Američki predsjednik Donald Tramp u četvrtak je izrazio podršku liderki francuske krajnje desnice Marin Le Pen, nakon što je pariški sud nju i dvadesetak članova njene partije Nacionalno okupljanje (RN) osudio zbog pronevjere sredstava Evropske unije.
Sudija joj je zabranila da se kandiduje na izborima narednih pet godina, što znači da neće moći da učestvuje u predsjedničkoj trci 2027. godine – osim ukoliko žalbom ne uspije da preinači presudu.
Sudija je sada pod policijskom zaštitom, nakon što je, prema navodima izvora za Reuters, dobila prijetnje smrću.
Le Pen, njeni saveznici i pristalice optužili su sud za miješanje u demokratski proces.
Francuski premijer Fransoa Bajru rekao je poslanicima u utorak da „bezuslovno podržava“ pravosuđe.
Kasno u četvrtak, Tramp je na društvenoj mreži Truth Social slučaj protiv Marin Le Pen nazvao „lovom na vještice“ i pohvalio liderku desnice.
- Pretrpjela je gubitke, ali je nastavila dalje, i sada, neposredno pred ono što bi mogla da bude velika pobjeda, hvataju je zbog manjeg prekršaja za koji vjerovatno nije ni znala. Meni to djeluje kao knjigovodstvena greška -napisao je Tramp.
Aktivisti za ljudska prava godinama su upoređivali Le Pen i Trampa zbog njihovih antiimigrantskih stavova i retorike usmjerene protiv manjina.
Presuda francuskog suda predstavlja ozbiljan udarac za 56-godišnju Le Pen.
Do izricanja presude, važila je za favorita u anketama pred predsjedničke izbore 2027.
Tramp je njenu situaciju uporedio sa sopstvenom.
Protiv Trampa su podignute optužnice za falsifikovanje poslovne dokumentacije u cilju isplate novca porno zvijezdi radi njenog ćutanja o njihovom seksualnom odnosu, zatim zbog pokušaja poništavanja rezultata predsjedničkih izbora 2020. godine, kao i zbog zadržavanja povjerljivih dokumenata nakon završetka prvog mandata. U slučaju falsifikovanja knjigovodstvenih dokumenata je proglašen krivim.
U svim slučajevima, koje je nazvao politički motivisanim, negirao je krivicu.
Savezne optužbe su povučene nakon njegove pobjede na izborima 2024.
- Ovo je veoma loše za Francusku - dodao je Tramp u objavi.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Tramp podržao osuđenu liderku francuske desnice Marin Le Pen

Apelacioni sud u Parizu saopštio je da je danas primio tri žalbe na odluku prvostepenog suda da liderku Nacionalnog okupljanja Marin Le Pen zbog pronevjere osudi na četiri godine zatvora, od čega dvije uslovno, i da joj zabrani da u narednih pet godina bude na bilo kojoj javnoj funkciji.
U saopštenju se navodi da će Apelacioni sud „razmotriti taj slučaj u roku koji bi trebalo da omogući donošenje odluke na ljeto 2026“.
To bi značilo da će suđenje pred Apelacionim sudom biti održano najkasnije početkom 2026. i da će presuda biti donijeta mnogo prije predsjedničkih izbora 2027, što je zahtijevalo nekoliko političkih lidera.

Apelacioni sud u Parizu primio tri žalbe na odluku suda o Marin Le Pen

Sve reakcije koje pristižu na juče izrečenu presudu Marin Le Pen, kojom joj se, između ostalog, zabranjuje kandidovanje za javnu funkciju pet godina, politizacija su sudskog procesa koji još traje - kazao je politički analitičar Dušan Janjić, nakon što su uz liderku francuske krajnje desnice stali mađarski premijer Viktor Orban, te zamjenik italijanske premijerke Mateo Salvini, ali i predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik i brojni drugi desničari.
- Što se tiče ovog lanca solidarnosti, pa znate, isti se uvijek podržavaju. To je jedan dio političkog spektra Evrope, koji je u stvari na onoj strani demokratije. Oni su neonacisti, neofašisti. To se prikriva, naravno, formom borbe, demokratskim pravima na različitost. A objektivno, kad pogledamo kako su se spojili italijanski zamjenik premijerke, Nacionalno okupljanje Le Pen, pa uzmimo talas koji podržava novog premijera u Slovačkoj, Orbana, Dodika, pa čudo da još nije progovorio (predsjednik Srbije Aleksandar) Vučić… Vidimo da zapravo postoje dva razloga za okupljanje. Jedan je onaj koji je legitiman, svi su oni bliski u Evropskom parlamentu i još su u okvirima dozvoljenih pravila igre. Drugi je zajednička i jaka veza sa Moskvom - kazao je Janjić za Antenu M.
On je komentarisao i reakciju Dodika koji je kazao da je "baš kao i u njegovom" u slučaju Le Pen presuda donijeta zbog politike, a ne zbog zakona, te da je riječ o sistemu koji ne zna da gubi, pa ispaštaju oni koji imaju podršku naroda.
- Le Pen je ipak objektivna. Ona kada se radi o izborima i demokratiji govori da će jednostavno izgubiti priliku da učestvuje, a ne da je zbog toga izbačena. Naravno, i priželjkuje da će to promijeniti političku scenu Francuske i da će joj stvoriti još više pristalica. Kod Dodika je obrnuta stvar. Uostalom, on je i pobjeđivao na kradenim izborima. I u zadnjoj krađi, i te kako mu je pomogao dio evropskih narodnjaka i stranaka ekstremne desnice da se njemu dozvoli pobjeda na izborima. Dakle, to apsolutno nije u njegovom slučaju tačno, ali to je alibi - smatra Janjić.
Stava je da Dodika više boli upravo ovo zbog čega je Le Pen osuđena, jer i njega čekaju suđenja za korupciju.
- I po ovim sankcijama Amerike, Britanije, Francuske, Njemačke i zbog nekih već utvrđenih i započetih postupaka, kao što je kupovina kuće u Srbiji itd. Mislim da on jednostavno unaprijed galami, ne bi li uticao ili na odlaganje ili izbjegavanje sudskih procesa - zaključuje Janjić.

Janjić o solidarisanju s Le Pen: Isti se podržavaju, Dodika boli što je osuđena za korupciju jer to i njega čeka

Administracija predsjednika SAD Donalda Trampa kritikovala je ponedjeljak odluku francuskog suda kojoj se zabranjuje liderki krajnje desnice Marin Le Pen da se kandiduje za funkciju u narednih pet godina, pošto je proglašena krivom za pronevjeru.
- Moramo da uradimo više kao Zapad nego samo da pričamo o demokratskim vrijednostima. Moramo ih živjeti - rekla je portparolka Stejt departmenta Tami Brus na pitanje o presudi.
Dodaje da je isključivanje ljudi iz političkog procesa posebno zabrinjavajuće "s obzirom na agresivnu i korumpiranu pravnu borbu vođenu protiv predsjednika Trampa u SAD".
Sud u Parizu proglasio je u ponedjeljak Le Pen, koja je važila favoritkinju na predsjedničkim izborima u Francuskoj koji treba da se održe 2027, krivom za zloupotrebu sredstava Evropske unije i zabranio joj na pet godina kandidovanje za javnu funkciju.
Sudija je takođe liderki krajnje desnice izrekao četvorogodišnju kaznu zatvora, od čega su dvije u kućnom pritvoru, a dvije uslovno, kao i novčanu kaznu od 100.000 eura. Zatvorska i novčana kazna neće biti primijenjene dok se ne iscrpi žalbeni proces koji može trajati godinama, ali petogodišnja zabrana kandidovanja za javnu funkciju stupa na snagu odmah.
Trampov sin, Donald Tramp Mlađi, takođe je reagovao na presudu.
- Francuska šalje le Pen u zatvor i zabranjuje joj da se kandiduje?! Da li samo pokušavaju da dokažu da je Džej Di Vens (potpredsjednik SAD) bio u pravu u vezi sa svime - napisao je on na mreži Iks.
Vens je na konferenciji u Minhenu kritikovao otkazivanja prvog kruga predsjedničkih izbora u Rumuniji u decembru poslije navoda o miješanju Rusije u ime nezavisnog kandidata Kalina Đorđeskua, koji je iznenađujuće završio na prvom mjestu.

SAD kritikuju presudu protiv Le Pen

Predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik izjavio je danas da je presuda liderki desničarske francuske stranke „Nacionalno okupljanje” Marin Le Pen, kao i u njegovom slučaju, donijeta zbog politike, a ne na osnovu zakona.
- Marin Le Pen je osuđena, jer je prijetnja sistemu koji ne zna da gubi. Kao i u mom slučaju, presuda nije donijeta zbog zakona, već zbog politike. Ona, kao i ja, plaća cijenu jer ima podršku naroda, koju ne mogu pobijediti na izborima - napisao je Dodik na društvenoj mreži Iks.
Prema njegovim rečima, sudovi su, u njegovom, kao i slučaju Le Pen, postali „oruđe onih koji se boje demokratije, jer znaju da protiv njih ne mogu uspjeti na fer izborima“.
- Zato pokušavaju da nas izbrišu presudama, a ne poraze argumentima. Kada ćete stati? Dok i posljednjeg demokratskog lidera ne osudite? Je suis Marine - napisao je Dodik.
Sud u Parizu proglasio je Le Pen krivom za zloupotrebu sredstava Evropskog parlamenta i zabranio joj na pet godina kandidovanje za javnu funkciju.
Sud Bosne i Hercegovine (BiH) je krajem februara izrekao prvostepenu presudu Dodiku, kojom je osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javne funkcije zbog neizvršavanja odluka visokog međunarodnog predstavnika u BiH.
Od 27. marta, kada je napustio Izreal, gdje je boravio na Konferenciji o antisemitizmu, nije poznato gdje se Dodik nalazi i od tada se oglašava putem Iksa.
Sud BiH zatražio je od Interpola da za njim raspiše crvenu potjernicu, jer je, kako je navedeno, nedostupan pravosudnim organima BiH, koji ga terete za „napad na ustavni poredak“.

Dodik: Le Pen osuđena zbog politike, baš kao i ja

Sudije u Francuskoj će 31. marta izreći presude na suđenju Marin Le Pen i njenoj krajnje desničarskoj stranci po optužbama za zloupotrebu fondova Evropske unije.
Tužioci traže petogodišnju zabranu obavljanja javnih funkcija Le Penove, što bi je moglo spriječiti da se kandiduje na predsjedničkim izborima 2027, a što je njen advokat nazvao napadom na demokratiju, prenio je Rojters.
Le Pen, njena stranka, koja se u to vrijeme zvala Nacionalni front i drugi, uključujući bivše poslanike i parlamentarne pomoćnike, optuženi su da su koristili novac namijenjen za rad u Evropskom parlamentu za plaćanje osoblja koje je zapravo radilo za stranku, prenosi Tanjug.
Oni negiraju optužbe i navode da je način na koji su koristili novac bio legitiman i da su optužbe zasnovane na suviše uskoj definiciji onoga što poslanički pomoćnik radi.
Zahtjev tužioca za hitnu zabranu kandidovanja za javnu funkciju "je oružje za masovno uništenje protiv demokratije", rekao je advokat Rodolf Boselu sudu posljednjeg dana suđenja.
- Ne radi se samo o Marin Le Pen, već i o najmanje 13 miliona glasača - kazao je on.
Le Penova, koja je izgubila od Emanuela Makrona u drugom krugu predsjedničkih izbora u Francuskoj 2017. i 2022. godine, smatra se favoritom za 2027. godinu.
U slučaju osuđujuće presude, sudije i dalje mogu odlučiti da odbiju zahtjev tužioca da se zabrana obavljanja javnih funkcija odmah izvrši.

Zloupotreba fondova EU: Presuda Le Penovoj 31. marta

Francusko tužilaštvo zatražilo je kaznu od pet godina zatvora za predsjednicu poslaničke grupe francuske &nbsp;ultradesničarke stranke „Nacionalno okupljanje“ Marin Le Pen - optužene za uspostavljanje „organizovanog sistema“ za preusmjeravanje javnih sredstava na štetu Evropskog parlamenta.
Kako su precizirali tamošnji mediji, francusko tužilaštvo traži dvije godine uslovno: bez mogućnosti odgađanja izvršenja kazne.
Le Pen se sudi pred sudom u Parizu zajedno sa još 24 optužene osobe.
- Postoji želja da se uništi stranka - izjavila je Marine Le Pen u nacionalnoj skupštini, osuđujući „nasilje i pretjerivanja“ u optužbama, prenosi Tanjug.
Zahtjevi tužilaštva
Tužilaštvo je zatražilo zatvorske kazne za optužene bez mogućnosti odgađanja izvršenja, što znači da bi morale biti sprovedene odmah nakon izricanje presude bez obzira na moguće ulaganje žalbe i novčanu kaznu od 300.000 eura za Marine Le Pen.
Tužioci su detaljno izložili strukturu „organizovanog sistema“ koji je, prema njihovim riječima, bio uspostavljen u periodu od 2004. do 2016. godine u stranci Nacionalni front, koja je kasnije preimenovana u Nacionalno okupljanje s ciljem, kako se navodi u optužnici, zapošljavanja „fiktivnih evropskih parlamentarnih asistenata koji su zapravo radili za stranku“.
- Nijesmo ovdje danas ni iz zle namjere, niti zbog optužbi Evropskog parlamenta, već zbog rezultata duge istrage - izjavila je tužiteljka Louise Neyton.

Francusko tužilaštvo traži pet godina zatvora za Marin Le Pen

Dugogodišnja čelnica francuske ekstremno desne stranke Nacionalno okupljanje (RN) Marin Le Pen izaći će danas pred pariski krivični sud zajedno sa još 26 osoba zbog navodne zloupotrebe sredstava Evropske unije, javlja Frans 24.
Suđenje Marin Le Pen počinje gotovo deset godina poslije početka istrage i prilika je da se raščisti s optužbama koje je ona uvijek poricala, nastojeći da dotera imidž stranke kako bi je učinila prikladnom za vladu.
Međutim, to takođe nosi rizik da se &nbsp;skreme pažnja javnosti na stalne probleme Nacionalnog okupljanja sa zakonom.
Stranački zvaničnici, zaposleni, bivši poslanici i pomoćnici poslanika u Evropskom parlamentu terete se da su koristili novac namijenjen za rad u parlamentu Evropske unije za plaćanje osoblja koje je radilo za Nacionalno okupljanje, u to vrijeme kada se ta stranka zvala Nacionalni front.
Evroposlanicima su sredstva dodjeljivana za pokrivanje troškova, uključujući njihove pomoćnike, ali nije predviđeno da ih koriste za unakrsno finansiranje stranačkih aktivnosti.
Mnoge evropske političke stranke – posebno one manje koje imaju pravo na i na nacionalna sredstva – koristile su novac EU za zapošljavanje perspektivnih talenata kao pomoćnika poslanicima u Evropskom parlamentu.
Istražitelji su proučili slučajeve 49 asistenta poslanika Nacionalnog okupljanja u poslednja tri mandata Evropskog parlamenta, a optužili su 11 poslanika RN u skupštini EU, uključujući Marin Le Pen i njenog oca, za zloupotrebu sredstava EU, a za primanje sredstava optužili su 13 asistenata.
Suđenje će trajati do 27. novembra, a Žan-Mari Le Pen (96) iz zdravstvenih razloga neće prisustvovati ročištima.
Stranka Marin le Pen, koja je dio grupe evroskeptičnih i nacionalističkih stranaka u EP i zalaže se za politiku "Francuska na prvom mjestu" o pitanjima od imigracije, energetskih tržišta i poljoprivrede, poriče optužbe.

Marin Le Pen pred sudom zbog optužbi za zloupotrebu sredstava EU

Kompleksnost oblikovanja zajedničke evropske bezbjednosne politike opterećuju i ograničeni kapaciteti EU i NATO-a da adekvatno odgovore na savremene izazove, uz potrebu da zemlje regiona preciznije definišu svoje bezbjednosne prioritete i ojačaju otpornost na spoljne uticaje, dio je akcenata iz nove emisije Građanskog ugla Centra za građansko obrazovanje (CGO) na TV E, u kojoj je Zvezdana Kovač, direktorka za strategiju i komunikacije u CGO-u, razgovarala sa Antom Kotromanovićem, bivšim ministrom odbrane Hrvatske, admiralom Draganom Samardžićem, nekadašnjim načelnikom Generalštaba Vojske Crne Gore, Igorom Novakovićem iz ISAC fonda iz Srbije i Sandijem Dizdarevićem, profesorom kriminalističke psihologije iz Bosne i Hercegovine.
&nbsp;Ante Kotromanović, bivši ministar odbrane Hrvatske, cijeni da je Bijela knjiga, dokument kojim Evropska unija objelodanjuje svoju odbrambenu strategiju, “tešku” 800 miliona EUR, teško ostvariva i ne vidi kako ta sredstva mogu da se obezbijede ukoliko se ne štampa novac. Podsjećajući da procesi nabavke traju godinama, on je izrazio sumnju da se to može obaviti u roku od pet godina, kako se tom strategijom planira.&nbsp;
- Treba vidjeti koje su potrebe svake zemlje pojedinačno i onda to ukomponovati u jedan zajednički plan- savjetuje Kotromanović.
&nbsp;Igor Novaković, iz ISAC fonda, ukazuje kaže kako je planirano da najveći dio sredstava dođe iz zaduživanja.
- Sklanja se ono ograničenje iz Pakta za rast i stabilnost i daje se sloboda državama članicama da uvećaju budžetski deficit za 1,5% koji će biti izdvajani za odbranu- kazao je.
&nbsp;Pojašnjava da je to “ukupno oko 650 milijardi, plus 150 milijardi za novi instrument EU - Security Agreement for Europe (SAFE). Na kraju, biće opredijeljeno još oko 100 milijardi, uglavnom za tehnologije dualne namjene, tako da se mogu koristiti i u civilne i u vojne svrhe.
Na pitanje kako je moguće realizovati takav projekat, s obzirom i na disonantne glasove među članicama EU, admiral Dragan Samardžić podsjeća na riječi generala Ajzenhauera, prvog vrhovnog komandanta savezničkih snaga, prilikom osnivanja NATO-a, ''Ako se američke trupe, koje su sad odvedene na evropsko tlo zbog nacionalne bezbijednosti, ne vrate na tlo Amerike za deset godina, ovaj projekat je propao'', čime je Ajzenhauer htio poručiti da je ulazak tih trupa bio samo jedna pauza, koja bi omogućila da Evropa stekne sposobnost da se sama brine o svojoj bezbijednosti.
&nbsp;- Međutim, vidjeli smo da je poslije nastupio period hladnog rata i da su te trupe ostale do danas. Evropa je zaspala poslije Berlinskog zida, čak je bilo i ideja da se ukine NATO- kazao je Samardžić uz ocjenu da je dolazak Trampa dobar za buđenje Evrope.
&nbsp;On tvrdi da ovo što sad radi Evropa je plan B, a plan A je NATO. Nakon Trampovog mandata, NATO će vojno ojačati, a politički će oslabiti.
&nbsp;Kotromanović smatra da je vrlo teško definisati zajedničku bezbjednosnu evropsku politiku, a kao ključni problem vidi 27 zemalja sa 27 različitih interesa.&nbsp;
- Usaglašavanje ide teško, a vidimo heterogenu EU sa uvijek izdvojenim mišljenjima. Nisam siguran da su ljudi koji su planeri u Uniji, koji nas predstavljaju, svjesni što to znači- kaže Kotromanović i ističe da se osjeća nedostatak vođstva, kao i da više nema lidera ne samo u EU, nego i u svijetu.&nbsp;
On vjeruje da će NATO opstati, uprkos tome što ga ugrožavaju SAD, zemlja koja ga je osnovala.&nbsp;
- U Bijeloj knjizi, a i u saopštenjima, jasno se kaže da ovo nije zamjena za NATO. Ovdje se radi o jačanju sposobnosti i otpornosti. Moramo razviti kapacitete da u mnogim stvarima, u kriznim trenucima, odbrambena industrija ne zavisi od zemalja izvan Evrope- poručuje on.
Sandi Dizdarević, profesor kriminalističke psihologije u BiH, ukazao je na značaj Kopenhaške škole koja je često zanemarena.&nbsp;
- Od 70-ih godina EU se fokusirala na nešto na što se ne fokusira - na vojne doktrine, za razliku od velikih zemalja poput Rusije i SAD-a, koje su ulagali u vojne industrije, upravo po principu državnih preduzeća koja se lako mogu prebaciti na potrebe za eventualne sukobe- kaže on i navodi jednu zanimljivost.&nbsp;
Podsjeća da od 1948. godine, kada smo imali prvu inicijativu za stvaranje zajedničkih štitova pet zemalja EU, koja nije realizovana, mi do danas imamo samo pisane inicijative bez konkretnih pokazatelja na terenu.&nbsp;
- To ukazuje na distinkciju između političkog liderstva EU, odnosno na realne mogućnosti država članica po pitanju i vojske i policije i generalno bezbjednosti- dodaje.&nbsp;
Novaković podvlači značaj pitanja vojnih nabavki, odnosno opreme koja dolaze izvan Evrope.
- Neke države će insistirati da i dalje imaju nabavke iz SAD-a, što će i sam Vašington gurati. Tu se otvara niz pitanja na koje sada nemamo odgovor- kazao je on.
&nbsp;Admiral Samardžić je stava da je nemoguće formirati evropske snage.
- Ne vidim način da se to desi. Članice EU su članice NATO-a, to su iste zemlje, i ne vidim smisao za to dok imate NATO, koja je ozbiljna organizacija, šira od EU i u kojoj participira SAD, kao najsnažnija svjetska sila. Vjerujem da će NATO opstati, kao i da će i SAD ostati dio NATO-a i da će to funkcionisati. Na koji način, to ćemo vidjeti- ocijenio je on.
&nbsp;Na pitanje koliko se izmijenila bezbjednosna arhitektura ulaskom Finske i Švedske u NATO, Dizdarević kaže da to nije samo pitanje napuštanja neutralnosti, nego i interesnih sfera, apostrofirajući kao povod agresiju Ruske federacije na Ukrajinu.&nbsp;
- Upravo je to moment kada, s jedne strane EU nastoji dati veću samostalnost vlastitoj politici i odbrambenim snagama, ostajući partner NATO-a u punom smislu, a s druge strane, poslije 20 i više godina shvata moć koju je Ruska federacija premrežila, kroz različite vrste uticaja &nbsp;ne samo po zemljama EU, već i po zemljama kandidatima, prije svega zemljama Zapadnog Balkana- kaže Dizdarević.
&nbsp;Novaković tvrdi da su Finska i Švedska godinama bile u geopolitičkom zapećku, ali sa “otapanjem leda na Arktiku i otvaranjem Pomorskog puta, koji potencijalno i Kina i Rusija mogu koristiti, raste i značaj Arktika, i one sad više nisu u sjenci, već su u zaleđu svega toga”, kaže on i dodaje da “već imamo i jedan novi geopolitički plovni put, koji će biti maksimalno iskorišćen &nbsp;tokom sljedeće decenije, a Grenland, kao Island do sad, postaje najveći nosač aviona na svijetu”.
&nbsp;Na konstataciju da trenutna geopolitička situacija ide na ruku zemljama Zapadnog Balkana, jer EU ima više interesovanja za proširenje, Novaković ukazuje da je proces integracija u Srbiji zamrznut i da već tri godine nije otvoren nijedan klaster. U osvrtu na višemjesečne proteste, odbacio je mogućnost da se radi o obojenoj revoluciji.&nbsp;
- Studentski zahtjevi su nešto što je u fundament zajednice - a to je vadavina prava- ocijenio je, primjećujući i na protestima nema zastava EU.&nbsp;
Na to je Kotromanović dodao da “kako Vučić ima načelan stav da hoće u EU, tako i EU ima načelan stav da hoće poduprijeti proces integracije, a niko ništa ne radi da se to desi.”&nbsp;
Novaković smatra da je i u ovakvoj situaciji za Srbiju dobro da je kandidat, jer veliki dio investicija dolazi iz EU i ona ima neometan pristup drugim tržištima, ali i da je za EU je dobro što je Srbija kandidat što se pokazalo, na primjer, tokom migrantske krize.
Novaković vidi dvije opcije kao epilog protesta u Srbiji – nova vlada ili izbori, ali ostavlja otvoreno pitanje reakcije onih koji protestuju i koji su skoncentrisani samo na ispunjavanje zahtjeva, uz ocjenu da oba scenarija mogu voditi ka novom talasu nemira i nadu da neće doći do prelivanja u susjedne države.
Dosta toga zavisi od međunarodne zajednice, vjeruje Samardžić, koji podsjeća da je samo nekoliko godina nakon završetka II svjetskog rata formiran NATO, a da smo 30 godina poslije Dejtona na ivici sukoba koji bi se razbuktao da nije međunarodne zajednice koja u Bosni i na Kosovu čuva mir. On naglašava da većeg strateškog cilja od ulaska u EU za Crnu Goru nema, a kada je u pitanju region, nema većeg cilja od stabilne i demokratske Srbije.
&nbsp;Dizdarević je izrazio saglasnost sa izjavom admirala Samardžića o značaju demokratske Srbije za region. U osvrtu na krizu u BiH, koja se smatra najvećom u posljednjih 30 godina i moguće razriješenje, on kaže: “Svako ko je osumnjičen za bilo koje krivično djelo mora biti odgovoran pred pravosudnim institucijama. Ukoliko BiH ne uradi što mora uraditi, a to je lišvanja slobode svih onih osoba koje su osumnjičene za počinjena krivična djela, autoritet tih institucija će biti upitan”.
&nbsp;Govoreći o zatezanju odnosa Crne Gore i Hrvatske, admiral Samardžić je naveo da žali zbog bespotrebne Rezolucije o Jasenovcu i pita se da li smo spremni za zatvaranje Poglavlja 31, jer ne vidi jasnu politiku niti ozbiljnu analizu šta Crna Gora treba da uradi. &nbsp;Kotrmanović je podvukao koliko je Hrvatska iskreno pomagala i željela i želi da Crna Gora uđe u Unije, ali i da ne shvata kako je moguće da je pod takvim uticajem, kako je rekao “šizofrene” politike Vučića koji se miješa u unutrašnju politiku susjednih zemalja.
&nbsp;Na pitanje da li je novi Plan rasta i podrške od 6 milijardi EUR za Zapadni Balkan pokušaj odgovora na uticaj Rusije, Kine i Turske, Novaković kaže da jeste, ali da je pitanje da li je uspješan, jer se radi o relativno maloj sumi novca, a o ozbiljnim uslovljavanjima da bi se taj novac dobio. &nbsp;Kotromanović ukazuje i da je teško zaustaviti uticaj Kine koja je ozbiljna sila.&nbsp;
- Zato moramo biti mudri, mi male zemlje, i voditi računa o vlastitom interesu. Moramo predvidjeti šta se dešava i sačuvati naše interese- zaključuje on.
&nbsp;

Građanski ugao: Evropa je na testu bezbjednosti

Odgovor na pitanje ko je lobirao za Milorada Dodika može dati jedino predsjednik Vlade Milojko Spajić, koji je ovih dana boravio u Abu Dabiju. Moguće da su mu domaćini nešto rekli jer je na čelu Interpola njihov predstavnik – UAE – kazao u izjavi za Pobjedu bivši crnogorski diplomata Željko Perović, odgovarajući na pitanje koji organ crnogorske vlasti je podržao predsjednika entiteta BiH Republika Srpska.
Hrvatski analitičar Davor Đenero za Pobjedu kaže da Dodiku nije pomagao samo bivši DF, nego i Demokrate koje vode Ministarstvo unutrašnjih poslova, pa da trag vodi direktno do njih.&nbsp;
Podsjećamo da je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik u petak kazao Vijestima da su mu prijatelji, ,,bliski ljudima u Crnoj Gori“, prenijeli da se Podgorica bila angažovala da Interpol ne raspiše potjernicu za njim.
Na opasku da je Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore saopštilo juče da Vlada i diplomate nijesu učestvovali u tome, Dodik je odgovorio:
- Pa ne znam, ali… Možda sam bio pogrešno informisan. To nek oni objasne. Ako jesu – hvala im; ako nijesu – hvala, zapamtiću- kazao je.
Dodao je da su mu ,,neki ozbiljni ljudi“, za koje, kako je naveo, cijeni da su ,,bliski ljudima u Crnoj Gori“, rekli da je i iz Crne Gore nešto rađeno povodom njegovog slučaja.
- Ali, evo, ako demantuje tako moćno ministarstvo, kao što je spoljnih poslova – izvinjavam se što sam ih doveo u poziciju da demantuju- komentariše Dodik.
Upitan kojim su ljudima u Crnoj Gori bliski oni koji su mu prenijeli informaciju o navodnoj pomoći Podgorice, Dodik je poručio:
- Ma daj, nemojte sad ovdje voditi istražni postupak… Imam neke prijatelje koji su mi iz nekih života, ali okej – nijesam se čuo s njima poslije, pa ne mogu reći ni ovo, ni ono. Ali cijenim da je Ministarstvo informisanije nego ja. Hvala im. Ali imali su očigledno potrebu da se ograde. To je njihov problem. Želim ljudima u Crnoj Gori sve najbolje- poručio je predsjednik RS..
Ni Interpol Podgorica, ni ambasadori
Na tu izjavu Dodika reagovao je ministar vanjskih poslova Crne Gore Ervin Ibrahimović koji je odbacio te tvrdnje i saopštio da se crnogorska Vlada i diplomate nijesu angažovali da Dodik ne bude na potjernici Interpola.
NCB Interpol Podgorica nije komunicirao sa Generalnim sekretarijatom Interpola u slučaju predsjednika bh. entiteta Republika Srpska Milorada Dodika, jer na to ima pravo samo u slučajevima koji se tiču državljana Crne Gore, saopšteno je CdM-u iz NCB Interpola Podgorica.
Odgovarajući na pitanje da li je tačno da je i Crna Gora bila uključena u proces da Dodik ne bude na potjernici Interpola, iz NCB Interpol Podgorica tvrde da ovaj slučaj nije u njihovoj nadležnosti.
– Navedeno pitanje nije u nadležnosti Uprave policije, imajući u vidu da Milorad Dodik nije državljanin Crne Gore – kazali su iz Interpola Podgorica.
Uz to, dodali su, Crna Gora trenutno nema oficira za vezu pri Generalnom sekretarijatu Interpola u Lionu.
– NCB Interpol Podgorica nije ostvarivao komunikaciju sa Generalnim sekretarijatom Interpola u konkretnom slučaju, jer na to ima pravo samo u slučajevima koji se tiču državljana Crne Gore – zaključili su iz Uprave policije.
Perović poručuje da treba vjerovati Dodikovim izjavama, ali i izjavama crnogorskog šefa diplomatije Ervina Ibrahimovića.
– Da su određeni predstavnici crnogorske vlasti zajedno sa Srbijom, Mađarskom i Rusijom bili angažovani kako Interpol ne bi odobrio raspisivanje crvene potjernice za njihovim prijateljima iz Republike Srpske, treba vjerovati obojici. Izgleda da Dodik to bolje zna. Inače, zašto bi hvalio Crnu Goru. On nije ni tvrdio da je za to lobirala crnogorska diplomatska mreža. Možda treba pitati predsjednika Vlade, koji je ovih dana boravio u Abu Dabiju. Moguće da su mu domaćini nešto rekli jer je na čelu Interpola njihov predstavnik. Inače, UAE nakon prošlogodišnje posjete predsjednika Srbije, nijesu prihvatile ni Rezoluciju UN o genocidu u Srebrenici.
Isto tako treba vjerovati i našem ministru inostranih poslova da ostaje posvećen politici vladavine prava, jačanja dobrosusjedskih odnosa i evropske integracije Crne Gore – poručuje Perović.
Đenero priznaje da nema „insajderskih“ informacija, ali da je jasno i to da niko nije ni sumnjao da bi ministar Ervin Ibrahimović lobirao diplomatskim kanalima za odbacivanje potjernice Bosne i Hercegovine za Dodikom.
– Jasno je, međutim, i to da nije nužno da se lobiranje odvijalo posredstvom diplomatske mreže, nego da je daleko vjerovatnije, ako je uključenosti Crne Gore u sprečavanju raspisivanja potjernice za Dodikom bilo, da je to činilo Ministarstvo unutrašnjih poslova. A jasno vam je i to da se svi patogeni uticaji režima u Beogradu prema Crnoj Gori ne odvijaju samo posredstvom mreže bivšeg Demokratskog fronta, nego da i Bečićevi Demokrate rado „daju ruku“ u takvim poslovima. Znamo li da je bezbjednosni sistem u Crnoj Gori u velikoj mjeri pod kontrolom Demokrata, a da je na čelu Ministarstva unutrašnjih poslova njihov član Danilo Šaranović, čini se da se trag sam po sebi nameće –kaže Đenero.
Urušavanje
Upozorava da odbrana Dodika urušava međunarodni imidž Crne Gore.
– Izvršna vlast unutar koje kojekakvi Mandići, Kneževići i Bečići imaju veto snagu i kontrolnu moć ne može funkcionisati kao relevantan akter i ne može dugo graditi privid evropskoga usmjerenja. Koliko god se sada posvađani dvojac Milatović–Spajić trudio stvarati privid o tome da Crna Gora s njihovom izvršnom vlašću, zavisnom o autoritarnom režimu Aleksandra Vučića, napreduje prema članstvu Crne Gore u Evropskoj uniji, jasno je da stvarnog povjerenja u takvu vlast jednostavno ne može biti. Vidi se to, uostalom, i po tome što Albanija, koja je daleko nakon Crne Gore započela proces pristupanja Evropskoj uniji, sada uživa veće povjerenje administracije u Briselu, pa je zato Tirana i dobila Kancelariju Evropskog parlamenta za Zapadni Balkan, iako su se vlasti u Crnoj Gori nadale da će ta kancelarija biti otvorena u Podgorici. Bez isključivanja nosilaca veto vlasti iz administracije u Crnoj Gori, ekscesi poput onih sa Dodikom, od primanja Dodika u kabinetu Andrije Mandića, do „viteške borbe“ protiv toga da on bude na Interpolovoj potjernici, neumitno će se i stalno događati. A s takvim incidentima nema pravog napretka prema članstvu u EU, pogotovo ne u uslovima kad je interes Brisela za proširenje ponovno opao – poručuje Đenero.&nbsp;
Ukazuje da je igra s Interpolom opasna jer su korumpirane strukture u toj organizaciji možda zaustavile raspisivanje potjernice za Dodikom, ali da je Dodik istovremeno postao persona non grata u Austriji, koja je dobila novu ozbiljnu administraciju, ali i Njemačkoj, u kojoj će nova administracija s velikim ambicijama uskoro preuzeti zemlju.
– Mandić, Knežević i Bečić već jesu nepoželjni u Hrvatskoj, a ovakvom igrom samo mogu proširiti krug zemalja u koje neće moći ući. A to sigurno nije dokaz međunarodnog renomea zemlje u kojoj su javni funkcioneri – poručuje Đenero.
Izlivi nacionalizma
Podrška srpskom nacionalizmu se ovih dana nastavlja i kroz šokantne izjave paroha Srpske pravoslavne crkve Mijajla Backovića. Naime, do sporne izjave je došlo prilikom gostovanja na TV Prva kad je Backović izjavio da su se do rata katolici u tom dijelu Crnogorskog primorja izjašnjavali kao ,,Bokelji ili Srbi“.
– Onda je u ovom projektu nastupila kroatizacija bokeljskih Rimokatolika i oni su se nasilno gurali da postanu Hrvati... Ne osporavam pravo da se izjašnjavaju kako žele, ali govorim o projektu – rekao je tada Backović.
Perović kaže da se od dolaska na vlast avgustovskih ,,oslobodilaca“ tenzije stalno podupiru i želi se od Boke napraviti ono što nikada nije bila.
– Osim ljepote, kroz cijelu svoju istoriju za Boku je najkarakterističnija njena multikulturalnost, međuetnički i međuvjerski sklad i tolerantnost. Kao i otvorenost i internacionalizam. I u najtežim momentima, za vrijeme ratova, Bokelji starosjedioci, Hrvati, Srbi, Crnogorci i svi ostali koji su pristizali i bivali svesrdno primani uklapali su se u taj milje poštovanja drugosti, komšijskih odnosa, prijateljstava. Nažalost, nekome to nije odgovaralo i posljednjih nekoliko decenija, jačanjem nacionalizma, oživljavanjem nazadnih, retrogradnih i štetnih velikodržavnih ideja, želi se urušiti upravo ono najbolje u Boki. Naročito je to vidljivo posljednjih nekoliko godina, tačnije od dolaska na vlast avgustovskih ,,oslobodilaca“. Od tada se tenzije stalno podupiru i želi se od Boke napraviti ono što nikada nije bila. Nekadašnji pripadnik ozloglašene 63. padobranske jedinice zaogurnut u popovsku mantiju crkve koja pospješuje podjele, potiče tenzije i navlači novo ruho tradicionalno mirne Boke, najistaknutiji je predstavnik. Upravo je obrnuto, ne kroatizira se Boka, već pop Backović, kao glavni izvršilac politike koja cijelu Crnu Goru pet posljednjih godina terorizira, je samo glavni organizator i izvršilac politike srbizacije Boke, ali i cijele Crne Gore. Politika koja svakim danom doživljava sunovrat tamo odakle je i krenula, u Srbiji, gdje opštenarodni bunt predvođen najboljim dijelom populacije, svojom mladošću, razobličava nacionalističku i koruptivnu vlast, pristiže i u Crnu Goru. Crnogorska vlast, posebno onaj njen najuticajniji dio, čiji je pripadnik pop-padobranac, to ne želi da vidi. Držeći se grčevito za skute beogradskog vlastodršca, daju sve od sebe da i ono malo građanskog, procrnogorskog i proevropskog uruše do kraja – poručuje Perović.
Đenero smatra da strašna činjenica da akter s takvom „tradicijom“ provokacija, kakvu ima taj Mijajlo Backović upravlja poslovima Crkve Srbije u Tivtu, gradu sa najsnažnijom hrvatskom zajednicom u Boki.
– Nikoga više ne čudi to što se u takvim gradovima za nosioce lokalne vlasti nameću akteri poput Ivana Vujovića, koji vjerovatno misli da „im je Backović baš dobro rekao“, ali se, ipak, zbog odnosa snaga morao blago distancirati od istomišljenika. Tandem Backović-Vujović, dakle nosioci „duhovne“ i „svjetovne“ vlasti u Tivtu, koji bi trebao biti multikulturni grad, nijesu baš reklama za priču o tome kako je Crna Gora efikasno zaštitila manjinsku zajednicu, pa niti pokriće za ono što je prilikom posjeta Crnoj Gori nedavno govorio trenutni hrvatski predsjednik, naime da je hrvatska manjinska zajednica u Crnoj Gori zaštićena bolje negoli u ostalim susjednim državama. Hrvatska zajednica u Boki pod strašnim je pritiskom, ali ne Crnogoraca, nego oni koji istovremeno proganjaju i pripadnike crnogorske, većinske zajednice, a u ime velikosrpstva, odnosno sada „srbosvjetstva“ – kaže Đenero. Poručuje da je hrvatska zajednica u Boki visoko integrisana u crnogorsku suverenističku zajednicu i njeno vođstvo, sa Adrijanom Vuksanovićem, uspješno sprovodi politiku konstitucionalnog patriotizma.
– Taj crnogorski konstitucionalni patriotizam sve te Backoviće samo podstiče na dodatnu agresivnost u njihovoj velikosrpskoj retorici – zaključuje hrvatski analitičar.

Đenero: Izvršna vlast unutar koje kojekakvi Mandići, Kneževići i Bečići imaju veto snagu i kontrolnu moć ne može funkcionisati kao relevantan akter i ne može dugo graditi privid evropskog usmjerenja

Nakon višesatne akcije policija Otave uhapsila je muškaraca koji se zatvorio u istočnom bloku kanadskog parlamenta.
&nbsp;Policija Otave u objavi na društvenim mrežama saopštila je da je okončana kriza u kanadskom parlamentu i da je jedan muškarac priveden bez incidenata.
- Jedan čovjek je u pritvoru- saopštila je kanadska policija oko 23 sata po lokalnom vremenu. U saopštenju se takođe navodi da je krivična istraga u toku.&nbsp;
Služba bezbjednosti Parlamenta Kanade u Otavi proglasila je lokdaun u zgradi na Parlament Hilu. Obavještenje o lokdaunu poslato je u subotu poslijepodne zaposlenicima koji rade na Parlament Hilu.
Rečeno im je da odmah potraže zaklon u najbližoj prostoriji, zatvore i zaključaju sva vrata te da se sakriju.
CBC News kontaktirao je policiju Otave &nbsp;i službu Parlamenta ali nijedna služba nije navela razloge lokdauna.
- Ako nijeste u neposrednoj blizini, držite se podalje do daljnjega. Nemojte prilaziti područjima u lokdaunu- objavila je služba.&nbsp;
Policija Otave je poručila preko društvenih mreža da je u toku policijska akcija na Parlament Hilu i da mole građane da izbjegavaju to područje.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FOttawaPolice%2Fstatus%2F1908610149276622875%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1908610149276622875%7Ctwgr%5E4499614ff368cd4717caf9731172ebabe009b10f%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Otava: Okončana kriza u kanadskom parlamentu, muškarac uhapšen

Maks Feršatepn pružio je briljantnu vožnju jutros na stazi Suzuka i osvojio svoju četvrtu uzastopnu pobjedu na Velikoj nagradi Japana, postavivši tako novi rekord na toj stazi.
Red Bulov vozač od početka je kontrolisao trku i slavio ispred Meklarenovog dvojca &nbsp;- Landa Norisa i Oskara Pjastrija.
Ovo je njegova 64. pobjeda u karijeri. Holanđanin je ovim trijumfom prekinuo zamah Meklarena, čiji su vozači slavili na prve dvije trke sezone – u Melburnu (Australija) i Šangaju (Kina).
Četvorostruki šampion Formule 1 krenuo je sa pol-pozicije, nakon što je u kvalifikacijama postavio rekord staze.
Ferarijev Šarl Lekler je završio na četvrtom mjestu, zadržavši startnu poziciju i pobijedivši Mercedesov dvojac. Iako se Džordž Rasel, zahvaljujući ranijem ulasku u boks, približio na samo 1,2 sekunde od vozača Ferarija do kraja trke, nije uspio da ga dodatno ugrozi uprkos početnom pritisku. Andrea Kimi Antoneli zauzeo je šestu poziciju zahvaljujući dugom stintu na srednje tvrdim gumama, završivši 1,3 sekunde iza iskusnijeg timskog kolege.
Kontra-strategija Luisa Hamiltona, sa startom na najtvrđim gumama, djelimično se isplatila, jer je zauzeo sedmo mjesto, pretekavši debitanta Isaka Hađara – koji je ujedno osvojio i svoje prve bodove u Formuli 1 završivši osmi.
Nervozni Aleks Albon, koji se tokom trke žalio svom Viliams timu na promjene brzina i tajming ulaska u boks, ipak je stigao do devetog mjesta. Vozač Haasa, Oliver Bearman, osvojio je posljednji bod ispred Fernanda Alonsa i debitanta Red Bula, Jukija Cunode. Liam Loson je, u svom povratku u Racing Bulls, završio kao sedamnaesti.
Antoneli je danas imao i dan za pamćenje, jer je postao najmlađi vozač u istoriji Formule 1 koji je predvodio jednu trku (tokom perioda odlazaka na mijenjanje guma), oborivši Ferštapenov rekord iz 2016. za samo dva dana. Ovaj 18-godišnjak je takođe postao najmlađi vozač koji je zabilježio najbrži krug u jednoj trci.
Svih 20 vozača završili su trku na Suzuki, koja je protekla čisto, bez žutih ili crvenih zastava (koje su obilježile prethodna dva dana treninga i kvalifikacije) ili sigurnosnog vozila. Već sljedećeg vikenda vozače čekaju novi izazovi na Velikoj nagradi Bahreina koja se vozi na 57 krugova dugoj stazi u Šakiru.

Ferštapen dominantan na Suzuki

Agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli su sa kupovinom glasova - tvrde za Portal ETV sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom.
<h2>VAUČERI ZA IZBORE</h2>
- Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu
koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – tvrde naši sagovornici.
Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori.
<h2>,,OSTROŠKI MARATON“</h2>
Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača.
- Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozoravaju sagovornici Portala ETV.
Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu.
- Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kažu naši sagovornici.
<h2>NEDAVNA ISTORIJA PREVARE</h2>
Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD.
Nikšić su te godine „opsadirali“ Vučićevi ljudi za specijalne zadatke, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture. Vučićevi izaslanici Vladimir Mandić, Milan Nikolić, Predrag Rajić, te sin Milorada Dodika (predsjednika entiteta BiH – Republika Srpska) - Igor Dodik vodili su kampanju pritisaka i zastrašivanja birača. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura.
Aktivno je bila uključena i Crkva Srbije, čije svještenstvo je, takođe, agitovalo za ovu koaliciju.
<h2>PRIVOĐENJA I PUŠTANJA NA SLOBODU</h2>
Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac.
Na informativni razgovor privedeni su tadašnji član Glavnog odbora Vučićeve Srpske napredne stranke i bivši rukometni reprezentativac Vladimir Mandić, bezbjednosno interesantna osoba Dane Šijan iz Beograda, zatim Nemanja Bogdanović iz Sarajeva, Aleksandar Jokić iz Beograda, kao i tadašnji poslanik Demokratskog fronta u Skupštini Crne Gore Milo Božović, te Slobodan Lalović iz Foče, Dejan Puhalo iz Trebinja, Blagdan Madžić iz Foče i Miroslav Vujović.
Petanestak dana prije ovih privođenja policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada.
Vučić je uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević.
Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.
Ove godine nema u toj mjeri otvorenog i brutalnog pritiska iz Srbije na izborni proces u Nikšiću, ali kako se kampanja privodi kraju, novac za kupovinu glasača je, očito, stigao, kako se ništa ne bi prepuštilo slučaju.

Glasačima dijele bonove od po 3.500 KM za trgovinu građevinskog materijala na stovarištima u BiH?

Sukob u Demokratama Alekse Bečića, potpredsjednika Vlade, eskalirao je do tačke bez povratka, tvrde izvori Portala ETV bliski ovoj partiji, ističući da su Bečić i ideolog stranke Boris Bogdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – tvrde naši izvori. M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964" data-rendition-name="original" width="900" height="599" loading="lazy" alt="Bečić i Bogdanović"> </figure>  Upravo te večeri Demokrate su odlučivale o nosiocu liste, a prema pouzdanim informacijama M portala, Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je, kako su prenijeli mediji, odlučeno i da Nemanja Vuković bude novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Koprivica je rođeni Nikšićanin i upravo on je najuticajnija ličnost ove partije u gradu pod Trebjesom. Duže od godine, špekuliše se sa informacijama, da su Koprivica i ministar odbrane Dragan Krapović, takođe funkcioner Demokrata, u sukobu sa Bečićem i Bogdanovićem, ali njih dvojica to negiraju. Uz njih, kako su ranije objavili mediji, i predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, bivši ministar turizma Vladimir Martinović nijesu saglasni sa partijskom politikom koju kreira Bogdanović. U junu prošle godine, Koprivica je negirao da će sa još nekoliko nezadovoljnih funkcionera Demokrata formirati novu stranku Progres. - U potpunosti su netačni i zlonamjerni navodi portala Adria da osnivam politički subjekt koji će nositi naziv „Progres“ – napisao je on tada na mreži Iks. Portal Adria tvrdio je da su uz Koprivicu stali Vladimir Martinović, Nikola Rovčanin i još nekoliko funkcionera. Mediji su i u martu prošle godine objavili da je došlo do raskola u Demokratama i da Koprivica i Martinović napuštaju stranku. Vladimir Martinović i jeste otišao iz partije, ali u julu, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Spreman „svilen gajtan“ za Moma Koprivicu

U nikšićkom biračkom spisku ima hiljade fantom birača ili birača koji se „uvoze“ iz Srbije i entiteta Bosne i Hercegovine - Republika Srpska – upozorila je nezavnica odbornica u Skupštini opštine Nikšić Tatjana Knežević Perišić. Ona je, u saopštenju dostavljenom Portalu ETV, pitala „odakle 57.589 birača, ako je na popisu stanovništva 2024. godine utvrđeno da u Nikšiću živi 66.725 stanovnika, od čega je djece do 15 godina 10.909 popisanih, a od 15 do 19 godina 3.869. <h2>Zabrinjavajući podaci</h2> - Prevedeno u brojke, samo ako odbijemo ovu brojku djece do 15 godina, jer, logično, ne mogu glasati, onda bi u biračkom spisku ostalo 55.816 upisanih birača, a ne 57.589. A ako odbijemo bar 2.500 koliko bi otprilike trebalo biti djece od 15 do 17 godina, onda bi brojka upisanih bila negdje oko 53.000 birača – kategorična je Knežević Perišić. Podsjetila je da je Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo da je broj birača „u zaključenom biračkom spisku na dan 2. april 2025. godine 57.589 birača“, što je, objašnjava, više nego što je isti organ saopštio 17. januara 2025. godine, kada je opštini Nikšić i Službi za saradnju, poslove predsjednika i informisanje dostavio informaciju da je u biračkom spisku opštine Nikšić upisano 57.544 birača. Ta informacija je, dodaje ona, proslijeđeno svim odbornicima na uvid. - Ako pretpostavimo da je ovih 45 birača više, možda, oni koji su navršili 18 godina, javnosti i institucijama zaduženim za vođenje biračkog spiska, upućujem pitanje: Odakle ovoliko upisanih u birački spisak opštine, koja prednjači u iseljavanju građana, kada je Crna Gora u pitanju – istakla je Knežević Perišić. Kategorična je da u nikšićkom biračkom spisku ima hiljade fantom birača ili birača koji se „uvoze“ iz Srbije i entiteta BiH - Republika Srpskea, uz podsjećanje da je Koalicija „Evropski tim za Nikšić“, još 2021. godine podnijela prigovor za oko 920 birača koji su upisani u tri biračka spiska, u dvije države i jednom etnitetu, i koji, kao takvi, nijesu imali pravo glasa u Nikšiću.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250404170456_f1ff411ea5ed36812853e5bc60b11792f5d824e336f14c641249d8f3c3cfcc1e.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250404170456_f1ff411ea5ed36812853e5bc60b11792f5d824e336f14c641249d8f3c3cfcc1e" data-rendition-name="original" width="2048" height="1536" loading="lazy" alt="Nikšić"><figcaption>JE LI PRIPREMLJEN TEREN ZA KRAĐU IZBORA: Nikšić(Photo: RTNK/Milan Šapurić)</figcaption></figure>  - Ta prijava je, naravno, odbačena, a OIK, DIK, MUP, tužilaštvo i sudstvo se nijesu bavili imenima koja smo tada dostavili. Stoga ponovo izražavam sumnju u regularnost predstojećih izbora tim prije što se od 2008. do kraja 2022. iz Nikšića odselilo 8.700 građana, doselilo 4.582, a da je samo od januara do kraja oktobra 2023. godine trajno otišlo još 1.064 građana, dok se doselilo njih 357, što je najveći odliv stanovništva u cijeloj Crnoj Gori – upozorava Knežević Perišić. Nikšić je, dodaje ona, za 12 godina napuštilo više od 6.000 stanovnika, natalitet je u konstatnom padu, mortalitet veliki, pa pita otkuda onda ovoliki broj upisanih birača? - Jer, po zvaničnim statistikama MUP-a i MONSTAT-a, (dakle 57.589 u biračkom spisku, plus 10.909 djece do 15 godina, plus oko 2.500 onih do 18 godina) ođe živi bar 71-000 ljudi! KAKO? Da li zato nikšićka vlast ne brine oko rezultata izbora, iako znaju, po svim raspoloživim anketama, da građanska i suverenistička opcija ima većinu – zaključila je Knežević Perišić. <h2>Uticaj stranih država</h2> Portal ETV objavio je prije nekoliko dana informaciju da su agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli sa kupovinom glasova, a što tvrde naši sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom. - Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – rekli su oni.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022007020_6285fcf3ba19bdbb1e441f9555390450b5bce0c7d2988b05d2ea5f2ecb025613.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022007020_6285fcf3ba19bdbb1e441f9555390450b5bce0c7d2988b05d2ea5f2ecb025613" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="MUP Zgrada"><figcaption>BEZ REAKCIJE NA RANIJE PRIJAVE: Ministartsvo unutrašnjih poslova(Photo: Portal ETV/Anja Ivanović)</figcaption></figure>  Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori. Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača. - Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozorili su sagovornici Portala ETV. Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu. - Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kazali su naši sagovornici. Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD. Nikšić su te godine „opsadirali“ ljudi za specijalne zadatke predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture i Crkva Srbije. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura. Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac. Osim toga, policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada. Vučić je tada uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević. Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.

Knežević Perišić: Odakle 57.589 birača, ako je na popisu bilo 66.725 stanovnika, od čega djece do 15 godina 10.909

Bivši pomoćnik direktora policije Milovan Pavićević predao je danas pismene zahtjeve na adrese tri čelnika bezbjednosnog sektora. &nbsp; Kako saznaju Portal ETV i Televizija E, Pavićević se obratio Ivici Janoviću, vršiocu dužnosti direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost, Danilu Šaranoviću, ministru unutrašnjih psolova i Lazaru Šćepanoviću, čelniku Uprave policije. &nbsp; Iskusni policajac traži odgovor – što su nadležne isntitucije preduzele da njemu i porodici zaštite živote. &nbsp; STRAVIČNO OTKRIĆE &nbsp; Pavićević je tek juče – i to iz teksta u dnevnom listu ,,Vijesti” – saznao da su se članovi kavačkog kriminalnog klana iz Bude dogovarali, juna 2020. godine, da na njegovu kuću iz drona bace 10 kilograma eksploziva. Međutim, Pavićević nije bio obaviješten o opasnosti za njega i članove njegove porodice. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250404190452_d23a4d929dce171912f42d57c386e7a1a2db92a2650d79646e7d17693871bb3b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250404190452_d23a4d929dce171912f42d57c386e7a1a2db92a2650d79646e7d17693871bb3b" data-rendition-name="original" width="7445" height="4403" loading="lazy" alt='OBAVJEŠTENJE NAKON PUNE ČETIRI GODINE: Naslovnica dnevnog lista ,,Vijesti"'> <figcaption>OBAVJEŠTENJE NAKON PUNE ČETIRI GODINE: Naslovnica dnevnog lista ,,Vijesti"(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prema informacijama Portala ETV i Televizije E, Pavićević je postavio više pitanja čelnicima MUP-a, ANB-a, Uprave policije, ali i Specijalnog tužilaštva. &nbsp; Prije svega: zašto nije preventivno upoznat od nadležnih iz policije i tužilaštva da su prema njemu i članovima njegove porodice iskazane ozbiljne prijetnje i najavljena njegova likvidacija? Pavićević je takođe pitao da li su nadležne službe izvodile ikakve aktivnosti proaktivne preventivne zaštite njega i njegove porodice. &nbsp; Na kraju, tražio je informaciju da li je o sadržaju prepiske ljudi iz kavačkog klana upoznato Specijalno državno tužilaštvo i je li ta državna institucija bilo što preduzela. &nbsp; Nikola Janjušević, bivši pomoćnik direktora Uprave policije smatra da je nedopustivo da Pavićević nije bio obaviješten o tako zastrašujućoj prijetnji po njegovu i bezbjednost njegove porodice. &nbsp; KAD DRŽAVA NE REAGUJE &nbsp; -To je prosto nevjerovatno. Smatram da je uprava policija trebala da napravi tri aktivnosti. Prvo da obavijesti policijskog starješinu o toj bezbjednosnoj prijetnji. To policija nije uradila. Druga stvar i druga aktivnost koju je trebala da uradi je da napravi bezbednosnu procjenu kako njega tako i njegove porodice jer se u tome pominju njegova djeca što daje posebno složenost ovom predmetu. I treća aktivnost koju je policija treba da uradi to je da obavijesti nadležnog tužioca i ono što smo mogli da vidimo u tekstu je da je policija obavijestila nadležnog tužioca, ali javnost ne zna koje mjere je preduzeo nadležni tužilac-ocjenjuje Nikola Janjušević, bivši pomoćnik direktora Uprave policije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250404190456_d2e8de94dd7f0bd2a09c439ddcddf893ec4f14f3a983c4493c0fe1a70b25e7e8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250404190456_d2e8de94dd7f0bd2a09c439ddcddf893ec4f14f3a983c4493c0fe1a70b25e7e8" data-rendition-name="original" width="1190" height="1080" loading="lazy" alt="TRI PROPUSTA DRŽAVE: Nikola Janjušević"> <figcaption>TRI PROPUSTA DRŽAVE: Nikola Janjušević(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Stravična prijetnja člana kavačkog klana Vasilija Rafailovića upućena je prije pet godina. Sada se ispostavlja da su svi u vrhu bezbjednosnog sektora imali tu zastrašujuću informaciju. &nbsp; Jedino Milovan Pavićević nije bio upoznat da mu se priprema likvidacija. Još i gore. Umjesto da ga imformišu, ministar Šaranović i čellnik Uprave policije Šaranović targetirali su Pavićevića i pokrenuli disciplisnki postupak. Sve to u sklopu velike akcije ,,Značka”, odstrijela politički nepodobnih policijskih starješina. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250404190452_991b525478626bf3249edcc3a5789278912d881fee327cbbe8e3e94798fa2d84.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250404190452_991b525478626bf3249edcc3a5789278912d881fee327cbbe8e3e94798fa2d84" data-rendition-name="original" width="1024" height="683" loading="lazy" alt='NALOGODAVAC AKCIJE ,,ZNAČKA": Lazar Šćepanović, v.d. direktora Uprave policije '> <figcaption>NALOGODAVAC AKCIJE ,,ZNAČKA": Lazar Šćepanović, v.d. direktora Uprave policije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  PAVIĆEVIĆEVI ,,GRIJESI” Što su njegovi grijesi, Pavićević još nije saznao jer u Odluci o pokretanju disciplisnkog postupka – to nije navedeno, iako je zakonska obaveza. &nbsp; -Simptimptomatično je da je policijski starešina disciplinski procesuiran po famoznom članu 162 zakona o unutrašnjim poslovima, na osnovu mišljenja komisije za utvrđivanje bezbednosnih smetnji kao i na bazi mišljenja agencije za nacionalnu bezbjednost, s tim što je to svoje mišljenje agencija stavila pod oznakom tajnosti. Tako da osim ovog policijskog starješine imamo, još njih dvadesetak iz regionalnog centra ,,Sjever” koji su disciplinski procesuirani i neki od njih su suspendovani – zaključuje Janjušević. &nbsp; Disciplinski postupak protiv Milovana Pavićevića, prvobitno planiran za 6. mart, odgođen je za polovinu jula. Sudeći po dosadašnjim postupcima vrha MUP-a i policije, kao i izjavama čelnika Demokrata Alekse Bečića, koji stoje iza akcije odstrijela politički nepodobnih iz policije - nastaviće se progon ljudi. &nbsp; A da li će Milovan Pavićević i njegova porodica moći mirno da spavaju, da se oslobode straha od osvete kriminalnih klanova?&nbsp; To izgleda mnogo ne interesuje aktuelne čelnike u bezbjednosnom sektoru. Niti bilo koga iz parlamentarne većine koja mirno gleda kršenje zakona ali i ljudskih prava. &nbsp; &nbsp;

Tag: marin-le-pen