Kankarašu koje mu je izreklo novo rukovodstvo Gimnazije “Slobodan Škerović” zbog navodne povrede radne obaveze.
- Njegovo javno istupanje o pokušaju zataškavanja slučaja seksualnog predatorstva bivšeg profesora Radomana Čečovića od strane bivše direktorke gimnazije nikako ne može biti kažnjivo - navedeno je iz CGO.&nbsp;
Kankaraš se, navode, vrijednosno i odgovorno odredio prema zaštiti žrtve, što bi trebalo biti osnovno načelo svake obrazovne institucije.&nbsp;
- Nažalost, novo rukovodstvo ovim činom šalje pogrešnu poruku – ograničavanja slobode mišljenja i govora, čime se podriva integritet obrazovnog sistema, koji bi trebalo da počiva na kritici i izvrsnosti - ističu u saopštenju.&nbsp;
Kritika je, kako su naveli iz CGO, neophodna u demokratskom društvu, a njeno gušenje ugrožava temeljna ljudska prava i potkopava duh kvalitetnog obrazovanja.
- Postupci poput ovog protiv profesora Kankaraša promovišu slijepu poslušnost i nezdravu lojalnost, umjesto akademske slobode i suprotstavljanja društveno neprihvatljivim pojavama - kazali su iz CGO.&nbsp;
Oni su naglasili i da je šteta što više profesora gimnazije nije javno istupilo u odbranu vrijednosti koje bi učenici trebalo da prepoznaju kao temeljne – odgovornost, integritet i zaštitu slabijih.&nbsp;
- Još je veća šteta što se dodatnim pokušajima "disciplinovanja" šalje signal da je ćutanje poželjnije od borbe za pravdu - zaključuju u saopštenju.&nbsp;

CGO: Osuđujemo disciplinsko upozorenje Kankarašu, šteta što više profesora gimnazije nije javno istupilo u odbranu vrijednosti

Profesori na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost, Jelena Šušanj, Aleksandar Radoman i Adnan Čirgić uputili su podršku za profesora Mata Kankaraša.
Oni su reagovali na vijest da je profesoru Kankarašu od strane uprave podgoričke gimnazije izrečeno disciplinsko upozorenje &nbsp;„o postojanju razloga za izricanje mjere za povredu radne obaveze“ zbog &nbsp;javno iznešenoga kritičkog stava povodom pokušaja bivše direktorice da &nbsp;zataška slučaj seksualnoga predatorstva pod krovom te ustanove još &nbsp;jednom je potvrdila aktuelnost ocjene izrečene prije tri i po decenije &nbsp;da se posljednji Staljinov brk nahodi u Crnoj Gori.
- Kao bivši učenici Gimnazije "Slobodan Škerović", ustanove koja je nekad &nbsp;pored svoje primarne vaspitno-obrazovne funkcije bila prepoznata i kao &nbsp;mjesto podsticanja i njegovanja kritičkoga mišljenja, stidimo se sramote &nbsp;onih koji su pokrenuli harangu na profesora Kankaraša koliko i onih što &nbsp;su pristali biti egzekutori nad temeljnim ljudskim pravom na slobodu &nbsp;mišljenja i govora- kazali su oni.
Oni su dodali da je svako vrijeme ostavilo poneko ime koje je novim generacijama služilo za pamćenje, ime koje je &nbsp;služilo da se lakše zaborave oni koji su svojom sramotom nanosili ljagu &nbsp;cijeloj državi.
- Podgoričkoj će gimnaziji jednom služiti na čast što je njezin profesor &nbsp;bio Mato Kankaraš, čovjek koji svoju profesorsku i pedagošku dužnost &nbsp;nije htio podrediti očekivanoj poslušnosti koja je podrazumijevala &nbsp;zaštitu kolege predatora od žrtve i apriornu saglasnost sa stavovima &nbsp;školske uprave- poručili su profesori FCJK.
Oni su istakli da u potpunosti stoje uz kolegu Kankaraša koji ovih dana čuva ugled ne &nbsp;samo škole u kojoj je izložen progonu no i čitave crnogorske prosvjetne &nbsp;zajednice.

Šušanj, Radoman i Čirgić: Podgoričkoj će gimnaziji jednom služiti na čast što je njezin profesor bio Mato Kankaraš

Profesor matematike iz podgoričke Gimnazije „Slobodan Škerović“ Mato Kankaraš saopštio je Portalu ETV da će temeljno obrazložiti kako su neutemeljeni i u činjenicama iskonstruirani navodi bivše direktorice te škole Biljane Vučurović u inicijativi koju je podnijela zbog vrjednosnih sudova koje je iznio tokom gostovanja na Televiziji E, a nakon koje mu je njen nasljednik Zoran Pejović uručio disciplinsko upozorenje „o postojanju razloga za izricanje mjere za povredu radne obaveze“.
U dopisu, koji potpisuje aktuelni v.d. direktora podgoričke škole Zoran Pejović, se navodi da je Vučurović ocijenila da je Kankaraš povrijedio njen ugled i dostojanstvo kada je govorio o slučaju zbog kojeg je i razriješena - jer nije adekvatno reagovala na prijavu bivše učenice Sare Vujisić koju je, tek pošto je završila školovanje u toj obrazovnoj ustanovi, profesor Radoman Čečović seksualno uznemiravao porukama.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fdirektor-podgoricke-gimnazije-kankarasu-izrekao-disciplinsko-upozorenje-zbog-vrjednosnih-sudova-o-postupanju-biljane-vucurovic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Vučurović je Čečovića tada kaznila skidanjem 30 odsto sa plate u jednom mjesecu, a kako je utvrdila Prosvjetna inspekcija, nije ispitala sumnje bivše učenice Vujisić da postoji još takvih slučajeva u Gimnaziji, nije prijavila slučaj nadležnima, a profesor je nastavio da radi u toj obrazovnoj ustanovi.
<h2>ZLA NAMJERA</h2>
Ona je, u dopisu u kojem je nemušto citirano njegovo gostovanje, ocijenila da je negativno kvalifikovao njenu ličnost, lični dignitet, profesionalni angažman i čast. Sporno joj je što je pomenuo njeno političko opredjeljenje, a zamjerila mu je i što je konstatovao da su nakon ovog slučaja narušeni međuljudski odnosi u toj obrazovnoj ustanovi. Pored ostalog ocijenila je i da Kankaraš „nedozvoljeno od strane ovlašćenog lica predstavlja školu na negativan način“?!
Kankaraš je u izjavi za Portal ETV ocijenio da je potez Vučurovićeve veoma zlonamjeran, te da navodnu povredu radne obaveze pokušava da pokrije selektivim prenošenjem njegove izjave. Na pitanje Portala ETV smatra li da to čini kako bi sebe predstavila kao žrtvu, ustvrdio je da je to evidentno.
- Nije to stvar onoga što ja smatram već je to evidentno po njenim navodima. Ona ima pravo da se tako i osjeća, ali čini mi se da joj nije pošlo za rukom da utisak žrtve prenese čak i u ovoj iskrivljenoj verziji mojeg medijskog nastupa - istakao je profesor.
<h2>TABOR</h2>
Pokretanje disciplinskog postupka protiv Kankaraša, kako je Portal ETV juče objavio, inicirao je i dio profesora podgoričke Gimnazije, a Kankaraš smatra da to nije slučajno.
- Kao što sam pomenuo kada je u medije dospjela i prethodna prijava - moj je utisak da su ove prijave koordinisana akcija jednog tabora gimnazijskog kolektiva kako bi se meni učinili uslovi na radnom mjestu nepodnošljivi, a sve sa ciljem da budem odstranjen kao profesor iz ove škole - ocijenio je on.
Konačna namjera ovakvih dejstava nadilazi, kaže, samo lična neprijateljstva - jer obuhvata i sistematsko suzbijanje slobode govora i izražavanja.
- Mislim da ovo nadilazi pomenuti slučaj uznemiravanja dojučerašnje učenice - podvukao je Kanakaraš.
<h2>PEJOVIĆ RADI U SKLADU SA PROCEDUROM</h2>
Sa druge strane, smatra da aktuelni v.d. direktora Zoran Pejović postupa u skladu sa procedurom - budući da je zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka podnijet mimo njega.
- Svaki zapošljeni ima pravo, koliko god u krivu bio, da podnese prijavu prijavu čiji će se navodi u skladu sa činjenicama moraju da se preispitaju. Za moj pojam najveća šteta &nbsp;prijava ove vrste što ću izgubiti vrijeme koje se inače moglo posvetiti nečem mnogo produktivnijem - poručio je Kankaraš.

Kankaraš: Temeljno ću obrazložiti iskonstruisane navode Vučurović, cilj koordinisane akcije je da budem odstranjen iz Gimnazije

Profesoru matematike iz podgoričke Gimnazije „Slobodan Škerović“ Matu Kankarašu danas je uručeno upozorenje „o postojanju razloga za izricanje mjere za povredu radne obaveze“ zbog vrjednosnih sudova koje je iznio tokom gostovanja na Televiziji E, a koje je inicirala bivša direktorica Biljana Vučurović.
U dopisu, koji potpisuje aktuelni v.d. direktora podgoričke škole Zoran Pejović, se navodi da je Vučurović ocijenila da je Kankaraš povrijedio njen ugled i dostojanstvo kada je govorio o slučaju zbog kojeg je i razriješena - jer nije adekvatno reagovala na prijavu bivše učenice Sare Vujisić koju je, tek pošto je završila školovanje u toj obrazovnoj ustanovi, profesor Radoman Čečović seksualno uznemiravao porukama.
Vučurović je Čečovića tada kaznila sa skidanjem 30 odsto sa plate u jednom mjesecu, a kako je utvrdila Prosvjetna inspekcija, nije ispitala sumnje bivše učenice Vujisić da postoji još takvih slučajeva u Gimnaziji, nije prijavila slučaj nadležnima, a profesor je nastavio da radi u toj obrazovnoj ustanovi.
Zbog tog slučaja održana su i dva protesta na kojima je tražena smjena Vučurović, kao i da se Čečoviću zabrani dalji rad u prosvjeti. Istovremeno je vođena kampanja za odbranu njenog lika i djela - kako od dijela profesora koji je podržavaju, a koji su njenu pres konferenciju ispratili gromoglasnim aplauzima, tako i iz političke frakcije iz koje dolazi njen suprug Jovan Jole Vučurović - koalicije „Za budućnost Crne Gore“. 
 
Vučurović je, inače, prije dva dana zvanično postala savjetnica predsjednika Skupštine Andrije Mandića - neformalnog lidera parlamentarne većine, ali političke frakcije koja joj je stala u odbranu.
Pokretanje pokretanje disciplinskog postupka protiv Kankaraša, kako je Portal ETV juče objavio, inicirao je dio profesora podgoričke Gimnazije.
<h2>SADRŽAJ UPOZORENJA</h2>
U dopisu koji je Pejović uputio Kankarašu, bivša direktorica je citirala navode iz njegovog gostovanja.
Ocijenila je da je negativno kvalifikovao njenu ličnost, lični dignitet, profesionalni angažman i čast. Sporno joj je i što je pomenuo njeno političko opredjeljenje.
Vučurović mu zamjera što je konstatovao da su nakon ovog slučaja narušeni međuljudski odnosi u toj obrazovnoj ustanovi, ali ida „nedozvoljeno od strane ovlašćenog lica predstavlja školu na negativan način“?!
Ističe i da je na pitanje novinara na koji način se može unaprijediti službena komunikacija odgovorio da bi volio da zapisnici sa sjednica budu javno dostupni.
Vučurović smatra da je se u tome stiču obilježja teže povrede radne obaveze.
<h2>POKRENUT POSTUPAK</h2>
&nbsp;Nakon ove inicijative, v.d. direktora škole Zoran Pejović, je donio odluku o pokretanju postupka protiv Kankaraša - 12. marta.
- Pravni osnov za izricanje disciplinske mjere je povreda radne obaveze iz člana 145 Zakona o radu, odnosno člana 45 i člana 74 tačka 6 Granskog kolektivnog ugovora za oblast prosvjete (SI. list CG" br. 10/16, 76/19, 151/22, 046/24, 092/24), koji kao težu povredu radne obaveze predviđa ponižavanje zaposlenog, sa ciljem ugrožavanja njegovog ugleda, ličnog dostojanstva i integriteta. Zbog naprijed navedenog, pozivate se u skladu sa članom 147, stav 5 Zakona o radu, pisanim putem izjasnite na ovo upozorenje u roku od 15 dana od dana prijema ovog upozorenja. U skladu sa članom 147 stav 6 Zakona oradu, ukoliko se ne izjasnite uroku iz stava 5 ovog clana, smatra se da ste saglasni sa navodima i činjenicama koje su sadržane u upozorenju - navodi Pejović.
Dodao je da se Kankaraš o ovome može izjasniti usmeno - na raspravi.
- Osim izjašnjenja u pisanoj formi o navodima i činjenicama iz ovog upozorenja, imate mogućnost da u skladu sa članom 147 stav 7 Zakona o radu, usmeno izjasnite, u kom slučaju će biti održana rasprava, na kojoj možete angažovati branioca, a ukoliko budete tražili raspravu, može prisustvovati i ovlašćeni predstavnik sindikata ukoliko ste član. Ukoliko želite da se sprovede rasprava potrebno je da nas o tome obavijestite u roku od pet dana od dostavljanja ovog upozorenja – zaključuje se u dokumentu koji potpisuje aktuelni v.d. direktora Gimnazije Zoran Pejović.

Pejović Kankarašu uručio disciplinsko upozorenje zbog vrjednosnih sudova o postupanju Biljane Vučurović

Dio profesora Gimnazije "Slobodan Škerović" podnio je zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka protiv profesora matimatike Mata Kankaraša zbog njegovog gostovanja na Televiziji E, 17. januara, kada je govorio o dvije teme – protestu ,,Kamo śutra“ i slučaju profesora Radomana Čečovića u Gimnaziji, koji je prije tri godine slao neprimjerene poruke bivšoj učenici.
Uprava škole sa profesorom Kankarašem i podnosiocima zahtjeva ima raspravu na tu temu, ali prema informacijama našeg portala, danas neće odlučivati po toj inicijativi.
Profesor Kankaraš je za Portal ETV kazao da su se neke njegove kolege uvrijedile zbog vrednosnog suda iznijetog u emisiji "Na kraju dana", te da ne zna ko su podnosioci zahtjeva za pokretanje disciplinskog postupka protiv njega.
Kankaraš je krajem januara najavio tužbu protiv jednog kolege od kojeg je, kako kaže, nakon gostovanja na Televiziji E, preko mejlova pretrpio uvrede, klevete i gotovo govor mržnje. Nepuna dva mjeseca kasnije, Kankaraš se susrijeće sa novim pritiskom zbog javno iznešenog stava.
- Neke kolege su se uvrijedile na ono što sam u emisiji na TV E iznio kao vrednosni sud. Nikog nisam lično spomenuo, osim samog profesora oko koga je bila sva fama. Oni su se pronašli u tome što sam rekao i predali zahtjev za disciplinski postupak. Šta će od toga da bude zavisi od novog direktora Zorana Pejovića - kazao nam je Kankaraš.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fkankaras-ocekivano-i-moralno-da-profesori-daju-podrsku-studentima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Na pitanje o mogućoj umiješanosti bivše direktorice Gimnazije Biljane Vučurović u ovo pitanje, Kankaraš navodi da sumnja u njenu neposrednu povezanost sa zahtjevom, ali da nema dokaze koji bi to mogli da potvrde.
Očekuje da u raspravi sazna više detalja, pored ostalog i ko su potpisnici zahtjeva.
- Danas će biti samo rasprva na nivou uprave, mene i ne znam hoće li prisustvovati podnosioci prijave. Neće biti nikakve odluke - kazao je Kankaraš.
Ključne stvari koje je Kankraraš iznio gostujući na TV E je da podržava protest organizovan zbog seksualnog uznemiravanja bivše učenice podgoričke Gimnazije Sare Vujisić kojoj je profesor književnosti Radoman Čečović slao neprimjerene poruke, te da bi volio da crnogorski prosvjetari u što većem broju javno podrže okupljanje koje ima moralnu poentu.
- Rekao sam da je normalan čin da podnesu ostavke oni koji su bili zaduženi za bezbjednosni sektor - kazao je ranije Kankaraš.
Što se tiče profesora Čečovića, izjasnio se da je učinio prekršaj za koji nema opravdanja.
- Ipak, naglasio sam da se uništenjem njega kao pojedinca pravda ne može postići. Prokomentarisao sam da je otkaz Biljani Vučurović očekivano i već dugo najavljivano razrješenje čitave ove afere, te da ona nije pokazala sposobnost da upravlja situacijom. Reakcija joj je bila infantilna jer je sve na sebe fiksirala i da je time sama sebi iskopala jamu. Na pitanje o profesorima koji su aplaudirali tokom pres konferencije rekao sam da je riječ o poltronskom činu te da je poltronerija endemska pojava svakog sistema - naveo je profesor Kankaraš.

Tamara Klikovac

Atak na slobodu govora: Dio profesora podgoričke Gimnazije traži disciplinski protiv Mata Kankaraša

Profesor podgoričke Gimnazije ,,Slobodan Škerović“, Mato Kankaraš, najavio je da će da podnese tužbu protiv jednog kolege od kojeg je, kako kaže, nakon gostovanja na Televiziji E, preko mejlova pretrpio uvrede, klevete i gotovo govor mržnje.
Kankaraš nije želio da iznosi previše detalja o ovom slučaju prije nego što pokrene tužbu.
On je rekao Pobjedi da je suštinski bez ikakvog osnova optužen za subverzivnu djelatnost, da je lažno optužen da je u ime Gimnazije držao govore sa Draginjom Vuksanović ispred Ministarstva, te da je taj kolega javno pozivao da Kankaraš bude odstranjen iz škole.
- Uslijedilo je prepucavanje pa mi je u određenoj mjeri i zaprijećeno – kazao je on.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fkankaras-ocekivano-i-moralno-da-profesori-daju-podrsku-studentima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Kankaraš je gostujući na Televiziji E govorio o dvije teme – protestu ,,Kamo śutra“ i slučaju profesora Radomana Čečovića u Gimnaziji, koji je prije tri godine slao neprimjerene poruke bivšoj učenici.
- Ključne stvari su da sam rekao da podržavam protest i da bih volio da crnogorski prosvjetari u što većem broju javno podrže protest, koji ima moralnu poentu, đe sam rekao da je normalan čin da podnesu ostavke oni koji su bili zaduženi za bezbjednosni sektor. Isto tako, rekao sam da je prilikom prvog masovnog ubistva na Cetinju Filip Adžić morao da podnese ostavku – naveo je Kankaraš.
Dodaje da je, što se tiče profesora Čečovića, kazao da je učinio prekršaj za koji nema opravdanja.
- Ipak, naglasio sam da se uništenjem njega kao pojedinca pravda ne može postići. Prokomentarisao sam da je otkaz Biljani Vučurović očekivano i već dugo najavljivano razrješenje čitave ove afere, te da ona nije pokazala sposobnost da upravlja situacijom. Reakcija joj je bila infantilna jer je sve na sebe fiksirala i da je time sama sebi iskopala jamu. Na pitanje o profesorima koji su aplaudirali tokom pres konferencije rekao sam da je riječ o poltronskom činu te da je poltronerija endemska pojava svakog sistema – naveo je profesor Kankaraš.
Nedavno je i profesor Radoman Čečović, koji je prije tri godine slao sporne poruke bivšoj učenici Sari Vujisić, neprimjereno komunicirao poslovnim mejlom sa kolegama. Tada mu je direktorica Biljana Vučurović blokirala poslovni mejl, a potom je i dobio otkaz, jer nije dolazio na posao nakon što je Centar za istraživačko novinarstvo objavio da se nedolično ponašao prema bivšoj učenici 2021. godine.
Prije otkaza Čečović se javio kolegama putem mejla i komentarisao da je loš svijet u kome živimo. Profesor Kankaraš, kako je naveo, odgovorio mu je da je svijet takav zbog mnogih bitnijih stvari, između ostalog, i zbog toga što on nije vidio da treba da da otkaz zbog svog nedopustivog postupka prema bivšoj učenici.
- Poentirao sam rekavši da je ono kako se on obraćao učenici način na koji se čovjek ne bi ni prostitutki obratio. On je počeo otvoreno da me psuje, a ja sam mu odgovorio da se nemoćni bijes tako ispoljava, te da nema potrebe da nastavimo raspravu. On je ponovo psovao i rekao između ostalog: ,,Hoćete li krv?“. Meni je to zazvučalo kao prijetnja – kazao je tada Kankaraš.
Nedavno su iz institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda saopštili da zabrinjava prisustvo negativnog narativa u javnom prostoru Crne Gore. Istakli su da se godinama unazad najčešće reakcije ombudsmana odnose upravo na osude neprimjerenih i nezakonitih formi izražavanja koje podstiču mržnju, netoleranciju i podjele u našem društvu, koje se nažalost već duži period suočava sa polarizacijom po više društveno-političkih osnova.
- U takvoj atmosferi, izuzetno je važno očuvati i stvarati zdravo tkivo demokratskog i integracionog potencijala i energije koja nam je potrebna da kao država i društvo napredujemo na evropskom i evroatlantskom putu – naveli su nedavno u saopštenju.
Pozvali su najširu javnost da slobodu izražavanja, kao temeljnu vrijednost svakog demokratskog društva, praktikuje i ispoljava na civilizovan način, koji njeguje kulturu dijaloga i poštovanja onih sa kojima ne dijelimo iste svjetonazore i mišljenja.
Podsjećaju da govor mržnje, kao oblik zloupotrebe slobode izražavanja, podriva osnovna ljudska prava i slobode kršenjem dostojanstva, časti i ugleda, ličnog i profesionalnog integriteta onih koje su njegove žrtve, a u svojim ekstremnim formama podstiče i izaziva nasilje.
- Govor mržnje je postao sredstvo obračunavanja sa neistomišljenicima i već sada zauzeo ustaljeno mjesto u komunikaciji na društvenim mrežama i onlajn prostoru – istakli su, pored ostalog, iz institucije Zaštinika ljudskih prava i sloboda.
Pozvali su pojedince, a posebno one na javnim funkcijama, da svako svojim primjerom pokuša da napravi promjenu u reakcijama i raspravama na teme od društvenog značaja, jer je to od vitalnog značaja za unapređenje ukupne atmosfere i jačanje nacionalne kohezije.

Kankaraš: Pretrpio sam uvrede, slijedi tužba

Profesor matematike u Gimnaziji "Slobodan Škerović" Mato Kankaraš ogradio se od dopisa upućenog javnosti i ministarki prosvjete, nauke i inovacija Anđeli Jakšić Stojanović, a koje potpisuju "Profesoti Gimnazije". Odnos koji ste pokazali prema nama nedopustiv“
- Kao jedan od profesora Gimnazije „Slobodan Škerović“, želim da se javno ogradim od pomenutog saopštenja prije svega zato što ono počiva na netačnoj informaciji – a to je navod da je ono donešeno u ime svih profesora ove ustanove. To može samo biti odraz mišljenja nekolicine sastavljača koji nijesu imali nikakav mehanizam kojim bi se mogao ispitati konsenzus povodom ovog napisa - naveo je Kankaraš u obraćanju za javnost.
Ovako nešto, navodi on, može samo da se donese na sjednici nastavničkog vijeća, a nikako u komisijama. Tvrdi da im je kao profesorima saopštenje proslijeđeno mejlom nakon što su ga pročitali u medijima i to sa njihovim potpisom.
- Kao da smo neka beslovesna bića koja po automatizmu podržavaju sve što se pred njih stavi, pa se ne pitaju ni za mišljenje. Primjera radi, saopštenje profesora Gimnazije „Slobodan Škerović“ povodom prepisivačkog skandala prošle školske godine smo tri sata raspravljali na nastavničkom vijeću - dodao je Kankaraš.
Prema njegovim riječima, ovakav način oglašavanja u ime svih zaposlenih i bez njihovog pristanka je nedopustiv.
- Isto kao što je nedopustivo da smo mi kao nastavni kadar dozvolili, bilo svjesno ili nesvjesno, da se zataška jedan gnusan slučaj koji daje osnova za sumnju na devijantnu prirodu jednog od profesora naše škole kao i moguću štetu koju taj pojedinac mogao prouzrokovati zbog nje. Da bi apsurd bio potpun, u ovom saopštenju se govori o slovu zakona, a sam počiva na falsifikatu kao osnovi - zaključio je Kankaraš.
Sa mejl adrede profesorigimnazije@gim-pg.edu.me danas popodne je poslato saopštenje medijima u kome "Profesori Gimnazije" navode da se vodi "besprizotna medijska kampanja čiji je cilj brutlan napad na školu i njenog rukovodioca".
U pismu, ispod kog su izostala imena profesora koji su stali iza napisanog, zamjera se ministarki što nije osudila, kako su rekli, "linč kojem su bez prava na odbranu do danas izloženi".

Profesor Gimnazije Mato Kankaraš se ogradio od dopisa ministarki: Nedopustivo je oglašavanja u ime svih, bez njihovog pristanka

Većina direktora obrazovno-vaspitnih ustanova Crne Gore uputila je zajedničko obraćanje stručnoj i široj javnosti povodom dopisa Sindikata prosvjete Crne Gore od 5. avgusta 2025. godine, koji je elektronskim putem dostavljen školama.
Kako navode, iako dopis nije potpisan od ovlašćenog lica, njegov ton i sadržaj zahtijevaju pažnju zbog poruka koje se odnose na rad obrazovno-vaspitnih ustanova i njihovih rukovodilaca.
- Neprijatno nas je iznenadio način izražavanja, koji značajno odstupa od standarda institucionalne i sindikalne komunikacije. Korišćenje naredbodavnog jezika i pominjanje mogućih sudskih tužbi, posebno prema direktorima škola, predstavlja vid pritiska koji smatramo neprimjerenim i potencijalno nezakonitim - ističu direktori.
Oni podsjećaju da su svi zaposleni – direktori, računovođe i nastavnici – prethodnih mjesec i upoznati sa uvođenjem centralizovanog obračuna zarada, zakonski utemeljenim mehanizmom koji obezbjeđuje pravičnost, transparentnost i jednak tretman svih u obrazovnom sistemu. „Direktori nijesu donosili samostalne ili proizvoljne odluke, već su postupali u skladu sa važećim zakonskim i institucionalnim okvirom“, naglašavaju.
U saopštenju se izražava puno povjerenje u rad Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija i ministarke, „koja je više puta potvrdila da zastupa interese prosvjetnih radnika i javni interes“.
Direktori poručuju Sindikatu da djelovanje usmjeri ka konstruktivnom dijalogu i odgovornom zastupanju prava zaposlenih, uz međusobno uvažavanje i saradnju. „Pritisci na direktore da postupaju mimo zakona i profesionalne etike nijesu prihvatljivi, niti doprinose unapređenju obrazovnog sistema“, navodi se.
- Direktori nijesu servis bilo koje interesne grupe, pa ni Sindikata. Mi smo ljudi od integriteta, koji svakodnevno i odgovorno rade u interesu obrazovnog sistema Crne Gore - poručuju.
Na kraju, direktori zahvaljuju prosvjetnim radnicima na profesionalizmu i pozivaju na organizovanje zajedničkog sastanka između Ministarstva, aktiva direktora i Sindikata prosvjete, ističući da se obrazovanje može unaprijediti samo kroz otvorenu komunikaciju i partnerstvo.

Direktori škola reagovali na dopis Sindikata prosvjete: Mi smo ljudi od integriteta, ne servis interesnih grupa

Nevladine organizacije, građanske aktivistkinje i aktivisti pozivaju javnost da podrži protest porodica ubijenih i ranjenih u dva masovna ubistva na Cetinju. Protest će biti održan u utorak, 12. avgusta u 15 časova, kod spomenika Lovćenska vila na Cetinju, na treću godišnjicu prvog masovnog ubistva.
U zločinu počinjenom 12. avgusta 2022. godine, u naselju Medovina, ubijeno je 10 ljudi, među njima i dvoje djece. Uprkos očiglednim propustima institucija i policije, nakon tragedije nije sprovedena nijedna ozbiljna reforma koja bi spriječila ponavljanje sličnih događaja.
Nažalost, 1. januara ove godine, u novom masovnom ubistvu život je izgubilo još 13 stanovnika Cetinja, među kojima i dvoje djece. Do danas, niko od nadležnih nije preuzeo političku ili institucionalnu odgovornost – ministar unutrašnjih poslova nije ponudio ostavku, a iste večeri je građanima poručio da se “vrate normalnom životu”. Na komemoraciji žrtvama nije prisustvovao nijedan čelnik bezbjednosnog sektora, niti premijer Milojko Spajić.
Porodice žrtava od 5. februara svakodnevno blokiraju saobraćajnicu na Kruševom ždrijelu, tražeći utvrđivanje odgovornosti i mjere koje bi spriječile nove zločine. Umjesto dijaloga, vlast ih optužuje za opstrukciju turističke sezone, ignoriše njihove zahtjeve i pokušava izmjenama Zakona o javnom okupljanju ograničiti ustavno pravo na protest.
Na ove pokušaje reagovali su Ujedinjene nacije, Savjet Evrope, domaće nevladine organizacije i pravnička zajednica, upozoravajući da se ne smije ograničavati pravo zagarantovano Ustavom Crne Gore i međunarodnim aktima.
Organizatori pozivaju sve građane koji saosjećaju sa porodicama žrtava i smatraju da institucije moraju snositi odgovornost, da 12. avgusta u 15 časova kod Lovćenske vile pruže podršku borbi za bezbjedniju Crnu Goru – državu u kojoj se tragedije ne ponavljaju, a pravda i odgovornost nisu prazne riječi.
Daliborka Uljarević, Centar za građansko obrazovanje (CGO)
Tea Gorjanc Prelević, Akcija za ljudska prava (HRA)
Maja Raičević, Centar za ženska prava
Nevenka Vuksanović, Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM)
Jovan Ulićević, Asocijacija SPEKTRA
Ervina Dabižinović, Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA
Marina Vujačić, Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG)
Andro Martinović, Inicijativa za regionalnu saradnju Crne Gore (Igmanska inicijativa)
Nikoleta Đukanović, Sociološki centar Crne Gore SOCEN
Slavica Striković, Ženska akcija
Zlatko Vujović, Centar za monitoring i istraživanja (CeMI)
Aleksandra Radoman Kovačević, Centar za obuku i obrazovanje
Nebojša Vučinić, Alumni akademije Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore
Dubravka Raičević, NVO Mare Mare
Miloš Marković, Aktivna zona
Aida Perović, NVO PRIMA
Zenepa Lika, Društvo Dr Martin Schneider-Jacoby Assoc – MSJA
Jovana Janjušević, Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP)
Ivana Vujović, Juventas
David Vukićević, Mreža za omladinski aktivizam Crne Gore (MOACG)&nbsp;
Almedina Dodić, Eduko Plus
Azra Vuković, Green Home
Filip Kuzman, Antifašisti Cetinja
Milena Popović Samardžić, Ipso Facto
Staša Baštrica, Kvir Montenegro
Ivan Martinović, Crnogorski naučno tehnološki Hub - epiSTEMe
&nbsp;Jovana Marović, građanska aktivistkinja
Dina Bajramspahić, građanska aktivistkinja
Dušan Pajović, građanski aktivista
Milena Bešić, građanska aktivistkinja
Duška Pejović, građanska aktivistkinja
Danijel Kalezić, građanski aktivista
Marko Begović, građanski aktivista
Tamara Milaš, građanska aktivistkinja
Emir Pilav, građanski aktivista
Mila Kasalica, građanska aktivistkinja

Za bezbjedniju Crnu Goru – podrška porodicama žrtava masovnih ubistava

Skupština Crne Gore nije usvojila izmjene i dopune Zakona o porezu na dobit pravnih lica koje su u skupštinsku proceduru predali poslanici Pokreta Evropa sad, ali ne znači da se odustalo od promjena koje su njima predložene. Zakon je, pored ostalog, predviđao da se privreda dodatno oporezuje tako što će se ukinuti poreska stopa za dobit od 12 odsto uz zadržavanje stope od devet odsto na oporezivu dobit do 100.000 eura i 15 odsto iznad 100.000 eura.
Predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca (CUP) prof. dr Vasilije Kostić kaže za Portal Analitika da treba biti svjestan činjenice da je, kako bi javni sistemi funkcionisali na moderan način i u skladu s promijenjenim društveno istorijskim uslovima, potrebna Vlada koja će genirasti nove, moderne odnose između nje i sektora društva, pa time i privrede.&nbsp;
<h2>Privreda kao fiskalna lovina Vlade</h2>
Nove odnose, kaže, samo po sebi, ne može generisati stara Vlada koja nije moderna i ne funkcioniše na tim premisama.&nbsp;
„Potrebna je, dakle, Vlada koja će djelovati u skladu s promijenjenom globalnom vizijom svijeta i koja bi jasno definisala novu misiju, o čemu kod nas nema ni pomena. Promjena o kojoj govorimo, kada je o odnosu sa privredom riječ, morala bi ići, prije svega, u pravcu radikalne promjene postojeće interakcije koja se metaforično može opisati: privreda kao „fiskalna lovina Vlade“, ka generisanju, podrazumijeva se od strane Vlade, novih odnosa u pravcu kreiranja novog privatnog sektora - privrede sa većim stepenom učešća u opšte društvenoj koristi. Trebalo bi da Vlada razumije kako nije moguće kreirati niti slijediti bolji pravac, niti je moguće kreirati moderne društvene promjene za koje je ona odgovorna, ukoliko ne kreira produktivniji odnos sa privredom“, kaže Kostić.&nbsp;
Sagovornik Analitike ukazuje da Vlada Crne Gore radi upravo suprotno od toga.&nbsp;
„Podiže poreze na dobit pravnih lica, a pri tome su zaglušujuće glasno iznosili tvrdnje o stimulisanju investicija u privatnom sektoru. Pretpostavljam da je poznato kako je dobit ključni izvor internog finansiranja investicija, a istovremeno visina ostvarne dobiti preduzeća jedan od ključnih pokazatelja kojim se banke vode u dodjeli kredita za investiranje. Više je nego očigledno da je deficit u ostvarenju fiskalnih prihoda Vlade važniji nego šteta nanesena privredi i dugoročnom razvoju zemlje. Potreba za kreiranjem percepcije uspjeha je ključna potreba“, naglašava Kostić.
<h2>Percepcija umjesto realnosti&nbsp;</h2>
Sasvim je izvjesno, kako ukazuje, da se ne razumije kako povećanje fiskalnih sredstava u budžetu znači deficit u sredstvima privrede i u njenoj imovini – aktivi, što znači de facto njenu devastaciju, a zbog ključne interakcije privrede i društva znači i devastaciju društva dugoročno.
“I to nije sve: sudbina ciljeva Vlade i nje same zavisi od efikasnosti njene interakcije sa privredom, pa time Vlada radi i u korist sopstvene štete. Osnovno je za Vladu da kreira percepciju blagostanja i opšteg napretka po cijenu, rekao bih, da se nanese ozbiljna šteta društvenom napretku jer on nije u fokusu. U fokusu je vlast i ostanak na vlasti, a to se najlakše postiže kreiranjem percepcije (kažem percepcije) o napretku, a naročito o unapređivanju materijalnog stanja građana. Ne zaboravimo da je percepcija gotovo uvijek bitno različita od realnog stanja. Dakle, „nije stvarnost ono što jeste već je to percipirana stvarnost“. Upravo je „percipirana stvarnost“ cilj“, poručuje Kostić.
Smatra da Vlada neće ni naredni put, prije ponovnog stavljanja u proceduru izmjena Zakona o porezu na dobit pravnih lica, organizovati javnu raspravu kako bi čula mišljenje javnosti i struke.
„Vlada je više puta pokazala da joj nije do transparentnosti niti do mišljenja struke. Kao što rekoh, percepcija je ključni cilj kome se teži a njoj bi transparentnost samo škodila. Vlada će tamo gdje javnost napravi pritisak organizovati javnu raspravu, ali, po mome očekivanju, i tada će to biti fingiran proces“, ukazuje predsjednik CUP-a.
<h2>Kreditno-garantni fond odlična inicijativa</h2>
Na pitanje mogu li privreda i turizam, ovakvi kakvi su danas, podmiriti finansijske potrebe državne administracije, Kostić odgovara odrično.
„Odgovor je više nego jasan. Ne, niti će to skoro biti u stanju i to ne zbog njih već zbog Vlade i administracije“, ističe on.
Osnivanje Kraditno-garantnog fonda, pak, vidi kao odličnu inicijativu.&nbsp;
„Kažem inicijativa jer uspjeh bilo koje institucije zavisi od njene operacionalizacije. Imajući u vidu da najveći dio crnogorske privrede čine mikro, mala i srednja preduzeća, a da upravo oni imaju najveće probleme u obezbjeđivanju sredstava za razvoj kod banaka, formiranje KGF je više nego dobrodošlo, ali, kažem, njegova je sudbina u operativnim rješenjima“, poručuje Kostić.

Kostić: Vladi je bitnija percepcija blagostanja nego društveni napredak

U jutarnjem izdanju Ljetnjeg programa na Televiziji E razgovaramo sa Darkom Drljevićem, jednim od najnagrađivanijih karikaturista u svijetu, koji uprkos međunarodnom ugledu još uvijek nije na pravi način prepoznat u svojoj zemlji.
Naša gošća biće i Dijana Raičković, terapeutkinja ličnog i profesionalnog razvoja, koja će govoriti na temu „Porodična komunikacija – otuđenost kao problem današnjice“.
U studiju ćemo ugostiti i Dejana Kalezića, fotografa i vlasnika galerije F64, sa kojim ćemo razgovarati o fenomenu “savršene fotografije” i opsjednutosti savremenog čovjeka njenim postizanjem.
Za kulinarski segment emisije pobrinuće se Mirko Popović, kuvar, koji će ovog jutra pripremiti ukusno iznenađenje za gledaoce.

Gledajte Jutarnji program Televizije E: Karikatura, porodična komunikacija, fotografija i kulinarstvo

Otkrivanju spomenika ozloglašenom četničkom komandantu Pavlu Đurišiću prekjuče je prisustvovao i Vladimir Janković iz Beograda, član Zemunskog klana, saradnik Vojnobezbjednosne agencije Srbije i Bezbjednosno-informativne agencije, pišu Vijesti pozivajući se na izvore iz bezbjednosnog sektora.
Da je Janković prisustvovao događaju, vidi se i na fotografijama fotoreportera tog lista Borisa Pejovića, koji je u subotu u popodnevnim satima, nakon uklanjanja spomenika, maltretiran, dok je njegov kolega Stevo Vasiljević iz Pobjede fizički napadnut.
Janković je, kako pišu Vijesti pozivajući se na izvore iz bezbjednosnog sektora, porijeklom iz beranskog sela Dapsiće.
Ranjavan je u Budvi 2007. godine, u bašti restorana „Jadranska straža“. Tada su ubijeni ukrajinski državljanin Adalbert Šut i Vladimir Rakočević.
Navodno je Vladimir Janković bio i vođa (Team Leader) za obuku ozloglašene ruske plaćeničke grupe Vagner u Angoli.
Na svojoj Fejsbuk stranici objavio je veliki broj fotografija pravoslavnih crkava i manastira koje je obilazio po svijetu i Crnoj Gori, među kojima su i fotografije s pokojnim mitropolitom Amfilohijem, kao i njegovim nasljednikom Joanikijem, zatim sa tivatskim parohom Mijajlom Backovićem, sveštenikom Jovanom Plamencem kod crkve na Rumiji...
Jankovića, koji se prethodno prezivao Ćorac, je u objavi na Fejsbuku pomenuo i Slavko Perošević, jedan od vođa blokada puta koje je u Šavniku organizovala lokalna opozicija. Perošević se juče pohvalio da je poslije 84 godine postao „prvi četnički vojvoda koji je položio zakletvu“ u Crnoj Gori.
- Zakletvu sam položio pred mitropolitom Metodijem i sveštenstvom, kao i pred četničkim vojvodama Miletom Pavićevićem Čičom, Stankom Magudom, Gigom Božovićem, Slavkom Labovićem i Ćorcem... - napisao je Perošević koji je bio jedan od učesnika prosrpskog protesta u Nikšiću 13. jula 2022. godine, na kojem je došlo do nasilnih incidenata.

Saradnik BIA prisustvovao otkrivanju spomenika Đurišiću

Pamflet istorijskog revizionizma, poluistina, prećutkivanja, propagandnog falsifikovanja, u formatu dokumentarnog filma o 13. julu, kojim se normalizuje velikosrpska mitologija, osvanuo je sredinom jula na Jutjub kanalu prosrpske Demokratske narodne partije (DNP), a premijerno je prikazan na Adria Televiziji.
Neskriveni i ključni cilj lažnih istorijskih konstrukcija u ovom uratku jesu otvorena delegitimizacija crnogorske borbe za obnovu državnosti, osporavanje autentičnosti antifašističkog ustanka iz 1941. godine, ali i da se zatomi istina o okupaciji Crne Gore 1918. godine Podgoričkom skupštinom i nametne narativ da su Crnogorci zapravo Srbi koji treba da se vrate sebi.
<h2>TAJNI PODACI O AUTORSTVU</h2>
Transparentnih podataka o režiji, produkciji i autorstvu nema, ali je mnogo toga jasno - a prije svega da je film u javnost plasiran u jeku sve intenzivnije revizije istorije u Crnoj Gori i dok politička vladajuća struja koristi svaki mogući alat - od institucionalne moći do medijske propagande - kako bi poništila crnogorski istorijski i identitetski kontinuitet.
Film od samog početka ne krije da ima političko-revizionističku agendu pošto naratorka u prvim minutima govori o tome da „Crna Gora ima dvije zastave, himne, dva imena, dva pravca ali i dvije istorije“ - tako otvoreno afirmišući „istoriju“ napisanu iz velikosrpskog ugla.
To nije samo ulazna tačka u pokušaj da se gledaoci ubijede da su „dvije istorije“ ravnopravne - da se ne radi o sukobu činjenica i političkoj propagandi, nego i priznanje da autori filma, ko god oni bili, ne prihvataju zvaničnu, međunarodno priznatu i utemeljenu istoriju Crne Gore.
<h2>KLJUČNA ZAMJENA TEZA</h2>
Tako se, pored ostalog, italijanska okupacija iz 1941. godine koristi kao zgodan izgovor da se prikriju mnogo dublji i trajniji ožiljci - poput onih iz 1918. kada je Crna Gora anektirana, a Karađorđevićima omogućeno da pod maskom „volje srpskog naroda“ sebi pripoje novu teritoriju - da bi Srbija, proširena Crnom Gorom i Makedonijom, tvorila kraljevinu tri naroda - Srba, Hrvata i Slovenaca.
Tada su srpski agenti poslati u Podgoricu, proglašeni „velikom narodnom skupštinom“ i, uz prismotru srpske žandarmerije, izglasali brisanje države Crne Gore - odnosno rezoluciju koju je srpska vlast napisala na Krfu, a kojom se okupacija Crne Gore prihvata proglašenjem pripojenja Srbiji.
U tom trenutku je postojala redovna crnogorska narodna skupština, i to po tadašnjem ustavu jedina koja je mogla raspolagati sudbinom ove države, ali desilo se što se desilo.
Uslijedio je Božićni ustanak, spaljivanje hiljada crnogorskih domova, progon komita, ubijanje onih koji su bili vjerni crnogorstvu i državnoj slobodi. Dvadesetak godina kasnije, a pošto je narod bio za to da zajednica bude organizovana tako da sve zemlje budu slobodne i ravnopravne - a što su srpski politčari odbijali, desio se Petrovdanski sabor na kojem su federalisti, na čelu sa Sekulom Drljevićem, uz Italijane proglasili nezavisnost.
No, ovako posloženih fakata u DNP-ovom i Adrijinom uratku nema. Oni, bez bilo kakvog detaljisanja, konstatuju da je u tom periodu Crna Gora bila dio Zetske banovine, što prati i dalje navođenje da je parola crnogorskih komunista bila „srpstvo, slovenstvo, sloboda“ ili, kako naratorka kaže: „tadašnje rukovodstvo crnogorskih komunista je sebe i te kako smatralo Srbima. Čak i oni koji su se nacionalno izjašnjavali kao Crnogorci nijesu na srpstvo gledali kao na nešto što je strano, nametnuto ili neprijateljsko“.
Sve to vodi do njihove suštine - tvrdnje da je „ustanak 13. jula 1941. bio borba za zajedničku jugoslovensku državu“, odnosno, po njihovom poimanju, za crnogorsko zajedništvo sa Srbijom, a da je deklaracija donijeta 12. jula bila težnja ka separatizmu koja je idućeg dana dobila odgovor.
Ovo je ključna zamjena teza jer je ustanak 13. jula, prije svega, bio antifašistička odbrana dostojanastva naroda koji nije zaboravio ni Podgoričku skupštinu, niti prihvatio ideju da mu se ponovo o sudbini odlučuje „odozgo“. Crna Gora se borila za slobodu - od fašizma i hegemonije, zato je jasno da se plasiranjem narativa o trinaestojulskom ustanku kroz prizmu „jugoslovenskog patriotizma“, a ne i crnogorskog otpora dugotrajnoj fašisitčkoj manipulaciji identitetom, pokušava zbrisati srpska prljava uloga okupatora, a samim tim i crnogorski subjektivitet u Trinaestojulskom ustanku.
<h2>POKUŠAJ DEMONIZACIJE SUPROTSTAVLJANJA SRPSKOJ HEGEMONIJI</h2>
Dodatno, karakterisanjem deklaracije koja je donijeta 12. jula „težnjom ka separatizmu“ između redova se opasno implicira da je svaki zahtjev za crnogorskom nezavisnošću sam po sebi fašistički, a ta teza im služi i za diskreditaciju savremenih crnogorskih državotvornih ideja.
Pored toga, Sekula Drljević, politički lider crnogorskih federalista i separatista koji je isprva svoje djelovanje bazirao na protivljenju srpskoj aneksiji Crne Gore 1918. godine, u filmu se poredi sa Antom Pavelićem - vođom ustaškog pokreta koji je predvodio genocidni režim NDH koji je odgovoran za smrt stotine hiljada ljudi - i to uz tvrdnju da je bio zamišljen kao crnogorski pandan ustaškom poglavniku, tj. da je Crna Gora 1941. trebalo da bude fašistički protektorat sličan NDH.
Kolaboracija Drljevića sa fašistima ostaje fakat - ali se on u ovom filmu demonizuje kao ustaški pandan - iako nikad nije imao oružane snage, niti sprovodio represiju nad bilo kakvim civilima - dok su, sa druge strane, mnogi četnički komandati, poput Pavla Đurišića i Draže Mihailovića, sarađivali sa Italijanima i nacistima - i to ništa manje - nego mnogo više.
Samim tim je jasno da je Drljević, koliko god bio sporan, tvorcima ovog filma poslužio isključivo da bi zalaganje za crnogorsku državnost prikazali kao oličenje fašizma - što im onda i omogućava pravdanje narativa u kojem je jedino čista opcija prosrpska - a sve drugo izdajničko. Zato njegovo poređenje sa Pavelićem služi samo kao alat za brisanje legitimiteta crnogorskih političkih pokreta koji su se suprotstavili srpskoj hegemoniji.
Svime time se pokušava zatvoriti prostor za bilo kakvu diskusiju o crnogorskoj državnosti - jer ako je svaka priča o nezavisnosti fašizam - onda je, valjda, jedina antifašistička opcija ostanak u velikosrpskoj dimenziji.
<h2>,,PRANJE“ ČETNIČKOG POKRETA&nbsp;</h2>
Iako su saradnja četničkog vođe Draže Mihailovića sa okupatorskim silama i masovni zločini nad civilima koji su se suprotstavljali kolaboraciji neupitni, nepobitni i jasni, u filmu se pokušalo ,,pranje” četničke biografije, predstavljajući kolaboraciju četnika Pavla Đurišića sa Italijanima kao - „reakciju na komunističke zločine“.
Tako naratorka kaže da su komunistički zločini „prouzrokovali odluku četnika da sklope ratni sporazum sa Italijanima - sa ciljem uništenja komunista“. Koji su to zločini komunista 1941. godine natjerali četnike na kolaboraciju sa fašistima Pircija Birolija - nije objašnjeno. Očito jer nije se mogla isfabrikovati ,,nova istorija”.&nbsp;
A kako to u propagandnim uratcima obično i biva, jedan narativ temelj je za drugi - pravdanje četnika brzo vodi i do rusofilije koja se silu na sramotu predstavlja kao oličenje crnogorskog mentaliteta.
- Važan faktor motivacije među borcima NOB-a, naročito Crnogorcima, bila je privrženost Moskvi koja je, sem iz ideoloških razloga, proisticala iz tradicionalnih i ratničkih spona prethodnih stoljeća. Još od 18. vijeka osnovni elementi crnogorske državnosti obrazovanja i duhovnosti uživali su jedinu podršku u Rusiji. Poznata krilatica „sa Lovćena kliče vila, oj Rusijo majko mila“ bila je dio mentaliteta mladih partizana. Ne treba da nas čudi što je samo u Crnoj Gori ustaljeni partizanski pozdrav „smrt fašizmu sloboda narodu“ dijelom zamijenjen sa „crvena armija je s nama pobjeda je naša“ - navodi naratorka, dramatično falsifikujući istoriju, sve radi predstavljanja Crnogoraca kao „pravoslavnog“ kulturnog i ideološkog svijeta koji prirodno gravitira ka Srbiji i Rusiji.&nbsp;
Time su u ovom filmu zanemareni i zbrisani svi temelji crnogorskog građanskog i sekularnog identiteta, a trenutno stanje u državi i neophodni otpor srpsko-ruskom uticaju između redova upakovani u izdaju sopstvenog karaktera.&nbsp;
<h2>„DRUGOSRBIJANCI“ I „MONTENEGRINI“</h2>
Ne čudi što je jedan od sagovornika u ovom uratku, pored predstavnika Istorijskog instituta i Milana Kneževića i srpski istoričar, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu i jedan od ideologa velikosrpskog projekta, Čedomir Antić, koji docira o tome kako u Crnoj Gori „nema drugosrbijanaca“.
- Svi drugosrbijanci su postali montenegrini. To je vrlo zanimljivo i govori da je to jedinstvena zemlja. Bila je srpska, danas više nije. Toliko su netolerantni ti ljudi da ne priznaju srpstvo - govori Antić.
Nijesu anonimni autori ovog filma ni prvi ni jedini koji su pokušali lansirati tezu o tome da je crnogorski identitet tvorevina nekadašnjeg komunističkog vođe Milovana Đilasa.&nbsp;
- U jugoslovenskoj javnosti toga vremena nerijetko je bilo zastupljeno stanovište o Đilasu kao tvorcu crnogorske nacije - neki će reći jedne izrazito anti-srpske pojave i dezintegrativnog faktora u odnosu na srpski nacionalni korpus. Sa današnjeg aspekta, postavlja se pitanje da li je to baš tako. Đilasovo nacionalno opredjeljenje bilo je u većem dijelu života nesumnjivo srpsko. O tome govore njegova centralna literalna djela - navodi naratorka.
Na to se nadovezuje Antić koji ističe da „vidimo da je on drugosrbijanac“, te da je „to srpstvo kod njega jako relativno“.
- Zvaničan stav Komunističke partije Jugoslavije prema crnogorskoj naciji nije bio još uvijek jasno i u potpunosti definisan. Crnogorsku naciju je trebalo, po stavu Komunističke partije Jugoslavije, u perodu pred izbijanje rata tek definisati i naučno objasniti. Iz tog razloga je to pitanje ostavljeno za poslije rata. A onda je ponuđeno najviđenijem Crnogorcu među komunistima da ga definiše i na neki način postavi kao model za novu naciju u novoj državi. Ta ličnost bio je Milovan Đilas...Iskustvo ovog rata govori da crnogorski narod, ne samo što je ustao protiv okupatora, nego je pošao i protiv onih struja koje su htjele da ga odvoje od Srba - govori naratorka.
Suština svih ovih navoda je ista: ubijediti Crnogorce da su zapravo Srbi - a kako to uvjerljivije učiniti nego reći da je upravo „tvorac nacije“ u biti Srbin - koji se samo radi partijskih interesa zalagao za crnogorstvo.
<h2>REHABILITACIJA DEVEDESETIH</h2>
Tokom cijelog filma konstanta je nametanje narativa da su crnogorska nacija i državnost produkt manipulacija i zavjere protiv srpstva - uz osporavanje svakog procesa koji je vodio do emancipacije naše države.&nbsp;
Tako Antić riječima da je „dugoročno pobijedila „nidologija“ koja je imala veliku sreću i u jugoslovenskoj državi učinila sve da odvoji Srbiju od Crne Gore“ samo učvršćuje korijene ratnih devedesetih - čiji krici, kroz pritiske i pokušaje podrivanja suverenosti - što iznutra - to i spolja, i danas odjekuju Crnom Gorom.
Dokaz za to je i tvrdnja da je uplivom hrvatskog nacionalizma u vrh crnogorskog dijela KP u potpunosti je narušen „revolucionarni moral čiji su nosioci bili upravo srpski komunisti“.&nbsp;
I više je nego jasno da se radi o grubom pokušaju kriminalizacije crnogorske državnosti i to kroz rehabilitaciju velikosrpske hegemonije čija je suština uvijek bila, i danas jeste, teza da su svi drugi identiteti na ovim prostorima devijantni, nepostojeći – odnosno izdajnički.
<h2>VELIČANJE AB REVOLUCIJE</h2>
U nastavku filma autori su se dotakli Antibirokratske revolucije nazivajući je „savršenim primjerom sadejstva između crnogorstva i srpstva“ - kao da nije riječ o politički dirigovanom puču tadašnjeg režima Slobodana Miloševića kojim je u Crnoj Gori instalirano njemu odano rukovodstvo radi namjere da kontroliše Predsjedništvo SFRJ - a što se nije moglo bez podrške zvanične Crne Gore.
No, ni ovo nije ništa novo, niti čudi, kada se uzme u obzir da je upravo DNP bio jedan od nosioca nastavka kontrarevolucije - odnosno litija 2020. godine. Obje kontrarevolucije su osmišljene i koordinisane iz Beograda, a nacionalizam i navodna ugroženost crkve iskorišteni za vraćanje Crne Gore u velikosrpski kolosjek i ostvarenje njihovih interesa.&nbsp;
Obje su, u konačnom, imale razarajući efekat po crnogorsko društvo i demokratski razvoj.
<h2>VOZ I ŠINE</h2>
Završni dio filma kulminira otvorenim poricanjem i omalovažavanjem savremene državnosti Crne Gore i referendumske volje.
- Riječi i nedjela Štedimlije i Drljevića referendumski su nadglasale borbu naših predaka koji su živote dali boreći se protiv tekovina 12. jula. Iako je 13. jul i danas Dan državnosti Crne Gore - on je nažalost samo broj na zidnom kalendaru, odmah pored slavske ikone kod onih koji je još uvijek imaju. Nerijetko u narodnoj skupštini i u javnosti možemo da čujemo kako se mnogi pozivaju na narodno-oslobodilačku borbu, istrajavanje na himni koja predstavlja ništa drugo do plagijat ratnog zločinca Sekule Drljevića. Priča o precima koji su se borili za slobodu trebalo bi da nam daju danas zajednički put i pravac kojim treba da idemo - navodi naratorka u završnom dijelu.
Nastavlja dociranjem o odnosu crnogorstva i srpstva.&nbsp;
- U našoj državi se najbolje oslikava kroz metaforu kolosjeka: jedno bez drugog ne može da funkcioniše, odnosno voz ne može da nastavi dalje. Potreban je balans jer zabluda je da vlak može zamijeniti voz i da je povijest važnija od istorije. Moramo biti svjesni riječi naših predaka, ne smijemo doživjeti sudbinu Kajina i Avelja, jer braća su braća čak i kada se posvađaju jer ako se odreknemo prošlosti nećemo imati ni budućnost - govori naratorka.
Ova metafora ne znači nikakvo „pomirenje“ niti simboliše bratstvo - već podređenost. Voz predstavlja Crrnu Goru - koja, prema njihovom poimanju, ne može ići bez šina - odnosno Srbije.
Tako je napravljen puni krug: u samoj završnici je potvrđeno da je glavna vodilja ovog uratka upravo nastavak diskursa i velikodržavnih pretenzija koje su 1918, ali i devedesetih započele oružjem, a u 21. vijeku nastavljene sofisticiranijim sredstvima - prije svega institucionalnom revizijom istorije.

DNP i Adria TV revizionistički dokumentarni film o 13. julu iskoristili da još jednom nametnu narativ da su Crnogorci Srbi koji treba da se vrate sebi

Incident koji se odigrao juče u selu Gornje Zaostro kod Berana, tokom uklanjanja spomenika zločincu Pavlu Đurišiću, kada su fizički i verbalno zlostavljani novinari imao je elemente linča, a država je pokazala da nema stvarnu kontrolu nad tim prostorom, opisao je Pobjedin novinski fotograf Stevo Vasiljević za Televiziju E dramatične trenutke koje je doživio, zajedno sa kolegama Borisom Pejovićem i Balšom Rudovićem iz Vijesti.
Kako je naveo, jutro na lokaciji proteklo je mirno, uz korektan odnos domaćina. No, po povratku iz Berana, kada je počelo uklanjanje biste situacija je eskalirala.
- Na platou gdje smo ranije normalno radili, masa je krenula ka nama. U jednom trenutku to je bilo na ivici linča. Ljudi su nas vrijeđali, gurali, prijetili. Meni je jedan čovjek razbio kameru pivskom bocom, pa pokušao da me udari po glavi. Drugi, stariji muškarac, zaletio se na mene s nožem. Svi su bili naoružani, masa bez kontrole. U takvim uslovima prestajete da izvještavate i pokušavate da se zaštitite - kazao je Vasiljević.
On tvrdi da je incident mogao da bude spriječen u nekoliko sekundi, jer su, prema njegovim riječima, kontrolu nad događajem imali sveštenici, a ne državne institucije.&nbsp;
- Oni su faktički određivali šta se može, a šta ne. Da je sveštenik, s kojim smo ujutro ljubazno razgovarali, prišao i rekao ‘stanite da vidimo što se dešava’, masa bi stala. Ali on se povukao. Saruman kad kaže ‘kreni’, Orci krenu. Kad kaže ‘stani’, Orci stanu. Tako je to izgledalo - opisao je.
Vasiljević smatra da incident pokazuje ozbiljan problem – da izvršna vlast ne kontroliše dio teritorije Crne Gore, te da se više apsolutno ne osjeća bezbjedno jer predstavnici izvršne vlasti ne mogu garantovati bezbjednost na teritoriji države.
- Ako ja, kao novinar sa decenijama iskustva i akreditacijom u svim državnim organima, treba da tražim od sveštenog lica ‘blagoslov’ da bih radio, onda to znači da oni kontrolišu taj prostor. Država tu ne važi. Pravila ponašanja određuju sveštena lica - rekao je Vasiljević.
On je povukao paralelu sa situacijama u kojima države izgube suverenitet nad dijelom teritorije.&nbsp;
- Kao što Ukrajina nema kontrolu nad Krimom, tako i ovdje, kad prođete tunel kod Kolašina, čini mi se da država više nema kontrolu. To je poraz institucija. Odluke tamo donose druge organizacije, ne izvršna vlast – kazao je Vasiljević.
On je kritikovao i odsustvo policije tokom događaja.&nbsp;
- Na događaju koji je zabranjen, nije bilo nijednog policajca. Kada nema policije kada prijeti ozbiljna eskalacija, To je još jedan dokaz da tamo država nema kontrolu – kazao je on.&nbsp;
Vasiljević je upozorio da situacija u kojoj građani i novinari počinju sami da organizuju svoju zaštitu vodi u anarhiju.&nbsp;
- Ako ja moram da razmišljam kako da se sam zaštitim na događaju u Crnoj Gori, to znači da država ne funkcioniše. Ipak, nastaviću da izvještavam, jer je to jedini način da ti prostori jednog dana postanu sigurni – poručio je Vasiljević.

Vasiljević: Na sjeveru Crne Gore država nema kontrolu, odluke tamo donose druge strukture

Postupci čelnika bezbjednosnog sektora Crne Gore pokazuju - iz dana u dan, od slučaja do slučaja - da su Demokrate uspjele u naumu da potpuno razruše temelje sistema!&nbsp; Nakon još jednog pokušaja likvidacije u Budvi, na bazenu luksuznog rizorta u Miločeru u sred dana, dva dana docnije novi mučan događaj: u Gornjem Zaostru kod Berana, kada umalo nijesu – pred licem crnogorskih policajaca - ličnovani fotoreporteri Pobjede i Vijesti Stevo Vasiljević i Boria Pejović i novinar Vijesti Balša Rudović...&nbsp; Iz policije, nakon svega, uobičajene floskule da se ,,preduzimaju intenzivne mjere i radnje“, ali ni riječi o – odgovornosti.&nbsp; A teško je povjerovati da se nije mogao predvidjeti scenario koji se desio pri pokušaju ponovnog podizanja spomenika četničkom koljaču i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću: sve je danima najavljivano bez zazora, a četničko saborovanje i izbor novih četničkih vojvoda najavljen i sponzorisan u srpskim medijima u Crnoj Gori i promovisan na drštvenim mrežama.&nbsp; Tako da ispada da jedino vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović, šef Centra bezbjednosti sjever Haris Đurđević i šef beranske policije Željko Babović nijesu znali što se sprema u selu Gorne Zaostro. I valjda zato nijesu uradili ništa od onoga što su im nalagali zakon i policijski protokol?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250809150828_e873773a0ca9813a4212df265b1e7d6c4fa8aa87c2b0115ca261958c7d506fe8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250809150828_e873773a0ca9813a4212df265b1e7d6c4fa8aa87c2b0115ca261958c7d506fe8" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Đurđević i Šččepanović"> <figcaption>Nijesu uradili ništa od onoga što su im nalagali zakon i policijski protokol: Haris Đurđević ii Lazar Šćepanović</figcaption> </figure>  <h2>ANB i UPRAVA POLICIJE: SARADNJA KOJE NEMA?&nbsp;</h2> Ukoliko šefovima bezbjednosnog sektora nije bila namjera da ignorišu protokole i procedure i na taj način omoguće organizatorima da izvrše svoj plan, onda se dokumentovano može zaključiti da su pokazali - neznanje i nesposobnost. To pokazuju i osnovni postulati policijskog operativnog rada. Dakle: pripreme za četnički skup koji je bio najavljen, baš kao što je bilo najavljeno kršenje zakona, morale su da budu operativno praćene. Izvori Portala ETV iz bezbjednosnog sektora tvrde da upravo u Gornjem Zaostru često borave neki od pripadnika Agencije za nacionalu bezbjednost i Uprave policije, pa djeluje nevjerovatno da cijela akcija pripreme i logistike prođe ispod radara bezbjednosnih službi. Resursa je, dakle, bilo. Izostala je politička volja, ali i saradnja sektora bezbjednosti.&nbsp; Očito da vrh ANB nije informisan – ili nije želio da zna - o kretanju i postupcima osoba koje su učestvale u planiranju, izradi i krijumčarenju spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurušiću u Crnu Goru.&nbsp; Međutim, crnogorska javnost ima pravo da zna: što je Agencija za nacionalnu bezbjednost uradila kako bi spriječila događaj koji ima direktne implikacije po nacionalu sigurnost i koji je, što je bilo i očekivano, postakao vjersku i nacionalnu netrpeljivost i političke tenzije u državi?&nbsp; Ukoliko je ANB imala ove informacije i proslijedila ih policiji, onda je ona svoj posao završila.&nbsp; Zato se roje brojna druga pitanja, važna za bezbjednost države, ali i budućnost Crne Gore, kandidata za članstvo u Evropskoj uniji.&nbsp; Dakle, u svjetlu zaoštravanja saradnje između ANB i Upave policije, naročito nakon aktivnosti vrha Demokrata Alekse Bečića koji kontolišu bezbjednosni sektor – pitanje je kako se posljednjih mjeseci obavlja razmjena informacija između dvije službe?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250103080152_e1bfe7d75126d7a4257828f21ec44dc85871b59c17ead58644eeff92ce7af6c8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250103080152_e1bfe7d75126d7a4257828f21ec44dc85871b59c17ead58644eeff92ce7af6c8" data-rendition-name="original" width="1424" height="800" loading="lazy" alt="Šćepanović Šaranović"> <figcaption>Demokrata Alekse Bečića kontolišu bezbjednosni sektor(Photo: Portal ETV/D.M.)</figcaption> </figure>  <h2>JE LI BILO DILA POLICIJE SA CRKVOM SRBIJE?</h2> Ali, to je samo djelić priče o tome kako je zakazao bezbjednosti sektor: Uprava policije je adresa sa koje javnost Crne Gore očekuje mnogo odgovora. Prije svega: da li je okupljanje bilo prijavljeno shodno Zakonu o javnim skupovima i što je tim povodom preduzeto? S obzirom na to da je jedna osoba uhapšena zbog sumnje da je počinila krivično djelo, postavlja se novo pitanje - zašto policija nije sprovela službene radnje uviđaja i dokumentovanja spomenka kao predmeta kojim je izvršeno to krivično djelo čime bi bili obezbijeđeni dokazi za potrebe krivičnog postupka?&nbsp; Osim toga: zbog čega policija nije procesuirala osobe koje su, u noći između 7. i 8. avgusta, navodno spriječili policijske službenike da obave uviđaj čime su počinili krivično djelo - sprečavaje službenog lica u vršenju službene dužnosti?&nbsp; To otvara još jedno, vrlo osjetljivo, pitanje: da li je povlačenje policije u noći između 7. i 8. avgusta bio dio tajnog dogovora nekoga iz vrha Uprave policije sa organizatorima četničkog okupljanja – da se spomenik ukloni tek nakon što ga mitropolit Crkve Srbije Ostojić „osvješta“ i potom ostavi na sigurnom, u obližnjoj crkvi. Jer, teško je objasniti da čelnici Uprave policije, prvenstveno načelnik regionalnog centra Đurđević i načelnik Odjeljenja bezbjednosti Babović nijesu bili u stanju obaviti prostu bezbjednosnu procjenu rizika po narušavanje javnog reda i mira. I shodno tome, bilo je osnovano očekivanje da se donese precizan plan postupanja, angažovanje dovoljnog broja službenika sposobnih da obave, kako se to kaže, službene radnje.&nbsp; <h2>NESHVATLJIVI PROPUSTI&nbsp;</h2> Izvor Portala ETV iz bezbjednosnog sektora naglašava da je, u skladu sa situacijom, morala biti angažovana Interventna jedinica Odjeljenja bezbjednosti Berana, a ukoliko bi bilo potrebno i Posebna ili Specijalna jedinica polcije s obzirom da lokalna ili nije htjela, ili nije imala kapacitete da sprovede zakon i obavi službene radnje. Naš sagovornik dalje tvrdi da je za ovakve skupove koji su bezbjednosno rizični i koji mogu izazvati nacionalnu, građansku i vjersku netrpeljivosti i za koje se, na osnovu strukture učesnika može pretpostaviti da može doći do nasilja, izvršenja prekršaja i krivičnih djela, obavezna takozvana planska postavka službe. Ne treba biti eskpert: izostalo je profesionalno postupanje dvojice rukovodilaca, kao što nije bilo adekvatne reakcije čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića.&nbsp; -Policija mora biti postavljena na licu mjesta prije učesnika skupa kako bi preventivo kontrolisala situaciju. Obavezno je operativno pokrivanje užeg i šireg područja mjesta događaja, što je zadatak inspektora kriminalističke policije i operativaca ANB. Obavezo je prisustvo saobraćajne policije na svim pravcima koje vodi prema mjestu dešavanja kako bi kontrolisali vozila - kazao je sagovornik Portala ETV sa višedecenijskim iskustvom u bezbjednosnom sektoru. Prema njegovim riječima, na licu mjesta trebalo je da bude najmanje 20 pripadnika Intereventne jedinice i drugih službenika redovnog, uniformisanog sastava Odjeljenja bezbjednosti Berane i Regionalnog centra Sjever. Obavezno je bilo i snimanje ovog skupa u cilju dokumentovanja prekršaja i krivičnih djela. Takođe, shodno bezbjednosnoj procjeni u rezervi je trebalo da budu pripadnici PJP i SJP u slučaju da redovni sastav nije u mogućnosti da obavi zadatke. I na kraju, dodaje naš sagovornik, obavezno je bilo prisustvo Komunalne polcije, Vatrogasne jedinice i službe Hitne pomoći koje se angažuju na zahtjev lokalne policije. -Neshvatljivo je zašto nijedna od predviđenih stavki, bar se takav utisak mogao steći na osnovu informacija u javnosti, nije ispunjena. Radi se ili o elementarnom neznanju ili o namjeri da se ignorisanjem da podrška održavanju skupa i određenim osobama omogući vršenje krivičnih djela. Posebno je pitanje zašto dvojica prisutnih policajaca nijesu reagovali i zaštitili novinare, zašto nije spriječeno nasilje i zašto napadači nijesu odmah lišeni slobode zbog više krivičnih djela i prekršaja – kazao je sagovornik. <h2>,,KONTROLA ŠTETE“&nbsp;</h2> Naknadna hapšenja počinilaca, ljudi koji su praktično oteli fotoreportera Pobjede i Rojtersa, iskusnog profesionalca Steva Vasiljevića, potom ga maltretirali gotovo pun sat u šatoru – samo je Šćepanovićevo bježanje od istine, pokušaj prikrivanje nastale štete.&nbsp; Jer, ne treba zaboraviti: Stevo Vasiljević, Boris Pejović i Balša Rudović danas su živi, zahvaljujući reakciji par prisebnih ljudi iz četničke ekipe koja je slavila Pavla Đurišića, a uprkos crnogorskoj policiji, koja nije reagovala! To je zastrašujuća istina koja bi morala da proizvede posljedice: ne ostavke ili naknadnu pamet, već smjene odgovornih za to što je zakazao crnogorski bezbjednosni sektor.&nbsp; Da Crna Gora ima odgovornu Vladu, premijer Milojko Spajić, osim bljutavih saopštenja o ,,nedopustivom napadu na novinare“, morao bi da posegne za smjenama odgovornih za državnu sramotu u selu Gornje Zaostro. A valjalo bi, konačno, da predsjednik Vlade i lider Pokreta Evropa sad javno objasni – da li je, kada je govorio o ,,neodgovornim sveštenim licima“ mislio na svog rođaka Metodija Ostojića?&nbsp; Očigledno je previše pitanja na koje nema odgovora o događaju u selu Gornje Zaostro. Tačnije: nema zvaničnog odgovora, kao što nema ljudskog osjećaja za preuzimanje odgovornosti.&nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: mato-kankaras