Mario Milošević, Igor Mašanović, and Vukan Vujačić were sentenced to a total of 60 years in prison for the murder of Radomir Đuričković in 2016.
Milošević, as the direct perpetrator of the crime, was sentenced to 30 years in prison, while Vujačić and Mašanović were each sentenced to 15 years in prison for aiding and abetting.
The verdict in this case before the Podgorica High Court was delivered by Judge Veljko Radovanović.
As the judge noted, an appeal against this verdict may be filed with the Court of Appeal within 15 days.
To recall, Milošević, Mašanović, and Vujačić were charged by the Higher State Prosecutor’s Office with involvement in the murder of Đuričković, which occurred on October 10th of 2016, and with endangering the life of Milorad Radulović at that time. According to the indictment, Milošević was identified as the direct perpetrator of the murder.
As stated in the indictment, the defendants purchased a “Renault Megane” vehicle for 2.100 euros, which was used in the commission of the murder. Specifically, the indictment states that the accused Vujačić took possession of the vehicle on October 9th of 2016, in Podgorica. It further states that on October 10th in Cetinje, they followed Đuričković’s and waited for him to enter his vehicle on IV Proleterske Street, near the “Konoba” restaurant.
- At that moment, the accused Milošević fired two shots in the direction of Đuričković, who died the following day as a result of the injuries sustained - the indictment states.
They then fled along a rural road and set fire to the vehicle, leaving inside it the automatic rifle from which the shots were fired, the indictment further alleges.

Ivona Đokić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Milošević sentenced to 30 years, Mašanović and Vujačić to 15 years each

Mario Milošević, Igor Mašanović i Vukan Vujačić osuđeni su na ukupno 60 godina zatvora zbog ubistva Radomira Đuričkovića 2016. godine.&nbsp;
Milošević je kao izvršilac tog djela osuđen na 30 godina zatvora, dok su zbog pomaganja Vujačić i Mašanović osuđeni na po 15 godina zatvora.
Presudu u ovom pred podgoričkim Višim sudom u ovom slučaju je donio sudija tog sudu Veljko Radovanović.
Na ovu presudu, kako je istakao sudija, dozvoljena je žalba Apelacionom sudu u roku od 15 dana.
Podjsetimo, Milošević, Mašanović i Vujačić su optužnicom Višeg državnog tužilaštva se terete da su umješani u ubistvo Đuričkovića koje se dogodilo 10.oktobra 2016. i da su tada doveli u opasnost život Milorada Radulovića. Milošević je, prema navodima optužnice, &nbsp;označen kao direktni izvršilac ubistva.
Kako je navedeno optužnicom, okrivljeni &nbsp;su za 2.100 eura kupili vozilo „reno megan" koje je korišćeno prilikom ubistva, konkretno da je optuženi Vujačić preuzeo vozilo 9. oktobra 2016. u Podgorici. Dalje se navodi da su &nbsp;10. oktobra u Cetinju pratili kretanjeg Đuričkovića, sačekali ga da uđe u vozilo u Ulici IV proleterske u blizini lokala „Konoba".
- U tom trenutku okrivljeni Milošević je ispalio dva projektila u pravcu Đuričkovića, kod koga je dan kasnije nastupila smrt usljed zadobijenih rana - navodi se u optužnici.
Oni su, kako se dalje navodi, pobjegli seoskim putem i zapalili vozilo u kojem su ostavili i automatsku pušku iz koje je pucano.

Miloševiću 30 godina zatvora, Mašanoviću i Vujačiću po 15

Optuženi Mario Milošević u Višem sudu kategorično je negirao da je 21. maja 2018. godine ubio Miodraga Kruščića. Dodao je i da mu je žao zbog toga što se dogodilo Kruščiću jer je sa njim uvijek bio u "dobrim odnosima" konstatujući da “prisustvuje tuđem suđenju”.
- Ne poznajem nikoga ko je želio loše Kruščiću, da sam imao bilo kakvu informaciju da će ovo da mu se dogodi, nikada to ne bih dozvolio - kazao je Milošević. &nbsp;
Smatra da je suluda tvrdnja Tužilaštva da je on ubio Kruščića i da je bio član neke kriminalne organizacije.&nbsp;
On se osvrnuo i na ranjavanje novinarke Olivere Lakić, ističući da ne bi dozvolio da joj se nešto dogodi.
- Zaštitio bih je, kao što sam puno puta zaštitio žene. Mislim da sve ovo ona zna, kao i što zna ko je stvarno krivac i da po ovoj optužnici neće dobiti pravdu - kazao je optuženi.
On je dodao da godinama nikog ne interesuje da se sazna istina.
- Dvije osobe su još ostale koje su učestvovale u fabrikovanju ove optužnice a da nijesu u zatvoru. Postavlja se pitanje tužiteljki - zašto štiti V.V., kojeg i sama gospođa Lakić označava kao krivca i za kojeg cijela Crna Gora zna da on to i jeste - naveo je Milošević. On je aludirao na bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića.
Milošević je problematizovao status svjedoka Bajrama Piste, koji je svjedok saradnik u još nekoliko predmeta.&nbsp;
- Treba vidjeti što je Enis Baković radio sa njim, što je dogovarao. Bilo bi zanimljivo da se vidi ko je Bajrama Pistu posjećivao od službenika policije u UIKS-u. Kada već neće tužiteljka, ja pozivam nadležne da to ispitaju - rekao je Milošević.
On je istakao da SDT svoje neosnovanje tvrdnje pokušava da potkrijepi sa navodnim porukama sa Skaj aplikacije. Te poruke, prema njegovim tvrdnjama, nemaju nikave veze, sve i da je istina što piše i da su validne pred sudom, Milošević kaže da ih on nije pisao.
Osim Miloševića odbranu je iznio i optuženi Aleksandar Ljumović koji je takođe negirao krivicu, istakavši da nema veze sa djelom za koje se tereti.
- U istrazi sam proveo šest mjeseci. Izašao sam iz pritvora i nastavio život van Crne Gore. Sve dok me nijesu uhapsili po potjernici za isto krivično djelo. Stavljeno mi je na teret djelo sa kojim nemam veze. Uhapšen sam pred ženom i djecom. Tražim da mi sud ukine pritvor - naveo je Ljumović.
Optužnicom Specijalnog državnog tužilaštva obuhvaćeni su Milan Vujotić, Filip Knežević, Aleksandar Ljumović, Mario Milošević, Goran Rakočević, Veselin Bubanja, Filip Bešović, Luka Bulatović, Dejan Vukašinović, Branislav Karadžić, Goran Vukčević, Mijajlo Stojanović, Darko Lalović i Sanja Božović.
Oni se terete za više teških krivičnih djela- stvaranje kriminalne organizacije, teško ubistvo, ubistvo putem podstrekavanja, nedozvoljeno držanje oružja i neovlašćenu proizvodnju i promet droga.
Pored optužbe za napad na novinarku Oliveru Lakić 8. maja 2018. godine i ubistvo Miodraga Kruščića 21. maja 2018. godine, ova grupa se tereti i za krijumčarenje 554 kilograma marihuane iz Albanije u Crnu Goru 26. januara 2021. godine.&nbsp;
Suđenje se nastavlja 26. novembra.

Marija Žižić

Milošević: Nijesam ubio Kruščića, sa njim sam bio u dobrim odnosima

Optuženi Mario Milošević kazao je u Višem sudu da je prostorija za pregled sudskog materijala u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija neuslovna jer "liči na boks za kerove" i nije moguće pregledati spise predmeta.
On je to rekao u nastavku suđenja optuženima za ubistvo Miodraga Kruščića i napada na novinarku Oliveru Lakić u maju 2018. godine.
Suđenje je odgođeno za 24. novembar.
Miloševiću je bila dodijeljena advokatica po službenoj dužnosti Dajana Koprivica, ali je optuženi kazao da ponovo angažuje advokata Miloša Vuksanovića i advokaticu Nataliju Karadžić, jer su oni dobro upoznati sa ovim predmetom.
- Stiče se utisak da mi hoćemo da opstruiramo ovaj predmet. Zbog toga što se ova situacija pogrešno shvata. Ponovo angažujem advokate Vukasnović i Karadžić kako bih spremio odbranu. Moja odbrana će dugo trajati i potrebno mi je vrijeme da se konsultujem sa mojim advokatima - kazao je Milošević.
I optuženom Goranu Rakočeviću dodijeljena je advokatica po službenoj dužnosti, Mubera Kurpejović, jer je sud donio odluku o razrješenju njegovog prethodnog branioca Stefana Jovanovića.
Optužnicom Specijalnog državnog tužilaštva obuhvaćeni su Milan Vujotić, Goran Rakočević, Filip Bešović, Sanja Božović, Veselin Bubanja, Luka Bulatović, Dejan Vukašinović, Darko Lalović, Branislav Karadžić, Mario Milošević, Mijajlo Stojanović, Aleksandar Ljumović i Goran Vukčević.
Oni se terete za stvaranje kriminalne organizacije, teško ubistvo, ubistvo putem podstrekavanja, nedozvoljeno držanje oružja i neovlašćenu proizvodnju i promet droga.

Milošević: Stiče se utisak da mi opstruiramo postupak, angažujem advokate koji su već upoznati sa slučajem da bih spremio odbranu

Suđenje optuženima za ubistvo Miodraga Kruščića i ranjavanje novinarke Olivere Lakić u maju 2018. odgođeno je za 24. jun jer je na prethodnom ročištu okrivljeni Goran Vukčević otkazao punomoćje braniocu.
Vukčević je od suda zatražio da mu sud dodijeli branioca po službenoj dužnosti.
Sudija Radovan Vlaović objasnio je da Vukčević ne može dobiti branioca po službenoj dužnosti jer to sleduje samo pritvorenike.
Sudija je objasnio da Vukčević nije u pritvoru u okviru ovog predmeta i upitao optuženog da li želi da se održi ročište ili da sam angažuje advokata.
Vukčević je rekao da želi da ga zastupa advokat što je sudija prihvatio i dao mu rok da angažuje branioca za 24. jun kada je zakazan nastavak suđenja.
- Ročište neće biti odgođeno ukoliko do tada to ne učinite - rekao je Vlaović.
Optuženi Mario Milošević ukazao je vijeću da su nehumani uslovi u prostoriji za zadržavanje pritvorenika u podrumu Višeg suda jer ima komaraca.
Na optužnici Specijalnog državnog tužilaštva je Mario Milošević, Milan Vujotić, policajac Darko Lalović, Filip Knežević, Goran Rakočević, Veselin Bubanja, Filip Bešović, Dejan Vukašinović, Luka Bulatović, Branislav Karadžić, Goran Vukčević, Mijajlo Stojanović, Aleksandar Ljumović i &nbsp;Sanja Božović.
Knežević je u bjekstvu i on se tereti da je pucao u Lakić 8. maja 2018. godine, ispred ulaza zgrade &nbsp;u kojoj živi. Ona je ranjena u nogu.
Milošević se tereti da je ubio Kruščića na Starom Aerodromu.

Optuženi Vukčević treba da angažuje advokata za 24. jun, Milošević se žali na komarce

Suđenje optuženima koji se terete za ubistvo Miodraga Kruščića i ranjavanje novinarke Olivere Lakić u Podgorici u maju 2018. godine danas je krenulo iznova čitanjem optužnice zbog izmijenjenog sudskog vijeća.
Sudija Radovan Vlaović na početku ročišta odbio je zahtjev zastupnika novinarke Lakić da se postupak protiv optuženih za njeno ranjavanje razdvoji.
Na pitanje sudije Vlaovića, optuženi su saopštili da je neophodno da tužiteljka Nataša Bošković pročita optužnicu.
Optuženi Mario Milošević kazao je da je minimum što očekuju da tužiteljka pročita optužnicu.
- Zamajava nas, zamajava oštećene. Sedam godina sam u pritvoru - kazao je Milošević.
Dok je tužiteljka čitala optužnicu u dijelu koji se odnosi na ranjavanje novinarke Lakić neko od optuženih je upitao: Đe je Veljović tada bio?
Jedan od komentara optuženog Gorana Rakočevića dok je tužiteljka čitala optužnicu da on nije saslušan u jednom dijelu iako ga SDT tereti za to. Sudija je upozorio optužene da ne komentarišu dok im ne da riječ.
Nakon što je pročitan optužni akt optuženi Rakočević je rekao da nijesu imali korektnu istragu, ali da očekuje da će imati fer suđenje .
- Tužilaštvo obmanjuje i sud. Tražimo da nam dostave sve skaj komunikacije. Predsjednik Višeg suda dok smo štrajkovali u UIKS- u obećao nam je da će nam biti dostavljen sve skaj komunikacije - kazao je optuženi Rakočević. On je dodao da daje riječ da optuženi neće opstruirati postupak.
Optuženi Goran Vukčević danas je otkazao punomoćje svom advokatu Stefanu Jokiću i predložio da mu sud postavi advokata po službenoj dužnosti.
Vukčević je i konstatovao da se tereti za nešto što nije učinio na što mu je sudija ukazao da bude strpljiv i da će saslušati njegovu odbranu u kojoj može da ukaže sve što je bitno za proces.
- Sve je meni jasno kako vi slušate. Ja nemam nikakve veze sa ovim, na ovo ne mogu da ćutim - kazao je Vukčević.
Na početku današnjeg ročišta zastupnik novinarke Lakić, advokat Dalibor Tomović tražio je da se postupak u odnosu na nju razdvoji, ukazujući sudskom vijeću da za tri godine nastupa apsolutna zastara za krivično djelo nanošenje teške tjelesne povrede.
Advokat Tomović istakao je da je nastupila zastara za krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja, koje se stavlja na teret Filipu Kneživiću koji je u bjekstvu a tereti se da je ranio novinarku. Sudsko vijeće odbilo je prijedlog advokata Tomović uz obrazloženje da nijesu ispunjeni uslovi. &nbsp;
Na optužnici Specijalnog državnog tužilaštva je Mario Milošević, Milan Vujotić, policajac Darko Lalović, Filip Knežević, Goran Rakočević, Veselin Bubanja, Filip Bešović, Dejan Vukašinović, Luka Bulatović, Branislav Karadžić, Goran Vukčević, Mijajlo Stojanović, Aleksandar Ljumović i Sanja Božović.
Knežević je u bjekstvu i on se tereti da je pucao u Lakić 8.maja 2018. godine, ispred ulaza zgrade &nbsp;u kojoj živi. Ona je ranjena u nogu.
Milošević se tereti da je ubio Kruščića na Starom Aerodromu.

Odbijen zahtjev da se postupak protiv optuženih za ranjavanje Lakić razdvoji

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) predalo je Specijalnom odjeljenju Višeg suda u Podgorici optužnicu protiv: Radoja Zvicera, Nikole Vušovića, Marija Miloševića, Radovana Mujovića, Ivana Biletića, Aleksandra Ćetkovića, Davora Kordića, Damira Mandića i Branka Simića za stvaranje kriminalne organizacije.
Optužnica je podignuta zbog postojanja osnovane sumnje da su Zvicer i Vušović, sredinom 2020. godine, u Crnoj Gori i Srbiji, organizovali kriminalnu organizaciju čiji su pripadnici postali ostali okrivljeni, kao i optuženi: Strahinja Savić, Lazar Ilić, Grga Milićević, Miloš Klečko i Nikola Mileković.
SDT je protiv njih već podiglo optužnicu 20. jula 2021. godine za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, a protiv Ilića i za krivična djela ubistvo u pokušaju i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, Savića i za krivično djelo ubistvo u pokušaju i Milekovića i za krivično djelo ubistvo u pokušaju putem podstrekavanja.
Kriminalna organizacija je, prema optužnicama, imala za cilj vršenje krivičnih djela ubistvo i lišenje života Marka Kana Ljubiše iz Budve, ali i, kako podsjećaju u SDT-u, druga njemu bliska lica - upotrebom vatrenog oružja.
U optužnici je predloženo da se Ćetkoviću i Kordiću produži pritvor, u kojem se nalaze od 12. septembra prošle godine, a da se Zviceru, Vušoviću i Simiću, za kojima je raspisana potjernica jer su u bjekstvu ili nijesu dostižni državnim organima, sudi u odsustvu - dok su ostali okrivljeni već u zatvoru u pritvoru ili na izdržavanju kazne zbog ranijih krivičnih postupaka.
- Predloženo je i da se nakon potvrđivanja optužnice krivični postupak spoji sa krivičnim postupkom protiv već optuženih lica, koji je u fazi glavnog pretresa - navodi se u saopštenju SDT-a.

Portal ETV

SDT predalo optužnicu protiv Zvicera, Vušovića, Miloševića i ostalih

Kotoranin Radoje Zvicer (42) koji slovi za vođu kavačkog kriminalnog klana i Beograđanin Nikola Vušović (34) tokom decembra 2020. i početkom 2021. formirali su kriminalnu organizaciju u Srbiji i Crnoj Gori koja je planirala likvidaciju Marka Ljubiše Kana, visoko pozicioniranog člana škaljarske kriminalne grupe – navodi se u naredbi za sprovođenju istrage koju je Specijalno državno tužilaštvo pokrenulo protiv osam osoba, a koje detalje je Viši sud stavio u obrazloženju pritvora dvojici osumnjičenih. Članovi Zvicerove i Vušoviće grupe, prema sumnjama Tužilaštva, bili su Danilo Tešić, Mario Milošević, Radovan Mujović, Ivan Biletić i nedavno uhapšeni Aleksandar Ćetković i Davor Kordić, kojima je određen pritvor. Ranije je Specijalno državno tužilaštvo podiglo optužnicu protiv Lazara Ilića, Strahinje Savića, Grga Milićevića, Miloša Klečaka i Nikole Milekovića. <h2>ULOGE </h2> U aktu Tužilaštva opisane su uloge i zadaci svih osumnjičenih i navedena komunikacija sa Skaj aplikacije koja, prema stavu Tužilaštva, povrđuje sumnju da je cilj grupe koju su formirali Zvicer i Vušović bila likvidacija Marka Ljubiše Kana. Zvicer je, prema stavu Tužilaštva, vrbovao osobe, određivao im uloge i zadatke, planirao izvršenja krivičnih djela, naređivao koga treba pratiti, organizovao prikupljanje podataka o osobama koje će biti ubijene kao i mjesto gdje će biti likvidirane. On je, kako se sumnja, nadzirao i kontrolisao članove kriminalne organizacije i podstrekavao ih na krivična djela. Uloga Vušovića bila je, prama stavu tužioca, da vrbuje ljude, da ih podstrekava na likvidacije članova suparničkih kriminalnih grupa i da koordininira praćenje osoba koje treba ubiti.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024100223108_a4fefeff3714f3c12b29b896f5493319f2d0a64dab4b98a1b7f70e4fb595a33a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024100223108_a4fefeff3714f3c12b29b896f5493319f2d0a64dab4b98a1b7f70e4fb595a33a" data-rendition-name="original" width="850" height="569" loading="lazy" alt="Radoje Zvicer"><figcaption>Radoje Zvicer(Photo: Detective info)</figcaption></figure>  Zadatak Tešića, prema naredbi za sprovođenje istrage, bio je prikupljanje podataka i informacija o kretanju i mjestu boravka osoba koje su bile mete. Takođe, on je, prema sumnjama istražitelja, davao uputstva i savjete drugim članovima prilikom realizacije krivičnog djela. I Miloševića i Mujovićeva uloga je, kako se sumnja, bila kao i Tešićeva. Prema naredbi za sprovođenje istrage Biletić je bio angažovan da u Srbiji i Crnoj Gori pruža logističku podršku neposrednim izvršiocima i da ih krije u takozvanim „štek“ stanovima. U naredbi su opisane i uloge Kordića i Ćetkovića. Navodi se da je Ćetković bio zadužen da provjerava da li se na putu nalaze policijske patrole, nadzorne kamere kako bi grupa ostala neotkrivena. Kordićev zadatak bio je da fotografiše mjesta na kojima će počiniti ubistva, da prati i fotografiše potencijalne meta i mjesta gdje žive da bi o tome obavjestio organizatora. On je takođe trebalo da informiše Zvicera i Vušovića o policijskim patrolama na putevima i nadzornim kamerama.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024100223108_b58a6523781825020f754bf2f2c9be79ed7802f6f288bbcb6e176a21469640b3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024100223108_b58a6523781825020f754bf2f2c9be79ed7802f6f288bbcb6e176a21469640b3" data-rendition-name="original" width="1017" height="711" loading="lazy" alt="Davor Kordić"><figcaption>VIŠE PUTA OSUĐIVAN: Privođenje Kordića(Photo: Televizija E)</figcaption></figure>  <h2>PORUKE</h2> Osnovana sumnja da je grupa počinila krivično djelo za koje se tereti proizilazi iz dokaza i podataka koji se nalaze u spisima, posebno iz sadržine presretnutih poruka u aplikaciji Skaj koja je nekad bila zaštićena. Među dokazima SDT navodi razmijenjene poruke između Zvicera i Miloševića. Vođa, kako ga tretiraju istražitelji, kavačke kriminalne grupe 18. okotobra 2020. godine je poslao poruku Miloševiću u kojoj je naveo: „Treba mi sve vezano za Kana. Ajde bruda mi da ga radimo daj smjernice. Kažu da ga ima po ulici, daj ga bruda“. Na to mu je Milošević odgovorio: „Sam .... jutros, vozi se bulevarom, gledamo sve samo javi kad počinjemo bruda da se ne mota previše dok ne krenemo“. Zvicer mu na to odgovara: „Počeli smo bruda dako i njega dofatimo“. Među dokazima je i komunikacija Zvicera i Vušovića od 11. januara 2021. godine. U poruci Zvicera koju je proslijedio Vušoviću naveo je: „Brz je onaj mali i spretan. Samo da dobro mjesto nađe i nema greške. To mu kaži jer murija će ga napanuti. Što kaže logistika gleda li ko auto? Samo da fino prođe i nema zime. .... je sad mafija, njegovi političari na vlasti“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024100223108_ae4b7fb7dbf890b1a21a20bf10924fda81ba96d3b2510c82b34668089216556d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2024100223108_ae4b7fb7dbf890b1a21a20bf10924fda81ba96d3b2510c82b34668089216556d" data-rendition-name="original" width="725" height="454" loading="lazy" alt="Nikola Vušović"><figcaption>Nikola Vušović(Photo: MUP Srbije)</figcaption></figure>  Da je Vušović počinio krivično djelo za koje se tereti, prema stavu Tužilaštva, proizilazi iz brojnih komunikacija koje je imao na Skaj aplikaciji. Između ostalog su naveli da je Vušović u grupnom čatu razmjenjivao poruke sa osumnjičenim Kordićem, Biletićem, Mujovićem, Zvicerom. U naredbi za sprovođenje istrage navedene su sve inkriminišuće komunikacije između osumnjičenih koje, kako se navodi, predstavljaju dokaz da je grupa planirala ubistvo Ljubiše Kana. Tužilaštvo je među izdvojenom komunikacijom navelo i prepisku jedne osobe sa Vušovićem koja ga obavještava: „Evo sad najavlju. Sjutra su glavana tema u Kuriru“. Na to ga Vušović pita: „Majke ti? Šta kažu?“. Ta osoba Vušoviću šalje glasovnu poruku, odnosno najavu sa televizije Kurir, u kojoj piše da država planira da se obračuna sa mlađim pripadnicima organizovanih kriminalnih grupa nasljednicima „Velje Nevolje“, te da će u narednom izdanju dnevnog lista Kurir 8. marta 2021. biti saopšteno ko je sve planirao da naslijedi Veljka Belivuka i da je jedan od njih Nikola Vušović zvani Džoni. Zvicer i Vušović su nedostupni vlastima. Dokazi upućuju da su njih dvojica organizovali grupu na teritoriji država Crne Gore i Srbije, što ukazuje, kako ocjenjuje tužilaštvo, da kriminalna organizacija djeluje u više država, da članovi imaju razvijene veze u inostranstvu i da raspolažu velikim novcem. - Kriminalna organizacija koja djeluje u više država, uz posjedovanje velikih novčanih sredstava ima mogućnost da svojim članovima obezbijedi i skrivanje i finansijske uslove za život za vrijeme skrivanja – navodi se u odluci Višeg suda.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024100223108_e3df891b1781a89b79f173bd170e5ff041e057e532f7df43b1e0f84dfcded9a6.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2024100223108_e3df891b1781a89b79f173bd170e5ff041e057e532f7df43b1e0f84dfcded9a6" data-rendition-name="original" width="1000" height="555" loading="lazy" alt="Mario Milošević"><figcaption>Mario Milošević(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Ovo su, između ostalog, bili razlozi koj su opredijelili sudiju za istrage da nedavno uhapšenim - Kordiću i Ćetkoviću odredi pritvor. Osim pritvorskog osnova opasnost od bjekstva Kordiću je u pritvoru i zbog opasnosti od ponavljanja krivičnog djela. On je osuđivan presudama Osnovnog suda u Kotoru zbog nasilničkog ponašanja, zbog krivičnog djela samovlašće i protivpravnog lišenje slobode što je, prema mišljenju sudije za istragu, pokazatelj da je sklon vršenju krivičnih djela. Marko Ljubiša Kan je u bezbjednosnim službama označen kao vođa budvanske grupe, koja je ogranak škaljarskog klana. Ranjavan je 2009. i 2013. u Beogradu. Krajem januara 2018. Ljubiša je kažnjen prekršajno 700 eura, a njegov prijatelj Ognjen Kažanegra 200 eura, jer su izazvali incident u restoranu „Hemingvej“ u Budvi. Ljubiša je ošamario sugrađanina Marka Boretu i zajedno sa Kažanegrom lomio inventar u tom lokalu. Na Ljubišu je pucano i 2019. godine u budvanskom kafiću „Korkovado“. Tada je prošao bez povreda, dok su njegovi prijatelji Goran Slovinić i Goran Marković ranjeni. Hapšen je u febuaru 2023. godine kada je policija kod njega pronašla pištolj „češka zbrojevka“ sa okvirom od 17 metaka.

Zvicer: Treba mi sve za Kana, dako i njega dohvatimo

Vijetnam i Evropska unija u četvrtak su unaprijedili međusobne odnose na nivo sveobuhvatnog strateškog partnerstva, najviši diplomatski rang Vijetnama, dok obje strane prilagođavaju trgovinu zbog poremećaja u globalnim finansijama izazvanih pritiskom američkih carina.
Ovim unapređenjem EU je stavljena na isti diplomatski nivo kao Sjedinjene Američke Države, Kina i Rusija, a odluka je objavljena tokom posjete Hanoju predsjednika Evropskog vijeća Antonija Košte.
- U trenutku kada je međunarodni poredak zasnovan na pravilima pod pritiskom sa više strana, moramo stajati rame uz rame kao pouzdani i predvidivi partneri - poručio je Košta, dodajući da je partnerstvo usmjereno na "razvoj sfera zajedničkog prosperiteta".
Košta je u vijetnamsku prijestonicu stigao nakon što su Indija i Evropska unija u utorak, poslije gotovo dvije decenije pregovora, postigle sporazum o slobodnoj trgovini.
Predsjednik Vijetnama Luong Cuong nazvao je odluku "istorijskom prekretnicom".
Objava dolazi manje od sedmicu nakon što je Komunistička partija Vijetnama ponovo izabrala generalnog sekretara To Lama za najvišeg lidera u zemlji, potvrđujući njegovu viziju ekonomskog rasta zasnovanog na agresivnim reformama.
Vijetnam je bio jedan od najvećih dobitnika globalizacije, izrastajući u ključni izvozni centar za elektroniku, tekstil i potrošačku robu, budući da su multinacionalne kompanije preusmjeravale proizvodnju iz Kine.
Takav izvozno orijentisani rast pomogao je podizanju dohotka i transformaciji ekonomije, ali je veliki i dugotrajan trgovinski suficit Vijetnama izazvao kritike, posebno iz SAD-a i sve više iz Evrope, gdje zvaničnici izražavaju zabrinutost zbog pristupa tržištu.
Za EU ovaj sporazum jača pristup jednom od najbrže rastućih proizvodnih središta u Aziji i podržava napore na diversifikaciji lanaca snabdijevanja u vrijeme pojačanih trgovinskih tenzija.
Bilateralna trgovina u prvih 11 mjeseci 2025. dostigla je više od 66,8 milijardi dolara, što je porast od 6,6 odsto u odnosu na godinu ranije. EU je četvrti najveći trgovinski partner Vijetnama, treće najveće izvozno tržište i peti najveći izvor uvoza. Vijetnam je najveći trgovinski partner EU u jugoistočnoj Aziji.
Vijetnam želi da nastavi ekonomski rast i do 2045. postati bogata država, pa agresivno traži nova tržišta kako bi smanjio oslanjanje na SAD, koje su njegovo najveće izvozno odredište i apsorbiraju oko 30 odsto robe koju Vijetnam šalje u inostranstvo. Dvije strane su 2020. potpisale sporazum o slobodnoj trgovini.

Vijetnam i EU podigli odnose na najviši nivo u momentu dok američke carine mijenjaju globalnu trgovinu

Odnosi Crne Gore i Azerbejdžana su kvalitetni, partnerski i prijateljski i kontinuirano se unapređuju kroz sadržajnu saradnju u svim oblastima od obostranog interesa, saopšteno je na sastanku potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića sa ambasadorom Azerbejdžanam.&nbsp;
Tokom razgovora istaknuto je da bilateralne odnose karakteriše frekventan politički dijalog, koji će u narednom periodu biti dodatno intenziviran realizacijom najavljenih posjeta na najvišem nivou.
- Prethodna zvanična posjeta ministra Ibrahimovića Republici Azerbejdžan, tokom koje je ostvario susrete sa najvišim državnim funkcionerima te zemlje, predstavljala je značajan doprinos daljem unapređenju ukupnih odnosa - saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova.
Ocijenjeno je da dva ministarstva vanjskih poslova ostvaruju veoma dobru saradnju, a tokom sastanka potvrđen je i datum održavanja bilateralnih političkih konsultacija između ministarstava u tekućoj godini.
Sagovornici su konstatovali da je Crna Gora posvećena njegovanju prijateljskih odnosa sa Azerbejdžanom, kao i daljem razvoju sveukupne saradnje, uz uvažavanje zajedničkih interesa.&nbsp;
U razgovoru je istaknuto da je Crna Gora u potpunosti posvećena svom evropskom putu, uz jasan politički konsenzus i snažne institucionalne kapacitete usmjerene na zatvaranje preostalih pregovaračkih poglavlja do kraja godine.&nbsp;
Naglašeno je da usklađivanje vizne politike sa Evropskom unijom predstavlja jedan od ključnih zadataka i završno mjerilo u okviru Poglavlja 24 – „Pravda, sloboda i bezbjednost“, koje je u fokusu Evropske unije i Evropske komisije, naročito u kontekstu upravljanja migracijama i bezbjednosnih rizika, te kao jedna od ključnih oblasti predviđenih Reformskom agendom.&nbsp;
U tom kontekstu, pojašnjeno je da je odluka o ukidanju bezviznog režima za državljane Azerbejdžan isključivo rezultat obaveze Crne Gore da svoju viznu politiku u potpunosti uskladi sa zajedničkom viznom politikom Evropske unije.&nbsp;
- Ambasador Hasijev je ukazao na odličnu saradnju dvije države na svim nivoima, kao i na podršku Republike Azerbejdžan vanjskopolitičkim prioritetima Crne Gore - navedeno je u saopštenju MVP.

Ibrahimović sa Hasijevim: Sadržajna saradnja sa Azerbejdžanom u svim oblastima, nasvljamo snažan politički dijalog

U Demokratskoj partiji socijalista (DPS) su poručili da ne komentarišu sudske odluke koje nijesu pravosnažne i dodali da ne prejudiciraju bilo čiju krivicu prije toga. Ipak, ocijenili su da je jasno da neko od rukovodilaca nadležnih državnih organa mora snositi odgovornost za to što je Miloš Medenica, koji je bio u kućnom pritvoru, pobjegao na dan kada je osuđen na 10 godina i dva mjeseca zatvora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpolicija-traga-za-milosem-medenicom-nakon-izricanja-presude-nije-zatecen-na-kucnoj-adresi&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- U konkretnom slučaju, nakon prvostepene presude kojom je navedeno lice osuđeno na 10 godina i dva mjeseca zatvorske kazne, Viši sud je odredio mjeru pritvora koja se očigledno, zbog nedostupnosti osuđenog ne može izvršiti. Ovakvim stanjem stvari ugrožen je dalji tok postupka - koji će se prema najavama i Tužilaštva i odbrane, nastaviti pred Apelacionim sudom, te je apsolutno jasno da neko od rukovodilaca nadležnih državnih organa mora snositi odgovornost za očigledan propust u postupanju - naglasili su u DPS-u.
Ocijenili su i da prebacivanje odgovornosti pred licem crnogorske javnosti između MUP-a i ANB-a, iza kojeg se krije suštinski sukob između PES-a i Demokrata, kao i zvanično oglašavanje Višeg suda iz kojeg je saopšteno da je obaveza policije da spriječi optuženog da napusti stan, govori o haotičnom stanju u parlamentarnoj većini.
- Koja u konkretnom slučaju porađa nedostatak koordinacije ključnih institucija bezbjednosnog sektora što za posljedicu ima narušenu bezbjednosnu situaciju u produženom trajanju - dodali su u DPS-u.

DPS o bijegu Medenice: Ne komentarišemo sudske presude koje nijesu pravosnažne, očigledan propust nadležnih koji zahtijeva odgovornost

Crnogorska ekonomija je nastavila stabilan rast u prošloj godini, predvođen snažnom potrošnjom, rastom zarada i kontinuiranom investicionom aktivnošću, ocijenili su predstavnici Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i dodali da su taj napredak podržali ulaganjem od 215 miliona eura.
Šef EBRD-a u Crnoj Gori, Remon Zakaria, saopštio je danas prilikom predstavljanja glavnog Izvještaja o tranziciji od prošle do ove godine, pod nazivom Hrabri stari svijet, da je Crna Gora tokom prethodne godine nastavila da pokazuje snažan ekonomski zamah.
- EBRD je sa ponosom podržao taj napredak rekordnim ulaganjem od 215 miliona eura kroz 18 projekata u ključnim sektorima. Ovi rezultati odražavaju povjerenje naših partnera, Vlade i privatnog sektora i potvrđuju našu dugoročnu posvećenost zelenoj tranziciji, povezivanju, ekonomskom razvoju i otpornosti Crne Gore - rekao je Zakaria.
On je naveo da od tih 18 projekata, 47 odsto investicija ima kvalifikaciju zelene, 67 odsto projekata uključuju rodnu i ekonomsku inkluziju kao komponentu.
- Naša strategija koja se odnosi na Crnu Goru je trojaka, gdje se fokusiramo na zelenu tranziciju kao ključni prioritet. Drugi stub se tiče konektivnosti ili povezanosti, što donosi veće prilike za trgovinsku razmjenu, turizam i ekonomski razvoj zemlje uopšte - rekao je Zakaria.
On je kao treću komponentu naveo osnaživanje konkurentnosti privatnog sektora, gdje EBRD radi blisko sa lokalnim finansijskim institucijama koje posluju u Crnoj Gori i koje sprovode projekte zajedno s njima i drugim donatorima, prvenstveno EU i time podržavaju različite programe za mala i srednja preduzeća i uključivanje mladih i žena u tržište rada.&nbsp;
- Fokusirali smo se na dionicu auto-puta Mateševo-Andrijevica koja je podržana i od EU. Osim toga, u sektoru energetike radimo paralelno sa različitim partnerima kao što je Evropska investiciona banka (EIB) na razvoju infrastrukture i posebno željeznice i transportnih veza - dodao je Zakaria.
Kad je riječ o javnim politikama, EBRD je veoma aktivan i pruža podršku regulatornom okruženju za razvoj u brojnim oblastima, kao što je podrška Vladi u pogledu novog Zakona o energetici ili uspostavljanju Kreditno-garantnog fonda.
- Radimo i sa Željezničkim prevozom Crne Gore na izradi jednog ugovora o javnim uslugama kako bi se poboljšao kompenzatorni mehanizam, unaprijedio kvalitet usluga i održivost finansiranja - kazao je Zakaria.
Prema njegovim riječima, nalazi ovogodišnjeg Izvještaja o tranziciji naglašavaju značaj politika usmjerenih ka budućnosti u suočavanju sa demografskim i ekonomskim promjenama.
- Mi ostajemo spremni da nastavimo partnerstvo sa Crnom Gorom u cilju ostvarivanja održivog rasta, moderne infrastrukture i novih prilika za njene građane - kazao je Zakaria.
Direktor za tranzicioni uticaj i globalnu ekonomiju, Alexander Plekhanov, kazao je da postoji sve više starih ljudi, a manje mladih, i da to predstavlja problem.
- Glavni problem jeste da ekonomski model na koji smo navikli, a koji je uglavnom izgrađen u 20. vijeku, dakle socijalna država sa penzijama, zdravstvom i obrazovanjem, se uglavnom zasniva na velikom broju mladih ljudi, a ne velikom broju starih. I sada, kada idete u suprotnom smjeru, kada se ti brojevi promijene, to kreira dosta tenzija u društvu - rekao je Plekhanov.
Kako smatra, pitanje nije kako ćemo da imamo više mladih ljudi, već kako društva mogu da se prilagode novoj realnosti i novoj ekonomiji i da izgrade razumne ekonomije za starija društva.
- Mislim da je velika razlika između našeg i izvještaja drugih organizacija, jer naš detaljnije gleda na političku ekonomiju, dakle šta ljudi misle i kako možete da ubijedite ljude da promijene ekonomski model - kazao je Plekhanov.
Viši menadžer za evaluaciju, Oskar Andruszkiewicz, saopštio je da svaka zemlja u koju EBRD ulaže ima svoju strategiju.
Kod Crne Gore prioriteti manje više ostaju isti - unapređenje konkurentnosti privatnog sektora, podrška regionalnoj konektivnosti i integraciji u smislu prekograničnog transporta i osnaživanja prekograničnih energetskih veza i treći je produbljivanje zelene tranzicije.
Prema njegovim riječima, EBRD je značajno uložio u Crnu Goru.
- U periodu od 2017. do 2024. godine, govorimo o 490 miliona eura - precizirao je Andruszkiewicz.
U tom periodu, riječ je o 773 eura po stanovniku, što u 38 zemalja u kojima je prisutan EBRD, Crnu Goru stavlja na prvo mjesto.
- To vam kazuje da banka ima visok stepen posvećenosti i ulaganja za zemlju ove veličine - rekao je Andruszkiewicz.
Izvještaj o tranziciji, kako je saopšteno, ponovo razmatra globalne demografske transformacije i njihove duboke implikacije po ekonomije u regionima u kojima EBRD posluje i šire. Analizira kako brzo stareća društva, u kojima pad nataliteta i smanjenje radne snage ugrožavaju dugoročni rast, tako i mlade, brzo rastuće populacije, gdje bi prilike mogle biti kratkoročne bez brzog otvaranja novih radnih mjesta, jačanja obrazovanja i podrške preduzetništvu.
Prema izvještaju, stope fertiliteta su naglo opale, pri čemu je većina ekonomija u kojima EBRD posluje sada znatno ispod nivoa potrebnog za prostu reprodukciju stanovništva, što povećava dugoročne fiskalne i pritiske na tržište rada. Očekuje se da će starenje stanovništva i smanjenje radne snage snažno uticati na ekonomski rast širom Evrope.&nbsp;
- Proaktivne reforme, poput produženja radnog vijeka, povećanja učešća žena i starijih radnika, jačanja inovacija i korišćenja migracija, mogle bi ublažiti ove pritiske. Politički sistemi takođe stare, pri čemu starije biračko tijelo sve više oblikuje političke prioritete — često dajući prednost penzijama i zdravstvenoj zaštiti u odnosu na inovacije, obrazovanje i migracije - navodi se u izvještaju.
EBRD je vodeći institucionalni investitor u Crnoj Gori, sa ukupno 1,08 milijardi eura uloženih u 106 projekata do danas, čime se podržavaju održivi razvoj zemlje, infrastruktura, rast privatnog sektora i regionalna integracija.

Tag: mario-milosevic