Generalni sekretar NATO Mark Rute pozvao je saveznike da pojačaju odbrambene napore kako bi sprečili rat koji vodi Rusija, a koji bi mogao biti "razmjera rata prošlih generacija", prenio je Rojters.
U govoru u Berlinu, Rute je rekao da previše saveznika vojnog saveza ne osjeća hitnost ruske prijetnje u Evropi i da treba brzo povećati izdatke i proizvodnju za odbranu kako bi sprečili rat razmjera onog koji su vidjele prošle generacije.
- Mi smo sljedeća meta Rusije. Bojim se da je previše njih tiho samozadovoljno. Previše njih ne osjeća hitnost. I previše njih vjeruje da je vrijeme na našoj strani. Nije. Vrijeme za akciju je sada - rekao je Rute.
Generalni sekretar NATO-a je rekao da je sukob na vratima Evrope.
- Rusija je vratila rat u Evropu. I moramo da budemo spremni - dodao je on.
Rute je naveo da bi Rusija mogla da bude spremna da upotrijebi vojnu silu protiv NATO-a u roku od pet godina.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Rute upozorio saveznike da mogu da budu sljedecća meta Rusije: Sukob je na vratima Evrope

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute izjavio je da Srbija ima suvereno pravo da učestvuje u vježbama sa kineskom vojskom, ali da bi se distancirao od odnosa predsjednika Aleksandra Vučića prema Kini jer je njeno ukupno djelovanje sporno.
U intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE), Rute je rekao da je NATO „prilično zabrinut u vezi sa onim što se dešava sa Kinom generalno“, navodeći povezanost te zemlje sa Rusijom, Sjevernom Korejom i Iranom.
- Što se tiče Srbije, ona može donijeti odluku da to radi. Ali, ne budimo naivni u vezi sa Kinom. Znamo da Kina sarađuje sa Rusima, Sjevernom Korejom, Iranom, da je stoga ono što se dešava u Indo-Pacifiku i ono što se dešava u evroatlantskoj oblasti sve više povezano i ispreplijeteno - kazao je Rute na pitanje da li je NATO zabrinut zbog učešća Srbije u vojnim vježbama sa Kinom.
Rute je ukazao da NATO ima dijalog sa Srbijom i da on lično ima direktan kontakt sa predsjednikom Vučićem.
- Suvereno je pravo Srbije da donese tu odluku. Ali, na kraju bih se zaista distancirao od onoga što predsjednik Vučić radi sa Kinom. To je naravno relevantno, ali postoji hitnije pitanje, a to je sama Kina - kazao je Rute.
Dodao je da je uvijek govorio da NATO nije tu samo da bi osigurao da su članice alijanse bezbjedne od Rusije, već od bilo koga.
- Moramo biti bezbjedni od svakoga ko nam želi zlo. I kada pogledamo ogromno gomilanje kineskih oružanih snaga, hajde da budemo zaista svjesni šta se tamo dešava - naveo je Rute, koji je u intervjuu pretežno govorio o naporima za okončanje rusko-ukrajinskog rata.
Srbija, koja je vojno neutralna zemlja, u julu je održala prvu zajedničku vojnu vježbu sa Kinom, uprkos upozorenjima iz Evropske unije. Desetodnevna vježba specijalnih jedinica dvije vojske održana je u kineskoj provinciji Hebej.
Srbija pod vođstvom Vučića jača odnose sa Kinom, iako je članstvo u Evropskoj uniji njen zvanični strateški cilj. Srbija je 2020. kupila od Kine šest novih bespilotnih letilica CH-92A. Dvije godine kasnije, Srbija je nabavila i raketni sistem protivvazdušne odbrane FK-3. Kasnije je nabavljena i nova kineska bespilotna letilica CH-95, ali nije zvanično saopšteno koliko je dronova tog tipa kupljeno, navodi RSE.
Upozorenja zbog saradnje sa Kinom u sferi odbrane, Srbiji su stizala i iz Vašingtona.

Rute: Srbija ima suvereno pravo na vojne vježbe sa Kinom, ali ne budimo naivni

Američki mirovni predlog pomogao je da se Kijev i Vašington zbliže na putu ka okončanju rata između Rusije i Ukrajine, kazao je generalni sekretar NATO-a Mark Rute i dodao da se o nekim elementima mora dobro promisliti.
On je, u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE), ocijenio da su razgovori o predlogu tokom vikenda u Ženevi između američkih i ukrajinskih pregovarača bili "veoma uspješni".
-Pa, očigledno je da se o nekim elementima mora dobro promisliti - rekao je Rute o planu u 28 tačaka, dodajući da je "jasno da je kao osnova juče poslužio svojoj svrsi da dvije strane zaista započnu dijalog".
Plan, koji je procurio u nekoliko medija, uključujući RSE, krajem prošle sedmice je izazvao uzbunu u nekoliko evropskih prijestonica, kao i u Kijevu, dok su ga neki nazvali "listom želja" Kremlja.
Uslovi plana zahtijevaju velike ustupke od Kijeva i čini se da odražavaju mnoge zahtjeve Kremlja, uključujući predaju ukrajinskih oblasti Donjecka i Luganska, poznatih kao Donbas &nbsp;i Krim, zajedno s postavljanjem ograničenja na veličinu ukrajinske vojske.
Predlog bi takođe omogućio Moskvi da se vrati u Grupu sedam vodećih industrijalizovanih zemalja, kao i postepeno ublažavanje zapadnih sankcija Kremlju.
Kad je predlog procurio, evropske diplomate su požurile da sastave kontrapredlog koji bi bio lakši za Kijev.
Rute je rekao da će se "elementi koji se više tiču EU ili NATO-a razmatrati odvojeno".
Američki predsjednik Donald Tramp je prvobitno dao Ukrajini rok do 27. novembra da pristane na predlog, mada je kasnije ublažio taj rok.
Rute je potvrdio da je bio u kontaktu i s Trampom i s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim tokom vikenda i u intervjuu nije želio da govori o pojedinačnim tačkama predloga.
On je, međutim, naglasio da je "krajnje stanje" razgovora "suverena Ukrajina koja ide naprijed, snažna nacija i da Rusija nikada više neće pokušati da je napadne".
- Znam jednu stvar o Rusima generalno, a posebno o Putinu. Kad god postignete dogovor, morate se uvjeriti da je u njegovom interesu da ga se drži. Nikada više neće pokušati kada zna da će posledice po njega biti razorne ako ponovo pokuša da napadne Ukrajinu posle dugoročnog primirja ili, poželjno, mirovnog sporazuma - rekao je Rute.
On je ipak komentarisao dva aspekta kojih se plan dotiče u vezi sa zapadnim vojnim savezom: budući dijalog s Rusijom i potencijalno članstvo Ukrajine u NATO-u.
Rute je kazao da se budući razgovori neće odvijati u okviru Savjeta NATO-Rusija, koji se poslednji put sastao neposredno prije početka invazije Rusije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, niti putem Osnivačkog akta NATO-Rusija iz 1997. godine, koji je kodifikovao odnose između 32-članog vojnog saveza i Moskve.
- Savjet NATO-Rusija i Osnivački akt NATO-Rusija su mrtvi otkako je Putin izvršio invaziju na Ukrajinu - rekao je Rute dodajući da je invazija Kremlja na susjednu zemlju protivna svim osnovama zapadnih vrednosti i onome što je predstavljao Osnivački akt NATO-Rusija i onome što je Savjet NATO-Rusija pokušao da postigne.
On nije u potpunosti isključio buduće članstvo Ukrajine u NATO-u, iako je početni predlog SAD naveo da vojni savez ne bi trebalo dalje da se širi.&nbsp;
Rute je, međutim, dodao da članstvo Ukrajine u NATO-u trenutno nije moguće.
- Svaka zemlja u evroatlantskoj zoni koja želi da postane članica NATO-a i to je Vašingtonski sporazum iz 1949. godine - može da aplicira za članstvo. Ali da biste postali član, potrebna vam je jednoglasnost. I trenutno je ta jednoglasnost daleko - rekao je Rute.

Rute: Potreban promišljen dijalog o Ukrajini

Ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, koji je pokrenuo opšti rat protiv Ukrajine, ponestaje novca, vojnika i ideja, rekao je generalni sekretar NATO-a Mark Rute na konferenciji za novinare nakon sastanka Koalicije voljnih u Londonu.
- U Ukrajini, Putin malo postiže na bojnom polju, a ti mali dobici dolaze s ogromnom cijenom. Stotine hiljada Rusa ginu zbog Putinove obmanjujuće agresije. Ukrajina nastavlja hrabro da se brani, a naša podrška radi za to. Istina je da Putinu ponestaje novca, vojnika i ideja - naglasio je Rute.
U tom smislu, generalni sekretar Alijanse slaže se sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom da borbe u Ukrajini moraju da se zaustave na sadašnjoj liniji fronta.

Rute: Putinu ponestaje novca, vojnika i ideja

NATO će 13. oktobra započeti godišnje nuklearne vježbe odvraćanja pod nazivom “Steadfast Noon”, saopštio je danas generalni sekretar Alijanse, Mark Rute.
Ove vježbe obezbeđuju da nuklearno odvraćanje NATO-a ostane kredibilno, bezbjedno i efikasno sredstvo, dodao je Rute, prenio je Rojters.
Prema riječima Rutea, ove vežbe šalju jasan signal svakom potencijalnom protivniku da Alijansa može da zaštiti i odbrani sve svoje zemlje članice od bilo kakve prijetnje.

NATO počinje nuklearne vježbe odvraćanja 13. oktobra

NATO je saopštio da će ojačati odbranu na svom istočnom krilu, poslije nedavnog upada ruskih dronova u vazdušni prostor Poljske.
Alijansa će pokrenuti operaciju kako bi "dodatno ojačala naš položaj duž našeg istočnog krila", rekao je generalni sekretar NATO-a Mark Rute novinarima u Briselu.
Naredba je već data za pokretanje operacije, nazvane "Istočni stražar", rekao je vrhovni komandant savezničkih snaga u Evropi, američki general Aleksus Grinkevič.
Rute je rekao da operacija počinje narednih dana i da će učestvovati nekoliko zemalja Alijanse, među kojima Danska, Francuska, Velika Britanija i Njemačka.
Francuska je već najavila slanje tri borbena aviona Rafal kako bi ojačala odbranu poljskog vazdušnog prostora. Njemačka je takođe odlučila da doprinese boljoj odbrani vazdušnog prostora Poljske.
- "Istočni stražar" će biti fleksibilan, pružajući još više ciljano odvraćanje i odbranu tačno kada i gdje je potrebno- &nbsp;rekao je general Grinkevič.

Rute: NATO će ojačati odbranu na svom istočnom krilu, Francuska šalje borbene avione u Poljsku

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute rekao je da članstvo Ukrajine u Alijansi nije trenutno predmet razgovora, ali da se vodi diskusija o bezbjednosnim garancijama.
- SAD i neke druge zemlje protive se članstvu Ukrajine u NATO-u. Zvanični stav NATO-a je da postoji nepovratan put za Ukrajinu u NATO", rekao je Rute tokom intervjua za za Foks njuz - prenio je Rojters.
On je dodao da se trenutna diskusija ne odnosi na članstvo u Alijansi, već na mogućnost pružanja bezbjednosnih garancija Ukrajini, tipa "Član 5", koje bi imale sličnu funkciju kao članstvo u NATO-u.
"Član 5" osnivačkog ugovora NATO-a sadrži princip kolektivne odbrane, u kojem se napad na bilo koju od njegovih 32 članice smatra napadom na sve.
Rute je podsjetio da bi bezbjednosne garancije mogle da budu ponuđene Ukrajini kao alternativa članstvu u NATO-u, što je ruski predsjednik Vladimir Putin isključio.
- Za Ukrajinu, članstvo u NATO-u ostaje strateški cilj, koji je utvrđen u njenom ustavu - dodao je Rute, prenosi N1.
Dan ranije američki predsjednik Donald Tramp sastao se u Bijeloj kući sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, kao i sa liderima NATO-a i Evrope, gdje su razmatrane bezbjednosne garancije za Ukrajinu.
Rute je istakao da nije bilo razgovora o slanju vojne pomoći na terenu, a Tramp je nakon sastanka opisao razgovore kao "veoma dobre".
Tramp je takođe pozvao Putina da započne pripreme za sastanak sa Zelenskim, koji bi se održao prije trilateralnog sastanka na kojem bi učestvovao i Tramp.

Rute: NATO razmatra bezbjednosne garancije za Ukrajinu, ali članstvo nije na stolu

Generalni sekretar NATO Mark Rute izjavio je danas u Hagu da je tom vojnom savezu veoma stalo do Zapadnog Balkana i da njegovo nepominjanje u deklaraciji usvojenoj na samitu Alijanse ne znači promjenu stava prema tom regionu.
Poslije sastanka Sjevernoatlantskog savjeta (NAC) na samitu NATO u Hagu, na kojem su lideri 32 članice odlučili da znatno povećaju izdvajanja za odbranu i potvrdili snažnu posvećenost kolektivnoj odbrani, Rute je rekao da usvojena deklaracija nije nalik na tradicionalna saopštenja UN ili ranije NATO, "sa 60 stranica, i istorijom svijeta od rođenja Isusa do danas".
- To je glupo, probali smo da se fokusiramo. Veoma nam je stalo do Zapadnog Balkana - KFOR je na Kosovu, EUFOR je u BiH, bio sam u posjeti regionu i imao duge razgovore sa liderima u BiH i na Kosovu. U Briselu sam imao večeru sa predsjednikom Srbije (Aleksandrom Vučićem) - kazao je Rute, upitan šta znači nepominjanje Zapadnog Balkana u usvojenoj deklaraciji.
Na završnoj konferenciji za novinare na dvodnevnom samitu NATO, Rute je naveo da je alijansa na Zapadnom Balkanu veoma angažovana, kao i EU, i da blisko sarađuje sa šeficom evropske diplomatije Kajom Kalas i predsjednicom Evropske komisije Ursulom Fon der Lajen.
- Ono što smo zapravo željeli je da ne ponavljamo retoriku poput "nepovratnog puta Ukrajine ka NATO". Ništa se od toga nije promijenilo, ali smo željeli da se fokusiramo na tri ključna pitanja (proizvodnja, potrošnja i Ukrajina) u pet pasusa, zapravo u četiri pošto je jedan o sljedećem sastanku - dodao je Rute.

Rute: Veoma nam je stalo do Zapadnog Balkana, deklaracija je kratka i fokusirana

Lideri 32 članice NATO saveza usvojili su u Hagu 25. juna istorijsku deklaraciju kojom se uvodi obaveza izdvajanja pet odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) za potrebe odbrane i sigurnosti do 2035. godine.
Ova odluka donesena je u jeku sve ozbiljnijih globalnih izazova, uključujući dugoročnu prijetnju iz Rusije, konstantnu opasnost od terorizma, nestabilnost na Bliskom istoku i sve češće sajber napade.
U zajedničkoj izjavi lideri su ponovili nepokolebljivu privrženost kolektivnoj sigurnosti i temeljnim principima Saveza, posebno članu 5 Vašingtonskog sporazuma, koji garantuje da je napad na jednu članicu napad na sve. Upravo taj član, koji čini samu srž NATO-a još od njegovog osnivanja 1949. godine, ovih dana ponovo je došao u centar pažnje – i to zbog izjava predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa.
Na putu ka Hagu, Tramp je novinarima rekao da “postoje brojne definicije člana 5.
- Daću vam tačnu definiciju kad stignem - dodao je Tramp.&nbsp;
Takva izjava, u trenutku kad evropske zemlje strahuju od mogućeg širenja ruskog uticaja, izazvala je nelagodu i nesigurnost među saveznicima. Za mnoge članice, posebno one iz istočne Evrope, garancija američke vojne zaštite ostaje ključni faktor odvraćanja od potencijalne agresije.&nbsp;
Iako Tramp kasnije tokom samita reče “Mi smo s njima do kraja”, ton i formulacija njegovih izjava ostavili su diplomatski prostor za tumačenja.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute odmah je reagovao pokušajem da umiri javnost i saveznike: “Sjedinjene Američke Države su apsolutno posvećene NATO-u i članu 5.” Ipak, u političkom smislu, sumnje koje se pojave jednom teško je sasvim neutralisati.
Samit u Hagu donio je i konkretne političke odluke. Nova obaveza izdvajanja pet odsto BDP-a do 2035. podrazumijeva da će najmanje 3,5 odsto biti usmjereno na vojne kapacitete i sposobnosti, prema zvaničnoj NATO definiciji odbrambenih troškova. Preostalih do 1,5 odsto članice mogu koristiti za zaštitu kritične infrastrukture, sajber sigurnost, civilnu pripravnost, inovacije i razvoj domaće vojne industrije. U skladu s tim, i direktna pomoć Ukrajini – uključujući podršku njenoj odbrambenoj industriji – računaće se u okviru ukupnih izdvajanja.
NATO se tako pokušava osloboditi dugogodišnje prakse u kojoj su Sjedinjene Države nosile disproporcionalno velik teret zajedničke sigurnosti. Rute je otvoreno rekao da je “predugo” Amerika bila glavni oslonac članice po člana 5, dodavši da je upravo predsjednik Tramp doprinio promjeni pristupa kada je riječ o obavezama saveznika.
U političkoj pozadini samita odvijale su se i neobične scene. Rute je tokom jednog obraćanja, komentarišući Trampovu retoriku o sukobu Izraela i Irana, rekao: “Tata ponekad mora upotrijebiti teške riječi”, dok je Tramp objašnjavao da “ponekad moraš reći određenu riječ da bi te razumjeli”. Ova neformalna razmjena izjava bila je neuobičajena za diplomatski događaj ovakvog ranga, ali je poslužila kao ilustracija kompleksnih odnosa unutar Saveza – u kojem politički stilovi lidera nerijetko dobijaju gotovo jednaku težinu kao i zvanične odluke.
Britanski premijer Keir Starmer poručio je da će Ujedinjeno Kraljevstvo ispuniti cilj o pet posto BDP-a do 2035. i da se zemlja mora “aktivno pripremiti” na mogućnost da se suoči s direktnim vojnim prijetnjama. U pozadini svih izjava i odluka ostaje neizvjesnost zbog globalne sigurnosne slike, u kojoj se rat u Ukrajini nastavlja, a odnosi velikih sila ostaju napeti.
Samit u Hagu zaključio je da će sljedeće godine domaćin biti Turska, a 2027. Albanija. No i prije tih datuma, NATO će morati pokazati da zaista ima političku snagu, finansijsku stabilnost i strateško jedinstvo da odgovori na sve veće izazove. Deklaracije se pišu u Hagu, ali se kredibilitet testira na granicama – od Baltika do Crnog mora.

1250x600

NATO danas usvojio istorijsku deklaraciju: Kreću ogromna izdvajanja za odbranu

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute pozvao je danas na veliko jačanje odbrambenih sposobnosti Alijanse, uključujući povećanje protivvazdušne raketne odbrane.
On je danas u Londonu kazao da se u Ukrajini vidi kako Rusija nanosi teror iz vazduha.
- Stoga ćemo ojačati štit koji štiti naše nebo - rekao je Rute, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Prema njegovim riječima, NATO-u je, da bi održao vjerodostojno odvraćanje i odbranu, potrebno "400-odstotno povećanje protivvazdušne i raketne odbrane".
- Činjenica je da nam je potreban kvantni skok u našoj kolektivnoj odbrani - naveo je Rute.
Njegovi komentari dolaze uoči summita NATO-a u Nizozemskoj ovog mjeseca, na kom bi trebalo da bude riječi o povećanju ulaganja u odbranu među evropskim članicama Alijanse.

Rute poziva na jačanje protivvazdušne odbrane

Raspisan je tender za izvođenje radova na adaptaciji sistema grijanja u JU SSŠ ,,Vukadin Vukadinović” Berane i JU OŠ ,,Milija Nikčević” Nikšić, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
- Ukupna procijenjena vrijednost nabavke iznosi 339.108,89 eura bez PDV-a. Realizacijom ovog projekta obezbijediće se pouzdaniji, efikasniji i ekonomičniji sistem grijanja, čime se unapređuje kvalitet boravka i rada učenika i zaposlenih u ovim školama- navodi se u saopštenju.

MPNI: Raspisan tender za adaptaciju grijanja u dvije škole

Već pune tri godine vode se žučne rasprave o radu EPCG Solar Gradnje d.o.o. Nikšić (Solargradnja) kćerke kompanije Elektroprivrede Crne Gore AD Nikšić (Elektroprivreda). Kompanija Solargradnja je registrovana sa pretežnom djelatnošću 4321- postavljanje električnih instalacija, usko specijalizovana za projektovanje, ugradnju i održavanje fotonaponskih sistema. Krajem oktobra ove godine se navršilo četrdeset mjeseci od početka realizacije projekata izgradnje solarnih elektrana na krovovima objekata domaćinstava i fizičkih i pravnih lica u Crnoj Gori što je bio povod za brojne analize poslovanja ove firme. U ime i za račun budućih prozjumera, uz administrativno tehničku pomoć i posredovanje EPCG, male solarne elektrane instalira Solargradnja u okviru projekta Solari 3000+/500+ ukupne snage 30 megavata i projekta Solari 5000+ ukupne snage 70 megavata. Vrijednost ukupne investicije je oko 100 miliona Eura. Projekte podržava subvencijama u iznosu 20% predračunske vrijednosti u korist prozjumera “EKO FOND” za svaki završeni i u skladu sa propisima priključeni objekat na distributivni ili prenosni sistem. Uz to postoji jedan broj lokacija, na kojima je započeta realizacija drugih solarnih projekata gdje je izvođač radova ova sa kompanijom EPCG Željezara Nikšić. Do kraja oktobra ove godine nijedan objekat iz ove grupacije nije završen. Prema podacima EPCG i Ministastva energetike i rudarstva, završen je sa velikom zakašnjenjem prvi projekat 30 megavata i 50% drugog projekta ukupno oko 65 megavata. LOŠI POSLOVNI REZULTATI Resorna ministarstva u svim Vladama, Državna revizorska institucija, šira javnost, pojedinci analitičari, pa i oni koji to nijesu, ukazivali su na velike propuste u radu preduzeća i kašnjenja u realizaciji izgradnje solarnih elektrana prije svega zbog niske produktivnosti. Enormno zapošljavanje, sada je već jasno, imalo je za posljedicu žalosnu činjenicu da iskorišćenje radnog potencjala jedva doseže 20%. ANALIZE IZ PRETHODNOG PERIODA Podaci o realizaciji projekata Solari 3000+/500+ i Solari 5000+ koje je saopštio ministar energetike i rudarstva u Skupštini Crne Gore 11.11.2025. godine odgovarajući na pitanja poslanika (Tabela 1) u dovoljnoj su mjeri podudarni sa podacima koje je saopštio predsjednik Odbora direktora Elektroprivrede ujedno i predsjednik Skupštine Solargradnje u promo tekstu 26.oktobra na osnovu kojih sam uradio prethodnu analizu i sa istom upoznao javnost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212081228_190817dd06a988e2fff4decc8fc51c0211fabefd94fca2beb4934a84a001e191.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212081228_190817dd06a988e2fff4decc8fc51c0211fabefd94fca2beb4934a84a001e191" data-rendition-name="original" width="629" height="103" loading="lazy" alt="Solar gradnja"></figure>  Prije svega treba da znamo da je Solargradnja od početka realizacije Solari projekata imala dovoljan broj radnika, što joj je omogućavalo da prvi projekat 30 megavata završi za četri mjeseca (period jun – oktobar 2022), a drugi od 70 megavata za devet mjeseci, (period novembar 2022.-jul 2023. godine). Naravno, uz poštovanje kriterijuma Studije izvodljivosti koje je Elektroprivreda prihvatila kao osnov za ostvarenje ekonomske isplativosti projekata ove vrste (vidi tačku 4 Studije – Benefit za EPCG i Crnu Goru iz ugla zaposlenosti str.41 i 42).  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212081228_a5ad2657d3389e57edf20089c879cbb0d1971d99677b0579d1939ccb9091bd53.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251212081228_a5ad2657d3389e57edf20089c879cbb0d1971d99677b0579d1939ccb9091bd53" data-rendition-name="original" width="631" height="48" loading="lazy" alt="Solar gradnja"></figure>  Uslijedilo je međutim veliko kašnjenje u realizaciji projekata tako da je projekat Solari 3000+/500+ 30 megavata završen u decembru 2023., nastavljen je od januara 2024. projekat Solari 5000+ a izgrađeno sa oktobrom 2025. godine 33,906 megavata ili za 40 mjeseci samo 48,4% od projektovanih 70 megavata. U čitavom periodu Elektroprivreda i Solargradnja nijesu preduzimale bilo kakve mjere kadrovskog prilagođavanja stvarnim potrebama posla a svih 450 radnika prosječno, nastavili su da rade sa punim bruto primanjima. Zaključio sam: - 88 prosječno zaposlenih moglo je, uz dozvoljeno prekoračenje potrebnog vremena za 20 % (praznici i meteo uslovi) potrebnog vremena za instaliranje 1 kW solarnih elektrana na krovovima objekata, da za 40 mjeseci izgradi solarne elektrane ukupnog kapaciteta 63,906 megavata, ili  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212081228_e55cdb54ac4890df9b51bb232727952b1a65480b19bd3718cd1e01efbf10e079.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251212081228_e55cdb54ac4890df9b51bb232727952b1a65480b19bd3718cd1e01efbf10e079" data-rendition-name="original" width="639" height="183" loading="lazy" alt="Solar gradnja"></figure>  - faktor iskorišćenja kadrovskog kapaciteta u periodu od 40 mjeseci je ostvaren na nivou 88/450=19,6%, - prema tome u ovom poslu 362 radnika prosječno nijesu imali radni angažman. U Tabeli T-4 su prikazana bruto primanja zaposlenih u Eurima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212081228_93c901b774b09ddfb369bd2475bafaad6ec7272e45e4ad8e330fbde12f6719ff.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251212081228_93c901b774b09ddfb369bd2475bafaad6ec7272e45e4ad8e330fbde12f6719ff" data-rendition-name="original" width="629" height="79" loading="lazy" alt="Solar gradnja"></figure>  1. Ostvaren je u Solar gradnji nepotrebno veći trošak bruto plata i ostalih ličnih primanja zbog neiskorišćenja kadrovskog potencijala a nepreduzimanja mjera sanacije stanja: a) 450-88 =362 (neangažovanih radnika u periodu 40 mjeseci), b) 362 (neangažovanih radnika u periodu)*1291 Eura (mjesečna bruto primanja po radniku)*40 (mjeseci) =18.693.680,00 EURA 2. Odstupanje od vremena izgradnje propisanog za realizaciju oba projekta pojedinačno i produženje vremena izgradnje drugog projekta, zbog kašnjenja u realizaciji prvog projekata, a nepreduzimanja potrebnih mjera za sanaciju stanja, imalo je sljedeće posljedice: - Ukupno manju proizvodnju električne energije iz solarnih elektrana kupaca proizvođača za 270 milliona kWh i to: - 2022. godine za 20, 2023. godine za 100, 2024. godine za 90 i 2025. godine za 60 miliona kWh. Negativan efekat ovoga se posebno osjetio u 2024. i 2025. godini višemjesečnog remonta TE Pljevlja. Ukupno manje proizvedena električna energija od oko 270 milion kilovatčasova mogla se prodati domaćim kupcima po cijeni od 45 Eura/ MWh u slučaju deficita u Crnoj Gori i tako pokriti trošak otkupa od kupaca proizvođača u iznosu od oko 12 miliona Eura, ili prodati po većoj cijeni u izvoznim aranžmanima. Ovo je treća analiza po redu koja je urađena na osnovu ključnih ulaznih podataka koje su dali iz Elektroprivrede, Solagradnje i resornog ministarstva, a čiji su rezultati praktično identični. Svi drugi podaci koje sam koristio prošli su kontrolu nadležnih organa i institucija. Analiize prate proračuni uglavnom urađeni u EXCEL formatu, za čiju tačnost odgovaram lično! Postoji nepodudarnost podataka o stepenu realizacije projekata kod EKO FONDA i uključenih energetskih kompanija i državnih organa koja se mora proučiti i eliminisati. O tome iduće nedjelje.

Solar Gradnji novi stari minus

Dugoročna alternativa &nbsp;za poboljšanje materijalnog stanja zaposlenih i penzionera jeste diversifikacija ekonomije, povećanje produktivnosti crnogorske ekonomije jer se jedino na taj način može povećati količina novca &nbsp;koju je moguće isplatiti zaposlenima i penzionerima i to je jedino održivo rješenje - rekao je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, ekonomski analitičar Mirza Mulešković.
Prems najavi ministra ekonomskog razvoja Nika Đeljošaja novim zakonskim rješenjem bi svaki zaposleni i penzioner na kraju godine mogao dobiti dodatak u visini pola prosječne plate ili penzije, oslobođen poreza ili doprinosa. Takav bonus bi imao za cilj poboljšanje socijalne sigurnosti i kupovne moći građana.&nbsp;
Gledano iz socijalnog ugla, kaže Mulešković, prijedlog ministra Đeljošaja jeste dobar i može da unaprijedi kvalitet života radnika.&nbsp;
- Sa druge strane moramo da posmatramo i iz fiskalnog ugla koliko će to zapravo da košta i da li trenutno privreda i država mogu da isfinansiraju sve te obaveze. Nametnuti obavezu da se isplati još pola zarade svim zaposlenim, kako za privatni sektor, tako i za državu je po mom mišljenju u ovom trenutku neodrživo jer su to dosta veliki troškovi. Znamo kako privreda, tako i država imaju problem sa tom troškovnom stranom budžeta- rekao je Mulešković.
Naglašava da nema prihoda iz kojih bi se moglo realizovati takvo rješenje, jer i po izvještajima međunarodnih organizacija, podsjeća on, jasno se vidi da crnogorska ekonomija mora raditi na smanjivanju troškova javne uprave.
- Ako bismo gledali privredne subjekte preko 20.000 preduzeća u Crnoj Gori je blokirano, imate veliki broj malih privrednih subjekata koji ne posluju sa velikim plusem pa samim tim ovi troškovi bi dodatno opteretili njihovo poslovanje. Prije svega ovoga je trebalo uraditi jasne projekcije kako će se to odraziti na budžet, komunicirati sa socijalnim partnerima i svima onima na koje će da se odnosi ovakvo zakonsko rješenje pa tek onda pričati o mogućnosti uvođenja ovakvih davanja- istakao je Mulešković.
Podsjeća da je u prethodnom periodu došlo do velikog skoka cijena upravo zbog administrativnog povećanja zarada, što bi se desilo i sa dodatkom koji predlaže ministar Đeljošaj.
- Od 2022.godine imamo konstantan rast cijena što ukazuje da koliko god je rasla zarada da je inflacija bila ili na tom nivou, ili malo manja, pa ako bi pogledali od 2019.godine Crna Gora je bila 51 posto prosjeka EU što se tiče životnog standarda, a mi smo 2024.godine na 54 posto, a imali smo rast zarada u više navrata pa samim tim svi ti efekti su bili kratkoročni. Jer upravo &nbsp;zbog toga što nijesmo radili na diversifikaciji ekonomije, povećanju produktivnosti došlo je do rasta cijena jer smo imali preveliki pritisak na tržište- zaključio je Mulešković.

Mulešković: Nametnuti obavezu da se isplati još pola zarade svim zaposlenima je neodrživo

Tužioci u Nikšiću su nasilje u porodici kvalifikovali kao prekršaj, iako su, kako je ocijenio Operativni tim Vlade, postojali jasni elementi krivičnog djela. Oni su uočili i propuste u radu centara za socijalni rad, policije i sudova.
U izvještaju koji je objavila Vlada Crne Gore, navodi se da je Operativni tim u periodu od 1. aprila do 1. oktobra 2025. kontinuirano pratio i analizirao institucionalno postupanje u slučajevima nasilja nad ženama i nasilja u porodici, uz fokus na unaprjeđenju efikasnosti i odgovornosti sistema zaštite.
Precizira se da je razmatrano 16 slučajeva koji uključuju različite oblike porodičnog nasilja i nasilja nad ženama.
Izvještaj opisuje da je Tim bio u komunikaciji sa policijom, centrima za socijalni rad, tužilaštvima, sudovima i ministarstvima, kako bi pribavio informacije, inicirao nadzore i pratio realizaciju preporuka.
Navode da je po prvi put korišćena nadležnost Komisije za nadzor u socijalnoj i dječjoj zaštiti, i iniciran postupak ispitivanja postupanja u predmetu A.P.
- Operativni tim inicirao je održavanje sastanka sa ministrom socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, s ciljem jačanja saradnje između Operativnog tima i Ministarstva, sistemskog sagledavanja problema u funkcionisanju centara za socijalni rad i drugih institucija u slučajevima nasilja, kao i razmjene podataka i zajedničkog planiranja mjera za unapređenje institucionalnog odgovora. Do dana podnošenja izvještaja, sastanak nije realizovan jer ministarstvo nije odgovorilo na zahtjev tima- istaknuto je u dokumentu.
Kada su u pitanju centri za socijalni rad, Operativni tim primjećuje propuste.
- Primijećen je formalistički i reaktivan pristup, umjesto postupanja u skladu sa zakonom propisanim nadležnostima. Pojedini centri i dalje ne postupaju u duhu Istanbulske konvencije i nacionalnog Protokola o postupanju u slučajevima nasilja nad ženama i nasilja u porodici, te žrtve dovode u situacije retraumatizacije i reviktimizacije- navodi se u dokumentu.
Ovo se ogleda u praksama poput zajedničkih razgovora sa žrtvama i učiniocima nasilja, što izaziva dodatni stres i opasnost za žrtve.
Navode i da u CSR Podgorica, roditelji bivaju tretirani kao ravnopravne strane čak i onda kada su postojali dokazi o nasilju.
Najvažniji nalaz odnosi se na tužilaštva.
- Pojedini tužioci (u konkretnom ODT u Nikšiću) djela nasilja u kojima su postojali jasni elementi krivičnog djela kvalifikovali kao prekršaje. Neki slučajevi nasilja bez osnova su procesuirani kroz prekršajni postupak, zbog činjenice da je cijenjen jedan konkretni incident nasilja, a ne širi kontekst nasilja, njegov kontinuitet i istorija koji su ukazivali na mogućnost ponavljanja nasilja i visok rizik po žrtvu i dijete- naveli su u dokumentu.
Sudovi su uočeni kao spori te je konstatovano da su prva ročišta u pojedinim predmetima održavana i nekoliko mjeseci nakon podnošenja prijave.
Takvo kašnjenje umanjuje zaštitni efekat zakonom propisanih mjera i može ugroziti djecu u situacijama roditeljskog kontakta sa nasilnim roditeljem.
Operativni tim zaključuje da je potrebno jačanje odgovornosti institucija, povećanje efikasnosti zaštite žrtava, unapređenje međusektorske koordinacije i komunikacije, te sistemsko praćenje primjene zaštitnih mjera i preporuka u svim institucijama uključenim u zaštitu žrtava nasilja.
Tim naglašava važnost stalnog nadzora, edukacije i unapređenja institucionalnih procedura da bi zaštita žrtava bila pravovremena, cjelovita i efikasna.

Propusti tužilaštva u Nikšiću: Porodično nasilje završilo kao običan prekršaj

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Alen Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, juče se oglasio na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.5144%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvideo-dario-u-sarajevu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Portal ETV objavio je informaciju nakon što nam se obratilo više Pljevljaka, ogorčeni Vranešovim prisustvom na svečanoj večeri, zbog njegove nacionalističke, šovinističke politike koju propagira, a dostavljen nam je i snimak sa tog druženja. - Udruženje Pljevljaka u Sarajevu postoji više od trideset godina i okuplja ljude rođene u Pljevljima koji danas žive u Sarajevu, kao i naše sugrađane koji su porijeklom iz Pljevalja. Naš cilj je isključivo njegovanje tradicije i međusobnih veza. Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9" data-rendition-name="original" width="728" height="1599" loading="lazy" alt="Objava Alena Sulejmanovića"> <figcaption>Objava Alena Sulejmanovića(Photo: Fejsbuk - stop kadar)</figcaption> </figure>  Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je Sulejmanović. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu na društvenoj mređi Instagram pohvalio se sam Vraneš objavom 6. decembra. Objavio je fotografiju i napisao da je u Sarajevu na poziv Sulejmanovića. A na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša, kako smo objavili, potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“. Vraneš je, podsjetili smo u tekstu 8. decembra, prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. kada je bio zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Aktuelni predsjednik Opštine Pljevlja nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. Podsjetili smo da Vraneš predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.&nbsp; Opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja nedavno je finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...&nbsp; Od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića. Na Instagramu je imao i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“, a u jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...

Sulejmanović: Vraneš nije pozvan lično, njegov dolazak moguća najava promjene političkih stavova

Demokratska partija socijalista (DPS) organizovala je u Herceg Novom skup za, kako su saopštili, slobodarsku, antifašističku, građansku, evropsku i modernu Crnu Goru.
Riječ je o trećem od četiri stranačka okupljanja koje je predsjednik najjače opozicione stranke Danijel Živković najavio sredinom septembra u državnom parlamentu, navodeći kako se „za građansku Crnu Goru neće boriti samo na institucionalan način“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fe-2HTB0TNCM%3Ffeature%3Dshare&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: mark-rute