Generalni sekretar NATO-a Mark Rute izjavio je u Briselu da Zapadni Balkan nije eksplicitno na dnevnom redu sastanka šefova diplomatija članica alijanse, ali da bi mogao da bude tema jer su saveznici veoma fokusirani na taj region.
- Bio sam nedavno u Sarajevu i Prištini (10. i 11. marta), razgovarao sam sa predsjednikom Srbije (Aleksandrom Vučićem) u Briselu (19. marta). NATO je veoma angažovan na tome da osigura da Zapadni Balkan ostane stabilan i bezbjedan- kazao je Rute novinarima po dolasku na dvodnevni skup u sjedištu zapadne vojne alijanse.
Rute je rekao da će ministri danas i sjutra razgovarati o mnogim stvarima, ali da će u fokusu biti povećanje izdvajanja evropskih članica NATO-a za odbranu.
- Sjajne stvari se dešavaju u posljednjih nekoliko mjeseci, mnogi evropski saveznici su objavili da povećavaju sredstva za odbranu. To je najveće povećanje među evropskim članicama od kraja Hladnog rata 1989. godine. To je izuzetno pozitivno i neophodno jer moramo da se branimo od dugoročne prijetnje koju Rusija predstavlja- kazao je Rute.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Rute: Zapadni Balkan nije na dnevnom redu, ali možda bude tema sastanka ministara NATO-a

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute izjavio je u intervjuu KoSSevu da bi Priština trebalo da bude predvidljiva i da ne povlači jednostrane poteze, a da bi Beograd trebalo da uspostavi odgovornost za događaje na sjeveru Kosova iz 2023. godine.&nbsp;
Ubijeđen je, kako je rekao, da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić to želi i nema nikakve sumnje da će raditi na tome.
Umjereno optimističan, s obzirom na napetosti u regionu, glavni je utisak generalnog sekretara NATO-a nakon posjete Bosni i Hercegovini i Kosovu.&nbsp;
KFOR je, kako je rekao, povećao broj trupa kako bi se dodatno starao o svima na Kosovu a to uključuje i Srbe.&nbsp;
Ponavlja da KBS ne može na sjever bez dozvole ove misije NATO-a, a da Kosovska policija mora da ih obavijesti o svojim akcijama na sjeveru.
- Imam odnose sa predsjednicom Kosova Vjosom Osmani i premijerom Kosova Aljbinom Kurtijem, a naravno i sa Aleksandrom Vučićem. Radimo zajedno već godinama i uvijek smo dobro sarađivali i zaista se radujem što će me posjetiti, nadam se sljedeće nedelje, u Briselu. Naravno, u svojim porukama prema svima njima trudiću se da budem što pravičniji, jer na kraju nema smisla da izdvajam nekog sa kim bih volio više da sarađujem. Ono što treba da postignemo ovdje je da smanjimo napetosti - poručio je Rute.
Objasnio je da kada razgovara sa kosovskim vođstvom traži im da budu što predvidljiviji, a da je u razgovaru sa Vučićem jasan da mora da se utvrdi odgovornost za ono što se desilo 2023. godine.
- Inače, znam da on to želi. Nemam nikakve sumnje da će raditi na tome. No, to pritiskam, pritiskam kod Kurtija i Osmani, potrebna nam je predvidljivost. Ponavljam, i da budemo što nepristrasniji - rekao je generalni sekretar NATO-a, precizirajući da pod događajima iz 2023. misli na Banjsku, ali i na napad na trupe Kfora, kada je povrijeđeno više od 90 vojnika.
Kada je u pitanju diverzija na kanalu Ibar-Lepenac, Rute poručuje da je važno da lideri ne upiru uzajamno prst u onog drugog i da se utvrde činjenice, a one još nisu utvrđene. Sa druge strane, priznaje da voli da radi sa Vučićem, Kurtijem, Osmani i predsjedništvom BiH.
Govoreći o situaciji u Ukrajini, Rute se nada miru, kako bi se prestalo sa ubijanjem na obje strane. Tvrdi da je samo Donald Tramp mogao da tamo pokrene stvari sa mrtve tačke.
- SAD su jasno postavile svoje dvije crvene linije u vezi sa Ukrajinom – ne žele da njihove trupe budu u Ukrajini, ali i da ova zemlja postane članica NATO-a - kazao je Rute.

Rute: Od Vučića očekujem da uspostavi odgovornost za događaje na sjeveru Kosova 2023.

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute je rekao je u ponedeljak u Sarajevu da se još radi na dogovoru o miru u Ukrajini i sigurnosnim garancijama, na čemu rade Francuska i Velika Britanija i upozorio da dogovor s Rusijom mora biti kvalitetan kako ne bi podstakao kineske ambicije u Južnom kineskom moru.
- Jer će predsjednik kineske Komunističke partije, ako vidi da Rusija dobro prolazi u tome, reći: "Pa to je dobro, ali šta je s našim ambicijama". A mi znamo šta su njihove ambicije u Južnom kineskom moru. Taj dogovor mora biti dobar i za svjetski mir - kazao je Rute tokom posjete Bosni i Hercegovini u obraćanja studentima univerziteta u Sarajevo, Istočnom Sarajevu i Mostaru.
Generalni sekretar NATO-a je ocijenio da je "dobro što je američki predsjednik Donald Tramp pokušao da razbije ovu pat-poziciju u Ukrajini", ali i da "još nema dogovora o miru" te da je to "proces na kojem se radi".
Rute je naglasio da je predsjednik SAD-a "predan NATO-u i članu pet" koji govori o kolektivnoj odbrani, ali da SAD očekuju veći doprinos Evrope i Kanade.
- Istorija je SAD učinila vođom, ali taj vođa je rekao da se više pažnje mora obratiti na Indopacifik, a da mi moramo naš posao uraditi ovdje u Evropi - kazao je Rute i naglasio da će "SAD i dalje igrati veliku ulogu i u Evropi i na Balkanu".
Govorio je i o hibridnim prijetnjama, navodeći primjer presijecanja kablova u Baltičkom moru, ističući važnost brze reakcije NATO-a i da "Rusi to mrze jer to pokazuje da Istočno i Baltičko more nije samo njihovo, već je i naše".
Govoreći o Bosni i Hercegovini, Rute je kazao da, iako visoki predstavnik Kristijan Šmit ima njegovu podršku, rješenja moraju dolaziti iznutra "jer je BiH suverena zemlja".
Više puta je naglasio da 30 godina nakon Dejtona "nije prihvatljivo prepuštati ključne odluke međunarodnim akterima".
Što se tiče članstva BiH u NATO-u, rekao je da je to suverena odluka, uz napomenu da postoji reformski put BiH za 2024. i da se radi na reformskom paketu za 2025. godinu.
- Još nije došlo to vrijeme, ali ako sve uradite, zašto ne biste postali dio NATO-a - kazao je Rute.
U vezi s mogućim ruskim vetom na produženje EUFOR misije u novembru ove godine, kazao je da ne očekuje probleme "jer postoji velika podrška misiji i radi se na njenom osnaživanju".
Generalni sekretar NATO-a stigao je u Bosnu i Hercegovinu nakon donošenja neustavnih zakona u bh. entitetu Republika Srpska. Sastao se s tročlanim Predsjedništvo BiH te s predsjedateljicom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto.

Rute: Dogovor o Ukrajini ne smije ohrabrivati Peking

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute je u posjeti Bosni i Hercegovini, a obratio se nakon sastanka s članovima Predsjedništva BiH Željkom Cvijanović, Denisom Bećirovićem i Željkom Komšićem, prenosi Klix.ba. 
 
- Tri decenije nakon Dejtonskog sporazuma, NATO ostaje čvrsto posvećen stabilnosti i sigurnosti ovog regiona. Imam tri ključne poruke koje želim prenijeti svima, ali jedna je najvažnija. Prije svega, NATO je čvrsto posvećen Bosni i Hercegovini. NATO u potpunosti podržava suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine- poručio je Rute na početku svog izlaganja.
On je govorio o situaciji u Bosni i Hercegovini, s posebnim osvrtom na krizu koju su uzrokovali potezi vlasti u Republici Srpskoj.&nbsp;
- Dejtonski mirovni sporazum je kamen temeljac mira u ovoj zemlji i mora se poštovati. Mi podržavamo Kancelariju visokog predstavnika. Svaka aktivnost koja podriva Dejtonski sporazum, ustavni poredak ili državne institucije je neprihvatljiva. Zapaljiva retorika i postupci su opasni, jer predstavljaju veliku opasnost za stabilnost i sigurnost BiH. Na kraju je do političkih lidera BiH da preuzmu odgovornost, a to ste vas troje. Nema druge predstave u gradu, to morate uraditi vi. To je bila moja ključna poruka - ova zemlja gleda u vas troje- poručio je Rute članovima Predsjedništva BiH.
Potvrdio je da će NATO ostati uz BiH u slučaju eskalacije.
- Naravno, imam i zabrinutost vezano za sigurnosnu situaciju, ali ovo nije 1992. godina i nećemo dopustiti sigurnosni vakuum. Međunarodna zajednica je ovdje i posvećena je nastavku naše snažne podrške, i kroz EUFOR i NATO. Znam da je EUFOR u potpunosti spreman održati sigurno i stabilno okruženje u BiH. Nećemo dopustiti da se teško postignuti mir ugrozi, a NATO će nastaviti da vas podržava na vašem evroatlanskom putu na kojem ostvarujete napredak. Ovo radimo zajedno s našim međunarodnim partnerima, s Evropskom unijom i visokim predstavnikom- rekao je on.
Ponovio je stav da je na političarima u Bosni i Hercegovini rješavanje aktuelne situacije.
- Politički lideri moraju uraditi svoj dio posla. Region će imati koristi od trajne posvećenosti stabilnosti i miru. Naglašavam istu stvar svim akterima u regionu. Posvećeni smo našoj saradnji i želimo vidjeti kako napreduje i raste naše partnerstvo. Spremni smo graditi i izgraditi dugotrajnu saradnju NATO-a i Oružanih snaga. Bilo bi sjajno da možete više potrošiti na OS BiH. Krećemo se u korak s vama i u skladu s vašim suverenim odlukama. Vaš suverenitet i teritorijalni integritet su temeljni i za sigurnost, i za stabilnost ovog regiona. Bosna i Hercegovina može računati na potpunu pomoć NATO-a- rekao je Rute.
Za kraj je ponovio svoju najvažniju poruku, a to je da članovi Predsjedništva BiH "to mogu riješiti" te da je ovo njihov "susret s istorijom."

Rute u Sarajevu: Ovo nije 1992, nećemo dopustiti da se teško postignuti mir ugrozi, političari da riješe situaciju

Veći vojni budžeti evropskih zemalja i povećanje proizvodnje u industriji vojne opreme nužni su za osiguranje Evrope, smatra generalni sekretar NATO-a Mark Rute.
- Moraćemo trošiti više da bismo se zaštitili. Ali, takođe moramo brzo povećati našu odbrambenu proizvodnju s obje strane Atlantika. Predugo smo proizvodili premalo. Potrebni su nam municija, brodovi, tenkovi, avioni, ali i sateliti, te dronovi - izjavio je Rute u intervjuu za njemački sedmičnik Welt am Sonntag.
Evropske zemlje žele da povećaju troškove za odbranu i održati podršku Ukrajini nakon što je američki predsjednik Donald Tramp zamrznuo vojnu pomoć SAD-a Kijevu i izazvao sumnje u predanost Vašingtona evropskim saveznicima.
Njemački parlament raspravljaće o važnim promjenama pravila državnog zaduživanja kako bi se finansirala odbrana, uz fond za infrastrukturu od 500 milijardi eura od 13. marta, kako bi te mjere parlament donio prije formiranja novog saziva 25. marta, navode izvori.
Šefovi EU u četvrtak su se sastali kako bi podržali zajedničke odbrambene zajmove za države članice i omogućili rashode za odbranu izvan strogih budžetskih pravila za druge sektore.
Rute je rekao da se sastao s mnogim šefovima kompanija za proizvodnju vojne opreme i da ih je pozvao da odgovore na veću potražnju.

Rute: Veći vojni budžeti zemalja nužni za sigurnost Evrope

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute posjetiće u ponedjeljak Sarajevo, gdje će se sastati sa visokim zvaničnicima Bosne i Hercegovine (BiH). 
 
Kako prenosi Anadolija, Rute će posjetiti i NATO štab u Sarajevu u kampu Butmir, a razgovaraće i sa studentima Univerziteta u Sarajevu. 
 
Posjeta generalnog sekretara NATO-a dolazi u vrijeme političke krize u BiH, nakon što su u entitetu Republika Srpska usvojeni zakoni o zabrani djelovanja državne policijske agencije i pravosuđa na teritoriji tog entiteta. 
 
Prethodno je predsjednik RS-a Milorad Dodik prvostepeno osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obnašanja funkcije predsjednika RS-a i drugih izvršnih i zakonodavnih funkcija. 
 
Rute će nakon Sarajeva posjetiti Prištinu gdje će se sastati sa predsjednicom Kosova Vjosom Osmani i premijerom Albinom Kurtijem i posjetiti sjedište snaga KFOR-a.

Rute u ponedjeljak u Sarajevu

Glavni sekretar NATO-a Mark Rute nakon samita u Londonu novinarima je rekao da je više zemalja najavilo povećanje ulaganja u odbranu.
- Danas sam za stolom čuo nove najave i neću vam ih objaviti jer bi to oni sami trebali učiniti, ali vrlo je dobra vijest da će više evropskih zemalja povećati ulaganje u odbranu - naveo je on.
Napominje da još nema mirovnog sporazuma za Ukrajinu.
- Ali moramo se pripremiti za taj trenutak i osigurati da evropske zemlje budu voljne pomoći sigurnosnim garancijama - istakao je on.
Kaže da saveznici žele "osigurati da Putin nikada, nikada više ne pokuša napasti Ukrajinu".
- To znači da će u Ukrajini biti prisutni evropski vojnici kako bi bili sigurni da se taj mir održava i da je održiv, da je postojan, trajan - naveo je Rute.
<h2>SAD je predan NATO-u</h2>
Novinari su ga pitali o Trampovim komentarima da vjeruje u NATO-ov član pet, ali da je Baltik u "nezgodnom susjedstvu".
- Mnogo sam puta razgovarao s predsjednikom Trampom. On je dobar prijatelj. Sada radimo zajedno osam godina. Ostali smo u kontaktu kada nije bio u predsjedničkom kabinetu. Naravno, sada smo se ponovno vrlo aktivno angažovali, a on je potpuno predan, kao što je rekao mnogo puta, članu pet NATO-a. Dakle, molim vas, prestanimo tračati o tome što bi SAD mogao ili ne bi mogao učiniti. Oni su u NATO-u, oni su predani NATO-u, oni su predani članu pet, to je ono što oni dosljedno govore - naveo je Rute.

Rute: Želimo osigurati da Putin nikada više ne pokuša da napadne Ukrajinu

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski mora da pronađe način da obnovi odnos sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom, kazao je generalni sekretar NATO-a Mark Rute. 
 
Kako prenosi Radio Slobodna Evropa, Rute je naveo da je rekao Zelenskom da mora da pronađe način da obnovi odnose sa Trampom poslije njihovog žučnog sastanka u Bijeloj kući. 
 
- Važno je da Zelenski pronađe način da obnovi svoj odnos sa američkim predsjednikom i sa višim američkim liderskim timom - rekao je Rute za BBC, komentarišući telefonski razgovor koji je imao sa Zelenskim u petak. 
 
On je sastanak u Bijeloj kući opisao kao "nesrećan". 
 
Rute je rekao i da Sjedinjene Američke Države (SAD), Ukrajina i Evropa moraju da se drže zajedno kako bi obezbijedile trajan mir u Ukrajini. 
 
- Dosad sam dva puta razgovarao telefonom sa Zelenskim. Rekao sam mu ovo, moramo da se držimo zajedno, SAD, Ukrajina i Evropa da bismo Ukrajinu doveli do trajnog mira - rekao je Rute. 
 
Zelenski, dan nakon što je u Bijeloj kući imao žestoku razmjenu riječi sa Trampom i potpredsjednikom SAD Džej Di Vensom, boravi u Londonu radi razgovara s britanskim premijerom Kirom Starmerom. 
 
Eskalacija između Zelenskog i Trampa i Vensa, koja je emitovana širom svijeta, izazvala je zabrinutost za podršku SAD Ukrajini u ratu s Rusijom i potencijalni mirovni sporazum. 
 
Zelenski je otišao iz Bijele kuće bez potpisivanja ugovora o mineralima s Trampom, što je bila glavna svrha sastanka. 
 
Državni sekretar SAD-a Marko Rubio, poslije sastanka, pozvao je Zelenskog da se izvini što je sastanak u Bijeloj kući pretvorio u „fijasko“.

Rute pozvao Zelenskog da nađe način da popravi odnos sa Trampom

Evropa je "spremna" da "preuzme inicijativu" za pružanje "bezbjednosnih garancija" Ukrajini, izjavio je sinoć generalni sekretar NATO-a Mark Rute poslije hitnog sastanka o Ukrajini koji je održan u Parizu.
- Evropa je spremna i voljna da se ojača, da preuzme inicijativu za pružanje bezbjednosnih garancija Ukrajini - rekao je Rute i istakao da je to ono što je "izvukao" sa sastanka sazvanog na poziv francuskog predsjednika Emanuela Makrona.
Prema njegovim riječima „Evropa je spremna da mnogo više ulaže u našu bezbjednost“.
Bivši holandski premijer je priznao, međutim, da će se „o detaljima tek odlučivati“, ali je „posvećenost jasna“.
Uznemireni američko-ruskim dijalogom o Ukrajini, lideri ključnih evropskih zemalja su Parizu ipak djelovali nesložno po pitanju sadržaja takvih bezbjednosnih obaveza, posebno o mogućem slanju trupa u Ukrajinu.
Neke zemlje, poput Francuske i Velike Britanije, pokazale su spremnost da to učine, pod određenim uslovima. Druge, naročito poput Njemačke ili Poljske, ovu raspravu smatraju preuranjenom.

Rute: Evropa spremna da preuzme inicijativu za bezbjednosne garancije Ukrajini

Ukrajina mora biti "blisko uključena" u sve mirovne pregovore koji se tiču te zemlje i svaki sporazum mora biti "održiv", izjavio je generalni sekretar NATO Mark Rute.
- Kada govorimo o Ukrajini, ključno je da Ukrajina bude blisko uključena u sve što se tiče Ukrajine - rekao je Rute novinarima, dan nakon telefonskog razgovora američkog predsjednika Donalda Trampa i ruskog predsednika Vladimira Putina.
Američki predsjednik je obavijestio ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog o razgovoru sa Putinom.
Sa svoje strane, Vladimir Putin je rekao Donaldu Trampu da želi da pronađe "dugoročno rješenje" za ukrajinski sukob kroz "mirovne pregovore", saopštio je Kremlj.

Rute: Kijev mora biti uključen u sve mirovne pregovore o Ukrajini

Službenici policije u Kotoru su podnijeli krivičnu prijavu protiv privrednog društva „Gugi Commerce" d.o.o. Budva, i B.S.(63) osnivača i izvršnog direktora ovog društva, državljanina Crne Gore i Bosne i Hercegovine, zbog postojanja osnovane sumnje da su učinili krivična djela skidanje i povreda službenog pečata i znaka u produženom trajanju, protivpravno zauzimanje zemljišta i falsifikovanje službene isprave, saopšteno je iz Uprave policije.
- Naime, od strane nadležne Uprave za inspekcijske poslove je u više navrata izvršen inspekcijski nadzor objekta u vlasništvu pomenutog društva i donijeto rješenje o zabrani upotebe postrojenja za proizvodnju betona, a po kojem privredni subjekt „Gugu commerce“ d.o.o Budva i odgovorno lice u pravnom licu B.S. nijesu postupili te su suprotno tome postrojenje stavljali u rad i vršili proizvodnju betona- kazali su iz policije.
Kako iz policije pojasnili, urbanističko-građevinski inspektor je nakon izvršenog inspekcijskog nadzora objekta donio Rješenje kojim se zabranjuje privrednom subjektu „Gugi commerce“ doo Budva upotreba inženjerskog objekta tj. korišćenje postrojenja za industrijsku proizvodnju betona, nakon čega je na predmetnoj lokaciji izvršeno sprovođenje upravne mjere zabrane upotrebe objekta pečaćenjem, shodno Zakonu o planiranju prostora i izgradnji objekata.
- Međutim, u dva navrata, u postupku inspekcijskog nadzora objekta, pregledom na licu mjesta je konstatovano da je isti u upotrebi. Nadalje, u postupku koji je prethodio podnošenju krivične prijave utvrđeno je da je ovo pravno lice i odgovorno lice u pravnom licu S.B, postupajući suprotno sporazumu o regulisanju međusobnih odnosa sa opštinom Kotor, protivpravno zauzeo tuđe zemljište, na način što je bez pravnog osnova - odobrenja opštine Kotor, zauzeo zemljište koje je u svojini države Crne Gore sa pravom raspolaganja opštine Kotor, te na istoj vršio iskop zemljišta i druge zemljane radove za potrebe izgradnje betonskih silosa, bez prethodno podnijete prijave građenja nadležnom inspekcijskom organu i dokaza o pravu svojine, odnosno drugom pravu na zemljištu i bez tehničke dokumentacije izrađene u skladu sa urbanističko-tehničkim uslovima- navode iz policije.
Takođe, kako iz policije dodaju, utvrđeno je da su ovo pravno lice i odgovorno lice u pravnom licu B.S. u toku 2023. godine, u Kotoru, u pravnom saobraćaju upotrijebili neistinitu ispravu kao pravu - Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu, pred Sekretarijatom za zaštitu prirodne i kulturne baštine opštine Kotor, u kojem je neistinito prikazana pravna i faktička situacija odnosno izvršena manipulacija stvarnim terenskim podacima, čime je fizička konfiguracija objekta nepravilno evidentirana unutar granica katastarske parcele u Lastvi i protivpravno proširena.

UP: Izvršni direktor Gugi Commerca osumnjičen da je falsifikovao službene isprave, nezakonito zauzeo zemljište u Kotoru i proizvodio beton

Visoka predstavnica Evropske unije za vanjske poslove i bezbjednosnu politiku i potpredsjednica Evropske komisije, Kaja Kalas, započeće svoju prvu zvaničnu posjetu Zapadnom Balkanu boravkom u Crnoj Gori u ponedjeljak, 7. aprila 2025. godine, saopšteno je iz Evropske kuće.
- Tokom posjete, visoka predstavnica Kalas sastaće se sa predsjednikom Jakovom Milatovićem i predsjednikom Vlade Milojkom Spajićem kako bi razgovarala o odnosima između EU i Crne Gore, strateškom pravcu zemlje i napretku u procesu pristupanja EU. Takođe će održati sastanak saambasadorima država članica EU, razgovarati sa predstavnicima civilnog društva i predstaviti podršku EU u oblasti odbrane i bezbjednosti- navodi se u saopštenju.
Kako je najavljeno, Spajić i &nbsp;Kalas održaće zajedničku konferenciju za medije u Vili Gorica. Nakon toga, Kalas će otputovati u Cetinje gdje će se sastati sa predsjednikom Milatovićem.
- Posjeta će se zaključiti na Vojnom aerodromu „Knjaz Danilo“, gdje će visoka predstavnica Kalas predstaviti paket podrške Evropskog mirovnog fonda namijenjen Vojsci Crne Gore i prisustvovati prezentaciji vojne opreme zajedno sa ministrom odbrane Draganom Krapovićem- zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Kaja Kalas u ponedjeljak u Podgorici

Evropski savez izražava punu podršku građanima Ulcinja i njihovim političkim predstavnicima, cijeneći da njihovi jasni i jedinstveni stavovi nijesu usmjereni samo na zaštitu lokalnih, već i na očuvanje temeljnih državnih interesa Crne Gore.&nbsp;
- Neozbiljnost, neprofesionalnost, površnost, užurbanost i netransparentnost koje prate predstavljanje ovog projekta neodoljivo pozivaju na oprez i bude ozbiljne razloge za sumnju. Tu sumnju dodatno produbljuje agresivna i neprimjerena diskvalifikacija svih koji se usude da izraze rezervu prema ovom, navodno „poslu vijeka“ - naveli su iz Evropskog saveza.&nbsp;
Odluke, kako kažu, koje imaju ovako dalekosežne posljedice po državu i društvo ne mogu i ne smiju se donositi preko noći, pod pritiskom, bez ozbiljnih analiza, bez multidisciplinarnog pristupa i bez uključivanja svih društvenih grupa koje će snositi posljedice takvih odluka.
- Najveću štetu ovom projektu nanio je upravo premijer, svojim neodgovornim, neozbiljnim i politikantskim pristupom. Svođenjem rasprave na prosto etiketiranje „za“ ili „protiv“ investicija i razvoja, svjesno se pokušava skrenuti pažnja sa suštine i, ispod radara, progurati rješenja koja dugoročno mogu imati pogubne posljedice - istakli su u saopštenju.&nbsp;
Sporazum, kako navode, koji je premijer samovoljno potpisao precizno definiše obaveze države Crne Gore – da obezbijedi zemljište, izgradi infrastrukturu, prilagodi plansku dokumentaciju željama investitora, obezbijedi sve potrebne dozvole, pa čak i izmijeni zakonsku regulativu – dok su obaveze investitora, odnosno entiteta svedene na minimum, nejasne i teško provjerljive.&nbsp;
Jasno je, podvlače, šta sve dobija investitor, ali se u Sporazumu nigdje ne navodi šta to konkretno dobija država Crna Gora.
- Nesporno je da se investicije u luksuzne turističke kapacitete mogu tretirati kao strateški interes, ali je neprihvatljivo da se kroz ovaj sporazum, na perfidan način, pokušava i izgradnja nekretnina za prodaju – čitaj stanova – proglasiti za javni interes. Država preuzima ozbiljne finansijske obaveze otkupa zemljišta i izgradnje infrastrukture, a da nije jasno iz kojih sredstava će se to finansirati, niti postoji garancija bilo kakvog povrata za državu i građane - kazali su iz Evropskog saveza.
Posebno upozoravaju: Ulcinj nikada neće prihvatiti betonizaciju Velike plaže. Velika plaža pripada građanima, Crnoj Gori, njenoj prirodi i njenoj budućnosti – a ne privatnim interesima. Ulcinj nikada neće pristati da kompletan prostor Velike plaže ustupi bilo kome – bio on sa istoka, zapada ili sa bilo kojeg drugog kraja svijeta.
Građani Ulcinja, ističu, ne brane samo svoje pravo da odlučuju o budućnosti svog grada i djece – oni brane dostojanstvo Crne Gore, njen suverenitet i njen evropski put. Suprotstavljaju se neznanju, aroganciji i gramzivosti onih koji su privremeno zaposjeli državne funkcije i pokušavaju da pod plaštom „investicija“ uruše sve ono što je mukotrpno građeno decenijama.
- Evropski savez će i ubuduće stajati uz građane, istinom protiv manipulacija, principima protiv improvizacija - zaključuju u saopštenju.&nbsp;

ES: Ulcinjani ne brane samo svoje pravo da odlučuju o budućnosti svog grada i djece – oni brane dostojanstvo Crne Gore

Uh, sav sam se potresao. Ivan Vuković mi prijeti Krivičnom prijavom. Još da mu je Vesna Medenica na čelu sudstva, Katnić tužilaštva, a partijski kolega Veljović direktor policije, sinoć bi mi (po specijalnoj SMS zamolnici) u betonjerci uveliko ,,pomjerali bubrege, kazao je poslanik Demokrata Momčilo Leković reagujući na najavu potpredsjednika Demokratske partije socijalista (DPS) Ivana Vukovića da će podnijeti krivičnu prijavu protiv njega.&nbsp; Leković navodi i da je ovako, srećom, prošao, kako kaže, baš onako demokratski, samo sa krivičnom. Napad, dodaje, možda jeste najbolja odbrana, ali pred istinom se vrati kao bumerang. - Pitanja je mnogo i čekaju odgovore. Recimo, kako to da se u potpisanom ugovoru od 10. novembra 2020. godine u članu 2 gradonačelnici pozivaju na finansiranje asfaltiranja puta iz kapitalnog državnog budžeta namijenjenog Prijestonici, konkretno u okviru programa Razvojni projekti Prijestonice Cetinje, sa budžetske pozicije 4412, a da je ista ta Prijestonica dopisom broj 01- 400/20-1708 od 4. novembra 2020. godine, dakle 6 dana prije potpisivanja Ugovora, &nbsp;obavijestila Upravu javnih radova odnosno Ministarstvo finansija da neće realizovati taj dio budžeta na taj način, tražeći preusmjeravanje sredstava na druge projekte? I da je Vlada, u skladu s tim zahtjevom Prijestonice, ta sredstva preusmjerila na druge stavke i projekte, među kojima nije bilo asfaltiranja puta Barjamovica - Bandići - Komani? - kazao je Leković.&nbsp; Znači, dodaje, potpisuju ugovor u kojem se pozivaju da će radove platiti sa budžetske stavke sa koje su već prethodno ,,skinuli" sredstva. - Možemo li ovo smatrati još jednim u nizu dokaza da je ovaj ništav ugovor potpisan uz punu svijest da sredstva nikada neće biti isplaćena, ili je i ovo "napad na integritet i lični ugled"? - pitao je Leković.&nbsp; On je, kako navodi, ponovio da je ovo bio ad hok privatni posao. Podsjećamo, reakcija Vukovića uslijedila je nakon Lekovićevog saopštenja, u kojem je naveo da je glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću dostavio informaciju o sumnji da je Vuković, dok je obavljao funkciju gradonačelnika Podgorice, učestvovao u zloupotrebama koje su navodno dovele do milionske štete po gradski budžet i preduzeće „Putevi“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405110428_69e7c2b2a2d7302c3eccb5b24ab0a9c7a74c41b04d642b8fa4cadbb361180b8f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405110428_69e7c2b2a2d7302c3eccb5b24ab0a9c7a74c41b04d642b8fa4cadbb361180b8f" data-rendition-name="original" width="1600" height="1067" loading="lazy" alt="Leković"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405110432_a72db4dd532f6a9e07533c243b585db303d2499a37fbd81fbbe6e09a168ea14e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405110432_a72db4dd532f6a9e07533c243b585db303d2499a37fbd81fbbe6e09a168ea14e" data-rendition-name="original" width="1600" height="1068" loading="lazy" alt="Leković"> </figure>

Leković: Baš sam se potresao, Vuković mi prijeti krivičnom prijavom

Agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli su sa kupovinom glasova - tvrde za Portal ETV sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom.
<h2>VAUČERI ZA IZBORE</h2>
- Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu
koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – tvrde naši sagovornici.
Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori.
<h2>,,OSTROŠKI MARATON“</h2>
Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača.
- Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozoravaju sagovornici Portala ETV.
Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu.
- Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kažu naši sagovornici.
<h2>NEDAVNA ISTORIJA PREVARE</h2>
Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD.
Nikšić su te godine „opsadirali“ Vučićevi ljudi za specijalne zadatke, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture. Vučićevi izaslanici Vladimir Mandić, Milan Nikolić, Predrag Rajić, te sin Milorada Dodika (predsjednika entiteta BiH – Republika Srpska) - Igor Dodik vodili su kampanju pritisaka i zastrašivanja birača. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura.
Aktivno je bila uključena i Crkva Srbije, čije svještenstvo je, takođe, agitovalo za ovu koaliciju.
<h2>PRIVOĐENJA I PUŠTANJA NA SLOBODU</h2>
Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac.
Na informativni razgovor privedeni su tadašnji član Glavnog odbora Vučićeve Srpske napredne stranke i bivši rukometni reprezentativac Vladimir Mandić, bezbjednosno interesantna osoba Dane Šijan iz Beograda, zatim Nemanja Bogdanović iz Sarajeva, Aleksandar Jokić iz Beograda, kao i tadašnji poslanik Demokratskog fronta u Skupštini Crne Gore Milo Božović, te Slobodan Lalović iz Foče, Dejan Puhalo iz Trebinja, Blagdan Madžić iz Foče i Miroslav Vujović.
Petanestak dana prije ovih privođenja policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada.
Vučić je uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević.
Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.
Ove godine nema u toj mjeri otvorenog i brutalnog pritiska iz Srbije na izborni proces u Nikšiću, ali kako se kampanja privodi kraju, novac za kupovinu glasača je, očito, stigao, kako se ništa ne bi prepuštilo slučaju.

Glasačima dijele bonove od po 3.500 KM za trgovinu građevinskog materijala na stovarištima u BiH?

Sukob u Demokratama Alekse Bečića, potpredsjednika Vlade, eskalirao je do tačke bez povratka, tvrde izvori Portala ETV bliski ovoj partiji, ističući da su Bečić i ideolog stranke Boris Bogdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – tvrde naši izvori. M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964" data-rendition-name="original" width="900" height="599" loading="lazy" alt="Bečić i Bogdanović"> </figure>  Upravo te večeri Demokrate su odlučivale o nosiocu liste, a prema pouzdanim informacijama M portala, Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je, kako su prenijeli mediji, odlučeno i da Nemanja Vuković bude novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Koprivica je rođeni Nikšićanin i upravo on je najuticajnija ličnost ove partije u gradu pod Trebjesom. Duže od godine, špekuliše se sa informacijama, da su Koprivica i ministar odbrane Dragan Krapović, takođe funkcioner Demokrata, u sukobu sa Bečićem i Bogdanovićem, ali njih dvojica to negiraju. Uz njih, kako su ranije objavili mediji, i predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, bivši ministar turizma Vladimir Martinović nijesu saglasni sa partijskom politikom koju kreira Bogdanović. U junu prošle godine, Koprivica je negirao da će sa još nekoliko nezadovoljnih funkcionera Demokrata formirati novu stranku Progres. - U potpunosti su netačni i zlonamjerni navodi portala Adria da osnivam politički subjekt koji će nositi naziv „Progres“ – napisao je on tada na mreži Iks. Portal Adria tvrdio je da su uz Koprivicu stali Vladimir Martinović, Nikola Rovčanin i još nekoliko funkcionera. Mediji su i u martu prošle godine objavili da je došlo do raskola u Demokratama i da Koprivica i Martinović napuštaju stranku. Vladimir Martinović i jeste otišao iz partije, ali u julu, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Spreman „svilen gajtan“ za Moma Koprivicu

U nikšićkom biračkom spisku ima hiljade fantom birača ili birača koji se „uvoze“ iz Srbije i entiteta Bosne i Hercegovine - Republika Srpska – upozorila je nezavnica odbornica u Skupštini opštine Nikšić Tatjana Knežević Perišić. Ona je, u saopštenju dostavljenom Portalu ETV, pitala „odakle 57.589 birača, ako je na popisu stanovništva 2024. godine utvrđeno da u Nikšiću živi 66.725 stanovnika, od čega je djece do 15 godina 10.909 popisanih, a od 15 do 19 godina 3.869. <h2>Zabrinjavajući podaci</h2> - Prevedeno u brojke, samo ako odbijemo ovu brojku djece do 15 godina, jer, logično, ne mogu glasati, onda bi u biračkom spisku ostalo 55.816 upisanih birača, a ne 57.589. A ako odbijemo bar 2.500 koliko bi otprilike trebalo biti djece od 15 do 17 godina, onda bi brojka upisanih bila negdje oko 53.000 birača – kategorična je Knežević Perišić. Podsjetila je da je Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo da je broj birača „u zaključenom biračkom spisku na dan 2. april 2025. godine 57.589 birača“, što je, objašnjava, više nego što je isti organ saopštio 17. januara 2025. godine, kada je opštini Nikšić i Službi za saradnju, poslove predsjednika i informisanje dostavio informaciju da je u biračkom spisku opštine Nikšić upisano 57.544 birača. Ta informacija je, dodaje ona, proslijeđeno svim odbornicima na uvid. - Ako pretpostavimo da je ovih 45 birača više, možda, oni koji su navršili 18 godina, javnosti i institucijama zaduženim za vođenje biračkog spiska, upućujem pitanje: Odakle ovoliko upisanih u birački spisak opštine, koja prednjači u iseljavanju građana, kada je Crna Gora u pitanju – istakla je Knežević Perišić. Kategorična je da u nikšićkom biračkom spisku ima hiljade fantom birača ili birača koji se „uvoze“ iz Srbije i entiteta BiH - Republika Srpskea, uz podsjećanje da je Koalicija „Evropski tim za Nikšić“, još 2021. godine podnijela prigovor za oko 920 birača koji su upisani u tri biračka spiska, u dvije države i jednom etnitetu, i koji, kao takvi, nijesu imali pravo glasa u Nikšiću.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250404170456_f1ff411ea5ed36812853e5bc60b11792f5d824e336f14c641249d8f3c3cfcc1e.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250404170456_f1ff411ea5ed36812853e5bc60b11792f5d824e336f14c641249d8f3c3cfcc1e" data-rendition-name="original" width="2048" height="1536" loading="lazy" alt="Nikšić"><figcaption>JE LI PRIPREMLJEN TEREN ZA KRAĐU IZBORA: Nikšić(Photo: RTNK/Milan Šapurić)</figcaption></figure>  - Ta prijava je, naravno, odbačena, a OIK, DIK, MUP, tužilaštvo i sudstvo se nijesu bavili imenima koja smo tada dostavili. Stoga ponovo izražavam sumnju u regularnost predstojećih izbora tim prije što se od 2008. do kraja 2022. iz Nikšića odselilo 8.700 građana, doselilo 4.582, a da je samo od januara do kraja oktobra 2023. godine trajno otišlo još 1.064 građana, dok se doselilo njih 357, što je najveći odliv stanovništva u cijeloj Crnoj Gori – upozorava Knežević Perišić. Nikšić je, dodaje ona, za 12 godina napuštilo više od 6.000 stanovnika, natalitet je u konstatnom padu, mortalitet veliki, pa pita otkuda onda ovoliki broj upisanih birača? - Jer, po zvaničnim statistikama MUP-a i MONSTAT-a, (dakle 57.589 u biračkom spisku, plus 10.909 djece do 15 godina, plus oko 2.500 onih do 18 godina) ođe živi bar 71-000 ljudi! KAKO? Da li zato nikšićka vlast ne brine oko rezultata izbora, iako znaju, po svim raspoloživim anketama, da građanska i suverenistička opcija ima većinu – zaključila je Knežević Perišić. <h2>Uticaj stranih država</h2> Portal ETV objavio je prije nekoliko dana informaciju da su agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli sa kupovinom glasova, a što tvrde naši sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom. - Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – rekli su oni.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022007020_6285fcf3ba19bdbb1e441f9555390450b5bce0c7d2988b05d2ea5f2ecb025613.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022007020_6285fcf3ba19bdbb1e441f9555390450b5bce0c7d2988b05d2ea5f2ecb025613" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="MUP Zgrada"><figcaption>BEZ REAKCIJE NA RANIJE PRIJAVE: Ministartsvo unutrašnjih poslova(Photo: Portal ETV/Anja Ivanović)</figcaption></figure>  Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori. Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača. - Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozorili su sagovornici Portala ETV. Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu. - Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kazali su naši sagovornici. Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD. Nikšić su te godine „opsadirali“ ljudi za specijalne zadatke predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture i Crkva Srbije. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura. Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac. Osim toga, policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada. Vučić je tada uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević. Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.

Knežević Perišić: Odakle 57.589 birača, ako je na popisu bilo 66.725 stanovnika, od čega djece do 15 godina 10.909

Robert Siništaj, vlasnik lokala "Tasty" u Tuzima koji su večeras demolirali navijači Budućnosti nakon utakmice sa Dečićem, kazao je da je pričinjena materijalna šteta ogromna. On je za Portal ETV kazao i da je u tom događaju povrijeđen jedan gost lokala.&nbsp; Siništaj tvrdi i da policija nije adekvatno reagovala, objašnjavajući kako su "Varvari" ispred njegovog lokala došli privatnim vozilima uz pratnju policijskih službenika.&nbsp; - Oni su demolirali lokal, a policijaci su ih polako ispratili kao da su donijeli poklone a ne vatru - rekao je Siništaj.&nbsp; Prema njegovim riječima, navijače niko nije dirao dok su oni lomili i rušili po objektu.&nbsp; Tvrdi da je policija nijemo posmatrala navijače dok su goste lokala gurali sa štitnicima i prijetili im.&nbsp; - Gosti su bježali na zadnji izlaz. Međutim, kako nijesu svi tako brzo da izađu kroz ta vrata krenuli su ka prednjim - dodaje Siništaj.&nbsp; On kaže i da je bilo dima, vatre, da su kroz lokal letjele baklje &nbsp;zbog čega je zapaljen invertar u lokalu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51" data-rendition-name="original" width="1600" height="721" loading="lazy" alt="Tasty"> <figcaption>Zapaljena garnitura(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Demoliran lokal "> <figcaption>Polomljena stakla (Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F0QzOqrellbY%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F5bhjxCaPgfk%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: mark-rute