Izraelska vojska izvela je danas vazdušne udare širom Pojasa Gaze, nakon što su palestinski militanti noćas otvorili vatru na izraelske snage i ranili jednog vojnika, saopštila je izraelska vojska, prenosi Njujork tajms.
Prema podacima Ministarstva zdravlja u Gazi, u udarima je poginuo najmanje 21 Palestinac, među kojima nekoliko djece, žena i jedan medicinski radnik Crvenog polumjeseca, koji je pokušao da pomogne ranjenima u Kan Junisu. U napadima je ranjeno najmanje 38 osoba.
Izraelska vojska saopštila je da je u udarima eliminisala dvojicu visokih komandanata palestinskih grupa - komandanta Sjeverne brigade Islamskog džihada u Gazi Alija Razijana, odgovornog za držanje izraelskih talaca i koordinaciju napada sa Hamasom i komandira voda koji je učestvovao u napadima 7. oktobra 2023. i u kasnijim sukobima Bilala Abu Asija.
Vojska je izrazila žaljenje zbog eventualne štete civilima i navela da su preduzete mjere za minimiziranje žrtava među civilima, uključujući upotrebu preciznog naoružanja i nadzora.
Incident se dogodio u sjevernom dijelu Gaze, istočno od Žute linije, granice između izraelskog i Hamasovog područja, gdje su izraelske snage izvodile rutinske operacije.
Izrael optužuje militante za "očigledno kršenje" krhkog primirja koje je na snazi od 10. oktobra 2025. Hamas je odbacio optužbe i izraelske udare nazvao "namernim sabotažama napora za učvršćivanje primirja", optužujući Izrael za nastavak agresije.
Udarima je prethodilo ponovno otvaranje prelaza Rafa prije dva dana, što je omogućilo ograničeno kretanje pacijenata na liječenje u inostranstvo i povratak Palestinaca u Gazu, ali sa dugim čekanjima, oduzimanjem stvari i ispitivanjima.
Danas je evakuacija pacijenata obustavljena.
Od stupanja primirja na snagu, izraelske snage ubile su više od 550 Palestinaca, dok su tri izraelska vojnika poginula u Gazi.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Izraelska vojska ubila 21 Palestinca: Među njima djeca, žena, medicinski radnik

U napadima izraelskih snaga na Pojas Gaze rano jutros ubijeno je najmanje 12 Palestinaca, saopštile su bolnice u palestinskoj enklavi.
Kako prenosi AP, to se događa dok primirje postignuto u oktobru i dalje traje, a vlasti se pripremaju za otvaranje prelaza Rafa.
Zvaničnici bolnica koje su primile tijela stradalih kazali su da su napadi pogodili lokacije na sjeveru i jugu Gaze, uključujući jednu stambenu zgradu u gradu Gazi i šator u Kan Junisu.
Bolnica Šifa saopštila je da je u jutrošnjem napadu na grad Gazu poginula majka, troje djece i jedan njihov rođak.
Iz bolnice Naser kazali su da je napad na šatorski kamp izazvao požar u kojem je stradalo sedam osoba, uključujući oca, njegovo troje djece i troje unučadi.
Napadi su se dogodili dan prije planiranog otvaranja graničnog prelaza u najjužnijem gradu Gaze, što je podsjetnik da broj poginulih i dalje raste, iako se sporazum o prekidu vatre postepeno pomjera ka primjeni.
Svi granični prelazi tog područja zatvoreni su od početka rata, a Palestinci prelaz Rafa sa Egiptom vide kao spas za desetine hiljada ljudi kojima je potrebno liječenje van teritorije, gdje je većina medicinske infrastrukture uništena.

Najmanje 12 osoba ubijeno u Gazi

Komandant Hamasovog bataljona Istočni Rafah zarobljen je danas nakon pokušaja bjekstva iz tunela u južnom Pojasu Gaze, javlja Tajms of Izrael.
Vojska Izraela je saopštila da je on bio među osam Hamasovih operativaca koji su izašli iz tunela tokom noći i bili meta vazdušnih napada.
Ranije je izraelska vojska saopštila da su najmanje trojica pripadnika Hamasa ubijena u vazdušnom napadu.
- Nakon izviđanja tog područja, jedan od terorista je uhapšen dok je pokušavao da pobjegne i sakrije se - navodi izraelska vojska, dodajući da je on „ključni komandant“ u Hamasovom bataljonu Istočni Rafah.
Međutim, snimci objavljeni na internetu navodno pokazuju da je komandanta Hamasa zapravo zarobila oružana grupa Abu Šabab, koja se bori protiv Hamasa i bazirana je u oblasti Rafe.
Nakon toga, on je predat vojsci Izraela, čije trupe nastavljaju da pretražuju područje.

Izrael zarobio komandanta jednog Hamasovog bataljona

Mural solidarnosti sa djecom Palestine u Podgorici je oštećen, saopštili su iz Ambasade Palestine.
Kako navode, to je neodgovoran čin mržnje pomiješan s neznanjem koji bi svi trebalo da osude.
- Ogromna crnogorska solidarnost s palestinskim narodom ne može biti ogrebana takvim sramotnim djelima. Duh nepokolebljivosti od Palestine do Crne Gore preovladava i naši dragi prijatelji na čelu sa umjetnikom Mišom Joskićem to pokazuju u praksi - zaključuju u saopštenju.

Ambasada Palestine: U Podgorici oštećen mural solidarnosti sa našom djecom

Izrael kaže da je pristao da ponovo otvori ključni granični prelaz Pojasa Gaze sa Egiptom tek nakon što se završi operacija pronalaženja tijela posljednjeg preostalog izraelskog taoca na toj teritoriji.
Prelaz Rafa bio je uglavnom zatvoren od maja 2024. godine, kada su izraelske snage zauzele palestinsku stranu. Planirano je da bude ponovo otvoren tokom prve faze primirja između Izraela i Hamasa, koje je počelo u oktobru.
Međutim, izraelska Vlada je to uslovila time da Hamas uloži sve napore da vrati tijelo posljednjeg taoca, policajca, glavnog narednika Rana Gvilija.
U nedjelju je izraelska vojska saopštila da je počela novu potragu za njegovim posmrtnim ostacima na sjeveru Gaze.
Iako u najnovijem saopštenju Izrael djeluje kao da nudi vremenski okvir za ponovno otvaranje prelaza, nije poznato koliko će potraga za Gvilijem trajati.
Izraelski mediji citirali su vojne zvaničnike koji su rekli da se operacija odvija na groblju u gradu Gazi i da bi mogla da potraje nekoliko dana.
U četvrtak je šef nove tehnokratske palestinske vlade u Gazi rekao da će prelaz Rafa ove nedjelje biti otvoren „u oba smjera“.
Ovo se dešava u trenutku dok SAD i drugi posrednici nastavljaju da vrše pritisak na obje strane kako bi preduzele sljedeće korake ka unapređenju mirovnog plana predsjednika Donalda Trampa.
U nedjelju uveče, kancelarija izraelskog premijera Benjamina Netanjahua saopštila je da je Izrael „pristao na ograničeno ponovno otvaranje prelaza Rafa isključivo za pješački saobraćaj, uz uslov potpunog izraelskog mehanizma inspekcije“.
U saopštenju se navodi da izraelska vojska „trenutno sprovodi fokusiranu operaciju kako bi iskoristila sve prikupljene obavještajne podatke u nastojanju da locira i vrati“ posmrtne ostatke Rana Gvilija.
- Po završetku ove operacije, i u skladu sa onim što je dogovoreno sa SAD, Izrael će otvoriti prelaz Rafa - dodaje se.
Izraelski list Harec citirao je izvor koji je rekao da će na prelazu postojati „potpuni izraelski mehanizam nadzora“, koji će uključivati kontrolu spiskova ulazaka i izlazaka.
Izrael takođe planira da uspostavi dodatnu tačku provjere za sve osobe koje ulaze u Gazu, smještenu u oblasti oko Žute linije, koja označava teritoriju koja je i dalje pod kontrolom izraelskih snaga prema sporazumu o prekidu vatre, dodao je izvor.
Ranije u nedjelju, izraelska vojska je saopštila da su trupe „počele ciljanu operaciju u oblasti Žute linije na sjeveru Pojasa Gaze“ kako bi pronašle Gvilijevo tijelo.
Izraelski vojni zvaničnici rekli su lokalnim medijima da se operacija zasniva na obavještajnim podacima prikupljanim tokom dužeg vremenskog perioda, koji ukazuju na to da bi Gvilijevi posmrtni ostaci mogli biti sahranjeni u oblastima Šedžaja i Daradž Tufah u gradu Gazi, istočno od Žute linije.
Na terenu su bile specijalizovane jedinice, uključujući rabine, timove za pretragu i stomatološke stručnjake opremljene mobilnim rendgen-aparatima, dodali su.
Vojno krilo Hamasa, Brigade Izedina el Kasama, saopštilo je u nedjelju da je „posrednicima dostavilo sve detalje i informacije kojima raspolaže u vezi sa lokacijom“ Gvilijevog tijela.
Dodaje se da izraelske snage „pretražuju jednu od lokacija“.
Gvilijeva porodica je u međuvremenu ponovila svoje snažno protivljenje ponovnom otvaranju prelaza Rafa prije nego što njegovo tijelo bude vraćeno u Izrael radi sahrane.&nbsp;
- Prije svega, Ran mora biti vraćen kući - poručili su.
Dvadesetčetvorogodišnjak je ubijen u kibucu Alumim tokom napada Hamasa na jug Izraela 7. oktobra 2023. godine, a njegovo tijelo je potom odnijeto u Gazu kao talac.
Početkom decembra, izraelska vlada je saopštila da će prelaz Rafa biti otvoren „u narednim danima“ kako bi se Palestincima omogućio izlazak iz Gaze.
Međutim, došlo je do spora sa Egiptom, koji je rekao da će prelaz biti otvoren samo ako kretanje bude dozvoljeno u oba smjera, čime bi se omogućio povratak desetina hiljada Palestinaca koji su tokom rata pobjegli iz Gaze.
U subotu su američki specijalni izaslanik Stiv Vitkof i Trampov zet Džared Kušner predvodili delegaciju koja se sastala sa izraelskim premijerom, a razgovori su bili usmjereni na sprovođenje druge faze mirovnog plana za Gazu. Vitkof je rekao da je sastanak bio „konstruktivan i pozitivan“.
U okviru prve faze, Hamas i Izrael su se dogovorili o prekidu vatre, razmeni svih živih i mrtvih izraelskih talaca u Gazi za Palestince pritvorene u izraelskim zatvorima, djelimičnom povlačenju izraelskih snaga i značajnom povećanju isporuka humanitarne pomoći.
Druga faza bi trebalo da dovede do toga da nova tehnokratska palestinska vlada u Gazi preuzme upravljanje javnim službama, kao i obnovu i potpunu demilitarizaciju teritorije, uključujući razoružavanje Hamasa i drugih grupa.
Rat je pokrenut napadom 7. oktobra 2023. godine, kada je ubijeno oko 1.200 ljudi, a 251 osoba odvedena u Gazu kao taoci.
Izrael je odgovorio pokretanjem vojne kampanje u Gazi, tokom koje je, prema podacima Ministarstva zdravlja u Gazi kojim upravlja Hamas, ubijeno više od 71.650 ljudi.

Izrael uslovljava otvaranje prelaza Rafa potragom za tijelom posljednjeg izraelskog taoca

Palestinski odbor koji će upravljati Pojasom Gaze, a pod nadzorom Sjedinjenih Američkih Država (SAD), sastao se danas po prvi put u Kairu, prenosi AP.
Inženjer i bivši zvaničnik Palestinske uprave iz Gaze, Ali Šat, kazao je nakon sastanka da očekuje da će obnova i oporavak Pojasa Gaze trajati oko tri godine.
- Palestinski narod je s velikim očekivanjima gledao na ovaj odbor, njegovo osnivanje i njegov rad kako bi ih spasio - rekao je Šat za egipatsku državnu televiziju.
Predsjednik SAD-a, Donald Tramp, podržava napore te grupe da preuzme vođenje Gaze nakon dvogodišnjeg rata između Izraela i Hamasa.
Izraelske trupe povukle su se iz djelova Gaze nakon što je primirje stupilo na snagu 10. oktobra i sada se nalaze iza takozvane Žute linije, dok su se hiljade raseljenih Palestinaca vratile u ono što je ostalo od njihovih domova.
- Podržavam novoimenovani Palestinski tehnokratski odbor, Nacionalni odbor za upravljanje Gazom, uz podršku visokog predstavnika Odbora, koji će upravljati Gazom tokom prelaznog perioda - kazao je Tramp u četvrtak.
Odbor će voditi svakodnevne poslove u Gazi, pod nadzorom Trampom predvođenog „Odbora za mir“, čiji članovi još nijesu imenovani.

Palestinski odbor koji će upravljati Gazom sastao se u Kairu

U gradu Gazi, nakon više od dvije godine rata i razaranja, djeca su ponovo sjela u školske klupe. Tamo gdje su nekada bile učionice, danas su šatori koji služe za obrazovanje.
U naselju Tel al-Hava, na jugozapadu grada Gaze, djeca uče među ruševinama škole Lulva Abdel Vahab al-Katami, koja je pogođena u januaru 2024. godine. Mjesecima je školsko dvorište služilo kao sklonište za raseljene porodice.
Danas je to ponovo mjesto učenja bez zidova, struje i interneta, ali s tablama, bilježnicama i nastavnicima koji pokušavaju vratiti djeci barem djelić normalnosti.
Prema podacima UNICEF-a, više od 97 posto škola u Gazi oštećeno je ili potpuno uništeno tokom rata.
Od oko 658.000 djece školskog uzrasta u Pojasu Gaze, većina gotovo dvije godine nije imala formalno obrazovanje. U tom periodu mnoga djeca su umjesto školskih lekcija učila o gladi, raseljavanju i smrti.
Četrnaestogodišnji Naem al-Asmar pohađao je ovu školu prije njenog uništenja. Tokom rata izgubio je majku u izraelskom vazdušnom napadu.
- To je bila najteža stvar kroz koju sam ikada prošao. Mnogo mi je nedostajala škola. Prije rata imali smo prave učionice, sada su to šatori. Učimo samo četiri predmeta. Nije isto, ali je važno. Škola mi ponovo ispunjava dane - kazao je dječak.
Slične osjećaje dijeli i Rital Ala Harb, učenica devetog razreda koja sanja da postane stomatolog.
- Raseljenje je potpuno prekinulo moje obrazovanje. Nije bilo škole, nije bilo vremena za učenje. Najviše su mi nedostajali prijatelji i moja stara škola - kazala je djevojčica.
Improviziranu školu vodi UNICEF i okuplja djecu iz ove i drugih škola koje su uništene u ratu. Nastava se ne odvija po punom palestinskom nastavnom planu i programu, a predaju se samo osnove: arapski, engleski jezik, matematika i prirodne nauke.
Školu trenutno pohađa oko 1.100 učenika, raspoređenih u tri smjene dnevno, uz samo 24 nastavnika. Dječaci i djevojčice nastavu pohađaju naizmjenično zbog nedostatka prostora.
Osim materijalnih nedostataka, djeca se suočavaju i s teškim psihološkim posljedicama rata. Više od 100 učenika izgubilo je jednog ili oba roditelja, mnogi su ostali bez domova ili su svjedočili ubistvima.
UNICEF upozorava da je situaciju dodatno pogoršalo ograničenje ulaska humanitarne pomoći u Gazu. Ukazali su da nedostaju papir, sveske, olovke, gumice te druga osnovna sredstva bez kojih je obrazovanje gotovo nemoguće.

Djeca u Gazi ponovo u školskim klupama nakon dvije godine rata: Šatori služe kao učionice, uče se samo četiri predmeta

Izraelski rezervista udario je kvadom Palestinca dok se molio pored puta na okupiranoj Zapadnoj obali u četvrtak, nakon što je ranije pucao u tom području, saopštila je izraelska vojska.
- Dobili smo snimke na kojima naoružana osoba gazi Palestinca - navodi se u saopštenju, uz dodatak da je riječ o rezervisti čija je vojna služba prekinuta, prenosi Rojters.
Rezervista je "ozbiljno prekršio svoje nadležnosti“ i njegovo oružje je oduzeto, saopštila je vojska.
Izraelski mediji su javili da je rezervista zadržan pod kućnim pritvorom.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DbUMpwXtkutg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Izraelska policija nije odmah odgovorila na zahtjev Rojtersa za komentar.
Palestinac je nakon napada otišao u bolnicu na pregled, ali nije povrijeđen i sada je kod kuće.
Na snimku, čiju je autentičnost Rojters potvrdio, vidi se muškarac u civilu sa oružjem prebačenim preko ramena kako vozi terensko vozilo pravo u čovjeka koji se moli pored puta.
Ova godina je bila jedna od najnasilnijih u istoriji ikada je reč o napadima izraelskih civila na Palestince na Zapadnoj obali, prema podacima Ujedinjenih nacija koji pokazuju više od 750 povreda.
Više od hiljadu Palestinaca je ubijeno na Zapadnoj obali između 7. oktobra 2023. i 17. oktobra 2025. godine, uglavnom u operacijama bezbjednosnih snaga, a djelimično i zbog nasilja naseljenika, navodi UN.
U istom periodu, 57 Izraelaca je ubijeno u palestinskim napadima.

(VIDEO) Izraelski vojnik udario Palestinca kvadom dok se molio pored puta

Dvojica palestinskih muškaraca izjavila su za BBC da su lično doživjela vrste premlaćivanja i seksualnog zlostavljanja koje su istaknute u nedavnim izvještajima o postupanju prema zatvorenicima u izraelskom pritvoru.
Komitet Ujedinjenih nacija protiv torture saopštio je prošlog mjeseca da je duboko zabrinut zbog izvještaja koji ukazuju na „de fakto državnu politiku organizovane i raširene torture i zlostavljanja“ palestinskih pritvorenika u izraelskim zatvorima.
Navedeno je da su se optužbe „dramatično intenzivirale“ nakon napada koje je predvodio Hamas na Izrael 7. oktobra 2023. godine.
Drugi izvještaji izraelskih i palestinskih organizacija za ljudska prava detaljno su opisali ono što nazivaju „sistematskim“ zlostavljanjem.
Izrael je negirao sve optužbe, ali organizacije za ljudska prava tvrde da su bijes u zemlji zbog napada 7. oktobra i postupanja prema izraelskim taocima u Gazi stvorili kulturu nekažnjivosti unutar zatvorskog sistema, naročito prema pritvorenicima koji su iskazivali podršku Hamasu i njegovim napadima.
Prošle godine procurili su snimci nadzornih kamera iz izraelskog vojnog zatvora koji su navodno prikazivali palestinskog muškarca iz Gaze kako ga zatvorski čuvari seksualno zlostavljaju. To je dovelo do ostavki i međusobnih optužbi na vrhu izraelskog vojnog i političkog establišmenta.
Sami al-Saei (46) danas radi u prodavnici namještaja, a ranije je bio slobodni novinar u gradu Tulkarmu, na sjeveru okupirane Zapadne obale.
Izraelski vojnici uhapsili su ga u januaru 2024. godine, nakon što je sarađivao s novinarima na organizovanju intervjua s pripadnicima Hamasa i drugih naoružanih grupa.
Bio je zadržan bez optužnice 16 mjeseci, u okviru kontroverznog izraelskog sistema poznatog kao administrativni pritvor, prije nego što je pušten na slobodu tokom ljeta.
Dok je bio pritvoren u zatvoru Megido, na sjeveru Izraela, rekao je da su ga čuvari djelimično svukli i silovali palicom oko 13. marta 2024. godine.
Kazao je da je odlučio da govori za BBC o navodima seksualnog zlostavljanja, uprkos riziku da bude odbačen u često konzervativnom palestinskom društvu na Zapadnoj obali.
„Bilo ih je pet ili šest. Smijali su se i uživali u tome. Jedan čuvar me pitao: ‘Da li uživaš u ovome? Želimo da se igramo s tobom i dovedemo i tvoju ženu, sestru, majku i prijatelje ovdje’. Nadao sam se da ću umrijeti i da se sve završi, jer bol nije bio samo od silovanja, već i od teškog i bolnog premlaćivanja“, rekao je al-Saei.
Naveo je da je napad trajao oko 15 do 20 minuta, tokom kojih su mu čuvari i stiskali genitalije, izazivajući ekstreman bol.
Dodao je da su se premlaćivanja dešavala gotovo svakodnevno, ali da je seksualno zlostavljan samo jednom.
BBC je zatražio komentar Izraelske zatvorske službe (IPS) u vezi s al-Saeijevim navodima. U saopštenju IPS-a navodi se: „Radimo u potpunosti u skladu sa zakonom, uz obezbjeđivanje sigurnosti, dobrobiti i prava svih zatvorenika pod našim nadzorom. Nijesmo upoznati s opisanim tvrdnjama i, koliko nam je poznato, takvi incidenti se nijesu dogodili pod odgovornošću IPS-a.“
Optužbe o zlostavljanju Palestinaca u izraelskim zatvorima iznose se decenijama, ali je jedan nedavni slučaj uzdrmao državni establišment i produbio rastući raskol u izraelskom društvu u vezi s postupanjem prema zatvorenicima i pritvorenicima optuženim za podršku Hamasu.
U avgustu 2024. godine procurili su snimci CCTV-a iz vojnog zatvora Sde Teiman, na jugu Izraela, koji navodno prikazuju palestinskog pritvorenika iz Gaze kako ga vojnici zlostavljaju oštrim predmetom, ostavljajući ga s probijenim rektumom. Napad se, prema navodima, dogodio u julu 2024.
Pet izraelskih rezervnih vojnika optuženo je za teško zlostavljanje i nanošenje teških tjelesnih povreda pritvoreniku.
Prošlog mjeseca održali su konferenciju za novinare na izraelskoj televiziji, pri čemu su se četvorica pojavila s crnim fantomkama kako bi sakrili identitet.
U intervjuu za Channel 14 News, peti vojnik skinuo je masku i otkrio lice, kazavši da nema šta da krije. Sva petorica negirala su optužbe.
Rezervisti su održali konferenciju nakon što je postalo poznato da je snimke CCTV-a procurila glavna pravnica izraelske vojske, vojna tužiteljka u činu general-majora, Yifat Tomer-Yerushalmi.
Ona je podnijela ostavku u oktobru, navodeći da preuzima punu odgovornost za curenje snimaka. Objasnila je da je željela da se „suprotstavi lažnoj propagandi protiv organa za sprovođenje zakona u vojsci“, aludirajući na tvrdnje pojedinih desničarskih političara da su optužbe izmišljene.
Pristalice krajnje desnice održavale su proteste u znak podrške petorici optuženih rezervista ispred zatvora Sde Teiman.
U julu, prije njene ostavke, na burnom saslušanju parlamentarnog odbora u Knesetu, Hanoch Milwidsky, političar iz desničarske stranke Likud premijera Benjamina Netanyahua, suočen je s pitanjem da li je silovanje pritvorenika prihvatljivo.
„Začepi, začepi. Da, sve je legitimno ako su oni Nukhba (elitni borci Hamasa). Sve“, vikao je tokom saslušanja.
Nedavno istraživanje javnog mnjenja Izraelskog instituta za demokratiju pokazalo je da se većina izraelske javnosti protivi istragama protiv vojnika kada postoji sumnja da su zlostavljali Palestince iz Gaze.
Ahmed, što nije njegovo pravo ime, živi na Zapadnoj obali sa suprugom i jedanaestoro djece.
Uhapšen je u januaru 2024. godine i proglašen krivim za podsticanje na terorizam, nakon objava na društvenim mrežama u kojima je hvalio napade Hamasa 7. oktobra, u kojima je ubijeno oko 1.200 ljudi, uglavnom Izraelaca, dok je 251 osoba oteta.
Osuđen je na godinu zatvora i novčanu kaznu od 3.000 šekela.
Tvrdi da je tokom boravka u izraelskom pritvoru bio teško seksualno zlostavljan.
- Zatvorski čuvari, njih trojica, odveli su me u kupatilo i potpuno svukli, prije nego što su me oborili na pod. Stavili su mi glavu u WC-šolju, a ogroman čovjek, možda težak oko 150 kilograma, stao mi je na glavu, tako da sam bio savijen. Zatim sam čuo glas nekoga ko je razgovarao sa zatvorskim psom. Pas se zvao Messi, kao fudbaler - rekao je Ahmed.
Zatim je detaljno opisao kako je, kako tvrdi, pas korišćen da ga seksualno ponizi. Naveo je da su mu skinuli pantalone i donji veš, te da mu se pas popeo na leđa.
- Mogao sam da osjetim njegov dah, a onda je skočio na mene. Počeo sam da vrištim. Što sam više vrištao, više su me tukli, dok nijesam skoro izgubio svijest - rekao je.
Tokom pritvora, Ahmed je naveo i da su ga čuvari redovno tukli, uključujući udarce u genitalije.
Rekao je da je pušten 12 dana nakon seksualnog zlostavljanja, pošto je odslužio punu kaznu.
Upitan da li postoje medicinski dokazi u vezi s njegovim tvrdnjama, Ahmed je rekao da ih nema.
U izraelskim zatvorima trenutno se nalazi više od 9.000 palestinskih bezbjednosnih pritvorenika, gotovo dvostruko više nego prije napada 7. oktobra. Mnogi od njih nikada nijesu optuženi.
Nedavni izvještaj Komiteta UN-a protiv torture nedvosmisleno je osudio napade 7. oktobra, ali je istovremeno izrazio duboku zabrinutost zbog izraelskog odgovora i ogromnog gubitka ljudskih života u Gazi.
U izvještaju podnesenom u oktobru Komitetu UN-a protiv torture, pet izraelskih organizacija za ljudska prava navelo je da je došlo do „dramatične eskalacije torture i okrutnog, nečovječnog i ponižavajućeg postupanja u svim pritvorskim objektima, sprovođene uz gotovo potpunu nekažnjivost i implementirane kao državna politika usmjerena protiv Palestinaca“.
Organizacije Adalah, Javni komitet protiv torture u Izraelu, Parents Against Child Detention, HaMoked i Physicians for Human Rights–Israel navele su da posjeduju dokaze koji, kako tvrde, pokazuju da je Izrael „demontirao postojeće zaštitne mehanizme i sada primjenjuje torturu tokom čitavog procesa pritvora – od hapšenja do zatvaranja – ciljajući Palestince pod okupacijom i palestinske građane, uz sankcionisanje ovih zloupotreba od strane visokih zvaničnika, dok sudski i administrativni mehanizmi ne uspijevaju da intervenišu“.
U izvještaju se navodi da su takve prakse dovele do porasta broja smrti Palestinaca u pritvoru, pri čemu je najmanje 94 smrtna slučaja u izraelskom pritvoru dokumentovano između početka rata u Gazi i kraja avgusta 2025. godine.
Izraelski ambasador pri UN-u u Ženevi odbacio je optužbe iznesene pred Komitetom UN-a protiv torture kao „dezinformacije“.
Daniel Meron je prošlog mjeseca rekao stručnom panelu da je Izrael „posvećen poštovanju svojih obaveza u skladu s našim moralnim vrijednostima i principima, čak i suočen s izazovima koje predstavlja teroristička organizacija“.
Naveo je da relevantne izraelske institucije u potpunosti poštuju zabranu torture i da Izrael odbacuje optužbe o sistematskoj upotrebi seksualnog i rodno zasnovanog nasilja.

Uznemirujuća svjedočenja: Palestinci za BBC opisali detalje seksualnog zlostavljanja u izraelskim zatvorima

Izraelska vojska saopštila je večeras da je ubila dva muškarca na okupiranoj Zapadnoj obali poslije pokušaja napada automobilom koji je ciljao vojnike stacionirane na kontrolnom punktu.
Jedan od dvojice ubijenih muškaraca nije bio umiješan u napad, saopštila je vojska bez navođenja dodatnih detalja, prenijeli su francuski mediji.
Palestinsko Ministarstvo zdravlja, sa sjedištem u Ramali, identifikovalo je dvojicu ubijenih Palestinaca kao Ahmada Halila Al-Radžabija (17) i Zijada Džabaru Abu Davuda (55).

Izraelska vojska ubila dva Palestinca, jedan od dvojice ubijenih nije bio umiješan u napad

Stara stambena zgrada srušila se u libanskom gradu Tripoliju, a spasioci su na terenu u potrazi za ljudima zatrpanim u ruševinama.
Kako javlja reporter libanske Nacionalne novinske agencije spasioci su uspeli u saradnji sa stanovnicima da izvuku tri osobe.
Vatrogasci gase požar koji je izbio u blizini ruševina petospratnice. Izvijestili su takođe da se začula jaka pucnjava nepoznatog porijekla u blizini srušene zgrade.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fsputnik_afrique%2Fstatus%2F2020533434934849735%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2020533434934849735%7Ctwgr%5Ea70ddc5b4ef430512741ada03b014b6240397bca%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Stambena zgrada se srušila u Libanu, ima zatrpanih ispod ruševina

Dobitnica Nobelove nagrade za mir Narges Mohamadi osuđena je u Iranu na sedam i po godina zatvora, saopštile su danas njene pristalice i advokat.
Oni su dodali i da je u štrajku glađu od 2. februara.
To je potvrdio i njen advokat Mostafa Nili u objavi na Iksu.
- Osuđena je na šest godina zatvora zbog "udruživanja i zavjere", godinu i po zbog propagande, kao i na dvogodišnju zabranu putovanja - napisao je on.
Iran se nije oglasio povodom ove presude.
Ona je uhapšena početkom decembra prošle godine na komemoraciji jednom advokatu za ljudska prava koji je nađen mrtav.
Puštena je iz zatvora u decembru 2024. godine iz medicinskih razloga.
Iako je na slobodi trebalo da bude samo tri nedjelje, ostala je duže vjerovatno zato što su aktivisti i države Zapada vršili pritisak na Iran da ona ostane na slobodi.
Mohamadi je i dalje nastavila svoj aktivizam javnim protestima i gostovanjima u stranim medijima, uključujući demonstracije ispred teheranskog zatvora Evin, gdje je bila držana.
Aktivistkinja (52) je više puta osuđivana i zatvarana u posljednjih 25 godina zbog svog angažovanja protiv obaveznog nošenja vela za žene u Iranu i protiv smrtne kazne. Provela je najveći dio posljednje decenije u zatvoru.

Dobitnica Nobelove nagrade za mir Narges Mohamadi osuđena u Iranu na sedam godina zatvora

Ronioci su za danas završili potragu za osobom koja je vozilom u ranim jutarnjim časovima sletjela u Moraču kod mosta Luča u Podgorici.
To je potvrdio <a href="https://www.standard.co.me/hronika/foto-video-most-luca-ceka-se-izvlacenje-vozila-iz-morace">za Standard </a>direktor Regionalnog centra Bijela Danilo Mijajlović.
- I pored velikih napora naših ronilaca i dodatno otežanim loših uslova ronjenja, potraga danas nije dala rezultate - saopštio je Mijajlović.
Potraga će, kako je istakao, biti nastavljena sjutra.
Iz policije je ranije danas saopšteno da i dalje nije poznato koliko je osoba bilo u vozilu.

Ronioci za danas završili potragu za osobom koja je automobilom sletjela u Moraču

Umjesto odgovora na pitanje kako su Miloš Medenica, sin bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, i bivša specijalna tužiteljka Lidija Mitrović volšebno izmakli policiji, lider Demokrata Aleksa Bečić se u petak vratio omiljenoj temi - vetingu. - U prethodnim mjesecima suspendovano je još 27 policijskih službenika - saopštio je potpredsjednik Vlade za bezbjednost. Tako je Bečić nastavio da govori o sprovođenju vetinga u crnogorskoj policiji, iako u crnogorskom zakonodavstvu - ne postoji zakon o vetingu. Potpredsjednik Vlade je pričom o suspenzijama pokušao da izbjegne suočavanje sa istinom: da u vremenu kada se povećavaju bezbjednosni izazovi, broj policijskih službenika se rapidno smanjuje. Advokat Veselin Radulović u izjavi za Televiziju E kaže da je ova izjava nastavak dugogodišnje prakse zloupotreba kojom rukovodi Bečić, odnosno neprimjerena teza. - Nije ovdje priča da li je neko za ili protiv vetinga. Ja lično jesam i uvijek sam to govorio, ali za tako ozbiljan proces se mora osmisliti pravni okvir, da taj proces sprovode ljudi koji su nezavisni, koji su profesionalci. Za Demokrate možemo reći sve osim da su profesionalci i da imaju dobre namjere - kazao je Radulović. Smatra da ono što svakodnevno rade oni koji su spremni na svaku moguću zloupotrebu, koji nemaju apsolutno nikakva znanja kada je u pitanju sektor bezbjednosti i pravna struka, najveći problem nije da li ste za veting, nego kako se on sprovodi. - Ovo nije veting, ovo je progon na političkoj ili nekada ličnoj osnovi - ocijenio je Radulović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260203100252_0cdb947c161bf6aa029197a84f90954e74a33ea3f9409e46e9fa9575138b6d9a.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260203100252_0cdb947c161bf6aa029197a84f90954e74a33ea3f9409e46e9fa9575138b6d9a" data-rendition-name="original" width="925" height="525" loading="lazy" alt="Veselin Radulović"><figcaption>Veselin Radulović (arhivska fotografija)(Photo: TV E)</figcaption></figure>  Proces vetinga, odnosno uklanjanja politički nepodobnih traje mjesecima. Dio pravne struke upozorava na nejasne procedure i moguće pravne dileme u njegovoj primjeni. Istovremeno, postavlja se pitanje - da li ubrzano smanjenje broja policijskih službenika direktno utiče na bezbjednost građana i efikasnost policije na terenu. Radulović ističe da već proizvodi velike posljedice po državu. - Ne govorim damo da će državu morati plaćati naknadu štete svim tim ljudima kojima su prava povrijeđena, već kolike će to posljedice ostaviti na motivaciju profesionalaca u sektoru bezbjednosti koji postoje, a njih ima - ističe Radulović. Žao mu je što nemamo ozbiljan institucionalni okviru koji svemu tome staje na kraj. Podsjeća da je zbog zloupotreba početkom septembra podnio prijave, te da se po njima još ne postupa. - To je jako loša poruka - ističe Radulović. Iako je 12. januara u Upravi policije počelo da radi 366 policijskih službenika u zvanju policajac, broj policajaca se iz dana u dan smanjuje. Prema informacijama Televizije E, do 24. januara više od 90 mladih policijskih službenika odlučilo je da napusti službu u koju su tek zakoračili. Najčešći razlog otkazivanja je što su mladi policijski službenici rasporede dobili van mjesta prebivališta što im ne omogućava da mogu, sa platom od nekih 800 eura, da plate troškove smještaja i prehrane. Tridesetak je već raskinulo ugovore, dok su ostali najavili razduženje opreme i čekaju otpust. Odgovor Uprave policije o razlozima ovakvog odliva kadra Televizija E nije dobila. Predstavnik Nezavisnog sindikata policije Igor Rmandić kazao je za našu televiziju da Uprava policije ima skoro više od hiljadu službenika koji joj nedostaju. - I to svakako otežava obavljanje radnih zadataka. Što se tiče čišćenja policijskih redova, imamo jasan stav - želimo da budu očišćeni što prije i što efikasnije - naglasio je Rmandić.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260208200220_d6a1c3ea557a1da9905221252f416af3e2307e08512cf0d8eb6933cf90d52150.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260208200220_d6a1c3ea557a1da9905221252f416af3e2307e08512cf0d8eb6933cf90d52150" data-rendition-name="original" width="1917" height="1078" loading="lazy" alt="Igor Rmandić"><figcaption>Igor Rmandić(Photo: TV E)</figcaption></figure>  Dodaje i da postoje službenici koji su stekli uslove za penziju, ali zbog manjka kadra ostaju na radnim mjestima. Takve situacija može, kako je rekao, imati i pravne posljedice i otvoriti nove sudske sporove. - Ono što je dodatno zabrinjavajuće je što je veliki broj naših kolega podnio zahtjeve za odlazak u penziju. Oni su ispunili uslove za penziju, ali upravo zbog nedostatka kadra nije im dozvoljeno da to svoje pravo ostvare - istakao je Rmandić. Dok proces takozvanog vetinga i suspenzija traje, broj policijskih službenika neprestano opada, a odgovori na ključna pitanja i dalje izostaju. Prilog novinarke TV E Ivone Đokić. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dl7zq21ZT3is&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Radulović: Ovo nije veting, već progon na političkoj osnovi; Rmandić: Policiji nedostaje skoro više od hiljadu službenika, veliki broj kolega zbog toga ne može u penziju

Tag: palestina