<p>Magistralni put Cetinje - Podgorica i večeras je blokiran. Građani Cetinja su se okupili u 17.26 sati u mjestu Kruševo ždrijelo gdje će ostati sat, insistirajući na pravdi i odgovornosti državnih struktura nakon dva masovna ubistva u Prijestonici.</p>
<p>Oni ove mirne blokade organizuju više od mjesec svakodnevno organizuju, iskazujućo protest i tražeći odgovornost čelnika bezbjedonosnog sektora.</p>
<p>Blokade se organizuju neprekidno kao vid saučešća porodicama stradalih u dva nezapamćena i nerasvijetljena zločina, prilikom čega je živote izgubilo dvadeset troje njihovih sugrađana.</p>
<p>Okupljanja počinju simbolično u 17:26 sati, vremenu kada su se dogodili tragični događaji, i traju sat.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kruševo ždrijelo i večeras blokirano

<p>Nakon tragedije u Medovini, trebalo je izvršiti detaljnu analizu događaja i identifikovati ključne propuste, pa na osnovu tih saznanja razviti sveobuhvatan plan za unapređenje sistema bezbjednosti, koji bi obuhvatio mjere poput poboljšanja sistema nadzora, unapređenja sposobnosti policije i svih drugih službi putem opremanja, vježbi i simulacija, unapređenja saradnje i razmjene informacija između institucija, poboljšanja procedura i sistema obavještavanja građana. To je u razgovoru za Portal Analitika istakao admiral u penziji <b>Dragan Samardžić</b>.</p>
<p>Smatra i da je bilo je neophodno preduzeti mjere na poboljšanju mentalnog zdravlja, prevenciji i edukaciji građanja. </p>
<h2>Postavlja se pitanje opravdanosti postojanja Biroa za operativnu koordinaciju</h2>
<p>- Ključni problem je izostanak vježbi i simulacija na temu masovnog ubistva, što znači da nijesu naučene važne lekcije iz prošlosti. Velika odgovornost za nepreduzimanje adekvatnih mjera u cilju unapređenja sposobnosti sistema nakon dešavanja u Medovini svakako leži i na Birou za operativnu koordinaciju (BOK). Kao ključna tačka za koordinaciju i operativnu podršku vladinim institucijama, BOK ima obavezu da obezbjedi pravovremene i efikasne reakcije na kritične situacije, te da unaprijedi saradnju i koordinaciju između relevantnih službi. S obzirom na to da se BOK nije sastao nijednom kako bi analizirao situaciju nakon slučajeva Balijagić i Martinović, postavlja se ozbiljno pitanje opravdanosti njegovog postojanja i efikasnosti u ostvarivanju svojih funkcija - ukazuje Samardžić.</p>
<p>Sagovornik Analitike mišljenja je da smanjenje mogućnosti za ovakve događaje ne zavisi samo od razoružavanja, već od uspostavljanja sveobuhvatnog plana za modernizaciju sistema bezbjednosti. </p>
<p>- Potrebno je kontinuirano analizirati prethodne greške, unapređivati sposobnost kroz opremu, obuku i vježbe, poboljšati saradnju među institucijama i implementirati napredne tehnologije. Takođe, angažovanje stručnjaka EU kako bi se dobile objektivne analize i preporuke za poboljšanje sistema, od ključne je važnosti. Da bi se spriječili budući incidenti, potrebna je sveobuhvatna reforma koja uključuje i razvoj ljudskih resursa, kao i smanjenje političkog uticaja na operativne aspekte bezbjednosti. Ključ za prevenciju sličnih tragedija leži u holističkom pristupu, koji uključuje sve relevantne institucije i organizacije - smatra admiral Samardžić.</p>
<p>Dodaje i da su zahtjevi građana za ostavkama u vrhu policije opravdani. </p>
<p>- U trenutnoj situaciji, gdje je erozija povjerenja u sistem bezbjednosti postala očigledna, odgovornost je na onima koji donose ključne odluke. Nažalost, umjesto da se usmjere na poboljšanje sistema, lideri su se bavili prebacivanjem odgovornosti i politizacijom, što je dodatno pogoršalo stanje. Kulturu odgovornosti moramo uspostaviti, jer samo na temelju toga možemo očekivati istinske promjene i unapređenje sistema bezbjednosti u Crnoj Gori - ističe on.</p>
<h2>Stanje u Vojsci haotično</h2>
<p>Stanje u sektoru odbrane Crne Gore, kako kaže sagovornik Analitike, može se opisati kao haotično, dok je situacija u Vojsci zbunjujuća. </p>
<p>- Za haotično stanje u sistemu odbrane odgovoran je, nažalost, ministar, koji je, prema zakonu, najodgovorniji za funkcionisanje ovog sektora. Njegovo ponašanje pokazuje da nije u potpunosti razumio svoju ustavnu i zakonsku ulogu, kao ni ulogu načelnika Generalštaba i Vojske. Ministar je civilnu kontrolu Vojske shvatio kao centralizovanu vlast, u kojoj on odlučuje o svim pitanjima, kontroliše svaki segment i donosi sve odluke. Na taj način, ministar koji se predstavlja kao "demokrata", u stvari je uspostavio autokratski režim - ističe Samardžić.</p>
<p>Kako dodaje, svjedoci smo brojnih zabrana koje je ministar uveo, prepucavanja u medijima i, što je, ističe on, najpogubnije za funkciju ministra odbrane, omalovažavanja i javnih prozivki upućenih oficirima koji su dali značajan doprinos reformi Vojske i njenoj integraciji u NATO.</p>
<p>- Organizacija u kojoj ministar prisvaja sve zasluge za pozitivne rezultate, dok je za negativne odgovoran "neko drugi", lišena je osnovnih principa liderstva. Umjesto da pokaže sposobnost za upravljanje i rješavanje problema, ministar je samo pojačavao negativni "efekat leptira", koji je dovodio do sve većeg haosa, izazivajući zbunjenost unutar same Vojske. Kultura vođenja mora biti temeljena na saradnji i uvažavanju, a ne na personalnim sukobima i politizaciji - poručuje Samardžić.</p>
<h2>Iniciranjem sukoba sa načelnikom Generalštaba, Krapović urušio kredibilitet VCG</h2>
<p>Sagovornik Analitike mišljenja je da su godinu za nama, uprkos brojnim pozitivnim aktivnostima Vojske Crne Gore, obilježili sukobi između ministra odbrane Dragana Krapovića i načelnika Generalštaba <b>Zorana Lazarevića</b>, kao i brojne afere. </p>
<p>- Sukob koji je ministar bez potrebe pokrenuo u javnosti doveo je do ozbiljne degradacije sistema odbrane i Vojske, gubitka ugleda kako na domaćem, tako i na međunarodnom nivou, te slabljenja morala i kohezije vojne organizacije - ukazuje on.</p>
<p>Kako dodaje, na ovu situaciju dodatno su uticale afere, uz izostanak adekvatne reakcije Ministarstva odbrane. </p>
<p>- U takvom okruženju, fokus sistema je pomjeren sa ključnih na sporedne zadatke što je, nažalost, rezultiralo slabljenjem borbene gotovosti i operativnih sposobnosti Vojske. Takođe, tokom godine nije donesen nijedan novi strateški dokument, niti su izvršene planirane izmjene Zakona o Vojsci i Zakona o odbrani, iako je to bila obaveza prema Planu rada Vlade - podsjeća Samardžić.</p>
<h2>Kupovina patrolnih brodova nezakonita, povećanje zarada dobar potez </h2>
<p>Od pozitivnih dešavanja, kaže, izdvaja posvećenost i angažovanost Vojske Crne Gore na vježbama, posebno na najvećoj vježbi Alijanse – "Steadfast Defender 24", kao i učešće u misijama i aktivnostima NATO-a, EU i UN-a. </p>
<p>- Vojska je učestvovala u više akcija spašavanja građana i pružila pomoć u sanaciji posljedica poplava u Šavniku, što je za svaku pohvalu. Takođe, raduje i nastavak modernizacije Vojske, mada s obzirom na raspoloživa finansijska sredstva moglo se mnogo više uraditi, a i prioriteti u nabavci naoružanja nisu u potpunosti usklađeni sa aktuelnim bezbjednosnim prijetnjama i obavezama koje Crna Gora ima kao članica NATO-a - ističe Samardžić.</p>
<p>Posebno, kaže, zabrinjava nezakonita nabavka dva patrolna broda, koja je građane Crne Gore kreditno zadužila za više od 130 miliona eura. </p>
<p>- Da su se poštovali zakoni i regulative EU, do ovog ugovora sigurno ne bi došlo, a za iznos koji je potrošen na ove brodove, mogla su se nabaviti ne samo dva patrolna broda, već i druga prioritetna sredstva koja bi značajno unaprijedila operativnu sposobnost Vojske i nacionalnu bezbjednost - napominje sagovornik Analitike.</p>
<p>Usvajanje nove Uredbe koja predviđa povećanje plata u Vojsci, od 1. januara ove godine je, kako dodaje, za pohvalu. Međutim, tvrdi da ovo povećanje nije dovoljno da bi vojni poziv postao atraktivan, te da bi se privukao novi kadar i zadržao postojeći. </p>
<p>- Zabrinjavajuće je što smo u posljednjih par godina, zbog odliva kadra, izgubili četu vojnika, dok je popunjenost nekih jedinica samo 65 odsto. Na konkurse za vojne akademije u inostranstvu niko se ne javlja, a odziv za prijem vojnika po ugovoru je izuzetno slab - navodi on.</p>
<p>Ukazuje da i pored takve, više nego zabrinjavajuće situacije, boji se, kaže, da se neke planirane, a prijeko potrebne izmjene Zakona o Vojsci neće desiti, nažalost iz razloga ličnih ili partijskih interesa ministra. </p>
<p>- Konkretno, planirano produženje godina rada u službi, koje je od ključne važnosti za sistem sa izrazitim deficitom oficirskog kadra, još uvijek nije realizovano. Prestanak službe sa 55 godina života za oficire, čije školovanje na prestižnim savezničkim institucijama je zahtijevalo značajna ulaganja, predstavlja besmislen i štetan gubitak za sistem i državu. Takav luksuz, rasipanje kadra i sredstava, sebi ne mogu priuštiti ni mnogo bogatije države - podsjeća Samardžić.</p>
<h2>Kredibilitet Crne Gore u NATO narušen </h2>
<p>Smatra da je trenutno stanje u sektoru odbrane rezultat brojnih faktora, a ključni uzrok, ponavlja, leži u lošem rukovođenju. </p>
<p>- Osim toga, postoje još tri značajna elementa koja dodatno urušavaju kredibilitet Crne Gore među saveznicima i utiču na njen status u NATO-u. Prvo, Crna Gora već više od godinu i po dana nema ambasadora u NATO-u, što je potpuno neprihvatljivo za članicu Alijanse. Dodatno, prije toga, više od dvije godine nijesmo imali ni vojnog predstavnika, što jasno ukazuje na naše stvarne prioritete i posvećenost Savezu - podsjeća Samardžić. </p>
<p>Kao drugi element izdvaja činjenicu da već četiri godine, otkako je NATO donirao radar za nadzor vazdušnog prostora, Vlada i Ministarstvo odbrane nijesu preduzeli nikakve značajnije korake da ga instaliraju na Bjelasicu i integrišu u NATO Sistem kontrole vazdušnog prostora. </p>
<p>- Ovim smo značajno oslabili operativne sposobnosti Crne Gore, ali i naših saveznika. Dok saveznici ulažu značajna sredstva kako bi misija NATO-a "Air Policing" učinila vazdušni prostor Crne Gore sigurnim, mi ni nakon četiri godine nismo u stanju izgraditi osnovnu infrastrukturu za radar - naglašava Samardžić.</p>
<p>Podsjeća i da su na Samitu u Vašingtonu prošle godine svih 32 članice NATO-a glasale za uspostavljanje misije NSATU (NATO bezbjednosna pomoć i obuka za Ukrajinu). Crna Gora je, kako dodaje, planirala učešće sa do dva pripadnika VCG, koji bi bili stacionirani u Njemačkoj. </p>
<p>- Međutim, postoji značajno kašnjenje u donošenju odluke o našem učešću. Savjet za odbranu i bezbjednost još uvijek nije razmatrao predlog ove odluke, a konačnu odluku donosi Skupština Crne. S obzirom na to da je Predlog odluke o učešću u misiji EU za podršku Ukrajini (EUMAM) više od četiri mjeseca "uskladišten" u ladici stola predsjednika Skupštine, upitno je kad će i da li će Skupština usvojiti Odluku za učešće u misiji NSATU - kaže on.</p>
<p>Navodi i da Crna Gora za 2024. nije izdvojila obećana dva procenta BDP-a za sistem odbrane što, kako kaže, uz probleme u funkcionisanju Savjeta za odbranu i bezbjednost, stanje u ANB-a, te eroziju sistema bezbjednosti, dovodi do toga da je status Crne Gore u NATO-u ozbiljno poljuljan.</p>
<p>- U okviru sistema odbrane i bezbjednosti, nažalost, najveći dio energije troši se na marketing i populizam, dok se ključnim pitanjima bavi malo ko. Rukovođenje ovim sistemom je praktično u rukama jedne političke stranke, koja je državne interese podredila partijskim, postavljajući partijske kadrove na ključne pozicije, koji često nemaju osnovne sposobnosti za funkcije koje obnašaju. Ovakva politika dodatno destabilizuje sektor odbrane i bezbjednosti, a time i poziciju Crne Gore u NATO savezu - zaključuje Samardžić.</p>

Samardžić: Dio krivice za masovno ubistvo na Cetinju snosi BOK, mora se uspostaviti kultura odgovornosti

<p>Političarima smo poslali poruku da naša grupa nije teren za njihove intimne prepirke, i da smo, što se nas tiče, tu da bismo istakli da nadležni treba da preduzmu odgovornost - kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, &nbsp;student iz neformalne grupe „Kamo Śutra“ &nbsp;<b>Danilo Guberinić</b>.</p>
<p>Zahvalio se u ime studenata okupljenih u grupu ,,Kamo śutra” svim potpisnicima pisma podrške. Pismo je potpisalo više od 130 profesora i saradnika u nastavi sa više crnogorskih univerziteta, te više od 200 slikara, muzičara, dramskih pisaca, i saradnika, i uopšte kulturnih stvaraoca, koji traže odgovornost zbog masovnog zločina na Cetinju koji se dogodio 1. januara.</p>
<p>Tolika podrška je vjetar u leđa za studente, kaže Guberinić, a samim tim i dokaz da su krenuli pravim putem i da su svi ciljevi i zahtjevi, kako kaže, ispravni.</p>
<p>- Trudimo se da odolijevamo pritisku, i da istrajemo u onome što je naš cilj, a to je da nadležni preuzmu odgovornost. Naša grupa je u potpunosti apolitična i ne zastupamo nijednu političku partiju, niti bilo koju kriminalnu grupu. Poslali smo poruku svim političarima da naša grupa nije teren za njihove intimne prepirke - rekao je Guberinić - a u kontekstu poruka koje se na njihov račun ovih dana čuju sa adrese Demokrata - čiji su funkcioneri u vrhu bezbjednosnog sektora.</p>
<h2>Istrajaće</h2>
<p>Drugi protest studenata zakazan je za 16. januar u 19.30 sati. Guberinić se nada da će institucije reagovati i da će njihovi zahtjevi biti ispunjeni, a ako se ogluše, mladi će, kaže, istrajavati sve do ispunjenja zahtjeva.</p>
<p>Inicijativa neodređene grupe studanata koji će navodno tražiti smjenu gradonačelnika Cetinja, kaže Guberinić, je vijest za koju nijesu sigurni odakle je potekla.</p>
<p>- Svi naši zahtjevi su dostupni na svim našim društvenim mrežama, na našim stranicama, tako da pozivamo građane, još jednom, da prate naš rad, naše društvene mreže, gdje će biti objavljene sve informacije, i svi zahtjevi koje mi zastupamo - istakao je Guberinić.</p>
<h2>Još nema zvaničnog stava Studentskog parlamenta</h2>
<p>Pojedini mediji su objavili da Studentski parlament Univerziteta Crne Gore ne podržava proteste organizacije „Kamo Śutra“. Guberinić kaže da još nikakvu zvaničnu &nbsp;informaciju nijesu dobili od Studentskog parlamenta.</p>
<p>- Vrlo smo svjesni svega što se trenutno dešava u društvu, i da je većina, ne samo mladih, već i starijih građana jako uplašena, osjećaju strah da izađu na ulice. Mi bismo ih pozvali na miran protest, dostojanstven, da istrajemo u našim odlukama, da pravda bude sprovedena, i samim tim istrajemo u onome što smo zacrtali - poručio je on.</p>
<p>Za drugi protest je planirana mirna šetnja od MUP-a do Vlade, a i na tom protestu će, dodaje on, ponovo biti saopšteni zahtjevi te organizacije. Vjeruje i da će podrška građana biti još veća.</p>
<p>- Čelnici Vlade su nas i te kako čuli! Sad da li žele da nas čuju, da li žele da uvaže naše zahtjeve, nadamo se da žele, nadamo se da ih razmatraju, ili da će u što kraćem roku biti dio razmatranja na nekoj od sjednica - zaključio je Guberinić.</p>
<p>&nbsp;<b>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E</b></p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DZd0EOggab24&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Guberinić: Podrška nam je ogroman vjetar u leđa, dokaz da smo krenuli pravim putem i da su ciljevi i zahtjevi „Kamo śutra“ ispravni

<p>Cetinje: dva masovna ubistva, 22 žrtve u dvije i po godine.</p>
<p>Avgusta 2022, Vuk Borilović ubio je 10 osoba, uključujući dječake Marka i Mašana, a šestoro ranio lovačkom puškom za koju je imao dozvolu.</p>
<p>Januara 2025, Aco Martinović je, pištoljem u nelegalnom posjedu, usmrtio 12 osoba, među kojima dječake Jovana i Vukana, dok je još četvoro ranio.</p>
<p>Borilović je ubijen 45 minuta nakon što je počeo ubistveni pohod, Martinović je izvršio samoubistvo šest sati nakon ubistva prvih žrtava.</p>
<p>U prvom slučaju na Cetinju je bilo 12 policajca u drugom devet.</p>
<p>I Borilović i Martinović su ranije prijavljivani zbog nasilja i posjedovanja ilegalnog oružja.</p>
<p>Nevladine organizacije Akcija za ljudska prava i Centar za ženska prav pitale su nadležne šta se od 2022. do danas promijenilo u sistemu bezbjednosti na Cetinju.</p>
<p>Da li se išta uradilo između ova dva masovna ubistva u sferi kontrole oružja gdje je iniciran "Markov i Mašanov zakon"?</p>
<p>Tek nakon drugog masakra vlast je najavila hitne mjere - novi zakon, kontrole, oduzimanje oružja.</p>
<p>U Crnoj Gori ima preko 100 hiljada komada legalnog i do 80 hiljada nelegalnog oružja. Broj onih koji legalno posjeduju oružje je u porastu.</p>
<p>Crna Gora ima 620 hiljada stanovnika.</p>
<h2>O kontroli oružja nakon drugog masakra</h2>
<p>Nakon prvog masakra 2022. nevladine organizacije i pojedinci apelovali su da se preispitaju dozvole za nošenje oružja i da se smanji količina oružja, posebno ilegalnog.</p>
<p>I pored apela, broj osoba sa dozvolama za posjedovanje oružja je porastao tokom poslednje dvije godine - sa 67.545 u 2022. na 69.593 u prošloj.</p>
<p>Dva dana nakon drugog masakra, iz januara ove godine, premijer Milojko Spajić je najavio donošenje novog zakona o oružju.</p>
<p>Njime će se, kako je najavio, provjeriti sve postojeće dozvole za legalno oružje, uvesti drakonske kazne za nelegalno posjedovanje a na provjeri će biti i rad lovačkih društava.</p>
<p>Dao je rok od dva mjeseca da se vrati nelegalno oružje bez pravnih posljedica. Najavljena je i anonimna telefonska linija za prijavu ilegalnog oružja, uz mogućnost nagrade za onog ko prijavi.</p>
<h2>Radulović: Populizam ne rješava sigurnosne propuste</h2>
<p>Pravnik <b>Veselin Radulović </b>poručuje da svako ko misli da se slični zločini mogu spriječiti izmjenama Zakona o oružju, na najavljeni način, obmanjuje javnost.</p>
<p>- Ili nema namjeru da se ozbiljno bavi ovim problemom ili nema pojma o čemu govori - navodi Radulović za Radio Slobodna Evropa.</p>
<p>Ukazuje da ni osam dana od zločina policija još nije utvrdila od koga je ubica Martinović nabavio nelegalno oružje i veliku količinu municije.</p>
<p>- U gradu veličine Cetinja (nepunih 15 hiljada stanovnika), profesionalna policija bi to otkrila već prvog dana, pod uslovom da rukovodstvo to zaista želi - rekao je Radulović.</p>
<p>Radulović je mišljenja da se u ovom slučaju svjedoči ili krajnje neprofesionalnom rukovodstvu bezbjednosnog sektora ili ljudima koji prikrivaju podstrekače i pomagače ubice.</p>
<p>- Tim problemom premijer treba da se pozabavi – ako i sam ne pripada jednoj od navedenih grupa. Taj problem sigurno neće riješiti izmjena Zakona o oružju - istakao je on.</p>
<h2>Nadležni se oglušili o Markov i Mašanov zakon</h2>
<p>Novi masakar na Cetinju aktuelizovalo je inicijativu donošenja "Markovog i Mašanovog zakona".</p>
<p>Inicijativa, pokrenuta 2023, godinu nakon prvog masovnog ubistava na Cetinju, nazvana je po dječacima, braći, koja su tada ubijena.</p>
<p>Ona predviđa rigoroznije kazne za nasilnike, detaljne psihološke procjene i automatsko oduzimanje oružja od lica sklonih nasilju.</p>
<p>Inicijativu je pokrenula <b>Maja Ljiljanić Popović</b>, sestra jedne od žrtava Borilovićevog masakra 2022.</p>
<p>Na pokretanje se odlučila nakon što je TV E septembra 2023. prikazala dopise koji pokazuju da su nadležni ignorisali zakonsku obavezu oduzimanja oružja Boriloviću zbog nasilništva.</p>
<p>Otkriveno je da je cetinjska policija nakon podnošenja krivične prijave protiv Borilovića u julu 2022, zbog napada na kolegu, poslala dopis filijali MUP-a na Cetinju da se Boriloviću oduzme oružje ali da nije ništa preduzeto.</p>
<p>- Da mu je oduzeto oružje, izbjegla bi se tragedija ovolikih razmjera - kazala je tada Ljiljanić Popović.</p>
<p>Inicijativu je podržalo 4.290 građana na online platformi.</p>
<p>Potrebno je tri hiljade potpisa da bi se inicijativa predala Vladi a šest hiljada da bi se predala Skupštini i time postala formalna.</p>
<p>RSE je uputila dopis Vladi i Ministarstvu unutrašnjih poslova sa pitanjem šta je preduzeto po pitanju ove inicijative i da li je tačno da ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović pet mjeseci ignoriše njihove apele za susretom.</p>
<p>Odgovori do objave teksta nisu stigli.</p>
<h2>Protesti i zahtjevi javnosti</h2>
<p>Bez odgovora su ostala i pitanja rodbine i građana Cetinja sa protestne šetnje iz oktobra 2023, organizovane zbog propusta policije tokom masakra.</p>
<p>Oni su, između ostalog, pitali su zašto Boriloviću nije oduzeto oružje, uprkos podnijetoj krivičnoj prijavi i zašto niko od nadležnih nije podnio ostavku.</p>
<p>Upozorili su i da ništa nije urađeno kako bi se spriječilo da se slični događaji ponove.</p>
<p>A kada se tragedija sličnog scenarija ponovila u januara ove godine, održani su novi protesti sa kojih su zatražene ostavke čelnika u sektoru bezbjednosti.</p>
<p>Sa protesta od 5. januara zatražena je i demilitarizacija društva, oduzimanje oružja i stroža kontrola, vraćanje građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u školama.</p>
<p>Ostavke političkog rukovodstva bezbjednosnog sektora zahtijeva i gradonačelnik Cetinja<b> Nikola Đurašković</b>.</p>
<p>On je za 10. januar zakazao hitnu sjednicu lokalnog parlamenta sa koje će se zatražiti nezavisna međunarodne istraga kako bi se utvrdili eventualni propusti u radu bezbjednosnog sektora.</p>
<p>Pravnik Radulović za RSE navodi da ukoliko rukovodeći kadar, odgovoran za kolaps sistema bezbjednosti, ostane na pozicijama, biće jasno da je najava izmjena zakona populistička priča.</p>
<p>- To bi značilo da su fotelje nesposobnih važnije od života građana i djece Crne Gore koju monstrumi ubijaju - rekao je Radulović.</p>
<p>Vijeće za nacionalnu bezbjednost na sjednici od 3. januara nije razmatralo sprovođenje istrage o postupanju policije kada je ubijeno 12 ljudi.</p>
<p>Premijer Spajić je na pitanje o smjeni ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>, kazao da će se rad ministra vrednovati kroz buduće rekonstrukcije Vlade.</p>
<p>Nakon masakra koji je počinio Borilović 2022. niko nije podnio ostavku.</p>

Između dva masakra na Cetinju ignorisani apeli za strožu kontrolu oružja

<p>Zamislite da je ispred policije formiran tim stručnjaka sastavljen od vrhunskih istražitelja kriminalista, kriminologa, psihologa i psihijatara i profesora kriminalistike sa ciljem da se analiziraju teška ubistva, serijska i masovna ubistva počinjena u posljednjih pet godina. Takva analiza pružila bi nekoliko bitnih odgovora, ali i omogućila okvir za djelovanje u svim budućim potencijalnim događajima. Naravno da se ovakav scenario neće desiti, jer ministri koji se nalaze na čelu više vode računa o nekim manje bitnim stvarima poput političkog upošljavanja nego o stručnim i naučnim elementima. Do tada, dok se ovakvi događaji ne počnu institucionalno analizirati i na temelju takvih analiza djelovati, bavićemo se posljedično i medijski analizirati svaki naredni, kaže u intervjuu Pobjedi ekspert za bezbjednost dr <b>Sandi Dizdarević</b>, docent na predmetima Kriminalistička psihologija i Kriminalistički intervju. Ističe da je pitanje ostavke ministra pitanje moralnog i etičkog kodeksa.</p> <p><b>Kako je, po Vašem mišljenju, reagovala policija na Cetinju? Priče o nedovoljnom broju policajaca na terenu, iako su objektivne, ne mogu biti opravdanje, pogotovo na Cetinju, gdje je situacija već duže vrijeme izuzetno napeta zbog sukoba kriminalnih klanova. Jeste li saglasni?</b></p> <p><b>DIZDAREVIĆ: </b>Već dugo policija Crne Gore ima gorući problem koji se odnosi na nedostatak policijskih službenika u operativnom smislu, što otežava operativnost i postizanje određenog nivoa sigurnosti s jedne strane, dok s druge strane, neki koncepti se ne mogu nikako provoditi. Međutim, kada su u pitanju okupljanja i blagdani visokog rizika poput Nove godine, koncerata ili drugih događaja, neophodno je bilo planirati cjelokupno raspoloživo ljudstvo kao ad hock reakciju na eventualno narušavanje javnog reda i mira, ili kriminalnih događaja. Takva planiranja se ne smiju raditi „reda radi“, već primarno na temelju analitičkih procjena. S druge strane, sama činjenica neupošljavanja policijskih službenika koje se, koliko je meni poznato, opravdava nedostatkom prostora na Policijskoj akademiji je zapravo političko propuštanje dužnih i obaveznih radnji, koje u krajnjoj instanci mogu imati dalekosežne posljedice. Pitanje sukoba kriminalnih klanova ili, možda bolje kazano, sukobljenih mafijaških grupa, jer one imaju sve elemente mafije, puno je kompleksnije i borba protiv takvih vidova kriminaliteta ne može i ne smije uključivati samo policiju, već sinhronizirano djelovanje obavještajnih, kontraobavještajnih, sigurnosnih, pravosudnih i policijskih tijela. Policija u tom segmentu može i treba djelovati, ali ako to radi sama, bez koordinacije sa ostalim službama, efekti će biti loši.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025010610010_11cb9fc13c368e1ac1d5a12b828f45b1fec8d5afb37cd7677dfce8b5ad4de679.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025010610010_11cb9fc13c368e1ac1d5a12b828f45b1fec8d5afb37cd7677dfce8b5ad4de679" data-rendition-name="original" width="900" height="563" loading="lazy" alt="Sandi Dizdarević"> <figcaption>Sandi Dizdarević<span>(Photo: Stop kadar)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p><b>Zločinac je uspio da u kafani ubije četiri osobe, potom pređe na drugi kraj grada i tamo nastavi svoj krvavi pohod, ubijajući porodicu vlasnika kafane, njihovu djecu, čak i sestru. Prema zvaničnoj tvrdnji Tužilaštva, zločin se desio ukupno na pet lokacija. Gdje je bila policija tokom ovih događaja?</b></p> <p><b>DIZADREVIĆ: </b>Teško je pružiti objektivan odgovor na to pitanje. Dozvolite mi da hipotetički postavim određenu situaciju i pokušam odgovoriti. Ako je u vrijeme, prije i u toku kriminalnog događaja na terenu bilo nedovoljno policajaca, onda je teško da nakon prve zaprimljene informacije pokrijete svih pet lokacija, osobito ako analizirate profil ubice, njegovo kretanje i akte ponašanja prilikom ubilačkog pohoda. Međutim, da je urađena analitička procjena neposredno prije Nove godine i napravljena određena predikcija koja se, nažalost, rijetko radi ili se radi tek da postoji, broj i raspored policajaca u gradovima bi možda bio drugačiji. Pola sata, koliko se u medijima govori o ubilačkom pohodu, sa aspekta vremenskog okvira se čini predug period za reakciju, ali sa aspekta policijskog djelovanja u okviru mjera prve intervencije, a koje obuhvataju: dolazak na lice mjesta po prijavi, provjeru tačnosti navoda prijave, prikupljanje informacija i dostavljanje informacija operativnom dežurnom, te promptno djelovanje s ciljem lociranja osumnjičenog, zahtijeva izuzetno umijeće i koordinaciju. Uloga policije, svakoga ponaosob, morat će biti predmet unutrašnje istrage. Šta će istraga pokazati, vidjet ćemo u narednom periodu.</p> <p><b>Kako je moguće da pomahnitali ubica prođe cijeli grad i počini masakr na više lokacija, a da ga niko ne zaustavi? Je li ovo dokaz da imamo neefikasan bezbjednosni aparat? Da li ministar unutrašnjih poslova mora da podnese ostavku?</b></p> <p><b>DIZADREVIĆ:</b> Sam kriminalni događaj, prema definicijama unutar kriminalističke psihologije, definiše se kao masovno ubistvo, jer između ubistava nije postojalo ono što mi u operativnoj kriminalističkoj psihologiji nazivamo „period hlađenja“. Kada ispred sebe imate slučajeve masovnih ubistava, metodom analogije i strukture samog osumnjičenog u većini slučajeva se pokaže da se radi o psihopatološkim osobama. Motivacija kod ovakvih osoba za počinjenje krivičnog djela može biti potpuno banalna, ali u većini slučajeva je ona u domenu psihopatologije. Njegov mehanizam okidač može biti banalan povod, ali sami akti ubistva, pokušaja ubistava koje je počinio, kao vrijeme učinjenja između ubistava, geografske lokacije (geografski profil) pokazuju postojanje veoma intenzivnog psihopatološkog pokretača sve dok se ne ispune njegovi psihopatološki postavljeni ciljevi. Pitanje profiliranja pojedinca i pravljenja predikcije njegovog budućeg ponašanja je jedna od najtežih disciplina koje se, nažalost, ne primjenjuju niti su prihvaćene u policijama zapadnog Balkana. Profil pojedinca je puno teže odrediti jer svaki pojedinac, a osobito kriminogena osoba, matematička je enigma, za razliku od više istih ili sličnih osoba koje su predmet opservacije. Šta želim kazati? Ovakvi slučajevi, nakon što ih policija detektuje, a i ovo lice je detektovano ranije, moraju postati predmet rada i opservacije drugih službi poput psiholoških i psihijatrijskih ustanova. Njihov boravak na slobodi onemogućava preventivno djelovanje policije, već reaktivno, a to znači tek kada se nešto desi. Sigurnosni aparat Crne Gore nije samo neefikasan, on je devastiran i premrežen dijelovima kriminogenih mreža što pokazuju nekolicine operativnih podataka iz SKY Ecc, političkim i obavještajnim mrežama, i na kraju dijelom časnih i poštenih policajaca, obavještajaca, analitičara koji su, nažalost, prepušteni sami sebi. Pitanje ostavke ministra je pitanje moralnog i etičkog kodeksa. Međutim, sama činjenica da se radi o političkim personama veoma često pokušavam ne odgovarati na ovakva pitanja jer su nauka i struka odavno degradirani i zapostavljeni upravo od onih kojih dolaze na čelo ministarstava unutrašnjih poslova.</p> <p><b>Zašto policija nije djelovala preventivno, posebno jer je, prema pouzdanim informacijama, ubica koji je već bio procesuiran zbog nelegalnog držanja oružja i nasilničkog ponašanja, očigledno bio inspirisan Borilovićem, pa ga je čak i pominjao?</b></p> <p><b>DIZDAREVIĆ: </b>Ako je policija imala informaciju neposredno prije samih akata ubistava da je osumnjičeni narušavao red i mir, a time i iz ranijeg perioda raspolagala informacijama o nelegalnom posjedovanju oružja i nasilničkom ponašanju, onda je bila dužna istog privesti i zadržati najmanje 24 sati, osobito ako je isti bio pod dejstvom alkohola i/ili opojnih droga. Međutim, ako osumnjičeni nije narušavao javni red i mir, već su se akti ubistva desili, pa policija onda zaprimila informaciju, onda ne možemo govoriti o preventivnoj ulozi i potrebi policije. Da bi bilo jasnije, obrazložit ću i jednu i drugu situaciju. Ako je osumnjičeni ranije procesuiran za nasilničko ponašanje, i nelegalno držanje oružja, njemu je sud izrekao odgovarajuću kaznu, nakon koje je slobodan građanin. Policija ga u takvim slučajevima ima u svojim operativnim bazama, i dužna je obratiti pažnju na ovakve osobe prilikom svakog izlaska na teren odnosno mjesto gdje navedeno lice stanuje i kreće se. Međutim, to ne daje pravo niti obavezu policijskom organu da ovakvo lice nadzire non-stop, jer se radi de fakto i de jure o slobodno licu koje je zakonski sankcionisano i koje je izdržalo svoju kaznu. Druga situacija je ako je policija neposredno prije akata ubistava (antideliktum stadijum) imala informacije da navedeno lice koje je presuđeno, a osobito za nezakonito posjedovanje oružja i nasilničko ponašanje, konzumira alkohol na javnom mjestu, onda je to lice moralo biti privedeno, i tada bi se moglo govoriti o preventivnom djelovanju. Treća situacija koja se može postaviti i razmatrati jeste da je policija raspolagala informacijama da je osumnjičeni inspirisan Borilovićevim ponašanjem i aktima, da je eventualno takve inspiracije verbalno ispoljavao u javnosti, da je objavljivao na društvenim mrežama, e onda bismo mogli govoriti o propustima kriminalističko-obavještajnih i obavještajnih jedinica.</p> <p><b>Je li moguće da ništa kao društvo nijesmo učinili i da je država opet dozvolila da se ponovi Medovina?</b></p> <p><b>DIZDAREVIĆ: </b>Nažalost, nemamo dovoljno razvijenu svijest da čitamo naučna i stručna djela, i literaturu. Da čitamo, vidjeli bismo brojne radove koji upozoravaju na ovakve slučajeve. Ne mislim ovdje samo na profesionalne službenike, već na cjelokupno društvo. Hajde da i ovdje postavimo jednu situaciju i objasnim istu. Zamislite da je ispred policije formiran tim stručnjaka sastavljen od vrhunskih istražitelja kriminalista, kriminologa, psihologa i psihijatara i profesora kriminalistike sa ciljem da se analiziraju teška, serijska i masovna ubistva počinjena u posljednjih pet godina. Takva analiza pružila bi nekoliko bitnih odgovora, ali i omogućila okvir za djelovanje u svim budućim potencijalnim događajima. Naravno da se ovakav scenario neće desiti, jer ministri koji se nalaze na čelu više vode računa o nekim manje bitnim stvarima poput političkog upošljavanja nego o stručnim i naučnim elementima. Do tada, dok se ovakvi događaji ne počnu institucionalno analizirati i na temelju takvih analiza djelovati, bavit ćemo se posljedično i medijski analizirati svaki naredni.</p>

Martinović je morao biti pod nadzorom

<p>Više hiljada ljudi protestovalo je u Podgorici i na Cetinju, četiri dana nakon drugog masakra na Cetinju u posljednje dvije i po godine, tražeći ostavke ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b> i potpredsjednika Vlade i koordinatora sektora bezbjednosti <b>Alekse Bečića</b>, demilitarizaciju društva, promjenu odnosa policije prema građanima i povratak predmeta građansko obrazovanje u školski sistem.</p>
<p><b>Vesna Pejović</b> je u masakru na Cetinju u avgustu 2022. godine, kada je napadač ubio 10 osoba, izgubila dva unuka i kćerku. Za Glas Amerike je rekla da im je država okrenula leđa nakon tragedije.</p>
<p>- Mi smo u prvoj tragediji izgubili kćerku i dva unuka, i dobroga (prijatelja) Mitra koji je pokušao da spasi moju đecu… U prvom trenutku dešava se šok, nevjerica, mislite da će da dođu odnekud. Kako je vrijeme prolazilo, bol je bio sve veći, a država je okretala glavu od svega ovoga. Nisu bili ljudi - rekla je ona.</p>
<p>Pejović je rekla da “prilikom njihove nesreće policija nije uradila ništa, no su na 50 metara od manastira stojali kao kukavice dok su zvjerski ubijani”.</p>
<p>- Četrdeset pet minuta je monstrum usred grada ubijao građane. Svi su nam okrenuli leđa. Političari samo sjede u krvavim foteljama. Kako koji dan, u Crnoj Gori je krv do koljena. Nema dalje. Ubijanje djece je dno države. S tim treba da se stane - rekla je Pejović koja je protestovala juče na Cetinju poslije drugog masakra, u kojem je ubijeno 12 osoba.</p>
<p>Oko 1.500 građana okupilo se na protestu na Cetinju, gdje su paljenjem svijeća uz simboličnih dvanaest minuta tišine odali poštu stradalim sugrađanima i zatražili hitne ostavke Šaranovića i Bečića.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 45.1092%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fgradani-se-okupljaju-na-cetinju-da-bi-odali-pocast-i-zapalili-svijece-za-stradale-u-tragediji&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Noseći transparente koji aludiraju na krvave ruke vlasti, okupljeni su poručili da vlast smatraju krivom za novi stravični zločin koji se dogodio na Cetinju, dvije i po godine nakon masakra iz 2022. u kome je stradalo deset osoba, uključujući dvoje djece.</p>
<p>Građanska aktivistkinja <b>Maja Gardašević</b> rekla je da na protest nije došla na poziv bilo koje partije ili firme, već kao slobodna građanka.</p>
<p>- Došli smo da tražimo odgovore, prije svega zbog čega se dogodio po drugi put masakr na Cetinju, kad su opet stradala dva nedužna djeteta - rekla je i upitala zašto na komemorativnoj sjednici nije bilo većine članova Vlade.</p>
<p>Ona je takođe upitala vladu što su preduzeli nakon prvog krvavog pira i da li su uzeli u obzir razmatranje Markovog i Mašanovog (dječaci stradali u masakru 2022.) zakona, te da li je neko okrenuo glavu za tim nakon prvog puta.</p>
<p>- Nije, jer da jeste, ne bismo danas bili ovdje - rekla je i dodala da traže od ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića da im se ne izvinjava, već da podnese ostavku.</p>
<p><b>Vuk Iković</b> je rekao da “ako se drugi put dešavaju ove stvari, postoji neorganizovanost sektora bezbjednosti i građani ne mogu bezbjedno da se osjećaju u svom domu i dvorištu”</p>
<p>Iković je rekao da su “ovo samoorganizovani građani koji iskazuju bunt, nezadovoljstvo i traže da se uvede odgovornost”.</p>
<p>- Ako neko hoće da preuzme funkciju, poziciju moći i odlučivanja, mora da preuzme odgovornost. Podsjetiću vas da za ovakve stvari u iole uređenoj državi ostavka slijedi istog dana, a ne da građani traže ostavke. Ako je neko odgovoran, on će da podnese ostavku za ove stvari jer ovo je rezultat neorganizovanosti i nerada - rekao je Iković.</p>
<h2>Veliki skup u Podgorici, zatražene ostavke Šaranovića i Bečića</h2>
<p>Više hiljada građana okupilo se u nedjelju veče ispred zgrade Ministarstva unutrašnjih poslova u Podgorici, tražeći ostavke Šaranovića i Bečića, demilitarizaciju društva, promjena pristupa policije prema građanima i povratak Građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u školama.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbrojni-gradani-se-okupljaju-ispred-mup-a-becicu-saranovicu-scepanovicu-ajte-polako&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Protest u Podgorici počeo je odavanjem počasti stradalima u prijestonici sa dvanaest minuta tišine, nakon čega su okupljeni zatražili ostavku ministra unutrašnih poslova i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu, koje smatraju odgovornim za lošu reakciju policije na Cetinju.</p>
<p>Noseći transparente “Tuga, revolt, bijes, nema nazad”, “Raspad sistema, opasnost za sve”, “Bečiću i Šaranoviću, ajte polako”, “Kad po igračkama krv pada, bijes vlada”, okupljeni su uzvikivali “Ostavke”, “Ubice”, “Ruke su vam krvave” i “Bečiću, Vučiću”.</p>
<p>Jedan od organizator protesta, student <b>Milo Perović</b>, podsjetio je na prošlogodišnju izjavu ministra Šaranovića koji je svog prethodnika pozivao na odgovornost zbog propusta tokok masovnog ubistva na Cetinju 2022.</p>
<p>- Zato, u ime neformalne grupe studenata Kamo sjutra mi sada tražimo od vas, ministre unutrašnjih poslova i potpredsjedniče Vlade za odbranu i bezbjednost isto. Zahtijevamo ostavke. Budite fer i korektni, u vaše vrijeme su stradali nedužni građani. Vi ste ti koji treba da nas štitite. Niste uspjeli u tome i zato dajte ostavke - rekao je Perović.</p>
<p>U zahtjevima neformalne grupe studenata “Kamo śutra?", koji su pročitani ispred zgrade MUP-a, navedeno je da je "ostavka moralni čini i simboličan gest koji vraća povjerenje građana u vlast i kojom se pokazuje spremnost da se preuzme odgovornost za posljedice nastale tokom političkog vođenja".</p>
<p>"Nesposobnost da se obezbijedi sigurnost građana i propusti za preuzimanje odgovarajućih mjera razlog su zbog kojeg se traži odgovornost za gubitak života. Potrebno je da bezbjednosni sektor ne bude partijski plijen, već resor koji vode stručnjaci", navedeno je u obrazloženju prvog zahtjeva.</p>
<p>Zatražena je i "demilitarilizacija društva", oduzimanje i uništavanje ilegalnog i skrivenog oružja, kao i revidiranje svih dodijeljenih dozvola za posjedovanje oružja kroz policijsku provjeru lica koja posjeduju oružje i ozbiljne, a ne samo fomalne, psihijatrijske i druge ljekarske preglede na godišnjem nivou”.</p>
<p>Zahtjevima neformalne grupe studenata “Kamo śutra?", pridruženi su i raniji zahtjevi Akcije za ljudska prava i Centra za ženska prava koji se odnose na "proglašenje moratorijuma na izdavanje dozvola za posjedovanje oružja do izmjene Zakona o oružju".</p>
<p>Zatraženo je i onemogućavanje zakonite kupovine oružja bez prethodne dozvole za držanje oružja, kao i pooštravanje uslova za posjedovanje lovačkog oružja i jača kontrola streljačkih klubova koji "građanima izdaju članske karte i fiktivne potvrde samo da bi lakše dobili dozvolu za nošenje oružja".</p>
<p>Jedan od zahtjeva odnosi se na uvođenje visokog mjesečnog poreza na posjedovanje i držanje oružja.</p>
<p>Organizatori protesta, neformalna grupa studenata, ranije su saopštili da "kolektiv crnogorskih studenata nema veze sa bilo kojom političkom partijom i protest organizuju bez ikakvih partijskih upliva".</p>
<p>Oni navode da je “Kamo śutra?” neformalna grupa studenata sa različitih crnogorskih fakulteta, okupljena oko zajedničke potrebe za sigurnijim i boljim životom čitavog društva.</p>
<p>Aco Martinović ubio je 1. januara na Cetinju na pet lokacija dvanaest bliskih rođaka, kumova i prijatelja, uključujući i dvoje djece, nekoliko sati prije nego što je, prema policijskih izvještajima, izvršio samoubistvo.</p>
<p>Čelnici policije saopštili su da je u trenutku zločina u gradu bilo prisutno samo nekoliko policajaca, pravdajući se da je glavnina policije bila angažovana u gradovima koji su organizovali doček Nove godine na trgovima.</p>
<p>Premijer <b>Milojko Spajić </b>najavio je, nakon sjednice vijeća za nacionalnu bezbjednost, donošenje novog zakona o oružju, koji će preispitati postojeće dozvole za legalno oružje i propisati drakonske kazne za posjedovanje i nošenje nelegalnog.</p>
<p>On nije htio direktno da odgovori na pitanje hoće li tražiti ostavku ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, navodeći da svi koji se bave zahtjevnim političkim poslovima treba da osjećaju neku vrstu moralne odgovornosti za sve što se dešava.</p>

Pejović: Država nam je okrenula leđa, političari sjede u krvavim foteljama

<p>Tragedija koja je 1. januara potresla Cetinje i cijelu Crnu Goru, gdje je u masovnom ubistvu koje je počinio Aleksandar Martinović izgubljeno 12 života, ostavila je duboke rane u cijelom društvu. Ovaj stravičan događaj otvorio je brojna pitanja o uzrocima nasilja, psihološkom stanju pojedinaca i zajednice, ali i o tome kako kao društvo možemo raditi na prevenciji sličnih tragedija.</p>
<p>Ovim povodom, za Portal Analitika komunikolog i psiholog <b>Radoje Cerović</b> ukazuje kako da bolje razumijemo psihološke faktore koji mogu dovesti do ovakvih ekstremnih situacija, kakve posljedice ovakvi događaji ostavljaju na društvo, ali koje je korake potrebno preduzeti kako bismo se kao društvo suočili s ovom situacijom i prevenirali buduće slične tragedije.</p>
<p><b>Koji psihološki faktori mogu dovesti do toga da pojedinac počini masovno ubistvo, kako je izvršio Aleksandar Martinović na Cetinju 1. januara? </b></p>
<p><b>Cerović:</b> Prvo ne smijemo zaboraviti da populacija sa psihijatrijskim tegobama nije statistički “opasnija” od onih koji nemaju nikakvu dijagnozu. Naprotiv, kada insitucionalni mehanizmi funkcionišu kako treba ovi slučajevi se mogu predvidjeti i prevenirati mnogo lakše.</p>
<p>Iako nas mentalni poremećaji ili tegobe i ljudi koji se s njima suočavaju često plaše, oni statistički ne predstavljaju veću prijetnju od onih koji nemaju dijagnoze. Ovakvo masovno ubistvo svrstava Martinovića u tzv. “porodične anihilatore”.</p>
<p>Psihologija prepoznaje četiri kategorije ili tipa: 1.”Pravednik”, 2. “Razočaran”, 3. “Anomičan”, i 4. “Paranoidan”. </p>
<p>Iako nemamo u ovom trenutku dovoljno elemenata da znamo u koju kategoriju spada ovaj ubica, svakako je vjerovatno da je posrijedi i neki od sljedećih poremećaja: teška depresija sa suicidnim elementima, paranoidni psihotični poremećaj, kao i teški poremećaj ličnosti poput narcisoidnog ili antisocijalnog poremećaja (sa tzv. tamnom trijadom).</p>
<p>Vjerovatan je i tzv. borderline poremećaj u ovakvim slučajevima, koji karakteriše izostanak kontrole nad bijesom i emocijama uopšte.</p>
<p><b>Postoje li zajedničke karakteristike ili obrasci ličnosti kod osoba koje počine ovakve zločine? Koji su najčešći signali upozorenja u ponašanju osobe koja bi mogla postati nasilna?</b></p>
<p><b>Cerović:</b> Ogorčeni, iritabilni, osjetljivi, s osjećajem usamljenosti ili izolovanosti. Nezadovoljni, često fanatični u svojim uvjerenjima i ideološki ekstremni, znaju biti i poklonici sekti ili ekstremni vjernici, skloni alkoholu ili nekim vrstama psihoaktivnih supstanci.</p>
<p>Znaju da budu opsjednuti oružjem koje im daje osjećaj moći i snage nasuprot osjećaju nemoći i ogorčene bespomoćnosti koju osjećaju.</p>
<p><b>Na koji način porodica, prijatelji ili zajednica mogu prepoznati i reagovati na ove znakove? Kako se može pomoći osobi za koju postoji sumnja da je potencijalno opasna? </b></p>
<p><b>Cerović:</b> Efikasna borba sa ovakvim pojavama podrazumijeva da postoji cijela mreža različitih institucija i mehanizama. Porodice su tu sasvim nedovoljne i nemoćne osim da eventualno aktiviraju institucionalne mehanizme.</p>
<p>Bilo bi vrlo teško opisati ovdje sve te mehanizme, ali u načelu neophodno bi bilo jačanje kapaciteta niza službi (bezbjednosnih, socijalnih, obrazovnih, itd.) kao i uvezivanje u standarne šeme razmjene informacija. Ovaj drugi dio je katastrofalno nerazvijen u Crnoj Gori.</p>
<p>Alarmiranje psihijatrijskih institucija bi trebalo da bude samo početak lanca događaja.</p>
<p><b>Kakve psihološke posljedice događaji poput masakra na Cetinju ostavljaju na preživjele i zajednicu u cjelini? </b></p>
<p><b>Cerović:</b> Opšti nivo instinktivnih mehanizama alarma će biti podignut kod skoro svih, ali će neki imati vrlo konkretne i neprijatne posljedice.</p>
<p>Najtipičnije posljedice su akutne anksiozne forme poput napada panike i fobija, i naravno tzv. PTSD ili post traumatski stresni poremećaj.</p>
<p><b>Koji su najbolji načini za pružanje podrške preživjelima i porodicama žrtava? Kako zajednica može da se oporavi i povrati osjećaj sigurnosti nakon masovnog ubistva kakvo je zadesilo Crnu Goru prvog dana 2025? </b></p>
<p><b>Cerović:</b> Veoma konstruktivni koraci koje su preduzeli kolege psihijatri i psiholozi, iz Klinike za psihijatriju KCCG i Udruženja psihologa su nažalost kap u moru mogućih incijativa.</p>
<p>Ovdje ne postoji jedna stvar - neophodno je strateški sagledati i stvoriti cijeli sistem. Stvoriti solidarno, inkluzivno i empatično društvo je veliki poduhvat kome naši politički lideri nisu dorasli…</p>
<p>U međuvremenu bi bilo od pomoći osnivanje centara za psihološku podršku koji bi bili diskretniji od Domova zdravlja i koji bi uključivali multidisciplinarne timove i višekanalne pristupe; telefonom, videoconference kanalima i lično. Njihova uloga bi morala biti aktivno promovisana i proaktivna, nikako ne bi smjeli da se ograniče na reagovanje u slučaju nevolje.</p>
<p><b>Koliko društvena izolacija, ekonomski problemi ili društveni pritisci mogu doprinijeti ovakvim tragedijama? Koje su ključne strategije za prevenciju nasilnih činova na individualnom i društvenom nivou? </b></p>
<p><b>Cerović:</b> Mi znamo da postoje neki socijalni parametri koji aktiviraju agresivnost i podižu opšte nivoe nasilnosti. Reklo bi se da svjedočimo takvim skupnim fenomenima. Ne smijemo posmatrati ovo ubistvo, koliko god bilo strašno, kao izolovan slučaj već moramo ukazati na opšti trend povišene agresije.</p>
<p>Evoluciona psihologija posebno ukazuje na dva fenomena. Naime, u pitanju je fragmetacija društvenog tkiva. Ona nastaje pod dejstvom dva faktora socijalno-ekonomskog raslojavanja, tj. eksplozije socijalnih razlika i izostanka kompenzacionih mehanizama i politika koje ublažavaju takav jaz i njegove posljedice na pojedince. A tu je i identitetsko cijepanje po vjerama i nacijama kojem obilato pribjegava novo političko rukovodstvo (i zovu ga “pomirenje”).</p>
<p>Uz nedostatak institucionalnih mehanizama kontrole i prevencije ova dva mehanizma objašnjavaju ono sa čim se zadnjih godina suočavamo: vršnjačko nasilje, femicid, nasilje zasnovano na identiteskim podjelama, pa i ubistva… Sukobi OKG i kriminalaca dodaju mračne note ovoj slici, ali su plod djelimično različitih uzročno posljedičnih mehanizama.</p>
<p><br/></p>

Cerović: Masovno ubistvo na Cetinju ne smijemo posmatrati kao izolovan slučaj, moramo ukazati na opšti trend povišene agresije

<p>Ovdje ne postoji objektivna i subjektivna odgovornost - poručio je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović odgovarajući na pitanje je li i na trenutak pomislio da podnese ostavku, kao moralan čin, nakon što je u tragediji na Cetinju prvog dana ove godine Aco Martinović ubio 12 ljudi, od čega dvoje djece, teško ranio četvoro, pa presudio i sebi.</p>
<p>On i dalje stoji pri tvrdnjama da ovaj zločin nije mogao biti spriječen.</p>
<p>- Ako nema objektivne i subjektivne odgvornosti, onda se traži moralna odgovornost. I to od mene traži čovjek čija je najveća zaostavština tokom 30 godina 711 ubijenih, 84 nerasvijetljena ubistva... Mislim na Mila Đukanovića... - rekao je Šaranović gostujući na Televiziji Vijesti.</p>
<p>Na pitanje da li organizovane kriminalne grupe povezuje sa protestima i ima li neke operativne podatke, Šaranović je odgovorio - da ima operativne podatke.</p>
<p>- Imam operativne podatke, ali sve ono što je danas saopštio moj politički subjekt stojim iza toga kao funkcioner Demokrata - naveo je on.</p>
<p>Njegove partijske kolege su danas, u maniru SNS-a Aleksandra Vučiča<b> </b>i njegove opskurne propagandne mašinerije, optužile studente da su pripadnici mafijaških klanova tvrdeći da večerašnji protest ispred zgrade Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) organizuju kavački, škaljarski i drugi klanovi, ali i bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović.</p>
<p>Na protestu su večeras hiljade građana tražile ostavku Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Alekse Bečića. Okupljeni i studenti ispred MUP-a uzvikivali „Bečiću - Vučiću“, „ostavke“, „ruke su vam krvave“, a Okupljeni su nosili transparente sa porukama poput „Raspad sistema – opasnost za sve“, „lica su vam krvlju isprljana“, „moralni kolaps“, „đe ste kad nam djecu ubijaju i porodična ognjišta gase? Ostavke“, „umjesto djece, rastu nam tragedije“, „Ne vidim od ovog odsjaja od naočara što mi se u državu čini“, „Bečiću, Šaranoviću, Šćepanoviću - ajte polako“...</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbrojni-gradani-se-okupljaju-ispred-mup-a-becicu-saranovicu-scepanovicu-ajte-polako&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<h2>Motiv tragedije se još istražuje</h2>
<p>Vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović kazao je večeras da još ne može dati precizan odgovor o motivu tragedije na Cetinju.</p>
<p>- Motiv se utvrđuje. Radi se o izvršiocu krivičnog djela koji je lišio života najbliže prijatelje, drugove, članove porodice, izrazio brutalnost i agresivnost prema djeci - rekao je on, gostujući u emisiji Nedjelja u retrovizoru na Televiziji Vijesti.</p>
<p>Dodao je da je lično razgovarao sa članovima porodica povrijeđenih, službenicima policije koji su ga poznavali, čitao izjave svjedoka koji su dobro poznavali ubicu.</p>
<p>- Izvorno mogu reći, ne tačno, gdje se može tražiti motiv. Kada se radi o ovako kompleksnim monstruoznim krivičnim djelovima, mišljenja sam da ovdje motiv možemo posmatrati – da je lice bilo neprihvatljivo u okruženju, da se osjećao odbačen i da nije prilagodiv. Da je imao nizak prag tolerancije, da je bio agresivan koju je ispoljavao na brzu, nekontrolisanu reakciju, da je lice osjećalo određen oblik zavisnosti (ne na psihoaktivne supstance i alkohol), već ljubomore. Nije imao užu porodicu, nije ostvaren kao otac, da se radi o osobi koja se možda plašila i osobe za koju je bio trebao da bude osuđen u narednom periodu, da se radi o osobi koja je bila i prepoznat u jednoj policijskoj radnji sa specifičnim ponašanjem… - rekao je Šćepanović.</p>
<p>Na pitanje kakva je svađa u kafani “Velestovo” bila neposredan povod da Aco Martinović ode do kuće, uzme oružje , i ubije četvoro i rani troje ljudi, Šćepanović je rekao da je do okidača došlo u prirodnoj atmosferi.</p>
<p>- Rekao sam da je bio verbalni incident između Martinovića i jedne osobe koja je smrtno stradala. Na jednom se snimku koji je napravljen u lokalu se vidiu da lica borave u kafani, da je u kafani klasično slavlje uz muziku i da sva lica i smrtno stradali uživaju u ambijentu. I na tom snimku se vidi lice Aco Martinović koje sjedi sa još jednim licem u atmosferi potpuno normalnoj i prirodnoj. Iz tog ambijenta je došlo do okidača - naveo je on.</p>
<p>Šćepanović je rekao da je rađena obdukcija tijela Martinovića kako bi se utvrdilo da li je bilo u alkoholisanom stanju ili pod uticajem psihoaktivnih supstanci.</p>
<p>- Dobio sam informaciju usmeno da je analiza u krvi kod ubice Aca Martinovića 0,40 grama po kilogramu, analiza urina 0,40 grama po kilogramu i nije bio pozitivan na psihoakrtivne susptance. Što će reći da je bio u manje alkoholisanom stanju - kazao je on.</p>

Šaranović o ostavci: Ovdje ne postoji objektivna i subjektivna odgovornost

<p>Organizacija iseljenika „Patriote Njemačke za Crnu Goru“ pozvala je danas čelnika sektora bezbjednosti u našoj zemlji da podnesu ostavke zbog masovnog ubistva na Cetinju 1. janaura ove godine kada je pomahnitali ubica ubio 12 osoba, među kojima i dvoje djece.</p>
<p>- Zbog tragedije u Prijestonici, mi koji živimo van naše domovine, a ima nas 73.000, pozivamo, vjerujemo u ime svih iseljenika, bezuslovne ostavke svih nadležnih iz bezbjednosnog sektora koji su odgovorni za desetine mrtvih i ranjenih na Cetinju, kao i pojedinaca iz političkog života. Za aktuelnu katastrofalnu bezbjedosnosu situaciju u Crnoj Gori odgovrni su: Andrija Mandić, presjednik Skupštine i to zbog retrogradne, ratnohuškačke politike koju sprovodi i koja je uništila međuvjerski i međugrađanski sklad u našoj zemlji, kao i zbog toga što konstantno uraušava ustavnopravni poredak države – poručili su oni.</p>
<p>Zahtijevaju i ostavke Alekse Bečića, potpredsjednika Vlade i koordinatora svih bezbjednosnih službi, zatim ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića, načelnika podgoričke policije, pod čijom upravom je i cetinjsko odjeljenje bezbjednosti Gorana Jokića, te komandanta Specijalne antiterorističke jedinice Miloša Rakonjca.</p>
<p>Kategorični su da aktuelne vlasti retrogradne politike sprovode pod patronatom svještenstva Crkve Srbije, koja pod kontrolom drži i Vladu Milojka Spajića, kao što je kontrolisala i prethodne dvije i presudno uticala na politički i javni život u Crnoj Gori i na društveno-političke procese.</p>
<p>- Zbog sigurnosti građana i države Crne Gore i očuvanja njenog ustavnopravnog poretka, zahtijevamo da nakon što dođe do promjene vlasti na državnom nivou, da se Agencija za nacionalnu bezbjednost temeljno rekonstruiše – poručuju iz dijaspore Njemačke.</p>
<p>Oni su pozvali svoje porodice u Crnoj Gori, rođake, kumove, ali i ostale građanke i građane Crne Gore da stanu u odbranu svoje zemlje i herojskog Cetinja.</p>
<p>- Nesmetano antidržavno djelovanje političkih elita na vlasti, potpomognuto Crkvom Srbije i zvaničnog Beograda, ali i njihovim tajnim službama dovelo je našu državu na ivicu građanskih nemira – upozoravaju oni.</p>
<p>Ogorčeni su napadima na crnogorsku Prijestonicu, odnosno njene žitelje, na društvenim mrežama ocjenjujući da Cetinje smeta neprijateljima Crne Gore jer je oduvijek bilo bastion i grad heroj odbrane naše zemlje, kako od 1918-1941, tako i nakon raspada SFRJ devedesetih godina prošlog vijeka, pa do danas.</p>
<p>- Ujedinjeni neprijatelji svjesno i kontinuirano pokušavaju slomiti posljedni odbranbeni stub današnje Crne Gore ne birajući sredstva i ne mareći za posljedice. Zato, poručujemo svim rušiteljima naše države Crne Gore da nećemo oklijevati i čekati nikog da nam pokuca na vrata kao što je to bilo 90-tih godina prošlog vijeka – zaključili su iz udruženja „Patriote Njemačke za Crnu Goru“.</p>

Bezbjednosna situacija katastrofalna

<p>Mislite li da je jednu tetku, koja je večeras razarajuće i bolno jecala, neko trebao da nagovori da večeras bude ispred Lovćenske vile? - upitala je konsultatkinja za strateške komunikacije i producentkinja <b>Nina Redžepagić.</b></p>
<p>Njena poruka je objavljena nakon što su Demokrate, čiji funkcioneri čine vrh bezbjednosnog sektora, a koje javnost poziva na ostavke zbog tragedije u kojoj je prvog dana ove godine 12 ljudi, od čega dvoje djece, ubijeno na Cetinju - pokušale da spinuju i <a href="https://etv.me/politika/demokrate-u-maniru-vucicevog-sns-a-studente-nazvala-mafijasima-uz-prijete-gradankama-i-gradanima">optužili studente da su kriminalci koji organizuju večerašnji protest</a>.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbrojni-gradani-se-okupljaju-ispred-mup-a-becicu-saranovicu-scepanovicu-ajte-polako&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Dok pokušava da artikuliše tugu, ljutnju i strah od ovolike količine bezosjećajnosti i svireposti, padaju joj, kaže, na pamet više pitanja.</p>
<p>- Mislite li da je stotine građanki i građana, s iskrenim bolom i nevjericom na licima, neko trebao da nagovori da budu večeras ispred Lovćenske vile? A mislite li da je Vukanove i Jovanove drugare iz škole i ulice neko trebao posebno da nagovori da plamenom baklje pošalju poslednju poruku drugarima na nebu? - istakla je Redžepagić.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 45.1092%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fgradani-se-okupljaju-na-cetinju-da-bi-odali-pocast-i-zapalili-svijece-za-stradale-u-tragediji&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Na kraju, pita i misle li da je porazno da uprkos svim upaljenim svijećama mi nijesmo u Crnoj Gori uspjeli pronaći čovjeka dovoljno moralnog da preuzme odgovornost.</p>
<p>- Za sramnu kampanju u ovako jezivo tužnom trenutku mogu samo reći - stidite se - podvukla je Redžepagić.</p>

Mislite li da je stotine građana trebalo neko da nagovori da budu ispred Lovćenske vile, a Vukanove i Jovanove drugove da im plamenom baklje pošalju posljednju poruku?

<p>Beranska policija, u saradnji i po nalogu tamošnjeg Osnovnog državnog tužilaštva, procesuirala je tri osobe zbog nanošenja teških i lakih tjelesnih povreda u dva odvojena slučaja, saopšteno je iz Uprave policije.</p>
<p>Kako navode, protiv M.O. (26) i S.V. (24) podnijete su krivične prijave zbog sumnje da su, nakon kraćeg verbalnog sukoba u ulici Mojsija Zečevića, zadali udarce jednom muškarcu u predjelu glave. Kada je pao na tlo, nastavili su da ga udaraju po tijelu, pri čemu je zadobio prelom podlaktice.</p>
<p>Takođe, protiv V.M. (38), koji je označen kao operativno interesantno lice, podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je u ulici 13. jula „podesnim predmetom“ udario jednog muškarca u glavu i tijelo, nanijevši mu lakše povrede.</p>

Berane: Trojica procesuirana zbog nanošenja teških i lakih povreda

<p>Iranska policija saopštila je da je tokom 12-dnevnog rata s Izraelom u junu pritvorila oko 21.000 osoba zbog navodnih kršenja sigurnosti, što je broj znatno veći od ranijih zvaničnih procjena.</p>
<p>Portparol policije <b>Said Montazerolmehdi</b> izjavio je 12. avgusta da su dojave građana imale značajnu ulogu u hapšenjima. Nije jasno koliko osoba je i dalje u pritvoru.</p>
<p>Među uhapšenima, 2.774 su strani državljani optuženi za špijunažu. Vlasti tvrde da su pronašle dokaze na njihovim telefonima koji ukazuju na sumnjive aktivnosti, poput fotografija vojnih položaja, ključnih objekata i prenesenih podataka o lokaciji. Još 261 osoba je osumnjičena za špijunažu, dok je 172 uhapšeno zbog neovlaštenog snimanja.</p>
<p>Ova objava oštro se razlikuje od izjave šefa pravosuđa<b> Golama Huseina Mohseni-Ejeija</b> iz kraja jula, koji je tada naveo da je tokom i nakon sukoba uhapšeno oko 2.000 osoba, te da su mnogi pušteni nakon što je istraga pokazala da nisu bili uključeni u špijunažu ili saradnju s Izraelom.</p>
<p>Grupe za ljudska prava izrazile su zabrinutost zbog razmjera represije.</p>
<p>Američka agencija za ljudska prava HRANA (Human Rights Activists News Agency) dokumentovala je stotine hapšenja tokom sukoba, često usmjerenih na etničke manjine i aktiviste. Amnesty International osudio je porast broja egzekucija u Iranu nakon rata, upozorivši na mučenja, nepravedna suđenja i proizvoljna pogubljenja.</p>
<p>Od kraja juna, Iran je pogubio najmanje sedam osoba optuženih za špijunažu za Izrael, uključujući nuklearnog naučnika<b> Rouzbeha Vadija</b> 6. augusta.</p>
<p>Vadi, koji je uhapšen više od godinu dana ranije, optužen je za pružanje osjetljivih obavještajnih podataka koji su pomogli izraelskim operacijama.</p>
<p>Iranske vlasti izražavaju zabrinutost zbog duboke infiltracije izraelske obavještajne službe Mosad, koja je, kako se navodi, omogućila razorne vojne i obavještajne operacije unutar zemlje.</p>
<p>U junu je parlament usvojio zakon kojim se znatno pooštravaju kazne za špijunažu i saradnju s neprijateljskim stranim vladama, posebno Izraelom. Iako je Savjet čuvara odbacio zakon, portparol ovog ustavnog tijela rekao je da bi, uz izmjene, zakon ipak mogao biti usvojen.</p>

Iranske vlasti saopštile su da su tokom sukoba s Izraelom u junu uhapsile 21.000 ljudi

<p>Službenici granične policije oduzeli su vodeni skuter od državljanina Srbije <b>M. K. </b>(38).</p>
<p>Njegovo priključno vozilo kontrolisano je na graničnom prelazu Dobrakovo.</p>
<p>- Provjerom kroz baze podataka utvrđeno je da je za priključnim vozilom raspisana međunarodna potjernica NCB Interpola Njemačka - kazali su iz Uprave policije na mreži Iks (X).</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FPolicijaCG%2Fstatus%2F1955549697067847722%2Fphoto%2F1&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Od državljanina Srbije oduzet vodeni skuter, za njim traga njemački Interpol

<p>Vlada Crne Gore je na telefonskoj sjednici donijela odluku da se četvrtak 14. avgust proglasi za Dan žalosti povodom tragično izgubljenog života mlađeg vodnika Dejana Božovića u naporima da se pobijedi vatrena stihija koja je zahvatila Crnu Goru.</p>
<p>- Povodom Dana žalosti, u skladu sa Zakonom o državnim simbolima i Danu državnosti, zastave će biti spuštene na pola koplja na svim zgradama državnih organa i zgradama organa lokalne samouprave i javnih ustanova - navodi se u saopštenju.</p>
<p>U skladu sa odlukom, na dan žalosti na javnim mjestima neće se održavati programi javnog, kulturnog i zabavnog karaktera, a u ugostiteljskim objektima neće se emitovati muzika.</p>
<p>- Elektronski i drugi mediji dužni su svoje programske sadržaje prilagoditi obilježavanju dana žalosti - kazali su iz Vlade.</p>

Zbog tragične smrti vojnika Dejana Božovića 14. avgust proglašen za Dan žalosti

<p><b>Povampirene velikosrpske i četničke falange nemaju problem sa razumom i logikom.</b> Razuma kod njih manjka od samog starta, jer da se javlja makar u česticama, ne bi danas novočetnici jednako voleli saradnike nacista (četnike, JVuO) i potomke dela onih koji su nacizmu stali nogom za vrat (Ruse, odnosno Putina).&nbsp;</p>
<p>Na logici tek padaju. Tvrde da su poštovaoci "prvog gerilskog antifašističkog pokreta u Evropi", misleći na formacije <b>Draže Mihailovića</b>. I dok su Mihailovićeve četničke formacije imale bar neke dve istorijski potvrđene bitke protiv nacista, pre nego što su postale njihova verna pomoćna vojska i koljači civila, današnji simpatizeri pokreta DM ne vide <b>contradictio in adjecto</b> čak ni u činjenici da sebe nazivaju antifašističkim pokretom, a podižu spomenik fašisti koga je odlikovao <b>Adolf Hitler</b>.</p>
<p>Ta bi zbrka u glavama pojedinaca bila lako rešiva na nivou <b>Toponica</b> ili <b>Kovin</b> u Srbiji, odnosno <b>Dobrota</b> u Crnoj Gori, da nosioci političke vlasti u ove dve države ne igraju "stiskavac" upravo s baštinicima tih retrogradnih ideja. <b>Trljkajući se znojavim telima s dlakavim četništvom u ritmu "drma mi se na šubari cveće", političari u stvari plešu s najprimitivnijim i najzaostalijim, shodno tome i najkrvoločnijim, delom biračkog tela.</b>&nbsp;</p>
<p>Tim trulim kompromisom trenutno obezbeđuju sebi glasove, ali istovremeno guraju obe države u živi pesak velikosrpskog šovinizma, iz koga se u ranijim, ne tako davnim prilikama, izlazilo teškom mukom i uz velike žrtve. I kako sada vidimo - samo privremeno.</p>
<p>No, pisali smo već o minornom intelektualnom i moralnom kapacitetu ljudi koji su se, u tranzicionom periodu i usled prirodnog nezadovoljstva nedovoljnim napretkom dvaju država pod demokratskim vlastima, dočepali političke vlasti. Njihov je učinak - u Srbiji od 2012, a u Crnoj Gori od 2020. - merljiv vekovima: <b>države su civilizacijski i ekonomski vratili u XVIII, a građane mentalno i logički u XIII vek.</b></p>
<p>Danas ćemo se pozabaviti njihovim drugim trulim kompromisom, <b>erotski vrućim plesom s organizacijom koja je poslednjih godina pedantno očistila svoje redove od svih progresivnih, slobodnomislećih i zdravorazumskih ljudi</b>. Onom koja upravo ovih dana u Beogradu završava javni inkvizitorski obračun s poslednjom dvojicom teologa koji su se usudili da je kritikuju: s <b>Vukašinom Milićevićem</b> i <b>Blagojem Pantelićem</b>. Dakle, pozabavićemo se organizacijom koja sebe naziva "Srpska pravoslavna crkva", dočim je u međucrkvenoj komunikaciji to Crkva Srbije.</p>
<p>Iako je već od početka devedesetih SPC korisno poslužila balkanskom kasapinu <b>Slobodanu Miloševiću</b> u nastojanju da ratom i etničkim čišćenjem zadrži "sve Srbe u jednoj državi", ta je crkva tek od demokratskih promena 2000. godine postala zaista država u državi. Ne samo da ne plaća nikakav <b>porez</b> na svoju razgranatu privrednu delatnost, nego država pokriva <b>doprinose</b> sveštenika za penziono i zdravstveno osiguranje. Najzad, malo-malo Vlada opredeli neka <b>sredstva</b> za gradnju ili renoviranje hramova, izdaju se i obavezne doplatne poštanske markice, a stižu i bogate <b>donacije</b> iz inostranstva, najviše od ruske države i crkve.</p>
<h2>ĆAR ZA VAJDU</h2>
<p>Kako neki čitalac ovakvog pisanja uvek kaže ono čuveno "da, ali", da ga predupredimo: slične privilegije u Srbiji imaju i ostale verske zajednice. Ipak, slika davanja i uticaja biće potpuna tek kada kažemo da se po popisu 2022. u Srbiji čak 81,1 odsto građana izjasnilo kao pravoslavac, dok sve ostale verske zajednice i ateisti i agnostici zajedno čine preostalih 18,9 procenata.&nbsp;</p>
<p>Doduše, u praksi, većina deklarativnih vernika ne ponaša se kao vernik, pa crkve zvrje prazne. <b>SPC zato od ideje da živi od parohijala, a ne od državnih davanja i oprosta troškova, beži kao đavo od krsta.</b> I tu da bacimo dodatno svetlo podsećanjem na činjenicu da je u deset godina koje su prethodile tom popisu, u Srbiji izgrađeno oko hiljadu crkava, i samo 13 škola.</p>
<p>Dakle, davanjima pravoslavnoj crkvi, političari obezbeđuju njenu podršku, a s obzirom na razgranatost crkvenog sistema i veliki uticaj u narodu, to je možda i investicija s najbržim povratom u poslovnom okruženju. <b>Iako je Ustavom crkva odvojena od države, normalizuje se neformalni političko-crkveni brak iz interesa</b>, i tako sveštenstvo podržava galantnost trenutne vladajuće političke opcije, podržavajući njenu politiku.</p>
<p>U praksi, bar u Srbiji,<b> popovi SPC postali su vrhovni autoritet za sve.</b> Od abortusa do dogmatizovanog Kosova, od vaspitanja dece do nacionalnih pitanja koja su, od 2012. posebno, izgrađena na velikosrpskom šovinizmu i težnji za hegemonijom. Iako bi <b>državne institucije morale da budu laičke</b>, svaki državni organ ili opština imaju slavu, vojska se koristi u verskim ceremonijama, vreme se meri po verskom kalendaru, politički funkcioneri pokazuju svoju religioznost u svakoj situaciji, nema manifestacije kojoj vrh crkve nije gost, a redovno se ide kod patrijarha po duhovni savet.&nbsp;</p>
<p>U Crnoj Gori, opet, svedoci smo posebnog apsurda. <b>Crkva koja zvanično ne priznaje postojanje čitavog jednog naroda</b> (što sadrži i elemente krivičnog dela), <b>koja teritoriju Crne Gore tretira kao teritoriju Srbije</b>, <b>aktivno učestvuje u političkom životu, "komanduje" političkim strankama i njihovim liderima, javno demonstrirajući prezir prema svakom obliku državne vlasti i državnim simbolima Crne Gore</b>. Nema bolje ilustracije za to od odnosa <b>Ljubiše</b> <b>Ostojića</b> - <b>Metodija </b>prema podizanju spomenika ratnom zločincu i saradniku okupatora, kojom je prilikom intonirana i himna strane države, Srbije. Tim stavom, on nije samo bacio pod noge i hrišćanstvo i moral, on je bacio pod noge državu, i tu, u stvari, dolazimo do suštine problema.</p>
<p><b>Ne postoji, niti u modernom demokratskom društvu sme da postoji, verska ili bilo kakva druga organizacija, koja je "starija" od države.</b> Ne po godini osnivanja, koja je nebitna, već po statusu. Ono šta je ključno je da je država po svojoj suštini zajednica svih njenih građana, dok je crkva - kao i svaka druga uža organizacija (udruženje, klub, savez...) - zajednica tek jednog dela stanovnika države. I u tom je smislu država "starija": <b>zakoni države (moraju da) se primenjuju (i) na crkve i na vernike, crkveni "zakoni" važe samo interno, za one koji su "članovi" crkve i time njene "zakone" prihvataju.</b></p>
<p>Ne postoji, i ne sme da postoji, nekakav "temeljni ugovor" ili bilo kakav drugi akt ili dokument, koji pripadnicima jedne organizacije (verske, ili bilo koje druge), daje veća prava i manje obaveza nego ostalim građanima. Odnosno, ako tako šta postoji, Ustavni sud mora da reaguje i obezbedi jednakost svih pred Ustavom.</p>
<h2>ISKAČE OSIGURAČ</h2>
<p>Naravno, treba imati u vidu i činjenicu da su <b>svojim ustavima i Srbija i Crna Gora definisane kao sekularne, odnosno, da je crkva odvojena od države</b>. Otuda je u obe zemlje nedopustivo - a da je demokratske i parlamentarne svesti bilo bi i politički kažnjivo - svako koketiranje političara sa religijskom (ili najzad i bilo kojom drugom) organizacijom, kojim se jedan deo društva favorizuje. Jer, političar - posebno onaj na vlasti - obavlja funkciju od javnog interesa i predstavlja i zastupa jednako sve građane, a ne samo svoje simpatizere i ne samo vernike "svoje" crkve. Vera je, kao i kod svakog drugog građanina, njegova privatna, intimna stvar. I ona, u stvari, ostaje na vratima verskog hrama i privatnog doma.</p>
<p>Treba li, najzad, uopšte naglašavati<b> </b>da <b>religijska pravila dotiču samo vernike i da ni u kom obliku i ni na koji način ne smeju da postanu uobičajena za celo društvo, a nekmoli opšteobavezna? </b>Treba li pominjati da crkvi nije mesto u politici, ni u kom obliku ili formi?</p>
<p>Srbija i Crna Gora, na žalost, prečesto i previše se manifestuju kao prepolitička društva. Lično konjukturno i opšte moderno u ove dve države su izgleda uobičajeni motivi delovanja. Interes države i nacije je uvek u senci lukrativnog. Kako se svojevremeno pohrlilo u kom-partiju zarad vajde, sada se trči u religiju zbog ćara. Vera i versko se potežu u cilju jačanja nacionalizma i pravdanja nepočinstava koja se rade, ili tek planiraju.</p>
<p>Pravo verništvo i "snaga vere" u obe države bi se lako izmerili ukidanjem državnih sredstava verskim organizacijama (sem za verske objekte pod zaštitom države, kad važe posebna pravila) i uvođenjem parohijala. Što će reći: <b>ako si član crkve, to članstvo moraš da platiš; koliko članova, toliki je i crkveni guber</b>.&nbsp;</p>
<p>Do tog momenta je, međutim, još dalek put. Na njemu se crkva pruža onoliko koliko joj politika, vođena sopstvenim sebičnim ili na drugom mestu isplaniranim interesima, dopušta. Nekad uspe da "ukoči", svesna sopstvenih religijskih i moralnih normi, ali u poslednje vreme sve češće "iskače osigurač". A to onda nije samo unutarcrkveno pitanje, to je pitanje dalekosežnih i krupnih posledica.</p>
<p><b>Crkva mora da se vrati u pravni poredak i u okvire suštine sopstvenog postojanja. Ako to nije moguće, zabrana delovanja - bar tamo gde nije u matičnoj državi, plus ispitivanje poslovanja, odgovornost za narušavanje zakonom zaštićenih verskih objekata, pa čak i krivično gonjenje crkvenih velikodostojnika, uprkos odredbama nekakvih ugovora, uopšte nisu nerealna opcija.</b></p>

Vrele igre pod mantijom

<p>U piperskom naselju Đurkovići buknuo je danas požar velikih razmjera, a na licu mjesta su, pored vatrogasnih kola, i dvije Bemax cistijerne koje stalno dopremaju vodu.&nbsp;</p> <p>U jednu cistijernu može da stane 22 kubika vode.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FX_KThiBPHQI%3Fsi%3DNpbmJXuzX1k9ZqJM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FARvl8zV5ipc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div><p class="embed-block__description">Video: TAMARA KLIKOVAC </p></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FgREl-KFy8aM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div><p class="embed-block__description">Video: TAMARA KLIKOVAC </p></div> <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FB336uL9N-5w&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div><p class="embed-block__description">Video: Tamara Klikovac </p></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081118088_fea20e983423b3e0049c86176de9ef8c4690be05eb8fa487a224cdb132d37c99.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025081118088_fea20e983423b3e0049c86176de9ef8c4690be05eb8fa487a224cdb132d37c99" data-rendition-name="original" width="1600" height="1100" loading="lazy" alt="Punjenje cistijerne "> <figcaption>Punjenje cistijerne <span>(Photo: Tamara Klikovac )</span></figcaption> </figure>

(VIDEO) Bemax cistijerne dopremaju vodu kako bi se ugasio požar u Piperima

<p>Porodice tragično stradalih i ranjenih u dva stravična masakra na Cetinju 12. avgusta 2022. u Medovini i 1. januara 2025 u kojima je svirepo ubijeno 23 ljudi, među kojima četvoro djece, zahtijevaju smjenu načelnika Regionalnog centra bezbjednosti "Centar" koji <b>Gorana Jokića</b>, ali i ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića </b>zbog izostanka punog institucionalnog odgovora na ove zločine, sankcionisanja odgovornih i preuzimanja mjera da se ovakve tragedije ponove.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DmvcomuZ9IoE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Porodice su se danas sa građanima u 15 sati okupili kod spomenika Lovćenska vila na Cetinju, odakle su se zaputili u Medovinu gdje su zapalili svijeće i odali poštu stradalima.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fgur2e-ILFiY%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Sa tog mjesta su ponovo zatraženi odgovori i odgovornost, istina i pravda.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081215084_c60afb0eb343fc191ad9e13f244e233527a28a085b1ffba6528eeda0705ef9ef.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025081215084_c60afb0eb343fc191ad9e13f244e233527a28a085b1ffba6528eeda0705ef9ef" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Sa okupljanja na Cetinju"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250812150812_a0d378496fd522f0a1882f93de1f6823fcdbe5a1f7a468afb8586c9178e7df43.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250812150812_a0d378496fd522f0a1882f93de1f6823fcdbe5a1f7a468afb8586c9178e7df43" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Medovina, 12. 08. 2025."> <figcaption>Medovina, 12. 08. 2025.<span>(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</span></figcaption> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250812150816_a59790ffdec0e3554f24ec7c1965ba705d4475955c827e3c4ce32e0cab55f109.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250812150816_a59790ffdec0e3554f24ec7c1965ba705d4475955c827e3c4ce32e0cab55f109" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Medovina, 12. 08. 2025."> <figcaption>Medovina, 12. 08. 2025.<span>(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</span></figcaption> </figure>  <p>Pročitan je niz zahtjeva, među kojima je da predstavnike porodica stradalih u najkraćem roku prime predsjednik države <b>Jakov Milatović</b> i premijer <b>Milojko Spajić</b> u cilju punog sagledavanja nepostojanja odgovornih i propusta u radu policijske službe.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DscbVSDADX3M&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>- Nakon održanih sastanaka sa predsjednicima države i Vlade i potpunije prezentacije zahtjeva i njihove javno izražene spremnosti da se usvoje spremni smo "reducirati" vrijeme trajanja protesta na Kruševom ždrijelu na sat vremena, a po ispunjenju zahtjeva obustaviti blokade. U protivnom, ako i ovog puta nađemo na institucionalni "zid ćutanja" vrijeme naših blokada će biti povećano na tri sata - pročitala je zahtjeve <b>Vesna Pejović</b>, koja je u Medovini izgubila kćerku i dva unuka.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250812150824_17600509fa30050ec2fdd05ea5e7cf36c4fae0733f1025d076213d7ecb2d2df3.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250812150824_17600509fa30050ec2fdd05ea5e7cf36c4fae0733f1025d076213d7ecb2d2df3" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Vesna Pejović"> <figcaption>Vesna Pejović<span>(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</span></figcaption> </figure>  <p>Zatražila je političku odgovornost ministra unutrašnjih poslova u vidu njegove smjene, kao čin jasnog pokazivanja predsjednika Vlade da su životi 23 crnogorska građanina vrednija "političke odgovornosti" od nesretno i nepametno urađene značke jednog boda.</p> <p>- Jokić je najkorumpiraniji policajac i zaprška u svakoj čorbi - istakla je Pejović.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsmmC8NY0Hjg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Očekuje i da direktor Uprave policije <b>Lazar Šćepanović </b>hitno smijeni direktora policije Jokića koga smatraju direktno odgovornim za neprofesionalno i neuspješno postupanje policije, posebno u slučaju tragedije u Medovini 2022. godine.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dkk9E_EB987Q&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Jedan od zahtjeva je i usvajanje "Markovog i Mašanovog zakona", uz prethodnu saradnju sa stručnim asocijacijama i istaknutim pravnicima, a kako bi se rigoroznije propisala politika izdavanja i nošenja oružja.</p> <p>Porodice traže i efikasniji rad tužilaštva u procesuiranju odgovornih i sudova u vezi sa pokrenutim postpcima.</p> <p>Pejović se u ime porodica zahvalila svim strkovnim organizacijama, nevladinim organizacijama koje su ih podržale i dale snagu da istraju u svojoj borbi.</p> <p>- Zahvaljujemo i onima koji su "odćutali" i ostali kućama sa porukom da se mi borimo i za bezbjednost njih i njihove djece, jer tragedija ne bira naciju, vjeru i političko uvjerenje - naglasila je ona.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250812150812_cb426f09861e88d85c5a04a39da2d869c5718f9815b6c28db0eee54b6db1abbb.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250812150812_cb426f09861e88d85c5a04a39da2d869c5718f9815b6c28db0eee54b6db1abbb" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Medovina, 12. 08. 2025."> <figcaption>Medovina, 12. 08. 2025.<span>(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</span></figcaption> </figure>  <p>Tri godine od prvog svirepog zločina, koliko traje muk institucija, ignorisanje porodica stradalih i prepuštanje zaboravu poručuju da svoje najmilije neće zaboraviti i da neće odustati.&nbsp;</p> <p>- Mi niti možemo ni hoćemo odustati i zaboraviti jer bi to bio ponovljeni zločin nad žrtvama i čin njihove najteže izdaje. Pokažimo da smo društvo solidarnosti, empatije i institucionalne odgovornosti. Pamtimo, ne zaboravljamo, ne tražimo osvetu, borimo se da dobijemo punu istinu i da odgovorni odgovaraju i da učinimo sve da ovakvi zločini nika više ne ponove - zaključila je Pejović.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081215080_2ced6c22af6665de72583e16b4a57d0a22eaae9dfcfcc48094ff0ee51c51c524.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="2025081215080_2ced6c22af6665de72583e16b4a57d0a22eaae9dfcfcc48094ff0ee51c51c524" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju"> <figcaption>Sa skupa na Cetinju, 12.8.2025.<span>(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</span></figcaption> </figure>  <p>Nakon što su zapalili svijeće u Medovini, građani su simbolično pustili u nebo bijele balone.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DMa8mfA54cNo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(FOTO/VIDEO) Porodice žrtava traže hitnu smjenu Jokića i Šaranovića, od sastanka sa premijerom i predsjednikom zavisi dužina trajanja blokada

<p>Dok država gori, dok se vojnici i vatrogasci nadljudskim naporima bore da spasu imovinu i živote, Crna Gora pita jedno: gdje je trojac koji bi trebalo da vodi brigu o njenoj bezbjednosti?</p>
<p>Gdje je ministar unutrašnjih poslova <b>Danilo Šaranović</b>? Gdje je ministar odbrane <b>Dragan Krapović</b>? Gdje je koordinator bezbjednosnih službi i potpredsjednik Vlade <b>Aleksa Bečić</b>?</p>
<p>Da li odmaraju u hladovini neke egzotične destinacije? Ili su možda previše zauzeti fotošop kampanjama i partijskim kalkulacijama da bi se obratili narodu? Da li je moguće da ih ni buktinja koja guta cijela sela ne može izvući iz komfora političke letargije?</p>
<p>Zašto je Šaranović čekao s pozivom za NATO pomoć dok su ljudi gasili vatru golim rukama? Gdje je Krapović – da li komanduje odbranom države, ili čeka da neko drugi preuzme odgovornost? I šta tačno radi Bečić, osim što se krije iza parole “sve je pod kontrolom”?</p>
<p>Nema ih. Nema ih dok Crna Gora gori. Nema ih kad se borimo za dah pod gustim dimom. Nema ih ni na razglednicama. </p>
<p>Zapravo, ovo je obrazac njihovog (ne)djelovanja. Sjetimo se masakra za koje niko nije odgovarao. Sjetimo se klanova koji su preuzeli ulice. Sjetimo se ovih godina bez odgovornosti. I opet se pitamo – zar je neko očekivao drugačije?</p>
<p>Možda Krapović trenutno poručuje nove značke, inspirisan hrvatskim kanaderom. Možda Šaranović bira naočare za sljedeće televizijsko javljanje. Možda Bečić i Bogdanović smišljaju novi slogan – “Demokrate: Za narod kad vatra utihne.”</p>
<p>Imaju li vremena za Crnu Goru? Nikad ga nijesu imali. Ali izgleda da političko vrijeme polako ističe – njima.</p>

Tag: masovno-ubistvo