Emisija "E-misija" ima za cilj da prikaže priče ljudi kojih nema na televiziji, ljudi koji su svuda okolo, rade važne stvari da bi sistem funkcionisao i koji su nevidljivi, jer svu medijsku pažnju zaokupljaju političari, naročito u informativnim emisijama - rekla je u emisiji E uživo urednica informativnog programa Televizije E Marija Arnautović.
Na Televiziji E se od 7. septembra svake nedjelje emituje nova emisija pod nazivom "E-misija", od 19 sati i 30 minuta.
"E-misija" su priče za sve ljude u Crnoj Gori, kaže Arnautović, polazeći od priča u kojima se obrađuju teme koje tište društvo, ali i neki pozitivni primjeri koji svakodnevno prolaze ispod radara.
- Bilo je puno pozitivnih komentara, a meni su nekako najbitniji bili jutros komentari ljudi u desku koji su bili srećni što su napravili tako dobre priče - rekla je Arnautović.
Kaže da im je cilj da naprave priče koji će pokazati šta je zaista novinarski posao.
- Naš posao je da radimo u javnom interesu, da pričamo priče o ljudima kojih generalno nema na televiziji - istakla je Arnautović.
U nedjelju su ispričane četiri teme: "Život bez prava na postojanje", "Zašto zaboravljamo priče koje nas uče ljubavi", "Hoće li Crna Gora uskoro ostati bez majstora" i "Postaje li nam Chat Gpt najbolji prijatelj i savjetnik za život".
Pokušavaju, kaže Arnautović, proširiti sve priče i ukazati na opasnosti i benefite za svakodnevni život.
- Konkretno kod Chat Gpt-ija je problem što ga mladi ljudi ne posmatraju kao alat, koristan alat, već kao način života, što je generalno problem za cijelo društvo - poručila je Arnautović.
Pojasnila je i važnost teme da se Crna Gora suočava sa manjkom majstora svih profila, što je problem sa kojim se svako u nekom trenutku susreo.
Podsjetila je i na važnost teme o apatridima, kojih je u Crnoj Gori oko 400, kako žive i sa kakvim se izazovima suočavaju svakodnevno.
- Mi smo u toj priči rekli da nijedno ministarstvo nije nadležno, to su ljudi koje sistem ne vidi, mi ih ne vidimo, žive među nama u Crnoj Gori koja nema puno stanovnika, 400 takvih ljudi je puno a sistem im nije pomogao da se uklope u ovo društvo - zaključila je Arnautović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1HaS_5b2C5o&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Arnautović: Naš posao je da radimo u javnom interesu, da pričamo priče o ljudima kojih nema na televiziji

Skretanje pažnje društva na probleme koji tište građane, donošenje bar djelića pravde je važno običnim ljudima i zato je posao novinarki i novinara da ne zaborave šta je njihova primarna obaveza, a to je pravovremena, tačna i provjerena informacija - kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, urednica informativnog programa u Televiziji E - &nbsp;Marija Arnautović.
Sljedeće godine će se napuniti pun vijek, kaže Arnautović, od nastanka televizije, jer je, dodaje ona, 1925.godine prvi put spojena slika i zvuk, što je bila, kako kaže, težnja sve do tada.
- Televizija se značajno, dramatično promijenila u ovih stotinu godina. Naročito se brzo i značajno brzo i značajno mijenjala u posljednjih dvadeset godina u vrijeme digitalizacije, u eri interneta, a svakako vrijedi pomenuti da su prvi veliki prenosi bili 1934.godine, Olimpijske igre, i tada nijesu svi imali TV prijemnik, &nbsp;pa su bila organizovana masovna i zajednička gledanja televizije - rekla je Arnautović.
Najveći dio radnog vijeka je sagovornica Budilnika provela u Sarajevu, te je slušala i o najvećem televizijskom poduhvati u Jugoslaviji, ističe ona, a to su bile Zimske Olimpijske igre u Sarajevu, 1984. godine.
- Kada vratim to vrijeme, i kada uporedim sa našim sada vremenom, teško da bi se više od hiljadu ekipa skupilo danas, bilo gdje na prostorima bivše Jugoslavije. To govorim da bi shvatili da moć televizìje najviše vidite kroz te velike svjetske događaje poput svjetskih prvenstava, Olimpijskih igara, i bez obzira na internet i bez obzira na društvene mreže, možete li da zamislite danas da imate jedan tako veliki događaj a da nemate televizijski prijenos. Apsolutno je nemoguće, &nbsp;i apsolutno je netačno sve ono što se predviđalo, prije nekih dvadesetak godina, &nbsp;da će internet preuzeti primat, još uvijek nije preuzeo, makar ne u Crnoj Gori, sva istraživanja kažu da je televizija i dalje najuticajniji medij - naglasila je Arnautović.
Bogato novinarsko, producentsko i uredničko iskustvo sagovornice Budilnika u poratnim zemljama, Bosni i Hercegovini, Ukrajini, je po njenim riječima neprocjenjivo iskustvo za svakog novinara i novinarku, jer, ističe ona, imaju mogućnost da pokušaju da donesu makar djelić pravde ljudima koji su, kako kaže, preživjeli golgote.
- Mene je iskustvo Bosne i Hercegovine naučilo da je zapravo naš posao strašno važan običnim ljudima, strašno je važno ispričati njihove sudbine, ispričati njihove probleme i sve to dalje može da se prenese i na druga društva. Zapravo, naš posao jeste ne samo televizijski, nego svih medija, da ispričamo.i da budemo glas svih ljudi u bilo kojoj državi na svijetu, mi sad govorimo o Crnoj Gori, naš posao jeste da budemo glas ljudi koji žive u Crnoj Gori, da govorimo o njihovim problemima, da govorimo o njihovim težnjama, da govorimo o njihovim uspjesima, što da ne, to su najljepše priče i te priče svi najviše volimo. To stvara cjelokupnu sliku medijsku, ali i društvenu - istakla je Arnautović.
Donošenje pravde i skretanje pažnje na probleme u društvu jesu primarni cilj novinara, objašnjava Arnautović, ali ih vrlo često, kako kaže, dnevna traka pojede pa zaborave šta je to, ističe ona, primarna obaveza, pravovremena, tačna i provjerena informacija.
Teško je mladim novinarima raditi u ovom vremenu senzacionalizma, smatra Arnautović, jer je ovo vrijeme društvenih mreža i, kako kaže, klikova, i tu se gubi smisao onoga što je, ističe ona, novinarski posao.
- Mi živimo zapravo u vremenu, naučnici su to nazvali, naučnici koji se bave ovim našim poslom, koji istražuju novinarstvo, koji govore o tome kako bi novinarstvo trebalo da izgleda, kako je izgledalo i kako će izgledati u budućnosti, kažu da mi danas živimo vrijeme infodemije. Nekada su ljudi ujutru slušali radio, čuju prve vijesti na radiju, popiju kafu, odu na posao, usput kupe novine, pročitaju novine i onda moraju da rade. Naveče se vrate i gledaju dnevnik i to su bile informacije koje su dobijali. Ljudi su danas izloženi dvadesetčetvorosatnim bombardovanjem različitih informacija, u kojem je jako često, nažalost, puno informacija koje su neprovjerene, koje su lažne, koje su dezinformacije, koje su manipulativne, koje su govor mržnje i tako dalje. Ako to utiče na odrasle ljude, a utiče vjerujem na sve nas, možete da zamislite koliko to utiče na mlade ljude, na njihov odnos i prema medijima, ali i odnos prema cjelokupnom društvu - navela je ona.
Jedna od uloga medija je, kako je ukazala, i obrazovna uloga.
- A ona se potpuno gubi u toj rijeci informacija, jer prosto vi ste u stalno nekoj trci da budete što brži, mediji danas žure da budu što brži i mi se svaki dan susrećemo, ne samo na društvenim mrežama, nego i u medijima, portalima, televizijskim i radio stanicama, sa jako mnogo neprovjerenih vijesti i dezinformacija i zbog toga je danas mnogo, mnogo teže raditi ovaj posao, nego što je to bilo nekada, čak i kada sam ja počinjala, a prije toga da i ne govorimo - zaključila Arnautović.

1250x600

1084x550

Arnautović: Živimo u vremenu infodemije, danas je novinarima mnogo teže raditi svoj posao

Niko od napadača na Anu Raičković nije ni pomenut u serijalu Sjenke, koji TV E prikazuje već skoro dvije godine - istakla je urednica Informativnog programa te medijske kuće Marija Arnautović u emisiji Drugačija radio veza na Anteni M...
Ona kaže, kako prenosi portal ovog medija, da je po onome što se do sada zna napad bio motivisan samom činjenicom da se napadnuta novinarka Pobjede uopšte pojavljuje na ovoj crnogorskoj televiziji. Zaključak je jasan - svako ko radi za TV E ili sarađuje sa tim glasilom potencijalna je meta.
- U okolnostima u kojima živimo to nije ni malo prijatno. Naročito nije prijatno za novinarke i novinare jer naš posao podrazumijeva da se bavimo svim temama koje opterećuju ovo društvo - naglasila je Arnautović.
Koncept emisije u kojoj učestvuje Raičković takav je, kako je rekla, da se barata isključivo činjenicama.&nbsp;
- Uz apsolutno poštovanje pretpostavke nevinosti i uzdržavanje od iznošenja stavova. No, pošto je u opisu novinarskog posla i iznošenje stavova, pita - smije li to biti alibi za obračun sa njima? Šta treba da očekujemo? Da će neko da nas prebije na ulici zato što ne misli kao mi?! Zato što mu se ne sviđa TV E - upitala je Arnautović.
<h2>Vlada i partije vlasti stvaraju privid jednostranosti kritičkih medija</h2>
Uz te, kako kaže, nenormalne društvene okolnosti ubraja i stav dijela partija vlasti koje "ne žele da sarađuju" sa najmlađom crnogorskom televizijom, jedinom koja nije u vlasništvu stranaca.&nbsp;
Vjeruje kako je to njihov način da stvore utisak o jednostranosti medijske kuće u kojoj radi i poručuje da građani treba da znaju da - "nije do nas" to što predstavnika pojedinih partija vlasti nema u programu TV E.
Istraživanja su pokazala, nastavlja gošća DRV, da je najteži ambijent za rad novinara u Srbiji, gdje Aleksandar Vučić vlada skoro svim medijima.
- U Crnoj Gori je to malo gore nego u BiH. U smislu medijske polarizacije i političkog uticaja. A iz tog političkog uticaja imamo ovo što sad imamo - da određene političke partije kažu da neće da govore za televiziju E, To je u civilizovanom, demokratskom svijetu neprihvatljivo - kazala je Arnautović.
Problem je još veći što je i Vlada gotovo "apsolutno zatvorena" za medije koji kritički govore o njenom radu, a takav odnos "širi se na čitav državni aparat".
<h2>Osude napada su za pohvalu ali nijesu dovoljne</h2>
Arnautović ukazuje da živimo u ambijentu koji ne karakteriše samo osjećaj nesigurnosti dok se obavlja novinarski posao, nego i nesigurnost življenja uopšte. Nasilje se dešava na ulici, među vršnjacima, nad ženama.. Fokusirala se na doprinos političara takvom ambijentu, osudila njihovo crtanje meta tačno određenim novinarima i medijima i zapitala se: Kako neko ko obavlja najvažnije državne funkcije ima pravo da izgovori nešto što ugrožava cijele redakcije?
Pohvalila je, ipak, jednodušne i oštre osude napada na Anu Raičković, koje su juče izrekle i sve važne političke adrese. No, upozorava da to nije dovoljno.
- Hvala svima koji su juče reagovali... To je lijepo. Nije lijepo kad ostane na reagovanju. I na pisanju. Ovđe se, nekako, na tviteru vodi država - rekla je Arnautović.
Osvrnula se i na pokušaje relativizacije odgovornosti osoba koje su napale Raičković. Opet je u dijelu javnosti, naročito na društvenim mrežama, lansiran obrazac: nije u redu što je napadnuta novinarka, ali - i novinari treba da paze šta pišu.
- &nbsp;Mi, nekako, živimo život u kojem se sve što je društveni problem, pa evo i slučaj o kojem govorimo, relativizuje... Da, novinari &nbsp;treba da vode računa o tome šta pišu i kako govore. Ali, postoji zakon koji novinare obavezuje i po kojem su oni odgovorni ako nešto pogriješe. Ne možemo da idemo po ulici i bijemo novinare zato što nam se nešto ne sviđa. To je neprihvatljivo, to je necivilizovano, to je zaista anarhija u kojoj imate državu u kojoj su novinari nezaštićeni - zaključila je Arnautović.

Arnautović: Šta treba da očekujemo, da nas na ulici prebije neko ko ne misli kao mi

Visokopozicionirani član Hamasa Abu Marzuk kaže da Hamas nikad nije pristao na razoružavanje, dok izraelski premijer Benjamin Netanjahu i američki predsjednik Donald Tramp insistiraju da ova grupa mora odustati od oružja u bliskoj budućnosti.
U razgovoru za Al Džaziru Marzuk je rekao da unutar grupe još nisu vođeni razgovori o oružju, te da im se niko nije direktno obratio.
- Nismo razgovarali s američkom stranom ili posrednicima o ovom pitanju, tako da ne možemo govoriti o tome šta to znači ili koji je cilj - kazao je Marzuk.
Naglašava da se sporazum Hamasa o predaji oružja nikada nije dogodio te nisu o tome razgovarali.
- Ako Izrael, SAD i Zapad nisu uspjeli razoružati Hamas tokom dvije godine rata, kako to mogu postići pregovorima - pitao je Marzuk.
Hamas zaista nikada nije javno pristao na razoružavanje.
Trampov plan za Gazu od 20 tačaka eksplicitno navodi da se Hamas mora razoružati, ali Hamasova izjava kojom se podržava plan, izdata 3. oktobra, sadržavala je značajne uslove i nije direktno spominjala razoružavanje.
Hamas, Izrael i zemlje posrednice potpisale su još jedan dokument od jedne stranice u Šarm el-Šeiku dan prije početka primirja, ali se on fokusira na prvu fazu programa američkog predsjednika Donalda Trampa, prvenstveno na razmjenu talaca za zarobljenike.
Marzuk kaže da će za pregovaračkim stolom razgovarati o tome koje će oružje biti uklonjeno, šta će biti uklonjeno i kako će biti uklonjeno.
Osim toga, naglašava da Hamas upravlja Gazom.
- Pokret je uspostavio red u Pojasu Gaze kako bi služio palestinskom narodu i očuvao njihovu sigurnost - navodi Marzuk.

Zvaničnik Hamasa prkosi Trampu i Netanjahuu: Nikada nismo pristali na razoružavanje

Prime Minister Milojko Spajić stated that the Parliament of Montenegro is the appropriate place to launch an initiative regarding the Serbian language and to consider it, with the involvement of all interested stakeholder - not only parliamentary ones, but also social, professional, and academic actors.
Officials of the Democratic People’s Party (DNP) are expected to submit demands to the Government today concerning the resolution of several identity-related issues, which they have set as a condition for their continued participation in the ruling coalition. One of the demands is for the Serbian language to become an official language. The Government session is scheduled for 2 p.m.
- It is completely understandable that the most represented linguistic community in Montenegro has a legitimate aspiration to raise the issue of the status of the Serbian language. Although the European path is a priority above all others, all important topics deserve full attention and a responsible approach - Spajić wrote on the social network X.
Such an approach, he said, is precisely what is envisaged by Barometer 26, which has been agreed upon by all parliamentary parties in Montenegro.
On the other hand, Spajić said that the issue of building a wastewater treatment plant in Botun is a civilizational and environmental matter and should not be linked to cultural or identity-related topics.
- The Government has provided clear and precise guarantees that protect every citizen of Botun and the entire Zeta area, which further confirms the sustainability of this project. This is just one of 32 facilities we plan to build by the end of 2035 in order to meet the environmental standards required for membership in the European Union - Spajić emphasized.
The Prime Minister stressed that a model of cooperation based on blackmail will not be allowed for any political structure within the current parliamentary majority.
- And decisions on the vital interests of Montenegro will be made exclusively in our country - Spajić concluded.

Spajić: Serbian language is an issue for Parliament, blackmail will not be allowed for any political structure in power

Kompanija Er Srbija saopštila je da od danas uvodi ekonomsku tarifu samo sa ručnim prtljagom na linijama Beograd-Tivat i Beograd-Podgorica.
U saopštenju kompanija je navela da je ta tarifa namijenjena putnicima koji putuju sa ručnim prtljagom i žele kvalitetnu uslugu po pristupačnoj cijeni, a posebno је pogodna za vikend putovanja, kraće odmore, kao i česta poslovna putovanja između Srbije i Crne Gore, uz maksimalnu fleksibilnost i kontrolu troškova.
- Uvođenjem nove tarife na ovim letovima, nacionalni avio-prevoznik omogućava veći izbor i dodatnu vrijednost putnicima, uz istovremeno obezbjeđivanje kontinuiranog kvaliteta i pouzdanosti svoje usluge - istakla je Er Srbija.
Kompanija je ukazala da dodatne mogućnosti izbora tarifa u segmentu kratkih regionalnih letova predstavljaju deo šireg poslovnog plana Er Srbije, usmjerenog na modernizaciju i usklađivanje sa aktuelnim očekivanjima putnika.
Pored optimizacije ponude, cilj je i jačanje konkurentnosti na tržištu, kao i razvoj usluga koje doprinose boljem iskustvu putovanja, navela je Er Srbija.

Er Srbija uvodi nove tarife za putnike sa ručnim prtljagom na letovima za Crnu Goru

Predsjednik Sindikata uprave i pravosuđa Nenad Rakočević saopštio je da se u gradskom preduzeću Parking servis Podgorica, na čijem je čelu Nikola Lazović, već desetak mjeseci vrši pritisak i zastrašivanje kroz razne vidove ugrožavanja radnih i prioritetno osnovnih ljudskih prava i sloboda.
- Teško je povjerovati da u današnjem vremenu, nakon svih dešavanja i krucijalnih promjena koje su nam došle, na samo jednom koraku do ulaska u evropsku kuću, neko misli da je jači od države i da može da sprovodi diktaturu i teror. Kontroverzno rukovodstvo sa direktorom na čelu kontinuirano vrši pritisak i zastrašivanje kroz razne vidove ugrožavanja radnih i prioritetno osnovnih ljudskih prava i sloboda - naveo je Rakočević.
Istakao je da se direktor, beskrupulozno atakujući na ličnost i dostojanstvo, koristeći poluge moći, surovo obračunava sa svim radnicima koji su stali u odbranu svog ličnog integriteta.
- Metodama vrlo sličnim iz doba infombiroa, želi se postići kolektivni strah i bojazan za svoja radna mjesta i jedini način životne egzistencije porodica radnika ovog značajnog gradskog preduzeća. Šta se krije u pozadini ovog aparhejd ambijenta u Parking servisu Podgorica, u najskorijem vremenu će istražiti i dokazati relevantni državni i pravosudni organi - naveo je Rakočević.
Naglasio je da je jedan veliki broj radnika digao prije nekog vremena ustanak u vidu organizovanja i formiranja novog sindikata, gdje su do tada već egzistirali tri sindikata ovog preduzeća.
- Preko pedeset ljudi je stavilo svoj potpis na papiru formiranja, ali je značajno manji broj skupio dovoljno drčnosti da zvanično preda poslodavcu pristupnice sindikatu, dok su ostali pod velikim pritiskom i dogovorom ustuknuli, čekajući povoljniji momenat, a taj momenat je upravo momenat sadašnjice, gdje se zajedno sa granskim Sindikatom uprave i pravosuđa kojem su pristupili, kreće u borbu do ostvarenja konačnog cilja - naveo je Rakočević.
Zvanično će se, kaže, obratiti za razgovor i upoznati detaljno sa čitavom situacijom, primjerima i nezakonitostima najveći nivo pozicija premijera, predsjednika, gradonačelnika, ombudsmana i aktivirati procesne organe.
- U svakom trenutku ćemo upoznavati javnost i građane o narednim koracima i dešavanjima, a radnike Parking servisa, koji su u najvećem broju nezadovoljni radnim ambijentom i svakodnevnicom, pozivamo da se oslobode straha i ustanu protiv ove represije koja ih je snašla - zaključio je Rakočević.

Tag: marija-arnautovic

Arnautović: Naš posao je da radimo u javnom interesu, da pričamo priče o ljudima kojih nema na televiziji

Arnautović: Živimo u vremenu infodemije, danas je novinarima mnogo teže raditi svoj posao

Arnautović: Šta treba da očekujemo, da nas na ulici prebije neko ko ne misli kao mi

Zvaničnik Hamasa prkosi Trampu i Netanjahuu: Nikada nismo pristali na razoružavanje

Spajić: Serbian language is an issue for Parliament, blackmail will not be allowed for any political structure in power

Er Srbija uvodi nove tarife za putnike sa ručnim prtljagom na letovima za Crnu Goru

Rakočević: U Parking servisu se sprovodi diktatura i teror, rukovodstvo vrši pritisak i zastrašuje

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO