<article>Izraelski doseljenici iščupali su stotine vjekovnih stabala maslina u selu Karjut na sjevernoj Zapadnoj obali, izjavili su palestinski poljoprivrednici i aktivisti.- Oko dva kvadratna kilometra sada je gotovo bez stabala maslina, nakon što su doseljenici posjekli stotine stabala - rekao je za Anadoliju Bašar el Karjuti,  aktivista protiv nelegalnih izraelskih naselja.Rekao je da su poljoprivrednici pronašli drveće iščupano iz korjena, nakon što im je izraelska vojska dozvolila da krenu na svoja poljoprivredna zemljišta u blizini naselja Eli.- Većina počupanog drveća bila je višegodišnja - dodao je on.Poljoprivrednik Muhamed Badavi nazvao je pravom katastrofom čupanje stabala maslina, među kojima su i vjekovna stabla.- Izgubio sam 30 stabala od 100 stabala maslina zbog doseljenika. Godinama se suočavamo sa zastrašivanjem i zlostavljanjem od strane izraelskih doseljenika - rekao je on.Prema palestinskim podacima, od oktobra prošle godine ilegalni izraelski doseljenici izveli su oko 16.663 napada na Palestince i zemlje i imanja širom okupirane Zapadne obale, uključujući istočni Jerusalim.Podaci izraelske grupe protiv naselja Peace Now pokazuju da postoji pola miliona ilegalnih naseljenika u 146 naselja i 224 ispostave na Zapadnoj obali.Tenzije su porasle širom okupirane Zapadne obale zbog izraelske brutalne ofanzive na Pojas Gaze, u kojoj je od 7. oktobra 2023. ubijeno više od 43.100 Palestinaca, uglavnom žena i djece.Najmanje 763 Palestinca su od tada ubijena, a oko 6.300 ranjeno u vatri izraelske vojske na okupiranoj teritoriji, prema podacima Ministarstva zdravlja.</article>

Izraelski doseljenici iščupali su stotine vjekovnih stabala maslina u selu Karjut na sjevernoj Zapadnoj obali, izjavili su palestinski poljoprivrednici i aktivisti.
- Oko dva kvadratna kilometra sada je gotovo bez stabala maslina, nakon što su doseljenici posjekli stotine stabala - rekao je za Anadoliju Bašar el Karjuti, &nbsp;aktivista protiv nelegalnih izraelskih naselja.
Rekao je da su poljoprivrednici pronašli drveće iščupano iz korjena, nakon što im je izraelska vojska dozvolila da krenu na svoja poljoprivredna zemljišta u blizini naselja Eli.
- Većina počupanog drveća bila je višegodišnja - dodao je on.
Poljoprivrednik Muhamed Badavi nazvao je pravom katastrofom čupanje stabala maslina, među kojima su i vjekovna stabla.
- Izgubio sam 30 stabala od 100 stabala maslina zbog doseljenika. Godinama se suočavamo sa zastrašivanjem i zlostavljanjem od strane izraelskih doseljenika - rekao je on.
Prema palestinskim podacima, od oktobra prošle godine ilegalni izraelski doseljenici izveli su oko 16.663 napada na Palestince i zemlje i imanja širom okupirane Zapadne obale, uključujući istočni Jerusalim.
Podaci izraelske grupe protiv naselja Peace Now pokazuju da postoji pola miliona ilegalnih naseljenika u 146 naselja i 224 ispostave na Zapadnoj obali.
Tenzije su porasle širom okupirane Zapadne obale zbog izraelske brutalne ofanzive na Pojas Gaze, u kojoj je od 7. oktobra 2023. ubijeno više od 43.100 Palestinaca, uglavnom žena i djece.
Najmanje 763 Palestinca su od tada ubijena, a oko 6.300 ranjeno u vatri izraelske vojske na okupiranoj teritoriji, prema podacima Ministarstva zdravlja.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Palestina

Gaza

Izrael

Maslina

Svijet

Palestinci: Izraelski doseljenici iščupali stotine vjekovnih stabala maslina na Zapadnoj obali

Izraelski doseljenici iščupali su stotine vjekovnih stabala maslina u selu Karjut na sjevernoj Zapadnoj obali, izjavili su palestinski poljoprivrednici i aktivisti.
- Oko dva kvadratna kilometra sada je gotovo bez stabala maslina, nakon što su doseljenici posjekli stotine stabala - rekao je za Anadoliju Bašar el Karjuti,  aktivista protiv nelegalnih izraelskih naselja.
Rekao je da su poljoprivrednici pronašli drveće iščupano iz korjena, nakon što im je izraelska vojska dozvolila da krenu na svoja poljoprivredna zemljišta u blizini naselja Eli.
- Većina počupanog drveća bila je višegodišnja - dodao je on.
Poljoprivrednik Muhamed Badavi nazvao je pravom katastrofom čupanje stabala maslina, među kojima su i vjekovna stabla.
- Izgubio sam 30 stabala od 100 stabala maslina zbog doseljenika. Godinama se suočavamo sa zastrašivanjem i zlostavljanjem od strane izraelskih doseljenika - rekao je on.
Prema palestinskim podacima, od oktobra prošle godine ilegalni izraelski doseljenici izveli su oko 16.663 napada na Palestince i zemlje i imanja širom okupirane Zapadne obale, uključujući istočni Jerusalim.
Podaci izraelske grupe protiv naselja Peace Now pokazuju da postoji pola miliona ilegalnih naseljenika u 146 naselja i 224 ispostave na Zapadnoj obali.
Tenzije su porasle širom okupirane Zapadne obale zbog izraelske brutalne ofanzive na Pojas Gaze, u kojoj je od 7. oktobra 2023. ubijeno više od 43.100 Palestinaca, uglavnom žena i djece.
Najmanje 763 Palestinca su od tada ubijena, a oko 6.300 ranjeno u vatri izraelske vojske na okupiranoj teritoriji, prema podacima Ministarstva zdravlja.

Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević u kazala je da su apsolutno neutemelje optužbe GP URA da je uticala na odluku RTCG-a da poslanica te partije Ana Novaković Đurović ne bude gošća na TVCG u večerašnjoj emisiji "Argumenti".
Gorčević kaže da njen fokus i dalje ostaje isključivo na uspješnom zatvaranju četiri ključna pregovaračka poglavlja do kraja godine.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fura-rtcg-otkazao-gostovanje-novakovic-durovic-jer-je-to-zahtijevala-gorcevic&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Nakon što je Crna Gora ostvarila najpozitivniji Izvještaj Evropske komisije do sada, moj fokus i dalje ostaje isključivo na uspješnom zatvaranju četiri ključna pregovaračka poglavlja do kraja godine, kao i na postizanju punopravnog članstva u EU do 2028. godine. Optužbe da utičem na uređivačku politiku Javnog servisa apsolutno su neutemeljene - navela je Gorčević u reagovanju.
Ona tvrdi da u potpunosti poštuje nezavisnost medija, naročito Javnog servisa koji je, kako je rekla, osnovan da osigura nepristrasno i uravnoteženo informisanje građana.
- Uostalom, politika integracija koju vodimo zasnovana je upravo na principima slobode medija i javne odgovornosti. Svaku insinuaciju o navodnom uticaju na program doživljavam kao pokušaj da se skrene pažnja sa ovih uspjeha koje Crna Gora svakodnevno postiže na evropskom putu. Pozivam sve strane da zajednički doprinosimo evropskom napretku zemlje, jer su građani ti koji očekuju konkretne rezultate, a ne isprazne optužbe koje usporavaju zajednički put ka EU - poručila je Gorčević.

Gorčević: Apsolutno neutemeljene optužbe da utičem na uređivačku politiku RTCG

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić održače sjutra sjednicu Kolegijuma na kojoj bi trebalo da se raspravlja o njegovoj odluci da iz hola parlamenta crnogorsku zastavu, potvrđeno je nezvanično Portalu ETV iz najvišeg zakonodavnog doma.
Zahtjev za održavanje sjednice podnio je juče Polanički klub Demokratske partije socijalista (DPS), a kako su nam nezvanično rekli iz parlamenta, u njemu nije naveden razlog održavanja Kolegijuma, ali se pretpostavlja da je posrijedi ovaj slučaj.
Na sjednici, koja bi trebalo da počne u 13 sati, biće riječi i o premještanju crnogorske zastave iz Bijelog salona koja je premještena u hodnik Skupštine u kom se nalaze poslanički klubovi DPS-a i Pokreta Evropa sad (PES).
Mandić je na premijerskom satu saopštio da se uramljena crnogorska zastava nalazi sad u njegovom kabinetu, a da je umjesto nje postavio sliku Petra Lubarde kako bi u njoj uživala cijela javnost.
- Ta slika, koja je jedna velika dragocjenost, biće dostupna svim građanima. A zastava koja se tu nalazila - to nije ova zastava, niti je to zastava zakonom propisana kao zastava Crne Gore. To je zastava sa potpisom Ranka Krivokapića, ona se sada nalazi u mom kabinetu. O njoj ćemo odlučivati, to je istorijska vrijednost Crne Gore koja će biti sačuvana da ne bi svjetlost uticala da propadne platno. Želim da ta zastava bude uvažena. Nismo neko ko će se sa prošlošću obračunavati, već želimo da bude veoma uvažena - rekao je Mandić.&nbsp;
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Branislav Nenezić je poručio da ne postoji nijedno umjetničko djelo koje može biti vrednije od zastave Crne Gore.
Premijer Milojko Spajić rekao da ne podržava to što je crnogorska zastava uklonjena iz hola Skupštine.
- Ne podržavam micanje crnogorske zastavesa bilo kog mjesta. U Vladi se to ne bi moglo desiti i pozivam poslaničke klubove da se dogovarate o tome - rekao je Spajić.

Kolegijum predsjednika Skupštine sjutra o uklanjanju crnogorskih zastava

Konzervativizam, tradicionalizam i patrijarhalnost našeg društva jedan od osnovnih uzroka etničke distance, ali i višestruke diskriminacije - ocijenio je predsjednik i jedan od osnivača pokreta Preokret Srđan Perić na javnoj tribini o interkulturalnom razvoju u različitim opštinama u Crnoj Gori, koju je organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO) u Biblioteci “Radosav Ljumović” u Podgorici.
Nije, prema njegovim riječima, sporno to što je neko nacionalno osviješćen i ima svijest o nacionalnom identitetu.&nbsp;
- U onom trenutku kada vi dolazite do postavke o ugroženosti, o tome da ste vi iznad drugih, kreira se problem. Kada imate ambijent da u maloj zajednici tako snažni impulsi suštinski dijele i razaraju zajednicu, tada je društvo otvoreno za trajnu podjelu i neku vrstu utaborenosti. Posljedica te razgrađene zajednice se upravo dešava – da se mi ne miješamo jedni s drugima - ističe Perić.
Dodaje da neiskrenost političke elite dovodi do toga da pojedinci, prije svega, ne razumiju sebe, a potom i ni svijet oko sebe.
- A bez razumijevanja unutrašnjeg i spoljnjeg u drugome se ne vidi sagovornik, već neprijatelj - ocijenio je Perić.
Istoričar i profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta Crne Gore Adnan Prekić istakao je da crnogorsko društvo ima značajnu tradiciju multikulturnog života, ali da je model homogenizacije sopstvenog biračkog tijela koji se uvijek zasniva na modelu “mi ili oni” kod donosioca političkih odluka ključan u narušavanju, između ostalog, i ove tradicije.&nbsp;
- Odrastao sam u sredini koja je bila multikulturna i multikonfesionalna. Nikada nas niko nije učio da treba da poštujemo nekog ko je druge vjere, te stvari su se podrazumijevale. U tom odnosu, mislim da ne postoji momenat da otvorite taj proces i da učite ljude da žive jedni pored drugih i jedni sa drugima, već jednostavno da svojim primjerom i onim što treba da radite, postavite model koji će to omogućiti - naglasio je Prekić.
Savjetnica predsjednice Skupštine Glavnog grada Sara Nikčević, kako se navodi u saopštenju CGO, ocijenila je da je multikuluralizam izuzetno važna društvena kategorija koja se suočava sa izazovima, jer živimo u jednom specifičnom društvenom kontekstu sa različitim dinamikama i procesima.&nbsp;
- Multikulturalnost vidim kao vrijednost i pretpostavku za usaglašeno djelovanje institucija, što nije lako kod nas postići, ali smatram da može biti ostvarivo - rekla je Nikčević u osvrtu na to pozicioniranje multikulturalizma danas u Crnoj Gori.&nbsp;
Mladi su, prema njenim riječima, najočiglednija ciljna grupa za rad i nedovoljno iskorišten potencijal, te da je neophodno da se u okviru obrazovnih ustanova sprovedu programi koji će fokusirati ovu temu.
Tribina je, kako je precizirano u saopštenju, okupila oko 30 učesnika/ca iz različitih sektora, s ciljem jačanja dijaloga i razmjene perspektiva između institucija, civilnog društva, medija i građana/ki, a kako bi se osvrnuli na ključne izazove i potreba u razvoju interkulturalizma u svojoj zajednici.
Tribina je dio projekta “Harmonija u raznolikosti” koji CGO sprovodi uz podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.

Perić: Konzervativizam, tradicionalizam i patrijarhalnost uzrokuju etničke distance

Dva novinara u Meksiku, Maurisio Solis i Patrisija Ramirez Gonzales, ubijena su u odvojenim incidentima za manje od 24 sata, prenio je danas AP.
Kancelarija UN za ljudska prava u Meksiku saopštila je u srijedu da je novinarima u Meksiku potrebna veća zaštita, nakon što su naoružani ljudi ubili Solisa, čija je novinska stranica na Fejsbuku prenosila vijesti iz meksičke države Mičoakan, u kojoj su nasilni incidenti povezani sa kartelima česti.
UN su saopštile da je on najmanje peti novinar koji je ubijen u Meksiku ove godine.
Solis, koji je izvještavao na stranici Minuto por minuto, ubijen je iz vatrenog oružja u utorak uveče, samo nekoliko trenutaka nakon što je obavio intervju sa gradonačelnikom grada Uruapan.
Državni tužioci su rekli da je u pucnjavi ranjena druga osoba.
Solis je završio intervju na ulici ispred gradske skupštine sa gradonačelnikom Karlosom Manzom.
Manzo je lokalnim medijima rekao da se udaljio i “dva minuta kasnije i samo nekoliko metara dalje", čuli su pucnjeve, "četiri ili pet“.
On je rekao da je mislio da je napad usmjeren protiv njega, a da je poslije nekoliko minuta saznao da je napadut Solis.
Manzo je istakao da ne može da isključi mogućnost da su intervju i ubistvo novinara povezani.
Sve veći broj novinara ubijenih u Meksiku su samozaposleni i rade za lokalne Fejsbuk i onlajn sajtove sa vijestima.
Uruapan je najbliži veliki grad regionu Mičoakana koji uzgaja avokado i bio je poprište iznuđivanja narko-kartela i sukoba između bandi.
Karteli traže novac za zaštitu od lokalnih vlasnika voćnjaka avokada i lipe, stočarskih rančeva i mnogih drugih, navodi američka agencija.
Solis je izvještavao o sumnjivom požaru na lokalnoj pijaci neposredno prije pucnjave, dok bande ponekad podmeću požare na mjestima čiji su vlasnici odbili da plate iznudu.
Estradna novinarka Patrisija Ramirez Gonzales pronađena je u srijedu sa teškim povredama u svom restoranu u gradu Kolima, gdje je i preminula, &nbsp;saopštilo je državno tužilaštvo u tom gradu.
Lokalni mediji navode da je Ramirez, poznatija kao Peti Banberi, objavila blog o lokalnoj zabavi i bila saradnik novina Kolima.
Komitet za zaštitu novinara sa sjedištem u SAD osudio je oba ubistva i pozvao na transparentne istrage.

Dva novinara ubijena u Meksiku za manje od 24 sata

&nbsp;U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.
Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.
Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.
Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.
Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.
No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;
Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.
U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;
&nbsp;

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

Jedna osoba je podlegla povredama nakon saobraćajne nesreće koja se sinoć dogodila u mjestu Mateševo u Kolašinu - potvrđeno je Portalu ETV iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije.
Kako su precizirali, do saobraćajne nezgode u kojoj su učestvovala dva vozila, došlo je sinoć oko 21:20 sati.
Povrijeđeno je pet osoba, od kojih je jedna podlegla povredama.

Stradala jedna osoba u saobraćajnoj nesreći u Kolašinu

Opština Zeta zatražila je od generalnog direktora Javnog servisa Borisa Raonića i predsjednika Savjeta te medijske kuće Veselina Drljevića „da pokrenu hitnu istragu u vezi sa postupanjem novinara Saše Radovića“ tokom izvještavanja sa manifestacije „Dani zetskih kolača i priganica“, u sklopu koje je organizovan koncert Jelene Karleuše.
Radovićevo javljanje uživo postalo je viralno na društvenim mrežama, a on je u razgovoru sa v.d. direktoricom Turstičke organizacije Zeta Tatjanom Bojanić kada je ona kazala kako se nadaju da će Karleuša „povećati promociju naše zemlje i opštine Zeta“, ukazao da ona između ostalog pjeva i o kokainu i pitao sagovornicu ide li kokain s priganicama, na što je ona odgovorila: „pa, ne ide samo uz priganice“.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dt9qjGSzPrpM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Iz Opštine Zeta, u obraćanju Raoniću i Drljeviću navode da je izvještavanje Radovića „u najmnaju ruku skandalozno i nedopustivo“.
- Pomenuta persona ni u jednom momentu nije uvažila svoju sagovornicu, aktere manifestacije kao i samu Opštinu Zeta, pa s tim u vezi tražimo da odmah reagujete i da protiv istog pokrenete disciplinski postupak jer njegovo ponašanje i shvatanje medijske profesije se kosi sa svim moralnim načelima kao i etičkim normama, pa Vas molimo da postupite u skladu sa zakonom i pravilnikom, jer istom nije prvi put da pravi slične incidente koji omalovažavaju, u ovom slučaju, Zećane i aktere ove tradicionalne manifestacije – navode u obraćanju iz zetske opštine.
Iz Opštine Zeta su naveli da će medije, Delegaciju EU u Crnoj Gori i sve relevantne adrese upoznati sa postupanjem Saše Radovića, koji, kako oni smatraju, „u kontinuitetu sije mržnju i pokušava da diskredituje ljude koji imaju karijeru o kojoj on vjerovatno može samo da sanja“.
U nastavku obraćanja, iz Opštine Zeta su otišli i korak dalje pa su za novinara, prepoznatog po svojstvenom satiričnom stilu, izrazili sumnju da je on „u trenutku intervjuisanja naše koleginice bio možda pod dejstvom tih istih opijata“.
Potom, opštinari patetično izražavaju žalost što „jedan zetski potomak“ daje sebi za pravo da „vrijeđa i nas i naše goste, pa s tim u vezi Vas i obavještavamo što se Opštine Zeta tiče ta persona i mi kao lokalna samouprava sigurno više nikad nećemo imati nikakvu saradnju“.

Karleuša, priganice i kokain razljutili opštinare: Sporan im prilog RTCG-a, u obraćanju vrijeđali novinara

Službenica u Specijalnom državnom tužilaštvu Jovanka Krunić, koja je radila sve ekonomske analize u predmetimima organizovanog kriminala i korupcije, na saslušanju 4. oktobra pred specijalnim tužiocem Milošem Šoškićem, a u istrazi koja je vođena protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, ispričala je da se sjeća da je vidjela papir na kojem je pisalo da nekadašnji policajac Ljubo Milović ima - 40 miliona eura u kriptovalutama. Milović je nedostupan crnogorskim vlastima i njegovo ime je na više optužnica zbog krivičnih djela stvaranje kriminalne organizacije, neovlašćene proizvodnje i stavljanja u promet opojnih droga, krijumčarenja, nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015011016_5e899c0568e41d7f47c323a046aac9dc5feac91ebfc7eef44edf6ff1181e7516.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241015011016_5e899c0568e41d7f47c323a046aac9dc5feac91ebfc7eef44edf6ff1181e7516" data-rendition-name="original" width="760" height="631" loading="lazy" alt="Ljubo Milović, slika sa Skaj aplikacije"> </figure>  Tereti se da je radio za kavačku kriminalnu grupu i da je interese državne službe podredio mafijaškom klanu na čijem je čelu, prema evidencijama bezbjednosnih službi, Radoje Zvicer. TRANSAKCIJE I POSREDOVANJE&nbsp; Krunić je u svojstvu svjedokinje objasnila da joj je specijalni tužilac Zoran Vučinić dao odštampan dokument sa „Skaj“ aplikacije na kojoj se vidjelo da Milović posjeduje milione u kriptovalutama. -Na tom dokumentu, odnosno fotografiji, nigdje nije pisalo ime Ljuba Milovića, već mi je tužilac Vučinić rekao da se odnosi na njega –objasnila je Krunić. <blockquote>Katnić je nakon svjedočenja Krunić saopštio da je od partnerskih službi iz inostranstva dobio informaciju da ukrajinska banka koće da kupi jednu banku u Crnoj Gori a da u kupovini posreduje Ljubo Milović.</blockquote> Na pitanje Katnića, ona je navela da je od specijalnog tužioca Saše Čađenovića i šefa Specijalnog policijskog odjeljenja Dragana Radonjića dobila operativni podatak da Milović namjerava da kupi banku u Crnoj Gori. -Tu mi nije dat nalog da vršim bilo kakvu provjeru, već da se prate transakcije u smislu da li će zaista doći do kupovine banke. Iz same sadržine mog izvještaja se vidi da nijesam radila sveobuhvatnu analizu računa Ljuba Milovića, već sam sačinila izvještaj iz javno dostupnih izvora. Po nalogu tužioca Vučinića, provjerila &nbsp;sam sa kojeg računa su evidentirana novčana sredstva koja su prikazana u kripto valutama – rekla je svjedokinja Krunić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015011020_a551c46e4425ae0fa7f86ca70d55d86dae0584f0cf015a8b198aaa54ce12f066.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241015011020_a551c46e4425ae0fa7f86ca70d55d86dae0584f0cf015a8b198aaa54ce12f066" data-rendition-name="original" width="1000" height="555" loading="lazy" alt="Ilustracija: Euri "> </figure>  Katnić je nakon svjedočenja Krunić saopštio da je od partnerskih službi iz inostranstva dobio informaciju da ukrajinska banka koće da kupi jednu banku u Crnoj Gori a da u kupovini posreduje Ljubo Milović. -Ja te 2019. godine nijesam znao ko je Ljubo Milović. Sve ove podatke sam dobio na flešci. Miloviću je na račun leglo 10 do15 miliona eura, a možda i 20 miliona. Ovo Saša Čađenović nije znao, u to sam siguran i on Jovanki Krunić nije mogao dati flešku sa ovim podacima. Tu flešku sam joj dao ja, i u to sam siguran 99 posto, a jedan posto ostavljam mogućnost da joj je dao Dragan Radonjić. Do trgovine nije došlo i novac sa računa Ljuba Milovića je vraćen u matičnu banku. Za taj novac smo preko partnerskih službi utvrdili da se radi o legalnom novcu – ispričao je Katnić. Bivši glavni specijalni tužilac je ponovio da se on nije saglasio sa odlukom tužioca Čađenovića da ne preduzima gonjenje protiv službenika policije Petra Lazovća i Ljuba Milovića, već je naglasio da je tu odluku - on (Katnić) sam donio. -Meni je Saša Čađenović rekao: „Šefe ja mislim da ovdje predmet treba riješiti službenom zabilješkom, ali Vi odlučite“ i ja sam na osnovu njegovog nacrta odluke i onoga što sam vidio u izjavama Dragana Radonjića i viskopozicioniranog službenika policije Milorada Žižića i u predmetima koji su formirani na osnovu informacija Petra Lazovića, a posebno predmete cetinjske i budvanske grupe Kavčana odlučio da predmet treba da se riješi službenom zabilješkom – ispričao je Katnić. On je između ostalog naveo da je službenu zabilješku potpisao u srijedu ili četvrtak a da je nije ni gledao, kao što nije gledao ni zahtjev za međunarodnu pravnu pomoć koji je potpisao. <blockquote>Krunić je na pitanje Katnića, navela da je od specijalnog tužioca Saše Čađenovića i šefa Specijalnog policijskog odjeljenja Dragana Radonjića dobila operativni podatak da Milović namjerava da kupi banku u Crnoj Gori.</blockquote> Nakon toga je, prema riječima Katnića, Čađenović u poneđeljak došao kod njega i saopštio mu da bi saslušao Milovića u svojstvu građanina na sve okolnosti koje se pominju u nekad zaštićenoj skaj aplikaciji. Bivši glavni specijalni tužilac je predočio da je od prijatelja koji je radio u BIA-i dobio podatke o Miloviću, ali da ih nikom nije saopštio jer se radilo o strogo tajnim podacima koje je čuvao za sebe. Siguran je da Čađenoviću nije saopštio informacije koje je dobio o Miloviću, dok ostavlja mogućnost da je o tome upoznao Radonjića. BIA I TAJNE VEZE -Ljubo Milović je na aerodromu Beograd sačekivan od posebnog, tajnog odjeljenja BIA, tajno je vožen blindiranim zatamnjenim vozilom, tamo je boravio u tajnim prostorijama i sa njima je išao u tajne lokale. Moj prijatelj koji mi je prenio ove informacije vjerovao je da se radi o ruskom oficiru koji priprema terorizam. Takođe, sam uz Ljuba Milovića imao osobu koja mu je bila bliska i koja je trebalo da bude svjedok saradnik. Dakle, kao i u drugim predmetima tako i u ovom sam radio na tome da ta osoba postane svjedok saradnik – ispričao je Katnić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015011016_3ebf67ce6cc074bdc94f96e8039b0627a1d0efe734ae971a3e0b90c5ff3e7854.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241015011016_3ebf67ce6cc074bdc94f96e8039b0627a1d0efe734ae971a3e0b90c5ff3e7854" data-rendition-name="original" width="656" height="655" loading="lazy" alt="Logo BIA "> </figure>  Iz tih razloga, kako je objasnio, u poneđeljak - kada je tužilac Čađenović rekao da bi uzeo izjavu od Milovića – glavni specijalni tužilac Katnić mu je rekao da stane sa tim iz razloga koje je naveo, te i da će ga obavijestiti kada će prema njemu biti potrebno da se preduzmu „radnje“. Pritvoreni Katnić je ponovio da ta svoja saznanja o Miloviću nije predočio Čađenoviću. On je istakao da bi predmet Ljuba Milovića realizovao da nije 17. februara nasilno razriješen sa funkcije glavnog specijalnog tužioca a u prilog toj tezi je naveo da je već došao do osobe koja bi bila svjedok saradnik u tom postupku. Protiv Katnića i Lazovića je specijalni državni tužilac Miloš Šoškić u petak, dva dana prije isteka pritvora dugog šest mjeseci, podnio optužni akt koji ih tereti za stvaranje kriminalne organizacije, zloupotrebu službenog položaja, nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija. Optužnicom Lazoviću se na teret stavlja i pranje novca. &nbsp;Viši sud je prihvatio prijedlog tužioca Šoškića pa je Katniću pritvor produžen zbog opasnosti od bjekstva i ponavljanja krivičnog djela, a Lazoviću zbog opasnosti od bjekstva i naročito „teškog izvršenja krivičnog djela“. &nbsp;Svjedočenje Katnića o Ljubu Miloviću izgleda nije bilo interesantno za specijalnog tužioca Šoškića, kao ni neka druga svjedočenja, naročito o vezama pojedinih novinara sa vrhom Specijalnog državnog tužilaštva o kojima će Portal ETV izvijestiti uskoro.&nbsp; &nbsp;

Palestinci: Izraelski doseljenici iščupali stotine vjekovnih stabala maslina na Zapadnoj obali

Tagovi

Gorčević: Apsolutno neutemeljene optužbe da utičem na uređivačku politiku RTCG

Kolegijum predsjednika Skupštine sjutra o uklanjanju crnogorskih zastava

Perić: Konzervativizam, tradicionalizam i patrijarhalnost uzrokuju etničke distance

Dva novinara ubijena u Meksiku za manje od 24 sata

PRATITE TVe UŽIVO