Politiko: Brisel uzvraća udarac Le Penovoj

Marin Le Pen političku karijeru izgradila je na kritikama Evropske unije, a sada bi upravo Brisel mogao da joj uzvrati i zatvori put ka predsjedničkoj funkciji u Francuskoj, piše Politiko.
U utorak će Apelacioni sud u Parizu odlučiti da li je za liderku krajnje desničarskog Nacionalnog okupljanja završena nada da će se kandidovati na predsjedničkim izborima sljedeće godine, iako ankete pokazuju da je njena stranka ubjedljivi favorit za osvajanje Jelisejske palate.
Ako joj bude onemogućeno da se kandiduje za predsjednicu Francuske, razlog će biti prijava za pronevjeru podnijeta prije više od decenije u Evropskom parlamentu – instituciji EU koju je svojevremeno nazivala „čudovištem koje sve proždire“, navodi Politiko.
Le Pen i njeni saradnici prvi put su se pred sudom našli 2024. godine zbog optužbi da su između 2004. i 2016. godine evropske poreske obveznike oštetili za oko 4,5 miliona eura. Prema optužnici, zapošljavali su parlamentarne asistente koji su najveći dio vremena radili za potrebe stranke u Francuskoj, umjesto da obavljaju poslove u Evropskom parlamentu. Iako su optuženi negirali krivicu i tvrdili da je riječ o politički motivisanom procesu, sud nije prihvatio njihovu odbranu.
Tužilaštvo je, između ostalog, predočilo poruku jednog optuženog koji je nekoliko mjeseci nakon početka ugovora pitao da li može da bude predstavljen europoslaniku za kojeg je navodno radio. U drugom slučaju utvrđeno je da je jedna asistentkinja tokom osmomjesečnog angažmana razmijenila samo jednu SMS-poruku sa poslanikom za kojeg je formalno bila zaposlena.
Nekadašnja europoslanica, danas 56-godišnja Le Pen, proglašena je krivom i osuđena na petogodišnju zabranu kandidovanja za javne funkcije. Time je praktično eliminisana iz predsjedničke trke 2027. godine, u kojoj je, prema većini istraživanja javnog mnjenja, bila favorit za nasljednicu Emanuela Makrona, kojem ističe drugi predsjednički mandat. Le Pen je odmah uložila žalbu. Tokom ubrzanog žalbenog postupka ove godine, poslije višemjesečnog insistiranja da nije prekršila zakon, priznala je da je moguće da je to učinila nenamjerno. Njeni advokati potom su osporavali prvostepenu presudu iz procesnih razloga i tvrdili da je zabrana kandidovanja nesrazmjerno stroga kazna.
Uprkos promjeni strategije, izgledi Le Pen pred odluku Apelacionog suda nijesu veliki. Tokom završnice žalbenog postupka djelovala je manje borbeno i poručila da se neće kandidovati za predsjednicu ukoliko zabrana ostane na snazi ili ukoliko joj bude određena kazna nošenja elektronske nanogvice.
- To više nije u mojim rukama. Ali nastaviću da se borim. Nastaviću da budem aktivistkinja. Ako budem samo aktivistkinja, onda ću biti samo aktivistkinja- rekla je Le Pen u srijedu za televiziju LCI, govoreći o predsjedničkoj kandidaturi.
Brisel uzvraća
Za Nacionalno okupljanje dobra vijest je što predsjednik stranke Žordan Bardela uživa veliku popularnost i u anketama stoji čak bolje od Le Pen. To znači da Evropska unija i dalje mora da računa sa mogućnošću da sljedeći predsjednik Francuske, druge najveće ekonomije EU, bude političar krajnje desnice koji želi da značajno oslabi ulogu Brisela.
Generalni direktor Evropskog parlamenta Didije Kleti svjedočio je 15. januara na suđenju, a njegovo svjedočenje mnogi smatraju ključnim za ishod procesa.
Govoreći u glavnoj sudnici Palate pravde u Parizu – u kojoj je prije više od osam decenija maršal Filip Peten osuđen za izdaju zbog saradnje sa nacističkom Njemačkom – Kleti je optužio Le Pen i njenu stranku da su sistematski koristili sredstva Evropske unije za plate asistenata čiji je stvarni posao bio rad za stranačku infrastrukturu u Francuskoj.
- Ni pod kojim uslovima ta sredstva ne smiju da se koriste za finansiranje političke stranke- rekao je Kleti pred sudom, uz prepoznatljiv belgijski akcenat. „To je bilo strogo zabranjeno.“
Na početku žalbenog postupka Le Pen je izjavila da je „ako je neko krivično djelo zaista počinjeno – neka bude tako“, ali je insistirala da „nikada nije imala osjećaj da je učinila i najmanji prekršaj“.
Tvrdila je da je Evropski parlament uvijek bio upoznat sa načinom rada njenih saradnika, ali da je nije dovoljno jasno upozorio na ograničenja koja važe za parlamentarne asistente.
To je predstavljalo značajan zaokret u odnosu na prvostepeni postupak, kada je kategorično odbacivala bilo kakvu mogućnost da je prekršila zakon i čitav proces predstavljala kao politički progon.
Le Pen je takođe tvrdila da su njeni asistenti rad za stranku obavljali pored, a ne umjesto svojih parlamentarnih obaveza, navodeći kao primjer tadašnjeg šefa kabineta.
Kleti je, međutim, ocijenio da takva odbrana pokazuje da je Le Pen od početka bila svjesna pravila.
- Pravila su joj bila dobro poznata, jer je gospođa Le Pen u početku govorila: ‘Nema ovdje ništa sporno- rekao je Kleti. „Kasnije je tvrdila da je posao za stranku obavljan u slobodno vrijeme, što pokazuje da je veoma dobro razumjela o čemu je riječ.“
Od „Frexita“ do pragmatizma
Do 2017. godine Le Pen se zalagala za izlazak Francuske iz Evropske unije i napuštanje eura uz povratak na franak.
Kasnije je odustala od tih predloga kako ne bi odbila starije i umjerenije birače. Ipak, ona i njena stranka i dalje imaju izrazito neprijateljski stav prema Briselu. U intervjuu za Politiko prošlog mjeseca Bardela je Evropsku uniju nazvao „zastarjelom“.
- Uprkos izvjesnim nejasnoćama posljednjih godina, program Nacionalnog okupljanja i dalje je duboko ukorijenjen u euroskepticizmu- kaže Žil Ivaldi, profesor političkih nauka na Institutu za političke studije u Parizu (Sciences Po) i stručnjak za francusku krajnju desnicu. „U njegovoj osnovi i dalje je tradicionalna podjela između ‘globalista’ i ‘patriota’.“
Poraz od tih „globalista“ bio bi posebno bolan za Le Pen, ali izgleda da se stranka već priprema za takav ishod. Bardelini javni nastupi, uključujući i nedavnu posjetu Poljskoj, sve više liče na predsjedničku kampanju.
Iako se i Bardela suočava sa pravnim problemima sličnim onima koji prate njegovu političku mentorku, Le Pen je u junskom intervjuu izjavila da joj „olakšava činjenica da bi, ukoliko joj bude zabranjena kandidatura, Bardela mogao da se kandiduje umjesto nje“.
Dvojica optuženih, koji su za Politiko govorili pod uslovom anonimnosti kako ne bi uticali na sudski postupak, izrazili su sumnju da će Apelacioni sud donijeti odluku u njihovu korist.
Jedan od njih, izabrani funkcioner kome bi potvrđivanje zabrane onemogućilo da se ponovo kandiduje, kratko je poručio:
- Možda je vrijeme da razmislim o novoj profesiji- kazao je.