Najviši administrativni sud Francuske odbacio je žalbu liderke krajnje desnice Marin Le Pen na izborna pravila, čime je zadat udarac njenim naporima da poništi presudu koja bi mogla ugroziti njenu kandidaturu na predsjedničkim izborima 2027. godine.
Le Pen je u martu zabranjeno obavljanje javnih funkcija na pet godina, nakon što je Krivični sud u Parizu proglasio krivom, zajedno sa članovima svoje partije, za zloupotrebu javnih sredstava. Ona je tvrdila da su postupak i presuda politički motivisani.
Iako se konačna presuda u ovom slučaju očekuje u januaru, Le Pen je pokrenula posebnu žalbu pred Državnim savjetom, najvišim administrativnim sudom Francuske, osporavajući izborna pravila koja bi joj mogla onemogućiti da se ponovo kandiduje za parlament.
Ukoliko politička kriza u zemlji dovede do prijevremenih parlamentarnih izbora, Le Pen namjerava da se kandiduje za ponovni izbor u departmanu Pas-de-Kale.
Državni savjet je u obrazloženju naveo da odbacuje žalbu jer "nije tražila ukidanje regulatornih odredbi, već izmjenu zakona". Dodaje se da su članci na koje se Le Pen pozvala ili nepostojeći, ili pravno irelevantni.
Advokat Marin Le Pen, Rodolf Boselu, rekao je za agenciju Rojters da ova odluka ne sprječava njegovu klijentkinju da se kandiduje za parlament dok se ne donese konačna presuda u januaru.
- Ova odluka ni na koji način ne prejudicira njenu mogućnost da se u budućnosti kandiduje na parlamentarnim izborima - rekao je Boselu.
Presudom Krivičnog suda iz marta Le Pen su izrečene četiri godine zatvora, od čega će dvije služiti, kao i novčana kazna od 100.000 eura te petogodišnja zabrana obavljanja javnih funkcija - koja se primjenjuje odmah, bez obzira na žalbu.
Ta odluka dovodi u pitanje njenu mogućnost da se kandiduje na predsjedničkim izborima 2027. godine, na kojima se i dalje smatra jednom od vodećih kandidatkinja.
Le Pen je u žalbi tvrdila da trenutna primjena zakona kojim se osobama osuđenim za određene vrste krivičnih djela, uključujući korupciju, prevaru i zloupotrebu javnih sredstava, zabranjuje kandidovanje, nepravedno narušava njena politička prava.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Francuski sud odbio žalbu Le Pen na pravila o parlamentarnim izborima

Šefica francuske ekstremne desnice Marin le Pen upozorila je danas da će njena stranka Nacionalno okupljanje blokirati svaku novu vladu i ponovo predložila predsjedniku Emanuelu Makronu da raspusti Parlament ili da podnese ostavku.
- Sve ću cenzurisati. Sada prestanite. Šale su dovoljno trajale- rekla je Marin le Pen.
Ona je dodala da bi "veličina, čast i moral opravdali da Emanuel Makron razmisli vrlo ozbiljno o raspuštanju (Parlamenta) ili čak o svojoj ostavci".
Premijer Francuske Sebastijen Lekorni podnio je prije dva dana ostavku predsjedniku Emanuelu Makronu, dan pošto je objavio sastav svoje nove vlade i manje od mjesec dana od imenovanja na tu funkciju, ubacujući Francusku u period političke neizvjesnosti.
Lekorni, imenovan 9. septembra, bio je na meti kritika protivnika i stranaka desnice, nakon što je u nedjelju uveče predstavio dio svoje vlade, treće za godinu dana.
Poslije Lekornijeve ostavke na francuskom je predsjedniku da odluči da li da imenuje novog premijera, ili da raspusti parlament.

Francuska: Marin le Pen upozorila da će blokirati svaku novu vladu

Bivša predsjednica ekstremno desne stranke Nacionalno okupljanje Marine Le Pen službeno je razriješena dužnosti vijećnice u lokalnom vijeću u gradu Pas-de-Calais, nakon njene nedavne osude za pronevjeru.
Dekret kojim se formalizira njeno razrješenje s dužnosti izdan je i uručen joj početkom sedmice, nekoliko dana nakon što su vlasti primile službeno obavješnjenje o sudskoj presudi, izvijestio je Le Parisien.
Ova odluka uslijedila je nakon što je 31. marta Le Pen osuđena na pet godina zabrane obavljanja javnih funkcija, uz kaznu od četiri godine zatvora, od čega će dvije godine odslužiti pod elektronskim nadzorom, te novčanu kaznu od 100.000 eura.
Uprkos razrješenju, Le Pen ima pravo da ospori odluku pred upravnim sudom, što bi automatski suspendovalo primjenu dekreta do donošenja konačne presude, u skladu s francuskim izbornim zakonom.
Međutim, upravni sud u Lilleu potvrdio je da "nije zaprimio nijedan zahtjev Marine Le Pen do sada."

Francuska provodi odluku suda: Marine Le Pen ostaje bez mandata u lokalnom vijeću

Liderka francuske krajnje desnice Marin le Pen &nbsp;osudila je danas na skupu svojih &nbsp;pristalica u Parizu "političku odluku" i "lov na vještice", nakon što je &nbsp;osuđena za pronevejru javnih sredstava i zabranu obavljanja javne &nbsp;funkcije na pet godina.
- To nije pravna odluka, to je politička odluka koja ne samo da je &nbsp;narušila vladavinu prava, već i državu demokratije- rekla je ona i &nbsp;dodala da ni od čega ne odustaje.
Kazala je da ne traži da bude iznad zakona, ali ni ispod zakona.
Sud u Parizu je nedavno izrekao oštru presudu u prvostepenom postupku &nbsp;francuskoj ekstremno desničarkoj partiji Nacionalno okupljanje zbog &nbsp;pronevjere javnih sredstava.
Sud je Le Penovoj zabranio obavljanja javne funkcije, čime se dovodi u &nbsp;pitanje njena eventualna kandidatura za predsjedničke izbore 2027. &nbsp;godine.
Apelacioni sud Pariza treba do ljeta 2026. da se izjasni o sudbini &nbsp;Marin Le Pen, koja je tri puta bila kandidatkinja na predsjedničkim &nbsp;izborima.
Ona je u prvostepenom postupku osuđena na četiri godine zatvora, od &nbsp;kojih dvije uslovno, kao i na pet godina zabrane vršenja javne funkcije.

Marin Le Pen smatra da je sudska presuda protiv nje politička odluka

Američki predsjednik Donald Tramp u četvrtak je izrazio podršku liderki francuske krajnje desnice Marin Le Pen, nakon što je pariški sud nju i dvadesetak članova njene partije Nacionalno okupljanje (RN) osudio zbog pronevjere sredstava Evropske unije.
Sudija joj je zabranila da se kandiduje na izborima narednih pet godina, što znači da neće moći da učestvuje u predsjedničkoj trci 2027. godine – osim ukoliko žalbom ne uspije da preinači presudu.
Sudija je sada pod policijskom zaštitom, nakon što je, prema navodima izvora za Reuters, dobila prijetnje smrću.
Le Pen, njeni saveznici i pristalice optužili su sud za miješanje u demokratski proces.
Francuski premijer Fransoa Bajru rekao je poslanicima u utorak da „bezuslovno podržava“ pravosuđe.
Kasno u četvrtak, Tramp je na društvenoj mreži Truth Social slučaj protiv Marin Le Pen nazvao „lovom na vještice“ i pohvalio liderku desnice.
- Pretrpjela je gubitke, ali je nastavila dalje, i sada, neposredno pred ono što bi mogla da bude velika pobjeda, hvataju je zbog manjeg prekršaja za koji vjerovatno nije ni znala. Meni to djeluje kao knjigovodstvena greška -napisao je Tramp.
Aktivisti za ljudska prava godinama su upoređivali Le Pen i Trampa zbog njihovih antiimigrantskih stavova i retorike usmjerene protiv manjina.
Presuda francuskog suda predstavlja ozbiljan udarac za 56-godišnju Le Pen.
Do izricanja presude, važila je za favorita u anketama pred predsjedničke izbore 2027.
Tramp je njenu situaciju uporedio sa sopstvenom.
Protiv Trampa su podignute optužnice za falsifikovanje poslovne dokumentacije u cilju isplate novca porno zvijezdi radi njenog ćutanja o njihovom seksualnom odnosu, zatim zbog pokušaja poništavanja rezultata predsjedničkih izbora 2020. godine, kao i zbog zadržavanja povjerljivih dokumenata nakon završetka prvog mandata. U slučaju falsifikovanja knjigovodstvenih dokumenata je proglašen krivim.
U svim slučajevima, koje je nazvao politički motivisanim, negirao je krivicu.
Savezne optužbe su povučene nakon njegove pobjede na izborima 2024.
- Ovo je veoma loše za Francusku - dodao je Tramp u objavi.

Tramp podržao osuđenu liderku francuske desnice Marin Le Pen

Apelacioni sud u Parizu saopštio je da je danas primio tri žalbe na odluku prvostepenog suda da liderku Nacionalnog okupljanja Marin Le Pen zbog pronevjere osudi na četiri godine zatvora, od čega dvije uslovno, i da joj zabrani da u narednih pet godina bude na bilo kojoj javnoj funkciji.
U saopštenju se navodi da će Apelacioni sud „razmotriti taj slučaj u roku koji bi trebalo da omogući donošenje odluke na ljeto 2026“.
To bi značilo da će suđenje pred Apelacionim sudom biti održano najkasnije početkom 2026. i da će presuda biti donijeta mnogo prije predsjedničkih izbora 2027, što je zahtijevalo nekoliko političkih lidera.

Apelacioni sud u Parizu primio tri žalbe na odluku suda o Marin Le Pen

Sve reakcije koje pristižu na juče izrečenu presudu Marin Le Pen, kojom joj se, između ostalog, zabranjuje kandidovanje za javnu funkciju pet godina, politizacija su sudskog procesa koji još traje - kazao je politički analitičar Dušan Janjić, nakon što su uz liderku francuske krajnje desnice stali mađarski premijer Viktor Orban, te zamjenik italijanske premijerke Mateo Salvini, ali i predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik i brojni drugi desničari.
- Što se tiče ovog lanca solidarnosti, pa znate, isti se uvijek podržavaju. To je jedan dio političkog spektra Evrope, koji je u stvari na onoj strani demokratije. Oni su neonacisti, neofašisti. To se prikriva, naravno, formom borbe, demokratskim pravima na različitost. A objektivno, kad pogledamo kako su se spojili italijanski zamjenik premijerke, Nacionalno okupljanje Le Pen, pa uzmimo talas koji podržava novog premijera u Slovačkoj, Orbana, Dodika, pa čudo da još nije progovorio (predsjednik Srbije Aleksandar) Vučić… Vidimo da zapravo postoje dva razloga za okupljanje. Jedan je onaj koji je legitiman, svi su oni bliski u Evropskom parlamentu i još su u okvirima dozvoljenih pravila igre. Drugi je zajednička i jaka veza sa Moskvom - kazao je Janjić za Antenu M.
On je komentarisao i reakciju Dodika koji je kazao da je "baš kao i u njegovom" u slučaju Le Pen presuda donijeta zbog politike, a ne zbog zakona, te da je riječ o sistemu koji ne zna da gubi, pa ispaštaju oni koji imaju podršku naroda.
- Le Pen je ipak objektivna. Ona kada se radi o izborima i demokratiji govori da će jednostavno izgubiti priliku da učestvuje, a ne da je zbog toga izbačena. Naravno, i priželjkuje da će to promijeniti političku scenu Francuske i da će joj stvoriti još više pristalica. Kod Dodika je obrnuta stvar. Uostalom, on je i pobjeđivao na kradenim izborima. I u zadnjoj krađi, i te kako mu je pomogao dio evropskih narodnjaka i stranaka ekstremne desnice da se njemu dozvoli pobjeda na izborima. Dakle, to apsolutno nije u njegovom slučaju tačno, ali to je alibi - smatra Janjić.
Stava je da Dodika više boli upravo ovo zbog čega je Le Pen osuđena, jer i njega čekaju suđenja za korupciju.
- I po ovim sankcijama Amerike, Britanije, Francuske, Njemačke i zbog nekih već utvrđenih i započetih postupaka, kao što je kupovina kuće u Srbiji itd. Mislim da on jednostavno unaprijed galami, ne bi li uticao ili na odlaganje ili izbjegavanje sudskih procesa - zaključuje Janjić.

Janjić o solidarisanju s Le Pen: Isti se podržavaju, Dodika boli što je osuđena za korupciju jer to i njega čeka

Administracija predsjednika SAD Donalda Trampa kritikovala je ponedjeljak odluku francuskog suda kojoj se zabranjuje liderki krajnje desnice Marin Le Pen da se kandiduje za funkciju u narednih pet godina, pošto je proglašena krivom za pronevjeru.
- Moramo da uradimo više kao Zapad nego samo da pričamo o demokratskim vrijednostima. Moramo ih živjeti - rekla je portparolka Stejt departmenta Tami Brus na pitanje o presudi.
Dodaje da je isključivanje ljudi iz političkog procesa posebno zabrinjavajuće "s obzirom na agresivnu i korumpiranu pravnu borbu vođenu protiv predsjednika Trampa u SAD".
Sud u Parizu proglasio je u ponedjeljak Le Pen, koja je važila favoritkinju na predsjedničkim izborima u Francuskoj koji treba da se održe 2027, krivom za zloupotrebu sredstava Evropske unije i zabranio joj na pet godina kandidovanje za javnu funkciju.
Sudija je takođe liderki krajnje desnice izrekao četvorogodišnju kaznu zatvora, od čega su dvije u kućnom pritvoru, a dvije uslovno, kao i novčanu kaznu od 100.000 eura. Zatvorska i novčana kazna neće biti primijenjene dok se ne iscrpi žalbeni proces koji može trajati godinama, ali petogodišnja zabrana kandidovanja za javnu funkciju stupa na snagu odmah.
Trampov sin, Donald Tramp Mlađi, takođe je reagovao na presudu.
- Francuska šalje le Pen u zatvor i zabranjuje joj da se kandiduje?! Da li samo pokušavaju da dokažu da je Džej Di Vens (potpredsjednik SAD) bio u pravu u vezi sa svime - napisao je on na mreži Iks.
Vens je na konferenciji u Minhenu kritikovao otkazivanja prvog kruga predsjedničkih izbora u Rumuniji u decembru poslije navoda o miješanju Rusije u ime nezavisnog kandidata Kalina Đorđeskua, koji je iznenađujuće završio na prvom mjestu.

SAD kritikuju presudu protiv Le Pen

Predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik izjavio je danas da je presuda liderki desničarske francuske stranke „Nacionalno okupljanje” Marin Le Pen, kao i u njegovom slučaju, donijeta zbog politike, a ne na osnovu zakona.
- Marin Le Pen je osuđena, jer je prijetnja sistemu koji ne zna da gubi. Kao i u mom slučaju, presuda nije donijeta zbog zakona, već zbog politike. Ona, kao i ja, plaća cijenu jer ima podršku naroda, koju ne mogu pobijediti na izborima - napisao je Dodik na društvenoj mreži Iks.
Prema njegovim rečima, sudovi su, u njegovom, kao i slučaju Le Pen, postali „oruđe onih koji se boje demokratije, jer znaju da protiv njih ne mogu uspjeti na fer izborima“.
- Zato pokušavaju da nas izbrišu presudama, a ne poraze argumentima. Kada ćete stati? Dok i posljednjeg demokratskog lidera ne osudite? Je suis Marine - napisao je Dodik.
Sud u Parizu proglasio je Le Pen krivom za zloupotrebu sredstava Evropskog parlamenta i zabranio joj na pet godina kandidovanje za javnu funkciju.
Sud Bosne i Hercegovine (BiH) je krajem februara izrekao prvostepenu presudu Dodiku, kojom je osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javne funkcije zbog neizvršavanja odluka visokog međunarodnog predstavnika u BiH.
Od 27. marta, kada je napustio Izreal, gdje je boravio na Konferenciji o antisemitizmu, nije poznato gdje se Dodik nalazi i od tada se oglašava putem Iksa.
Sud BiH zatražio je od Interpola da za njim raspiše crvenu potjernicu, jer je, kako je navedeno, nedostupan pravosudnim organima BiH, koji ga terete za „napad na ustavni poredak“.

Dodik: Le Pen osuđena zbog politike, baš kao i ja

Sudije u Francuskoj će 31. marta izreći presude na suđenju Marin Le Pen i njenoj krajnje desničarskoj stranci po optužbama za zloupotrebu fondova Evropske unije.
Tužioci traže petogodišnju zabranu obavljanja javnih funkcija Le Penove, što bi je moglo spriječiti da se kandiduje na predsjedničkim izborima 2027, a što je njen advokat nazvao napadom na demokratiju, prenio je Rojters.
Le Pen, njena stranka, koja se u to vrijeme zvala Nacionalni front i drugi, uključujući bivše poslanike i parlamentarne pomoćnike, optuženi su da su koristili novac namijenjen za rad u Evropskom parlamentu za plaćanje osoblja koje je zapravo radilo za stranku, prenosi Tanjug.
Oni negiraju optužbe i navode da je način na koji su koristili novac bio legitiman i da su optužbe zasnovane na suviše uskoj definiciji onoga što poslanički pomoćnik radi.
Zahtjev tužioca za hitnu zabranu kandidovanja za javnu funkciju "je oružje za masovno uništenje protiv demokratije", rekao je advokat Rodolf Boselu sudu posljednjeg dana suđenja.
- Ne radi se samo o Marin Le Pen, već i o najmanje 13 miliona glasača - kazao je on.
Le Penova, koja je izgubila od Emanuela Makrona u drugom krugu predsjedničkih izbora u Francuskoj 2017. i 2022. godine, smatra se favoritom za 2027. godinu.
U slučaju osuđujuće presude, sudije i dalje mogu odlučiti da odbiju zahtjev tužioca da se zabrana obavljanja javnih funkcija odmah izvrši.

Zloupotreba fondova EU: Presuda Le Penovoj 31. marta

Dobro je da ćemo zatvoriti pet, odnosno onoliko poglavlja koliko je u posljednje vrijeme i najavljivano, ističe poslanik Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša.
No, kako dodaje, nema prostora niti za radovanje, niti za manipulacije da je nekome krivo što će biti zatvorena i dva poglavlja iz poljoprivrede.&nbsp;
- Nije ovo vrijeme za dnevnopolitička sitničarenja i nezrela hvalisanja. Ostalo je jos 21 poglavlje medju kojima su i najkompleksnija. Kao što sam više puta ukazivao, proces proširenja nije samo donošenje zakona, podzakonskih akata, strategija, popunjavanje upražnjenih mjesta u raznim institucijama, bez obzira na kvalitet kandidata- dodaje on.
Proces evropskih integracija, kaže Mugoša, podrazumijeva adekvatnu primjenu propisa, izgradnju institucija odnosno stručnih kadrovskih kapaciteta, finansijsku stabilnost i održivost sistema i njegovu pripremljenost za zajedničko evropsko tržište, kao i jasnu političku volju zemalja članica.
- Ono što posebno zabrinjava je olako shvatanje nakompleksnije faze u procesu pregovaranja. To papagajisanje kako smo mi najuspješniji u regionu je daleko od dovoljnog da kompletiramo i ovu poslednju fazu EU integracionog procesa. Teza mi smo otvorili toliko a vi kad ste bili na vlasti toliko poglavlja je argument za “malu djecu” i pokazatelj odsustva odgovornosti i ozbiljnosti u mnogim segmentima sistema. Zatvaranje poglavlja ne smije da bude maska za stavljanje pod tepih brojnih izazova sa kojima se suočava naše društvo i nesprovođenje suštinskih strukturnih reformi- naveo je on.
Veoma je bitno kada ćemo, ali i kao kakva ćemo država ući u EU, smatra Mugoša.
- Zato 2026. mora biti godina suštinskih reformi i promjene mnogih loših praksi- zaključio je on. 
&nbsp;

Mugoša: Nema prostora za nezrela hvalisanja i olako shvatanje najkompleksnije faze pregovora

U Splitu je potvrđen izolovani slučaj gube, odnosno lepre, prenosei Index.hr.
Riječ je o stranom radniku iz Nepala koji već dvije godine živi u Hrvatskoj sa porodicom, a nadležni uvjeravaju kako je situacija pod kontrolom te da nema razloga za paniku. Zadnji slučaj gube u Hrvatskoj je bio 1993. godine
Guba, poznata i kao lepra, hronična je zarazna bolest koju uzrokuje bakterija Mycobacterium leprae. Najčešće zahvata kožu i periferne živce, a neliječena može dovesti do trajnih oštećenja i invaliditeta. Iako je stoljećima bila sinonim za stigmu i izolaciju, danas se guba uspješno liječi kombinacijom antibiotika te predstavlja izlečivu bolest. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, većina oboljelih uz pravovremeno liječenje može voditi normalan život bez rizika za okolinu.

Hrvatska: Registrovan slučaj gube kod radnika iz Nepala

Predsjednik SAD Donald Tramp rekao je danas da će SAD uzvratiti, nakon ubistva dva američka vojnika i jednog američkog civila u Siriji, za koja SAD krive organizaciju Islamska država.
- Ovo je napad Islamske države- rekao je američki predsjednik novinarima u Bijeloj kući uoči odlaska na fudbalsku utakmicu vojske i mornarice u Baltimoru.
On je izrazio saučešće porodicama troje ubijenih Amerikanaca i rekao da su troje ranjenih u istom napadu "dosta dobro".
Dva pripadnika američke vojske i jedan civilni prevodilac su danas ubijeni u napadu Islamske države u Siriji, kod Palmire, gdje su obavljali antiterorističke operacije, saopštilo je Ministarstvo odbrane u Vašingtonu.
Tri vojnika su tada ranjena, rekao je portparol Pentagona Šon Parnel.
Ministar odbrane Pit Hegset je rekao da su napadača ubile "partnerske snage" - Sirije. Arapski mediji prenose da su napad izvele snage Islamske države i da ranjenih ima i među sirijskim vojnicima koji su bili u patroli zajedno sa američkim.
Ovaj napad na američke trupe u Siriji prvi je sa fatalnim ishodom, nakon svrgavanja predsjednika Bašara al Asada pijre godiu dana.
Nastradali su helikopterom prevezeni do garnizona al Tanaf blizu granice sa Irakom i Jordanom.
Nevladina Sirijska opservatorija za ljudska prava čije je sjedište u Velikoj Britaniji, objavila je da je napadač bio pripadnik sirijskih snaga bezbjednosti.
Portparol sirijskog ministarstva unutrašnjih poslova Nur al Din al Baba rekao je da napadač, povezan sa Islamskom državom, otvorio vatru na kapiji vojne postave. On je dodao da sirijske vlasti ispituju da li je napadač član Islamske države, ili je samo zastupnik njene ekstremističke ideologije. Negirao je izvještaje da je napadač pripadnik sirijskih bezbjednosnih snaga.
SAD imaju stotine vojnika u istočnoj Siriji kao dio koalicije koja se bori protiv Islamske države. Američki vojnici u Siriji su i ranije bili meta napada.

Tramp zaprijetio da će SAD uzvratiti zbog ubistva troje Amerikanaca u Siriji

Nikola Šaranović novi je član SC Derbija, saopšteno je iz podgoričkog košarkaškog kluba.
- Šaranović je visok 200 centimetara i ima 22 godine, ponikao je u mlađim kategorijama Crvene zvezde, a potom nastavio razvoj u FMP-u. Iako još veoma mlad, Nikola već dugo nastupa u ABA ligi. Sa sobom donosi jak karakter, čvrstinu i agresivnost, a odlikuje ga dobar spot-up šut i posvećena igra u službi kolektiva. Njegov profesionalni pristup i kvalitet koji posjeduje biće od velike koristi timu pred izazove koji su pred nama- piše u saopštenju.

Šaranović novo pojašanje SC Derbija

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dobio je juče na dar rever značku sa crnogorskom državnom zastavom od šefa Odborničkog kluba u pljevaljskom parlamentu Marka Tošića u znak podrške što je ovaj na svečanoj večeri Udruženja Pljevljaka u Sarajevu uživao, kako se to vidi na snimku koji je nedavno objavio Portal ETV, uz pjesmu „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore"><figcaption>Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Vraneš je prihvatio Tošićev poklon, što su mnogi odbornici ispratili glasnim smijehom. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu Vraneš se pohvalio na društvenoj mreži Instagram 6. decembra, kada je objavio fotografiju i napisao da je poziv dobio od predsjednika Udruženja Alena Sulejmanovića. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju, Sulejmanović koji nije odgovorio na naše pitanje o motivima poziva Vranešu da bude gost Udruženja, oglasio se dva dana kasnije na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima – saopštio je, pored ostalog Sulejmanović, uz konstataciju da Vranešov dolazak u Sarajevo smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“.

Vraneš: Istina je da nebo nigdje nije plavo kao iznad Crne Gore

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dostavio je Portalu ETV pozivno pismo predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića da prisustvuje tradicionalnoj svečanoj večeri ove organizacije u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, demantujući Sulejmanovićeve tvrdnje na društvenoj mreži Fejsbuk da Vraneš nije bio lično pozvan već da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“.&nbsp; - Ako ovo nije poziv za lično prisustvo, onda ne znam šta jeste. Gospodin Sulejmanović da ne zloupotrebljava Udruženje Pljevljaka u Sarajevu u političke svrhe. Uvijek ću štiti interese Pljevalja i Crne Gore i beskompromisno se boriti protiv zloupotreba izbornog procesa – saopštio je Vraneš u reagovanju dostavljenom našem portalu. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, dva dana kasnije na Fejsbuku je napisao da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - ... Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika Opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk. Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je on. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Pozivno pismo, međutim, kaže drugačije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a" data-rendition-name="original" width="1114" height="1600" loading="lazy" alt="pismo"> <figcaption>Ilustracija – Pozivno pismo Udruženja Pljevljaka u Sarajevu</figcaption> </figure>  - Istovremeno očekujemo da „Dan Pljevalja u Sarajevu“ svojim prisustvom uveliča predsjendik Općine g. Vraneš Dario sa svojim saradnicima i da nam tom prilikom predstavi naša Pljevlja danas, kao i budući razvoj sa prijedlozima i sugestijama kako Pljevljaci iz dijaspore mogu pomoći u realizaciji planova razvoja našeg zavičaja – piše, pored ostalog, u pozivnom pismu koje je Portalu ETV na uvid dostavio Vraneš. A njegovo gostovanje na večeri u Sarajevu izazvalo je veliku pažnju, ne samo u Pljevljima, već i među iseljenicima koji su bili na večeri. Tako se na snimku koji je Portalu ETV dostavio čitalac čuje komentar: „Dario u Sarajevu“, a na kojem se vidi Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Mnogi su, međutim, ogorčeni što je Vraneš pozvan, a zbog ksenofobnih ispada prema Bošnjacima/Muslimanima i veličanja fašističkog četničkog pokreta koji je na teritoriji Pljevalja tokom Drugog svjetskog rata počinio jezive zločine. Četnici Pavla Đurišića 1943. napravili su pokolj u tom kraju, kada su klali i bebe u kolijevkama.&nbsp; Vraneš u kabinetu drži minijaturu biste četničkog vođe zločinca Dragoljuba Draže Mihailovića. U izbornom danu 30. avgusta 2020. godine, tada zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“... A njegovo gostovanje kod sarajevskih Pljevljaka inspirisalo je šefa Odborničkog kluba Demokratske partije socijalista Marka Tošića da juče, tokom sjednice Skupštine opštine, Vranešu daruje rever značku sa državnom zastavom Crne Gore. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu. Vraneš je prihvatio Tošićev poklon. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Vraneš: Ako ovo nije poziv za lično prisustvo, onda ne znam šta jeste

Crna Gora zatvoriće pet poglavlja na Međuvladinoj konferenciji 16. decembra, nakon intenzivne diplomatske misije premijera Milojka Spajića i njegovog tima, javio je dopisnik RTCG iz Brisela. Kako javlja TVCG, sve zemlje članice saglasne su da Crna Gora treba da zatvori planiranih pet poglavlja.
Crna Gora će zatvoriti poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom: poglavlje 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), poglavlje 4 (Slobodno kretanje kapitala) i poglavlje 6 (Pravo privrednih društava). Iako je Francuska na jučerašnjoj sjednici Radne grupe Savjeta EU – COELA blokirala zatvaranje poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo), kako javlja TVCG, zemlje članice ipak će dati zeleno svjetlo i za njih.
Premijer Spajić, kako je najavljeno, dolazi 16. decembra u Brisel, gdje će na konferenciji za medije nakon formalne ceremonije zatvaranja poglavlja govoriti sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.

Tag: marin-le-pen