Neće brzo proći, a počeće devastacija maslinjaka, bungalovi, apartmani, sve pod velom razvoja turizma i ko god digne glasa protiv ovoga biće “državni neprijatelj” - kazao je poslanik Socijaldemokrata, predsjednik SO Bar i predstavnik Evropskog saveza Branislav Nenezić.
On je, na društvenoj mreži Iks (X), kazao da amandman poslanika koji ne prihvate ni predlagač zakona, niti direktor Direktorata za poljoprivredu, izglasa većina, ista ona koja bi i Kotor da “skine” sa liste UNESCO.
- Gdje će otpadne vode iz “objekata namijenjenih za turističku valorizaciju maslinjaka” nego u istu tu zemlju iz koje se “hrani” maslina. Od “barske žutice” ostaće nam samo prazna amblaža, a ko će brzo da valorizuje barske maslinjake, brzo ćete vidjeti dragi sugrađani. Ali kako kaže crnogorski Dalaj Lama, u Ženevi lijepo, Crna Gora hita ka EU, mora i maslina da da svoju “žrtvu” - zaključio je Nenezić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fbanenenezic%2Fstatus%2F1951209124517007777%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Nenezić: Pod velom razvoja turizma počeće i devastacija maslinjaka

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić položio je danas, zajedno sa potpredsjednikom Vlade Milunom Zogovićem, vijence u kasarnama Masline i Danilovgrad u znak sjećanja na heroje koji su prije 26 godina branili nebo, kopno i more Savezne Republike Jugoslavije, ali i nevine civilne žrtve tog sukoba, saopšteno je iz crnogorskog parlamenta. Mandić je u Maslinama vijence posvetio „Junacima naše zemlje“, ističući da se sa ponosom sjećamo tih hrabrih ljudi koji su vođeni najčistijim osjećanjima patriotizma i ljubavi prema rodnoj grudi, stali u odbranu zajedničke države i njoj dali sve, uključujući i vlastiti život. U Danilovgradu Mandić je vijenac posvetio prvoj žrtvi NATO bombardovanja, mladom vojniku Saši Stajiću, kao i, kako je rekao, svim junacima koji su položili svoje živote u odbrani "naše zajedničke otadžbine ističući da se sa pijetetom sjećamo svih nevinih civilnih žrtava". - Vječan im pomen - poručio je Mandić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025032413030_ec7fb5aba0b01a30586328a36848d270bc52d63f2e848b121bc825a8cbeb85f7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025032413030_ec7fb5aba0b01a30586328a36848d270bc52d63f2e848b121bc825a8cbeb85f7" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="polaganje vijenaca"> </figure>

Mandić položio vijence u Maslinama i Danilovgradu: S ponosom se sjećamo hrabrih ljudi koji su stali u odbranu zajedničke države

Bar je prepoznat kao grad koji njeguje maslinarsku kulturu, ovaj maslinjak, pored toga što ima u svom sastavu milenijumska stabla, treba da bude da jedan pogledan maslinjak u samom centru grada, a imamo ideje kako i na koji način bi on, potencijalno, mogao na kvalitetan način da se zaštiti - kazao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević.
Svaka maslina starija od 100 godina zakonom je zaštićena u Crnoj Gori, ali izgleda samo na papiru, na terenu je ipak drugačije, pa tako na mjestu drevnog maslinjaka u Baru u Planu je ucrtan stambeno poslovni objekat, u pitanju je DUP Topolica 3, procijenjeno je da na tom lokalitetu ima i milenijumskih stabala. Za zaštitu tog maslinjaka pokrenuta je i građanska inicijativa, a takvom planskom rješenju protivi se i Opština Bar.
Od 2018.godine su lokalnim samoupravama, podsjeća Raičević, uzete ingerencije u dijelu prostornog planiranja, i od te godine, dodaje on, planiranje prostora se organizuje, kako navodi, u okviru resornog Ministarstva.
Od strane Ministarstva ekologije, urbanizma i prostornog planiranja &nbsp;je potekla inicijativa, ističe Raičević, da se izvrši izmjena i dopuna DUP-a Topolica 3, dodaje on, gdje se nalazi spomenuta lokacija, kako navodi, gdje se planira gradnja.
- Ono što želim da informišem cjelokupnu crnogorsku javnost da smo se sa ovom problematikom bavili intenzivno, u tom periodu od 2023. godine, s obzirom da sam još tada kao predsjednik Opštine formirao poseban Savjet za praćenje i analizu prostorno planske dokumentacije, s obzirom da u tom trenutku, pored već pomenutih izmjena i dopuna DUP-a Topolica 3 su bile započete inicijative za izradu izmjena i &nbsp;dopuna Prostorno urbanističkog plana opštine Bar, a svakako i izrada Prostornog plana Crne Gore. Ovaj Savjet sastavljen je od stručnih ljudi, koji su u nekom ranijem periodu se bavili prostornim planiranjem u našem gradu, je eksplicitno naveo da je neophodno da se na ovom lokalitetu mnogo posvećenije analizira sam prostor, i da se uzme u obzir ono što smo još tada govorili, da se na ovom lokalitetu te katastarske parcele koja je sastavni dio urbanističke parcele, se nalaze milenijumska stabla maslina i da je neophodno da se to uzme u razmatranje, i da se taj lokalitet i na adekvatan način i tretira, u konačnom i zaštiti - rekao je Raičević.
Savjet je upozorio resorno Ministarstvo, podsjeća Raičević, da na navedenom lokalitetu postoje potencijalni spomenici prirode, ističe on, te da smatraju neophodnim da se to, kako kaže, uzme u razmatranje.
- Predloženo je da se zadrže urbanistička rješenja iz Nacrta plana iz &nbsp;ranijeg perioda, a takođe i sa nivoa glavnog gradskog arhitekte, koji je član ovog Savjeta, je navedeno da se mora ovo uzeti u obzir, i da na neki način obrađivač plana, odnosno resorno Ministarstvo mora uvažiti ovu činjenicu. Nažalost, sve ovo za šta postoji adekvatna dokumentacija, u vidu zapisnika, Ministarstvo je zanemarilo i nije uzelo u razmatranje, tako da, nažalost, opet govorim, zbog centralizacije izvornih nadležnosti lokalnih samouprava, Ministarstvo je odredilo da upravo na ovom lokalitetu predvidi mogućnost izgradnje poslovno stambenih objekata - istakao je Raičević.
Ministarstvo je zanemarilo struku, ističe Raičević, ali i laička javnost, dodaje on, građani koji su više puta apelovali, podsjeća on, &nbsp;te zanemareno je nešto što je krajnje, kako kaže, adekvatno stručno mišljenje.
- Bar je prepoznat kao grad koji njeguje maslinarsku kulturu. Ovaj maslinjak, pored toga što ima u svom sastavu milenijumska stabla, treba da bude da jedan pogledan maslinjak u samom centru grada, a imamo ideje kako i na koji način bi on, potencijalno, mogao na kvalitetan način da se zaštiti. Maslinjak je na današnji dan u privatnom vlasništvu, to nije svojina Opštine Bar, niti Opština Bar raspolaže sa ovim zemljištem. Pokrenuli smo inicijativu, razgovaramo sa vlasnicima zemljišta na kojem se ovaj maslinjak nalazi, oni razumiju cjelokupnu situaciju, voljni su da dođemo do određenog kompromisa koji bi podrazumijevao razmjenu zemljišta, gdje bi Opština Bar ustupila njima adekvatnu površinu zemljišta koje je u sastavnom dijelu te urbanističke parcele, a zauzvrat da Opština dobije vlasništvo nad zemljištem na kojem se nalaze ova milenijumska stabla, koja ćemo ukoliko tu proceduru završimo onako kako zakon nalaže, i u adekvatnoj proceduri, shodno Zakonu o zaštiti prirode i životne sredine, i zaštiti - naglasio je Raičević.
Ukoliko dođe do dogovora sa vlasnicima zemljišta, poručuje Raičević, Opština će uložiti maksimalan napor da se taj prostor, kako tvrdi, kvalitetno zaštiti.
- Naša razmišljanja idu u tom pravcu da brigu o tom maslinjaku vodi novoformirano preduzeće Kuća maslina, koje je pokazalo da itekako može na kvalitetan &nbsp;stručan način da se bavi i ostalim spomenicima prirode, poput stabla Stare masline, na Mirovici. Siguran sam da bi oni kvalitetno upravljali i ovim lokalitetom kao jednim poglednim maslinjakom koji bi na kvalitetan način predstavljao sve ono što jeste tradicija našeg grada, odnosno tradicija jedne poljoprivredne kulture na koju smo jako ponosni - zaključio je Raičević.

Raičević: Ministarstvo zanemarilo činjenicu da se na lokalitetu gdje je ucrtan poslovno-stambeni objekat nalaze milenijumska stabla maslina

Izraelski doseljenici iščupali su stotine vjekovnih stabala maslina u selu Karjut na sjevernoj Zapadnoj obali, izjavili su palestinski poljoprivrednici i aktivisti.
- Oko dva kvadratna kilometra sada je gotovo bez stabala maslina, nakon što su doseljenici posjekli stotine stabala - rekao je za Anadoliju Bašar el Karjuti, &nbsp;aktivista protiv nelegalnih izraelskih naselja.
Rekao je da su poljoprivrednici pronašli drveće iščupano iz korjena, nakon što im je izraelska vojska dozvolila da krenu na svoja poljoprivredna zemljišta u blizini naselja Eli.
- Većina počupanog drveća bila je višegodišnja - dodao je on.
Poljoprivrednik Muhamed Badavi nazvao je pravom katastrofom čupanje stabala maslina, među kojima su i vjekovna stabla.
- Izgubio sam 30 stabala od 100 stabala maslina zbog doseljenika. Godinama se suočavamo sa zastrašivanjem i zlostavljanjem od strane izraelskih doseljenika - rekao je on.
Prema palestinskim podacima, od oktobra prošle godine ilegalni izraelski doseljenici izveli su oko 16.663 napada na Palestince i zemlje i imanja širom okupirane Zapadne obale, uključujući istočni Jerusalim.
Podaci izraelske grupe protiv naselja Peace Now pokazuju da postoji pola miliona ilegalnih naseljenika u 146 naselja i 224 ispostave na Zapadnoj obali.
Tenzije su porasle širom okupirane Zapadne obale zbog izraelske brutalne ofanzive na Pojas Gaze, u kojoj je od 7. oktobra 2023. ubijeno više od 43.100 Palestinaca, uglavnom žena i djece.
Najmanje 763 Palestinca su od tada ubijena, a oko 6.300 ranjeno u vatri izraelske vojske na okupiranoj teritoriji, prema podacima Ministarstva zdravlja.

Palestinci: Izraelski doseljenici iščupali stotine vjekovnih stabala maslina na Zapadnoj obali

Tokom 2025. godine Sindikat medija Crne Gore registrovao je 33 slučaja napada na novinare u Crnoj Gori, što je apsolutni rekord od kada se mjeri broj napada u zemlji. Predsjednik Sindikata medija Crne Gore (SMCG) Radomir Kračković ovaj podatak je iznio na forumu “Dostojanstveni uslovi za odgovorno novinarstvo” koji su u susret 23. januaru - Danu novinara Crne Gore organizovali SMCG i Institut za medije Crne Gore (IMCG).
- Između dva Dana novinara Crne Gore bezbjednost novinara se u zemlji značajno pogoršala, politički pritisci na rad novinara su se nastavili, a ekonomski status se nije puno poboljšao. Posebno zabrinjava što su u 18 slučajeva napada tokom ove godine na meti napada bile novinarke. Zbog svega ovoga ne čudi da je Crna Gora treću godinu zaredom zabilježila pad u Indeksu bezbjednosti novinara Zapadnog Balkana - kazao je Kračković.
Sindikat medija je, kako je istakao, zajedno sa ostalim medijskim akterima i nadležnim državnim organima tokom cijele prošle godine radio na uspostavljanju Mehanizma za bezbjednost novinara kao vida institucionalne podrške napadnutim novinarima u Crnoj Gori.
- Krajem prošle godine u Vladi je formirana preteča tog mehanizma - međuresorska radna grupa za uspostavljanje ovog mehanizma. Vjerujemo da ćemo tokom ove godine zaokružiti cijeli taj proces. Mehanizam za bezbjednost novinara osiguraće institucionalnu, pravnu i psihološku pomoć napadnutim novinarima i vjerujemo da će vremenom uticati na to da se broj ovih napada smanji - kazao je Kračković.
Kračković je napomenuo da su se i politički pritisci na rad novinara nastavili i pojačali.
- Posebno zabrinjava što su na meti bili ne samo pojedini novinari i novinarke, već i cijele redakcije - dodao je on.
Istakao je da su zahvaljujući primjeni novog Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama znatno povećani budžeti lokalnih javnih emitera.
- Zahvaljujući tome, tokom prošle godine je izmiren najveći dio dugovanja zaposlenima u tim medijima koji su godinama bili u najtežem položaju u medijskoj profesiji. U nekim od tih medija su i povećane plate, a u Radio televiziji Pljevlja je potpisan kolektivni ugovor. To je veoma veliki iskorak jer u tim medijima radi oko 450 ljudi. Istovremeno, vode se pregovori o kolektivnim ugovorima u drugim medijima. U toku su dugi pregovori o novom kolektivnom ugovoru za RTCG i nadamo se da će tokom ove godine taj proces biti završen i da bi moglo doći do povećanja plata u javnom servisu. Naš zadatak na nacionalnom nivou ostaje da ispregovaramo Granski kolektivni ugovor, te da uvjerimo vlasnike medija da poboljšaju sveukupni položaj novinara i medijskih radnika u Crnoj Gori - ispričao je predsjednik SMCG.
Direktorica Instituta za medije Crne Gore, Olivera Nikolić istakla je da u Crnoj Gori formalno postoje dobri zakoni, ali da je u praksi situacija drugačija. Ukazala je na velike probleme po pitanju sindikalnog organizovanja.
- Dešavaju se nezapamćeni pritisci na sindikat javnog servisa RTCG. Suočavaju se sa prijetnjama otkazima, sa premještanjem sa pozicije na poziciju, a da iza toga ne postoje neka ozbiljna obrazloženja. To nije prijatno okruženje za rad. Etički kodeks RTCG ne služi ostvarenju ciljeva i misije javnog servisa da traga za istinom i da bude višeglasje i mjesto za dijalog. Kodeks na jedan autoritaran, rigidan način prijeti zaposlenima u TVCG, ako iskažu drugačiji stav. Institut za medije Crne Gore je uradio analizu tog kodeksa i mi ćemo tu analizu poslati Savjetu RTCG u nadi da će uvidjeti koliko način na koji je kodeks donesen nije primjeren jednom samoregulatornom aktu i tražićemo da se donese novi ili izmjeni postojeći, uz najširi mogući konsenzus - saopštila je Nikolić.
Podsjetila je da su u toku promjene Kodeksa novinara Crne Gore, te da je te promjene inicirao Savjet Evrope zajedno sa OEBS-om i Društvom profesionalnih novinara Crne Gore.
Potpredsjednica Sindikata medija Crne Gore Marijana Camović Veličković podsjetila je na drastične napade na novinare, ali i na antisindikalnu diskriminaciju zabilježenu tokom prošle godine.
- 2025. godina je obilježena sa jakom antisindikalnom diskriminacijom, a ona se dešavala u javnim medijima - prije svega u javnom servisu i RTV Podgorica. Ostali smo bez oko 100 članova iz tih medija. U RTV Podgorica je otpušten predsjednik sindikalne organizacije Milan Nikčević, a tom otkazu je prethodila jedna farsa od disciplinskog postupka i taj slučaj je sada pred sudom - navela je Camović Veličković.
Napomenula je da su na predlog SMCG u izmjene Krivičnog zakonika uvrštena tri nova krivična djela kada su u pitanju zaposleni u medijima.
- U pitanju su laka tjelesna povreda, ugrožavanje sigurnosti i prinuda. Samo Ministarstvo pravde je predložilo uvođenje djela Teški govor mržnje što pozdravljamo i smatramo da je dobra ideja koja će imati odvraćajući efekat - dodala je Camović Veličković.
Između ostalih, na forumu su govorili i fotoreporteri Stevo Vasiljević i Boris Pejović koji su bili žrtve napada prilikom izvještavanja o uklanjanju spomenika Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru kraj Berana.
- U tom slučaju je napravljen napredak. Nadam se da će u budućim slučajevima napada svi biti procesuirani. Policija i država su dužne da naprave preventive da budemo bezbjedni na svakom događaju. Problem je što već šest mjeseci ja idem za Berane po dva ili tri puta mjesečno, što je opterećujuće. Imam sreću da mi je redakcija dala finansijsku podršku za ta putovanja i dane koje provodim na suđenju, ali u mnogim redakcijama to se ne dobija. Mislim da su sve to momenti koji opterećuju nas i demotivišu nas da prijavimo napade - istakao je Pejović.

SMCG: Tokom 2025. godine registrovana 33 slučaja napada na novinare u Crnoj Gori

Međuvladina konferencija između Crne Gore i Evropske unije na kojoj će Crna Gora zatvoriti još jedno pregovaračko poglavlje sa Evropskom unijom održaće se u Briselu, u ponedjeljak 26. januara 2026. godine.
- Ovo je više nego dobra vijest za Crnu Goru. Sa snažnim vjetrom u leđa ulazimo u najvažniju godinu na našem integracionom putu - poručila je nakon današnje sjednice Vlade ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
Ministarka je pojasnila da je riječ o poglavlju 32 - Finansijski nadzor koje se odnosi na usvajanje međunarodno prihvaćenih standarda u oblastima javne unutrašnje finansijske kontrole, eksterne revizije i najbolje prakse EU i njhovu primjenu na cijeli javni sektor, disciplinu i transparentnost u korišćenju nacionalnih i sredstava EU.
Gorčević je ukazala na veoma pozitivan odnos Kipra koji predsjedava Savjetom Evropske unije, a koji, kako je istakla ministarka, zakazivanjem Međuvladine konferencije sa Crnom Gorom već u januaru, potvrđuje svoju opredijeljenost ispunjavanju cilja o članstvu Crne Gore u Uniji do 2028. godine.
- I ne samo Kipar kao predsjedvajuća članica, već i sve ostale države članice Evropske unije, glasanjem za zatvaranje još jednog poglavlja sa Crnom Gorom već početkom godine, istinski potvrđuju svoju posvećenost proširenju i jačanju Evropske unije. Samim tim države članice vrlo jasno iskazuju i svoju odlučnost da Crna Gora postane 28. članicom do 2028. godine - zaključila je Gorčević.
Zatvaranje poglavlja 32 - Finansijski nadzor predstavlja važan iskorak Crne Gore na putu ka članstvu u Evropskoj uniji i jasan signal povjerenja koje Evropska unija ima u sposobnost naših institucija da štite finansijske interese države i EU, te da odgovorno i transparentno upravljaju javnim sredstvima. Riječ je o još jednom poglavlju iz Klastera 1 - Temeljna prava, čijim zatvaranjem dodatno jačamo ukupnu vjerodostojnost reformskog procesa.
- Ovaj uspjeh dolazi nakon zatvaranja Poglavlja 5 - Javne nabavke, u kojem je Evropska komisija prepoznala zrelost sistema i konkretne rezultate reformi, potvrđujući visok nivo povjerenja u crnogorske institucije kada je riječ o kontroli i transparentnosti trošenja javnog novca. Zatvaranjem Poglavlja 32 Crna Gora pravi važan korak dalje ka ispunjavanju završnih kriterijuma za zatvaranje Klastera 1, u kojem se nalaze i ključna poglavlja 23 i 24, kao i poglavlje statistike, koja predstavljaju temelj cjelokupnog pregovaračkog procesa - navela je ona.
Poseban značaj ovog poglavlja ogleda se, kako je kazala, u unapređenju sistema unutrašnjih finansijskih kontrola, jačanju nezavisnosti i kapaciteta Državne revizorske institucije, zaštiti finansijskih interesa EU i eura od falsifikovanja, što dodatno potvrđuje povjerenje Evropske unije u naš institucionalni okvir i sposobnost da preuzmemo obaveze članstva.&nbsp;
- Osnivanjem budžetske inspekcije dodatno smo ojačali kontrolu trošenja javnih sredstava i poslali jasnu poruku da je zaštita finansijskog poslovanja i javnog novca jedan od ključnih prioriteta Vlade Crne Gore - navela je ona.

Gorčević: Crna Gora u ponedjeljak zatvara još jedno pregovaračko poglavlje

Turistička ponuda Budve predstavljena je na međunarodnom sajmu turizma CMT u Štutgartu.
Na tom sajmu putovanja, koji je jedan od najvećih u Evropi, Budva je bila dio zajedničkog štanda Crne Gore. &nbsp;
- Budva je promovisana kao destinacija koja nudi cjelogodišnji doživljaj, od ljetnjih odmora na plažama do kulturnih i sportskih događaja tokom zime. Poseban akcenat stavljen je na aktivni turizam - planinarenje, biciklizam i outdoor avanture koje privlače sve veći broj posjetilaca - saopšteno je iz Turističke organizacije Budva (TOB).
Učešće na sajmu potvrdilo je da Budva zauzima značajno mjesto na međunarodnoj turističkoj mapi, a veliko interesovanje posjetilaca pokazuje da je grad prepoznat kao atraktivna destinacija tokom cijele godine.
Sajam CMT svake godine okuplja više od dvije hiljade izlagača iz cijelog svijeta i privlači preko 250 hiljada posjetilaca, čime se potvrđuje kao jedna od ključnih platformi za promociju turističkih destinacija i inspiraciju putnika. &nbsp;
- Poseban fokus stavljen je na paket aranžmane i destinacijske ponude, zatim na aktivni turizam, ali i na segmente karavana, kamp-prikolica, kampera, motornih vozila i prateće opreme - zaključuje se u saopštenju.

Budva predstavila ponudu na sajmu turizma CMT u Štutgartu

U luci Šenđin, u Medovskom zalivu u Albaniji, biće postavljena spomen-ploča u znak sjećanja na crnogorske dobrovoljce stradale u Prvom svjetskom ratu.&nbsp;
To će, kako je saopšteno iz kabineta predsjednika, biti učinjeno zahvaljujući zalaganju predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića.
- Svečano otkrivanje spomen-ploče planirano je tokom zvanične posjete predsjednika Milatovića Albaniji u martu ove godine. Upravo se u 2026. godini navršava 110 godina od Medovske tragedije, kada je 6. januara 1916. godine u moru stradalo 385 crnogorskih dobrovoljaca koji su iz Sjeverne Amerike krenuli ka domovini u odbranu njene slobode - naveli su oni u saopštenju.
Iako se i ranije pominjala inicijativa da se ovim herojima podigne spomen-ploča, do danas nije realizovana.
- Tek su se, uz institucionalnu podršku i diplomatski angažman predsjednika Jakova Milatovića, stvorili uslovi da se sjećanje na pale junake dostojanstveno obilježi. Njihova žrtva svjedoči o bezrezervnoj privrženosti domovini i borbi za slobodu kao temeljnim vrijednostima crnogorskog društva. Stoga, postavljanje spomen-ploče u Medovi u godini kada se obilježava 110 godina od ovog tragičnog događaja predstavlja važan doprinos kulturi sjećanja i dostojanstvenom odnosu prema crnogorskoj istoriji - istakli su u kabinetu Milatovića.

Tag: maslina