Crna Gora se suočava sa duboko ukorijenjenim političkim i društvenim izazovima izazvanim spoljnim miješanjem. Dok korača ka Evropi, rusko-srpski centar moći tu tranziciju pokušava da zaustavi. Na to ukazuje najnoviji britanski izvještaj sačinjen uoči londonske konferencije Berlinskog procesa.
Izvještaj domaće stručnjake ne iznenađuje, ali duboko zabrinjava.
Marko Banović iz Digitalnog forenzičkog centra ističe da se Rusija otvoreno protivi članstvu Crne Gore u EU.
- Nažalost, slabe i politizovane institucije kakve mi imamo u Crnoj Gori ostavljaju dodatan prostor za te maligne uticaje. Rusija i Srbija imaju više kanala uticaja u crnogorskom društvu. Prvenstveno političke partije, vjerske organizacije, medije i organizacije koje djeluju u oblasti kulture - navodi Banović za informativnu emisiju "24 sata" na TV E.
U izvještaju se ukazuje i na dva ključna momenta - pokušaj državnog udara 2016. i ustoličenje novog poglavara Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori - koji su izazvali destabilizaciju i vjerske i političke nemire.
Bivši ambasador u Ujedinjenim nacijama, Austriji i Albaniji Željko Perović ističe da je od izuzetne važnosti da se u britanskom izvještaju, nakon određenog "tihovanja" i višegodišnjeg aboliranja nacionalističkog i razarajućeg djelovanja beogradskog režima prema zemljama regiona, na prvom mjestu prema Crnoj Gori, jasno ukazuje i upozorava na "maligno djelovanje Putinovog i Vučićevog režima, koji je duboko ukorijenjen na svim političkim i društvenim nivoima u Crnoj Gori".
U predgovoru izvještaja, lord Džordž Robertson, deseti generalni sekretar NATO-a i bivši ministar odbrane velike britanije, poručuje da zapad mora odlučnije reagovati na korupciju, nacionalizam i strani uticaj.
Ipak, sagovornici TVE smatraju da će takve pojave samo jačati.
Banović navodi da je ono što je za očekivati je da Crna Gora, kako se bude približavala članstvu u EU, tako će se i intenzivirati strani maligni uticaji.&nbsp;
- Mislim da smo mi imali takvo iskustvo prije nekih desetak godina tokom našeg članstva u NATO i da će se slične stvari vrlo izvjesno mogu ponavljati i sada kako se budemo približavali članstvu u EU - ističe Banović.
Nevenka Vuksanović iz Centra za demokratiju i ljudska prava kaže da je naš kurs vrlo jasan u tom smislu.
- Ali da li smo mi podložni za neke vrste napada, uticaja, promjena, bilo promjena iznutra, bilo promjena spolja, jesmo. I to nas negdje čini donekle nestabilnim faktorom - ocijenila je Vuksanović.
Perović smatra da je ključni problem saučesništvo dijela vlasti u destabilizaciji i pokušaju zaustavljanja evropskog puta Crne Gore.
- Crnogorska vladajuća garnitura na čelu sa predsjednikom većinski četnicke i retrogradne Skupštine vojvodom (Andrijom) Mandićem i njegovim saborcima iz crnogorske marionetske vlade, naročito iz redova DF i Demokrata, kao i nijemim posmatračima, time i saučesnicima iz ostalih stranaka, ne preduzima ništa da takvo djelovanje spriječi - rekao je Perović.
Poruke međunarodne zajednice su jasne, a od Crne Gore, poručuju sagoviornici Televizije E, zavisi da li će ih pravilno čitati i biti spremna da ih sprovede u djelo.&nbsp;
Prilog novinarke Televizije E Dalile Šabović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dh33leNZr2-g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Banović: Slabe i politizovane institucije kakve imamo ostavljaju dodatan prostor za maligne uticaje

Da li Crna Gora može postati punopravna članica EU sa dijelom parlamentarne većine koja otvoreno sprovodi politiku malignog ruskog, odnosno srpskog uticaja, istkao je bojazan poslanik SD-a i predstavnik Evropskog saveza Nikola Zirojević kao učesnik Interparlamentarne konferencije za zajedničku vanjsku i bezbjednosnu politiku i zajedničku bezbjednosnu i odbrambenu politiku u Kopenhagenu.&nbsp;
On je tamo, kako je saopštio, boravio kao predstavnik Odbora za bezbjednost i odbranu Skupštine Crne Gore.
- Obraćajući se, na temu politike proširenja EU, istakao sam da je ulazak Crne Gore u EU pitanje oko kojeg, makar deklarativno, u našoj državi postoji opšta politička saglasnost, posebno naglašavajući činjenicu da je Crna Gora, na tom putu, i dalje predvodnica u regionu, uprkos brojnim spoticanjima, pogotovo u prethodnih pet godina - naveo je Zirojević.&nbsp;
Zirojević je podvukao i to da la li Crna Gora može postati punopravna članica Evropske unije dok se na nekim od ključnih pozicija u državi nalaze ljudi kojima upravlja autokratski režim iz susjedne Srbije?
- Da li, u konačnom, Crna Gora može postati punopravna članica Evropske unije dok neke od ključnih pozicija u vlasti pokrivaju osobe koje imaju status “persona non grata” u jedinoj članici EU sa kojom se graničimo, Republici Hrvatskoj? - zaključio je Zirojević na Iks mreži.&nbsp;

1250x600

1084x550

Zirojević: Može li Crna Gora postati punopravna članica EU sa dijelom parlamentarne većine koja otvoreno sprovodi politiku malignog ruskog, odnosno srpskog uticaja

Evropskoj uniji bilo je potrebno pet godina da izađe iz jednog „balona“ u koji su je, ogromnim lobiranjem o takozvanoj ugroženosti vjere i crkve u Crnoj Gori, uveli SPC i režim u Beogradu, kazao je za Pobjedu politikolog i izvršni direktor Regionalne akademije za razvoj demokratije iz Beograda, Balša Božović.
On je na taj način prokomentarisao Nacrt izvještaja Evropskog parlamenta o napretku naše zemlje u kome se osuđuje „neprimjereno miješanje Srpske pravoslavne crkve“.
Božović ističe da se u dokumentu konstatuje maligni uticaj SPC na crnogorsko društvo i političku scenu i upozorava da ona ne može da bude na taj način prisutna ukoliko Crna Gora želi da bude sekularna i moderna država.
- Zakonski se to kad-tad mora riješiti – navodi Božović.
<h2>SADRŽAJ IZVJEŠTAJA</h2>
Poslanici Evropskog parlamenta izglasali su juče, na Odboru za vanjske poslove, sa 51 glasom za i sedam protiv, Nacrt izvještaja o napretku naše zemlje u protekle dvije godine, koji je uradio izvjestilac za Crnu Goru Marjan Šarec. Ovo je posljednji pripremni korak pred usvajanje dokumenta na parlamentarnom zasijedanju koje će biti održano 17. juna u Strazburu.
U dokumentu se pozivaju svi akteri da zajedničkim naporima postignu političku stabilnost i nastave značajan napredak u reformama na putu Crne Gore ka EU, uz podsjećanje na ogromnu podršku građana i većine stranaka pridruživanju do 2028. godine.
Još jednom je ocijenjeno kako „Crna Gora ima vodeću regionalnu poziciju u procesu pristupanja“, te pozdravljen napredak zemlje u sprovođenju reformi i mjera vezanih za pregovore sa EU, ali i izražena zabrinutost zbog stranog miješanja.
- Poslanici EP pozivaju državne institucije da koordiniraju napore kako bi postigle političku stabilnost i nastavile značajan napredak u reformama, posebno izbornim i pravosudnim, te borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. U izvještaju se pozdravlja kontinuirano potpuno usklađivanje Crne Gore sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU, uključujući restriktivne mjere koje se odnose na rusku agresiju protiv Ukrajine – stoji u tekstu rezolucije koja bi trebalo da bude usvojena.
Uz pohvale, očekivano, ide i skretanje pažnje na ključne probleme, a oni se u kontinuitetu pominju već više godina.
- Parlamentarci su, takođe, ozbiljno zabrinuti zbog zlonamjernog miješanja zemalja van EU, napora za destabilizaciju, sajber napada, hibridnih prijetnji i kampanja dezinformisanja, uključujući pokušaje uticaja na političke procese i javno mnijenje u Crnoj Gori. Time se diskredituje EU i potkopava napredak zemlje na putu eurointegracija. Napominjemo da se vjerske institucije mogu koristiti kao sredstvo za spoljni uticaj, te osuđujemo svako neprimjereno miješanje Srpske pravoslavne crkve i naglašavamo važnost izgradnje otpornosti na manipulaciju i dezinformisanje – stoji u usvojenom Nacrtu.
<h2>SPC I RUSKI INTERESI</h2>
Sagovornik Pobjede u ovim konstatacijama vidi ključni otklon EU od dosadašnje prakse, uključujući posmatranje odnosa među zemljama Zapadnog Balkana.
- Vrlo je jasno nakon sastanka koji je patrijarh Porfirije imao u Moskvi sa državnim i duhovnim rukovodstvom ruskog režima, odnosno ruske države, da je najveći „trbuhozborac“ ruskih interesa na Zapadnom Balkanu upravo SPC – ocijenio je on.
Kako je precizirao, SPC – koja je radikalizovana u svom svetosavlju - na sastanku u Moskvi je izrazila duboko poštovanje prema „ruskom svetu“, te istakla kako teži „srpskom svetu“ upravo po ugledu na ruski model.
- Uticaj SPC u Crnoj Gori je jasan i to ne samo od strane srpskih nacionalističkih ciljeva. On sada ide u korak sa ruskim imperijalizmom. Zato mislim da je u tom izvještaju veoma dobro ocijenjena uloga SPC koja je, imali smo prilike to da vidimo svih ovih godina, vršila uticaj i na formiranje vlade i na politički život u Crnoj Gori i to sve do posljednjih, nedavnih izbora u Nikšiću kada se ponovo aktivirala na lokalnom nivou. Svi mogući resursi su bili upotrijebljeni da bi se Crnoj Gori oduzela svaka vrsta suverenosti i da bi se, kao što ste imali prilike i sami da se uvjerite uoči popisa, razgrađivao crnogorski identitet i time se, na neki način, pokušalo uticati na rezultate – dodao je Božović.
Po njemu, ocjena europarlamentaraca da se u Crnoj Gori osjeća „maligni uticaj SPC“ znači i da su obratili pažnju na širi kontekst Zapadnog Balkana, te da je riječ o prijetnji za sve zemlje regiona.
- Ovdje se radi o tome da su srpski režim i SPC danas najveći saveznici ruskog militarizma u ovom dijelu Evrope. I u tom smislu Srbija, od odlaska Aleksandra Vučića u Mosku i poruka koje su tamo poslate, nije više nikakav faktor mira i stabilnosti na Zapadnom Balkanu. Naprotiv – ukazuje Božović.
<h3>PORUKA VLADI</h3>
Takođe navodi kako SPC dugoročno, a režim u Srbiji srednjoročno rade na tome da se ruski interesi u potpunosti ostvare na Zapadnom Balkanu.
- Tu su velikodržavne ambicije Srbije u potpunoj ravni sa ruskim interesima koji, naravno, štete stabilnosti i bezbjednosti Evrope, uključujući i političku. SPC danas je ta koja negira granice na Zapadnom Balkanu i koja negira suverenitet država, a ide čak do toga da projektuje buduće promjene granica i, naravno, pokušava da sve države u kojima živi srpska manjina predstavi samo provizornim i trenutnim državama, dok je, po njima, narod taj koji treba da ima jednu crkvu i jednog vođu – podsjeća Božović.
Spas za Crnu Goru zbog toga vidi u što bržem uključivanju u EU.
- To je važno i za Crnu Goru, ali i za sve ostale u regionu. Ovakva izjava o SPC jeste poruka Vladi Crne Gore koja je, s jedne strane, već dobila pohvale na račun integracija ali je, s druge strane, riječ o velikom upozorenju da jedna takva institucija može da ima dubinski uticaj na crnogorsko društvo. I to posebno na one djelove koji se tiču političkog života u državi – kazao je Božović.
On, pak, ističe da se stvari u EU nakon pet godina konačno mijenjaju.
- EU je bilo potrebno pet godina da izađe iz jednog „balona“, u koji su je ogromnim lobiranjem uveli SPC i režim u Beogradu, o takozvanoj ugroženosti vjere i crkve u Crnoj Gori. Dakle, pet godina je bilo potrebno da se sada shvati i da se donesu bitni zaključci pred usvajanje rezolucije, koji ipak vraćaju stvari na one činjenice koje je isticala crnogorska vlast do 2020. godine. A to je maligni uticaj SPC na crnogorsko društvo i političku scenu, i da ona ne može da bude tako prisutna ukoliko Crna Gora želi da bude sekularna i moderna država. Zakonski se to kad-tad mora riješiti. Mora se SPC u Crnoj Gori uvesti u sistem, kako ustavni, tako i zakonski – zaključuje sagovornik Pobjede.
<h2>Lokalni izbori u jednom danu preduslov za novac iz EU</h2>
Europarlamentarci su se posebno osvrnuli na izazov izmjena izbornog zakonodavstva, te usklađivanja pravnog okvira prema standardima EU.
- Pozivamo Crnu Goru da u potpunosti uskladi svoj izborni okvir sa standardima EU, posebno u pogledu usklađivanja izbornog zakonodavstva, transparentnosti, nadzora kampanja i medija, te finansiranja političkih stranaka i izbornih kampanja. Takođe, pozivamo crnogorske vlasti da uspostave jedinstveni dan lokalnih izbora na nacionalnom nivou, kako bi se poboljšala efikasnost upravljanja i smanjile političke tenzije. Ovaj reformski korak preduslov je za buduću isplatu sredstava iz Fonda za reformu i rast – navode evropski parlamentarci.

Božović: Srpski režim i SPC danas najveći saveznici ruskog militarizma u ovom dijelu Evrope

Jednom kada napravite veliki skandal, uvezete desetine hiljada fantomskih birača iz susjedne države, jasno je da će dugo poslije toga ostati sumnja za svaku priliku. Tako je ovoga puta u slučaju lokalnih izbora u Podgorici i Kotoru. Samo što je, logično, kretanje birača u kontra smeru – iz Srbije u Crnu Goru.
Upravo iz Crne Gore stižu sve glasnije optužbe u pravcu Srbije da je vlast poslala birače da glasaju u ova dva grada. Prema nekim informacijama, u Crnu Goru je proteklog vikenda ušlo 14.000 ljudi više nego što je prosjek. Zvaničnici Demokratske partije socijalista, stranke koja je osvojila najviše glasova upravo u Podgorici, tvrde da posjeduju dokaze da je 3.300 birača iz Srbije, ali i iz Republike Srpske, glasalo u glavnom gradu Crne Gore.
Zabilježeni su primjeri, tokom izbornog dana, da su pojedini vlasnici automobila iz Srbije i BiH ostali bez registracionih tablica i da su muku mučili ne bi li izašli iz Crne Gore. Zanimljivo je da je, prema evidenciji policije, najčešći odgovor na pitanje šta je razlog za njihov dolazak u Crnu Goru bila – sahrana. Drugi na toj rang-listi razloga je poseta familiji, a treći ljetovanje.
Da se ne lažemo, srpske vlasti su više nego zainteresovane za dešavanja u susjednoj Crnoj Gori. Dok se pod šatrama u Srbiji pjeva – Oj, Vučiću, ne treba ti više, pola Bosne ćirilicu piše – Crna Gora se i dalje trudi da se izmigolji “srpskom svetu”, ali joj nije lako. Dio vladajuće koalicije je pod direktnom kontrolom Vučića u Beogradu i na njegov mig je mogu srušiti, ucijeniti, prelomiti sa kime napraviti vlast u državi ili na lokalnom nivou. I tako će biti sve dok Crna Gora ne uspije da se odupre u potpunosti pretenzijama “srpskog sveta” ili padne pod Vučićevu kontrolu.
<h2>Miješanje Beograda u dešavanja u Crnoj Gori</h2>
Nesporno je, znači, da se Beograd miješa u što god može kada je riječ o dešavanjima u Crnoj Gori. Vučić, međutim, nema tu vrstu komoditeta da kontroliše biračke spiskove u Podgorici i Kotoru. Ako je u međuvremenu uspio, svaka čast, ali ne djeluje baš realno da mu je pošlo za rukom da upiše 14.000 birača u biračke spiskove.
Problem je što ti, takozvani fantomski birači, postoje i u biračkim spiskovima u Crnoj Gori i to državni organi moraju da riješe. Nevjerovatno je da neko ko ne živi na teritoriji nekog grada ili opštine ima pravo da glasa i odredi budućnost te lokalne sredine. Druga je stvar kada je riječ o parlamentarnim izborima. Zakon ne bi trebalo da pruži mogućnost onima koji ne žive u mjestu glasanja da se na izborima opredjeljuju. Ako je tačan podatak o biračima koji su fantomski, teško da su oni nedavno upisani ili crnogorska javnost o tome nije vodila računa. U Srbiji su takvi birači imali mnogo lakši pristup biračkim mjestima, a pojedinima je omogućeno i da glasaju i po nekoliko puta.
Ono što nije nemoguće, to je da je vlast u Beogradu organizovala prevoz biračima iz Srbije, koji imaju pravo da glasaju u Crnoj Gori. U krajnjoj liniji i to spada u direktno miješanje.
Jeste direktno, jer kada vidimo rezultat izbora u Podgorici, jasno je da stotina glasova može da presudi, a ne nekoliko hiljada koliko tvrdi DPS da je glasalo iz Srbije. Crna Gora bi mogla da bude i ovoga puta pametnija od Srbije da dokaže da li jeste ili nije bilo miješanja Srbije u lokalne izbore u Podgorici i Kotoru. U samom Kotoru je glasalo oko 10.000 birača, a cenzus su prešle sve liste koje su osvojile 300 glasova. Ove cifre dovoljno govore s koliko se malim brojem uvezenih birača može promijeniti stanje na semaforu.
<h2>Mit koji je postao sumnja</h2>
Čim se vratio sa službenog puta iz Češke, Aleksandar Vučić je morao da se glasne i u vezi s ovim pitanjem. Njemu je, naime, zasmetalo to što su predstavnici DPS-a, slaveći pobjedu u Podgorici, prepjevali poznatu pesmu &nbsp;– “Ne može nam niko ništa, jači smo od Srbije”.
- I jedan i drugi smo opsjednuti Srbijom, on je mrzi, ja je volim, i nemam nikakav problem s tim. Ja ću nastaviti da volim svoju zemlju, on može da nastavi da je mrzi. Istovremeno ću poštovati Crnu Goru i narod u njoj, šta god on pjevao, koliko god mrzio Srbiju, ona će ići naprijed - rekao je Vučić obrativši se poimenice Milu Đukanoviću, nekadašnjem predsjedniku Crne Gore i DPS-a.
To je već uobičajeni manir predsjednika Srbije. Vi ga pitate jedno, a on odgovara drugo i to najčešće tako što veliča sebe i omalovažava onoga ko mu je u tom trenutku trn u oku. Sjutra kada bi taj DPS formirao vlast u Podgorici s Vučićevim momcima, to bi bila najdraža i najbolja partija u Crnoj Gori o kojoj predsjednik Srbije nikada ništa loše nije ni pomislio, a kamoli rekao.
Mnogo je važno da upravo iz Podgorice stigne zvanična reakcija, odnosno potvrda ili demanti o postojanju fantomskih birača. Jasno je da se neki dugovi moraju platiti, ali nije nemoguće da je riječ o mitu koji je, sasvim opravdano, postao sumnja u svakoj izbornoj prilici.

Uticaj Srbije na izbore u Crnoj Gori: Od mita do stvarnosti

Aktivnosti poput okupljanja grupe građana, u nedjelju, na graničnom prelazu Crne Gore sa Albanijom, Božaj, kako bi pružili, kako oni navode, podršku Srbima na Kosovu prepoznaju se kao strani maligni uticaj, koji šire proxy akteri u Crnoj Gori, kazala je za centralnu informativnu emisiju 24 Sata na Televiziji E analitičarka Digitalnog forenzičkog centra Jelena Danilović.
&nbsp;- Okupljeni građani su nosili transparent ‘Kad se vojska na Kosovo vrati’, što predstavlja nastavak kampanje iz maja 2023.godine, kada su takođe određeni akteri, nakon sukoba na Kosovu, u više gradova u Crnoj Gori iscrtavali upravo grafite sa istom porukom. Kako u Crnoj Gori, tako su se grafiti pojavili u Srbiji i u Rusiji. Dakle, uočavamo sinergiju aktera u ovim državama. Takođe, ovo je nastavak kampanje i oz septembra 2023.godine, nakon oružanog sukoba na Kosovu, kada se u određenim, možemo reći, nacionalističkim krugovima u Crnoj Gori, kada su zapravo napadači, putem određenih narativa, predstavljeni kao heroji i žrtve - rekla je Danilović.
&nbsp;Očigledno je, kako je rekla, da ne postoji politička volja i sistematsko djelovanje državnih institucija, da prepoznaju i reaguju na ovakve aktivnosti, što, dodaje ona, samo ide na ruku krajnje desničarskim organizacijama da i dalje sprovode ovakve aktivnosti.
&nbsp;Danilović smatra da nije pozitivna praksa da se organizacijama, portalima, pa i medijima, koji šire netrpeljivost i podižu tenzije, daju javna sredstva. “Potrebna je veća transparentnost, ali i kontrola i nadzor kuda odlaze ta javna sredstva”, istakla je Danilović.
&nbsp;Ne postoji, dodaje ona, institucija koja prati rad portala, te se iz Crne Gore može pristupiti spornim ruskim portalima RT Balkan i Sputnjik Srbija, čije je emitovanje zabranjeno sankcijama Evropske unije.
- Ono sto smo uočili nakon tromjesečnog monitoringa, odnosno praćenja analize sadržaja na ovim portalima jeste da postoji sinergija, da oni plasiraju iste narative, a to su anticrnogorski i proruski narativi.Te hibridne kampanje koje &nbsp;sprovode ti portali zapravo predstavljaju suprotstavljanje evroatlantskom putu kojem Crna Gora teži - naglasila je ona.
&nbsp;Digitalni forezinčki centar je tokom analite spornih portala , Sputnik Srbija i RT Balkan, kako objašnjava Danilović, uočio su mnogo tekstova koji su sadržavali neki oblik manipulacije informacijama, kojima se pokušava uticati na javno mnijenje.
&nbsp;- Ključni narativi koji su prepoznati su da se Rezolucijom o genocidu u Srebrenici Srbi proglašavaju genocidnim narodom. Zatim, da stranci, odnosno zapad, utiču na Crnu Goru i njene odluke i to je, zapravo, onaj narativ koji je sve više prisutan u javnom diskursu, a to je da je Crna Gora “ambasadoristan” i da zapadni partneri, zapadne ambasade i strani centri moći utiču na njenu unutrašnju, ali i vanjsku politiku. Takođe, tu je i narativ da Crna Gora, tokom istorije, nije imala nikog bližeg od Srbije i Rusije, da je Crna Gora podijeljena &nbsp;država, kao narativ, koji je već godinama prisutan, i na šta je DFC ukazivao tokom ranijih monitoringa srpskih tabloida a sada ga primjećujemo i u ruskim medijima, a to je da su Srbi u Crnoj Gori ugroženi - rekla je Danilović.
&nbsp;Građanima je, kako kaže, teško da prepoznaju suptilne narative, jer se njima utiče na emocionalne reakcije, što opet, prema njenim riječima, dovodi do dodatne polarizacije i tenzija u društvu.
&nbsp;- Ono što smo primijetili tokom monitoringa je da određeni mediji, odnosno portali, prosrpski i proruski, u Crnoj Gori, prenose identičan sadržaj &nbsp;RT Balkan i Sputnik Srbija - kazala je ona.
&nbsp;Nepostojanje odgovora državnih institucija i političkih elita, poručuje Danilović, ukazuje da se kroz strani maligni uticaj pokušava oblikovati javno mnjenje.
&nbsp;- Ono što je potrebno jeste jačati institucije kako strani maligni uticaj ne bi uticao na demokratizaciju na izborne procese, jer, zapravo, to je cilj svih tih aktera, da se utiče na izborne procese, da se doprinese daljoj polarizaciji društva, a ako se utiče na izbore i polarizaciju društva to dalje može dovesti do stabilnosti vlasti - zaključila je Danilović.

Danilović: Potrebno ojačati institucije kako strani maligni uticaj ne bi uticao na izborne procese

Ovogodišnji Međunarodni diplomatski bazar, koji je već poprimio odlike tradicije, u nečemu ipak nije tradicionalan, a za to se potrudila supruga predśednika svih kleronacističkih Srba u Crnoj Gori i Ervina Ibrahimovića. &nbsp;Naime, ona je izrazila „zadovoljstvo“ zbog prisustva različitih kultura, boja i ukusa, kao njen domaćin na Beograskom sajmu vina, u stilu „ono…kako ti sve znaš…“. Teško je pisati na ovu temu a ne narušiti vlastiti osjećaj i prirodu džentlmena, no ipak ću pokušati da se zadržim u tim okvirima…
Gospođa Predśednikovica, koja je u javnom životu dobila nepostojeću titulu „prve dame“ izjavi vrlo „dvośeklo“ da je „upravo kulturna raznolikost naše najveće bogatstvo“ i tu je prisustvo, u najvećem dijelu pripadnica ljepšega pola, diplomatskih predstavništava u Crnoj Gori, poslužilo kao paravan da pokuša „prešminkati“ aparthejd zbilju Crne Gore u kojoj, na unutrašnjem planu, ne postoje kulturne različitosti; postoji samo oktroisana klerošovinistička, srednjovjekovna srpska &nbsp;monolitnost, na čijoj mračnoj energiji je i njen suprug postao, kako već napomenuh predśednik svih Srba u Crnoj Gori i Ervina Ibrahimovića!
Čitajući izlaganje „prve dame“ i ono đe spomenu „gradeći mostove razumijevanja…“ itd. nekako nijesam mogao odoljeti, a da me to asocijativno ne poveže sa nekim ovdašnjim mostovima, a valjda su i ovi metafizički na Bazaru „ovdašnji“, koji o svemu govore ali ne o razumijevanju, i ne o prijateljstvu, i ne o raznolikosti kultura , već o unisonosti sa predznakom zločina i ideologije „krvi i tla“! Pitanje od „milion rubalja“ jeste: Radi li se tu o mostu „Kralj Petar Karađorđević“, mostu „Kralj Aleksandar Karađorđević“ ili &nbsp;mostu koji će povezivati Lušticu sa Herceg Novim, kome bi prema &nbsp;aktuelnim ideolozima najviše priličilo ime Radovana Karadžića ili Ratka Mladića. Kako su obojica trenutno „službeno odsutni“, može i Vojislav Šešelj! On nije zauzet, a Pipun bi to mnogo volio! Možda se ipak radi o mostovima na kojima je ta ideologija zvjerski ubijala „lažne ljude, lažne vjere“ &nbsp;i bačala ih u rijeku! Da sam &nbsp;se nekim slučajem &nbsp;probudio iz dugogodišnje kome, i da je prvo što sam čuo govor Predśednikovice, pomislio bih da sam se našao u nekom „čardaku ni na nebu ni na zemlji“ u kome redovno muzemo kanarince pa nam ne fali ni „’tičjega mlijeka“, a protiv zagađenja vazduha redovno „sijemo“ sadnice borova i ostalih četinara, kako reče šef Manastirstva poljoprivrede. Eto i većina uvaženih diplomata „širom zatvorenih očiju“ gleda ovaj sunovrat u koji nas vodi domaćin Predśednikovice i njegova ostroška družina! Kad smo već kod „raznolikosti kultura“ zna li „prva dama“ da nacionalnim Crnogorcima nije dozvoljeno afirmisati svoju književnost i kulturu uopšte, po cijenu da se na konkursima u Manistirstvu (ne)kulture i medalja mora pribjeći krađi dokumenata, kako bi se, kao nedavno, eliminisalo Crnogorsko društvo nezavisnih književnika (CDNK) a time, naravno i najznačajniji, brojni poslenici crnogorske kulture. Sa druge strane, ne morate ni napisati knjigu, a za nju &nbsp;ste sigurni dobitnik najprestižnijeg nacionalnog priznanja sa velikom novčanom nadoknadom i izvjesnim takođe velikim doživotnim novčanim prihodima. I to &nbsp;nije sve! Možete, na najvulgarniji način ponižavati i pljuvati po ovoj državi i svima koji ne pripadaju srpskom nacionalnom korpusu, raspiriviati vjersku i nacionalnu mržnju, i postajete kandidat za spomen obilježja i najznačajniji državni orden!
Prosto se, ali zaista, ośećam loše što ove riječi upućujem jednoj dami, ali ne osjeća li ona koliko ovakvim izjavama licemjerno ponižava sve nas koji nemamo „Moleban spomenice“? Zato, nekako suludo vjerujem da će kao majka shvatiti da i đeca naše đece imaju neke majke, kojima zbog svega ovoga i ove hipokrizije nije dobro!
Pozdavite supruga i podśetite ga da se, i meni i još sedmorici Cetinjana već treća godina sudi zbog toga što smo iskoristili Ustavom zagarantovano pravo protesta, a u vezi sa onim „domoljubnim“ iskazom: „Što ako pogine deset Crnogoraca“, prije nego što su nas zasuli bojnim otrovima, topovskim udarima i gumenim mecima, sa zaprijećenom kaznom do 5 godina zatvora! I to nije najgore, gospođo Predśednikovice! Najgore je što je Vaš Jakov iskoristio svoj uticaj i nafigao policiote da nas utuže, jer smo ih navodno ugrozili, a on „ni luk jeo, ni luk mirisao“! Bio bih Vam neobično zahvalan, &nbsp;kada bi pokušali da, na samo par minuta, ali samo par, i iskreno, ako to možete, stvari posmatrate iz ovoga ugla! Neće vam biti dobro, kao što zaslugom politike Vašeg domaćina i ostalih kvislinga ni našim majkama nije dobro, đe gođ da su, sa ove strane ili u Vječnosti!

Bazar licemjerstva

Francuski predsjednik Emanuel Makron, kojem je prijetila istorijski niska popularnost od 13 odsto koju je imao njegov prethodnik socijalista Fransoa Oland, malo je popravio popularnost koja je sa 14 odsto došla do 16 odsto, prenijeli su francuski mediji rezultate ankete koju je sproveo JuGov (YouGov).
- To se ne može smatrati nekim uspjehom, jer Makron ostaje na istorijski najnižem nivou od kada je postao predsjednik - navodi se u anketi.
Ipak, taj blagi skok može da se tumači činjenicom da su građani dobro prihvatili Makronovu odluku o dobrovoljnom, a ne obaveznom služenju vojnog roka.
Makrona najviše podržava njegov tabor sa 75 odsto, dok ga ljevičari podržavaju sa 13 odsto, a najmanje simpatizeri desnice koji ga podržavaju tek nešto više od tri odsto.
Premijer Sebastijen Lekorni je popularniji od Makrona sa 21 odsto podrške. Njega najviše podržavaju Makronove pristalice, potom socijalisti i na kraju desničari, dodaje se u anketi.
Istraživanje je sprovedeno nad 1.021 osoba iznad 18 godina, 2. i 3. decembra.

Makronova popularnost u blagom porastu, ali i dalje mala

Jak javni servis je od krucijalne važnosti za svako demokratsko društvo koje brine o svojim građanima - ocijenila je u intervju za &nbsp;centralnu informativnu &nbsp;emisiju 24 sata, na Televiziji E, direktorica Radio Televizije Bosne i Hercegovine Nada Tadić.
Svjedoci smo, prema njenim riječima, medijskog pluralizma koji u suštini to i nije.
- Privatni mediji nameću neke formate i teme koje baš i nijesu u interesu građana. Mislim na sadržaje koje slobodno možemo podvesti pod frazu šund, koji ne čine ništa dobro ovom društvu, naprotiv degradiraju ga i umrtvljuju to kritičko razmišljanje i medijsku pismenost samih građana - ocijenila je Tadić.
Navodi da je pitanje dana do kada će Radio Televizija Bosne i Hercegovine moći obavljati svoju primarnu dužnost - proizvodnju programa - zato što prijeti zapljena imovine, gašenje električne energije, odlazak zaposlenih, a dolazi i do obustava programa zbog prokišnjavanja krova i pada elektro napona.
Javni servis BiH, kako objašnjava, nosi najveći teret višegodišnjeg kršenje Savjeta RTV Bosne i Hercegovine, jer je prije osam godina jedna od članica tog tijela iz Radio Televizije Republike Srpske samoinicijativno odlučila da će ući u kršenje zakona time što će, kako ističe, u potpunosti zadržavati novac od RTV taksi prikupljenih na teritoriji tog entiteta.
Ukazuje i na problem naplate takse na teritoriji Federacije BiH, odnosno ne naplaćuje se u drugom bosanskohercegovačkom entitetu, što je, kako dodaje, bacilo Javni servis BiH doslovno na koljena.&nbsp;
- Određeni procenat se mora proslijediti RTBH, određeni procenat RTV BiH Televiziji, tako zakon nalaže. Taj dug prema BHRT-u se do danas akumulirao na neki iznos od 102 miliona konvertibilnih maraka, to je oko 51 milion eura. Uprkos činjenici da imamo čak 11 sudskih sporova BHRT-a protiv RTRS uglavnom vezanih za ta dugovanja, mi još nijesmo uspjeli naplatiti niti jednu konvertibilnu marku od te cifre, iako je čak i Ustavni sud Bosne i Hercegovine presudio u korist BHRT-a i jasno i glasno rekao da RTRS krši zakon i da je dužan ta sredstva proslijediti nama - rekla je Tadić.
Dodaje da su se zaposleni u toj medijskoj kući odlučili izaći pred institucije BiH, pa su tako u državnom parlamentu postavili improvizovani studio i realizovali specijalni program u trajanju od gotovo šest sati i poručili da neće tolerisati dalje kršenje zakona.
Javni servis Bosne i Hercegovine sastoji se od tri servisa, objašnjava Tadić, od kojih je jedan državni - RTBH i dva entitetska, Radio Televizija Republike Srpske i Radio Televiziju Federacije Bosne i Hercegovine.
Smatra da je meta svih napada servis na državnom nivou, odnosno BHRT, zato što je uprkos pokušajima političara taj servis ostao nezavisan, dok na entitetskim servisima imaju snažnu političku kontrolu.&nbsp;
- Konkretan primjer opstrukcija je tolerisanje nepoštovanja zakona, pozivanje na neplaćanje RTV takse od visokih funkcionera u parlamentu čelnika političkih stranaka, pa do toga da donedavni predsjednik Republike Srpske otvoreno pred pripadnicima medija pred desetak kamera izjavi da BHRT treba ugasiti, jer to nije medij koji odgovara njemu i koji radi onako kako on želi da radi. To su samo neki primjeri pritisaka koje trpimo, ali svi se oni u konačnom odražavaju na to finansijsko, kadrovsko i svako moguće iscrpljivanje Javnog medijskog servisa kako bismo možda mi sami odustali od vlastitog posla i rekli da se to više ne isplati - naglasila je Tadić.
Kao ogroman problem ističe i nesprovođenje sudskih presuda, pa je Javni servis uputio otvoreno pismo pismo državnim institucijama i predstavnicima međunarodne zajednice.&nbsp;
- Iznijeto je nekoliko vrlo konkretnih zahtjeva, među njima je vrlo ozbiljno preispitivanje i javno objavljivanje razloga odugovlačenja sudskih procesa BHRT-a protiv RTRS-a - istakla je Tadić.

Tadić: Jak javni servis od krucijalne važnosti za svako demokratsko društvo koje brine o svojim građanima

Španski ministar za socijalna i potrošačka prava Pablo Bustinduj izjavio je da se nada da će se i druge evropske zemlje pridružiti povlačenju sa Eurosonga nakon što je potvrđeno da će Izrael učestvovati na sljedećem izdanju.
Izrael je u četvrtak dobio odobrenje organizatora za učešće na Eurosongu 2026. godine, što je navelo Španiju, Nizozemsku, Irsku i Sloveniju da se povuku zbog rata u Gazi i dovelo takmičenje do jednog od najvećih sukoba u njegovoj istoriji.
Bustinduj je u izjavi poručio da se nada da će mnoge druge zemlje slijediti njihov primjer povlačenja sa Eurosonga.&nbsp;
- Čini se da kada jednom nestanu iz naslova ili iz vijesti svakodnevne slike neselektivnog masakra desetina hiljada, nevinih ljudi i djece - čini se da bismo trebali gledati u drugom pravcu i normalizovati. To se ne može desiti. I nije stvar samo u tome što je Španija odlučila da se povuče sa Eurosonga i ponosan sam na to što ne učestvuje na Eurosongu, radi se o tome da se nadam i učinit ću sve što je u mojoj moći da odgovorni za ovaj genocid na kraju odgovaraju pred međunarodnim sudom jer je to mjesto gdje trebaju biti. Španija ne zaboravlja, mi ne zaboravljamo tragediju i masakr koji je pretrpio palestinski narod i nadamo se da će pravda jednog dana biti zadovoljena i da će odgovorni platiti za to - poručio je španski ministaru u izjavi koju prenosi Rojters.
Španija i drugi emiteri koji su prijetili bojkotom događaja naveli su broj poginulih u Gazi i optužili Izrael za kršenje pravila koja imaju za cilj očuvanje neutralnosti takmičenja. Izrael optužuje svoje kritičare da pokreću globalnu kampanju blaćenja protiv njega.
Nakon sastanka u Ženevi, Evropska radiodifuzna unija odlučila je da se ne glasa o učešću Izraela, rekavši da je umjesto toga usvojila nova pravila čiji je cilj obeshrabriti vlade da utiču na takmičenje.
Odmah nakon te objave organizatora takmičenja, nizozemski, španski, irski i slovenski emiteri su saopštili da će se povući.

Španski ministar pozvao druge zemlje da bojkotuju Eurosong: Mi ne zaboravljamo masakr

Politikološkinja za informisanje, novinarka, bivša odbornica u nikšićkom parlamentu Tatjana Knežević Perišić obratila se juče otvorenim pismom predsjedniku Donjeg doma Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva (House of Commons) Lindziju Hojlu, protestnom notom Britanskoj ambasadi u Podgorici i otvorenim pismom Laburističkoj partiji Ujedinjenog Kraljevstva iskazujući oštar protest zbog toga što je Hojl od predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića na dar prihvatio sliku kapele na Lovćenu koju je podigao srpski kralj Aleksandar Karađorđević 1918. godine, umjesto Njegoševe kapele i kao simbol strahovlade silom oružja je nametnuo Crnogorcima u nasilno aneksiranoj Crnoj Gori i koja je do danas, kako je istakla, prepoznata kao oličenje negiranja crnogorskog istorijskog identiteta. U pismu Hojlu, ona ističe da „kao građanka Crne Gore, najstarije države na Balkanu, koja se u svojoj hiljadugodišnjoj istoriji, uz pet kraljevskih dinastija, vječito borila za slobodu“, protestvuje zbog toga što je od predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, prihvatio sliku kapele, gdje je sahranjen naš najveći pjesnik i filozof Petar II Petrović Njegoš.&nbsp; &nbsp;SIMBOL STRAHOVLADE - Ta slika se odnosi na drugu kapelu, koju je nekadašnji kralj Jugoslavije Aleksandar Karađorđević, sagradio za svog sina i silom oružja, nametnuo Crnogorcima kao simbol njegove strahovlade, nakon 1918. godine, kada je, odlukom Velikih sila, moja država nestala sa mape svijeta! Taj kralj je u mom narodu poznat kao „Aco palikuća“, jer su njegovi žandarmi i odredi u Crnoj Gori, sve do 1929. ubijali protivnike bezuslovnog ujedinjenja Crne Gore i Srbije, palili kuće njihovim porodicama, mučili i zlostavljali nevine ljude, koji su se izjašnjavali kao Crnogorci - a koliko je ta Karađorđevićka vlast bila besramna, svjedoče istorijske činjenice da su crnogorsku kapu, kao dio nacionalne nošnje Crnogoraca, skidali sa glava domaćina i stavljali na svinje – upozorila je Knežević Perišić britanskog zvaničnika na istorijske činjenice&nbsp; Objasnila je da je „Mandić predstavnik partija koje u Crnoj Gori pokušavaju da uvedu 'srpski svet', što je pandan za suštinsku nacionalnu kapitulaciju i nestanak crnogorskog identiteta“.&nbsp; - Njihove slike i replike te druge kapele, na vrh Lovćena, svete planine za Crnogorce, simbolizuju politiku koja čini sve da zatre sve crnogorsko, otme našu istoriju, predstavljajući je kao srpsku i da vrate upravo tu kapelu, pored davno izgrađenog Mauzoleja, kako bi se tako vratio simbol srpske okupacije Crne Gore – naglasila je ona.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205161232_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205161232_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="mandić"> <figcaption>SIMBOL SLOMA CRNE GORE: Hojl i Mandić (Foto: Skupština Crne Gore)Skupštna.me</figcaption> </figure>  Podsjetila je Hojla da su i britanski „ugledni zvaničnici, zgroženi nad sudbinom Crne Gore, obavještavali svoj Parlament o tadašnjem umiranju jedne države“. - Preporučujem da pročitate izvještaj gofa John Francis Charles de Salisa, koji je služio kao izvanredni izaslanik i ministar plenipotencijar Ujedinjenog Kraljevstva u Kraljevini Crnoj Gori, poznat po svom izvještaju Britanskom parlamentu iz 1919. godine o situaciji u Crnoj Gori nakon njene aneksije od strane Srbije. A o tome kako Crnogorci vole svoju državu i zašto su njeni preci ginuli, te zašto Vam se ja obraćam, možete pročitati u pismu, koje je crnogorski knjaz Danilo Petrović Njegoš poslao u maju 1856. godine londonskom Tajmsu, a Tajms objavio 30. septembra 1856. godine. U njemu se, uz ostalo kaže: „466 godina crnogorski narod odbija da se podredi bilo čijoj moći ili da prizna vlast bilo kojeg gospodara; naprotiv, on se otimao za nezavisnost s oružjem u ruci, i radosno je prolio svoju krv po oltaru slobode. Četiri i po vijeka crnogorski narod trpio je neprestanu borbu s Turskom imperijom, nekada najmoćnijom u Evropi, pred kojom su drhtale sve države Evrope. Krv njenih junaka pala je na svaki kamen njenih visokih planina, i Crna Gora je sačuvala svoju dragocjenu slobodu. Politika velikih Sila bila bi jako pogrešna kada one ne bi uzele u obzir žrtve koje je njen narod podnio u ime Hrišćanstva – taj narod koji se, između Srpskog kraljevstva, Vizantijskog carstva, kraljevstava Bugarske, Bosne i Epira, koji su svi podlegli napadima Turaka, ponosno branio među svojim bezvodnim planinama, i koji je znao kako da sačuva, uprkos svom siromaštvu i oskudici, najsvetiji posjed koji jedna nacija može da ima – svoju nezavisnost“ – napisala je Knežević Perišić. Istakla je da se ništa nije promijenilo ni danas.&nbsp; - Molim vas, zato, da poštujete osnovno pravo, dato svim nacijama svijeta - da postoje. Prihvatanjem ove slike, Vi ste pokazali da ne poštujete to pravo Crnoj Gori i Crnogorcima. Vaša je dužnost, kao visokog znaničnika jedne velike nacije, da sramni poklon vratite onima koji sjede na čelu države, koju pokušavaju da unište. Nemojte biti njihov saučesnik – zaključila je Knežević Perišić.&nbsp; &nbsp;PROTESTNA NOTA U pritestnoj noti Britanskoj ambasadi u Podgorici Knežević Perišić je istakla da upućuje „protest povodom nedavnog prihvatanja poklona, slike kapele na Lovćenu, od strane predsjednika Donjeg doma britanskog Parlamenta, gospodina Lindsaya Hoylea, a koju mu je uručio predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić“. - Slika prikazuje kapelu koju je nakon ukidanja crnogorske državnosti 1918. godine podigao kralj Aleksandar Karađorđević, kao simbol političkog pritiska i nametanja nove vlasti, nakon što je srušio staru, Njegoševu kapelu, gdje je on bio sahranjen. Ova građevina, čiju je sliku primio g. Hoyl, nikada nije predstavljala izraz crnogorske tradicije i do danas je u javnosti prepoznata kao simbol negiranja crnogorskog istorijskog identiteta – istakla je ona. Uručenje slike ove kapele od strane političara koji otvoreno zastupa koncept „srpskog sveta“, političkog projekta usmjerenog na brisanje crnogorskog identiteta, poručila je Knežević Perišić, predstavlja čin sa snažnom političkom porukom. - Njeno prihvatanje, ukoliko ostane bez reakcije, može biti pogrešno shvaćeno kao znak britanske podrške tim politikama. Britanija je u prošlosti bila važan posmatrač i svjedok dramatičnih događaja u Crnoj Gori, o čemu govori i izvještaj grofa Johna de Salisa iz 1919. godine. Upravo zbog te istorijske povezanosti i reputacije Ujedinjenog Kraljevstva kao države koja dosljedno brani demokratske standarde, ljudska prava i suverenitet naroda, ovakav gest je izazvao zabrinutost među građanima Crne Gore – naglasila je u protestnoj noti Knežević Perišić. Iskazala je očekivanje „da Ambasada o ovome obavijesti relevantne institucije u Londonu i ukaže na osjetljivost ovog pitanja, kako se slični previdi ne bi ponavljali“.&nbsp; - Uvjerena sam da Ujedinjeno Kraljevstvo ne želi biti dovedeno u poziciju da nenamjerno podrži politike koje dovode u pitanje identitet i državnost Crne Gore – zaključila je u protestnoj noti. U pismu Laburističkoj partiji Ujedinjenog Kraljevstva istakla je da im se obraća kao građanka Crne Gore kako bi izrazila duboku zabrinutost zbog nedavnog prihvatanja poklona, slike kapele na Lovćenu, od strane visokog zvaničnika Ujedinjenog Kraljevstva, gospodina Lindsaya Hoylea, koju mu je uručio predsjednik Skupštine Crne Gore, Andrija Mandić. - Ovaj čin je izazvao snažnu uznemirenost kod mnogih građana Crne Gore, jer se prikazana kapela ne odnosi na prvobitnu kapelu gdje je sahranjen naš najznačajniji književnik i filozof, Petar II Petrović Njegoš, već na građevinu koju je nakon ukidanja crnogorske države 1918. godine sagradio kralj Aleksandar Karađorđević, srušivši staru, Njegoševu kapelu, postavljajući tu, prikazanu na slici, koja je simbol negiranja crnogorske državnosti – objasnila je ona. Predsjednik Skupštine Crne Gore, koji je poklon uručio, naglasila je u pismu, predstavlja političke strukture koje se otvoreno zalažu za brisanje crnogorskog nacionalnog identiteta i za koncept tzv. „srpskog sveta“, koji je, dodala je, u potpunosti suprotan demokratskim vrijednostima, ravnopravnosti naroda i savremenim evropskim principima. - Prihvatanje ovakvog poklona, ma koliko nenamjerno, može se protumačiti kao podrška politikama koje negiraju pravo Crnoj Gori da se razvija kao samostalna i međunarodno priznata država sa sopstvenim identitetom. Od partije koja pripada demokratskoj, progresivnoj tradiciji, očekujemo senzibilitet prema pitanjima državnosti malih naroda i razumijevanje za istorijske okolnosti koje prate naše odnose sa susjednim državama. Ljubazno Vas molim da o ovome obavijestite nadležne organe partije i da se, u okviru vaših mogućnosti, zauzmete za jasniji, senzibilniji i informisaniji pristup kada je riječ o Crnoj Gori i pitanjima njenog identiteta – zaključila je Knežević Perišić. Mnadić je tokom posjete Donjem domu Parlamenta UK na dar uručio Hojlu sliku kapele na Lovćenu i tom prilikom krivotvorio istorijske činjenice, kako se zaključuje iz saopštenja njegovog kabineta, saopštavajući visokom zvaničniku „da je nekadašnja totalitarna vlast prije pedesetak godina fizički uklonila sa mjesta na kojem je sagradio naš veliki Vladar i Vladika Petar II Petrović Njegoš, a koji je testamentom odredio da u njoj bude i sahranjen“.&nbsp;

Knežević Perišić poručila Hojlu: Nemojte biti saučesnik onima koji pokušavaju da unište Crnu Goru

Koliko je funkcionerima i funkcionerkama „postavgustovskih vlasti“ teško da se odvoje od „fotelja“ pokazuje i primjer bivše direktorice Muzeja i galerija Budve Lucije Đurašković, koja je zaključala kancelariju i odbila da preda ključ, kako bi spriječila novoimenovanu vršiteljku dužnosti direktorice Ivanu Ćupić da preuzme funkciju?! Đurašković je, čak, na društvenoj mreži Fejsbuk u srijedu pozvala Budvane na protest da je podrže?! - Gdje ste Budvani da branite kulturu grada – napisla je ona, pored ostalog. Budvani se, ipak, nijesu odazvali, pa je Ćupić, nakon što je u srijedu provela nekoliko sati u hodniku ustanove čekajući da joj se omogući pristup radnom mjestu, tek juče, ipak, uspjela da uđe u svoju kancelariju. Prema informacijama Portala ETV, angažovan je bravar, formirana je i petočlana komisija da isprati otključavanje vrata, a ovom činu prisustvovala je i većina zapošljenih, kao i članovi Savjeta ustanove i kancelarija je otključana. Brava je zamijenjena, tako da bi Ćupić jutros trebalo do radnog mjesta da dođe bez problema. Čitav slučaj prijavljen je policiji, a tužilaštvo će u narednim danima odlučiti da li je u postupcima Đurašković bilo elemenata na osnovu kojih mogu pokrenuti postupak protiv nje. Međutim, nije upitno samo odbijanje Đurašković da oslobodi „direktorsku fotelju“, već je veoma sporna i njena pozicija direktorice u prethodnih četiri godine i duže. Ona je na čelo Muzeja i galerija Budve imenovana u avgustu 2017. na četvorogodišnji mandat, ali je ostala i narednih četiri godine i koji mjesec duže.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>DUŽE OD ČETIRI GODINE BEZ RJEŠENJA UPRAVLJALA USTANOVOM: Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Novi konkurs nije raspisivan, niti je ona, prema dostupnim informacijama, sve to vrijeme imala bilo kakvo rješenje za tu funkciju. Zbog toga se otvara pitanje validnosti svih akata koje je potpisivala u prethodnih četiri godine i tri mjeseca. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko želi. Upitno je i kako Đurašković može dobiti rješenje o razrješenju kada nije ponovo imenovana nakon što joj je istekao mandat. Prema nezvaničnim informacijama, Đurašković prijeti krivičnim prijavama. Predsjednica Savjeta Muzeja i galerija Branka Čvorović najavila je juče u izjavi za Pobjedu da će to tijelo danas održati sjednicu, ali nije komentarisala hoće li se raspravljati o statusu Đurašković, kojoj su, kako je kazala, po kuriru, dostavljene odluke o njenom razrješenju i imenovanju Ćupić. - Ona je četiri godine i dva-tri mjeseca preko radila, a da nije imenovana za direktoricu, niti za vršiteljku dužnosti. Za ovaj period od četiri godine ona nijedan Savjet, koji je bio imenovan u skladu sa rezultatima na izborima, nije upisivala u Centralni registar privrednih subjekata, jer je tako mogla da radi kako je radila. Ovo je prvi Savjet koji nije odustao. Mi smo stvarno istrajali zato što smo sto posto sigurni da ispravno postupamo, jer može da vam se sviđa odabir nekoga ili ne, ali morate da poštujete odluku lokalnog parlamenta - kazala je Čvorović Pobjedi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Branka Čvorović"> <figcaption>ODLUKE ZAKONITE: Branka Čvorović(Photo: RTV Budva)</figcaption> </figure>  Rekla je i da je Đurašković bilo ponuđeno da prihvati Savjet, a da je oni imenuju za vršioca dužnosti na šest mjeseci, jer u februaru naredne godine ide u penziju. - Ona je to odbila. Predsjednik opštine joj je nudio da nastavi da prima platu od 2.500 eura, koliko iznose njena sadašnja primanja, do odlaska u penziju i da se dogovore o otpremnini iako ona na nju nema pravo, jer joj je 2021. godine istekao zvanični direktorski mandat. Ona je i to odbila. Predsjedniku opštine je rekla da njoj ne treba novac, već da hoće moć - kazala je Čvorović. S druge strane, Đurašković je ovom mediju rekla da osporava sve odluke, kako je istakla, nezakonitog Savjeta. - Sve je nezakonito, počevši od Savjeta koji je nezakonito imenovan - kazala je ona. Nova direktorica Muzeja i galerija Budve Ivana Ćupić juče nije željela da komentariše događaje u ustanovi i ponašanje Đurašković. Prije nekoliko dana za naš Portal je rekla da da joj je velika čast, ali i odgovornost „voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju“. - Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve - kazala je ona. Poručila je da želi da zajedno izgrade „snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji“.

Ćupić preuzela kancelariju, Đurašković prijeti prijavama

Moje mimoilaženje sa stavovima bivše partije trajalo je mjesecima unazad, a mogu reći i godinama - poručio je Nikola Janović koji je juče podnio ostavku u Demokratskoj partiji socijalista (DPS).
Na pres konferenciji je rekao da nije želio da paradira sa razlikama.
- Moji stavovi uvijek su bili jasni. Vremenom nijesam primijetio da su se razlike u tim stavovima smanjivale, pa sam smatrao da je vrijeme da se raziđemo i da svako ide svojim putem - istakao je Janović.
Ostavku je, kaže, dostavio organima stranke.
- I dao mogućnost raspolaganja mjestima u odborima gdje me je DPS birao. Nastaviću dalji politički rad kao nezavisni opozicioni poslanik - naveo je Janović.&nbsp;
Smatra da je važno da sve ono što su bile njegove vrijednosti i principi za koje se borio. Za to će se, poručuje, i dalje zalagati.
- Moje stavove imate mogućnost da čujete u javnom prostoru. Crna Gora je danas u velikom problemu, razapeta je sa jedne strane na populizam i nacionalizam, a sa druge strane postoji letargija i pasivnost kod svih nas u opoziciji. Država truli iznutra u ekonomskom, društvenom i vrjednosnom smislu. Zato smatram da, kao nezavisni poslanik treba da se borim za vrijednosti na kojima počiva Crna Gora, da treba da pokažemo drugačiju politiku - naveo je on.
Svi na crnogorskoj političkoj sceni, cijeni on, pričaju isto.
- Mora da se pokaže više ljudskog integriteta. Smtram da treba da se okrećemo mladim ljudima, ne treba da ih opterećujemo istrošenim pričama što je bilo prije 10, 20, 30 godina. Želim da ih ohrabrim da svako ko može da doprinese - treba da radimo zajedno - istakao je Janović.
Želi, kaže, da Crna Gora bude što bolja.
- Svjestan sam da će biti raznih špekulacija i teorija zavjere, da li sam sa ovim ili onim, jedina konstanta je da sam svoj i da sam pokazao u DPS-u i sada i u budućnosti da razmišljam svojom glavom i da nijesam ničiji - decidan je Janović.
Tako će se, kaže, ponašati i u budućnosti.
- Jasno je da neko vrijeme postoji mimoilaženje, sve što sam rekao o tome šta bi i kako trebalo sam rekao kad sam bio u DPS-u. Iz ličnog dostojanstva ne želim da govorim u negativnom kontekstu, želim da nastavim drugim putem i da bude drugačije. Samim tim što ću nastaviti kao nezavisni poslanik govori o tome da imam namjeru da se bavim politikom - rekao je Janović.
Ne može, naglašava, reći u kom fotmatu će biti njegov rad u budućnosti.
- To zavisi od okolnosti - dodao je on.
Građanska, antifašistička, evropska Crna Gora su, poručuje, vrijednosti koje brani.
- To je najvažnije što je državi potrebno - naveo je Janović.
Na pitanja o tajmingu ostavke je rekao da nije čovjek prijeke naravi i nestrpljiv.
- Imam dovoljno političkog iskustva da dam vremena. Kad sam procijenio da naše mimoilaženje nije manje - odlučio sam se na ovaj potez - rekao je on.
Bez obzira o kojoj se partiji radi svjedoci smo, jasan je Janović, da postoji partijsko zapošljavanje ko god je na vlasti.
- To je problem sa kojim moramo da se borimo, generalno mora da se politka vodi na drugi način i da bude bazirana na ljudskom integritetu. Važno je da se takvu ljudi uključuju, koji i nijesu iz politike, i da gradimo bolju državu - rekao je on.
Komentarišući reakcije nekih poslanika Pokreta Evropa sad (PES), Janović je rekao da ga je život naučio da bude oprezan sa pohvalama, te da nije posebno obraćao pažnju na to.
Na pitanje da li se njegovi razlozi poklapaju sa onim koje je navela Drita Lola kad je napuštala partiju, Janović je rekao da sve što je imao da kaže je govorio dok je bio u DPS-u.
- Sad kada više nijesam, to nije više ni tema - zaključio je Janović.

Janović: Moje mimoilaženje sa DPS-om trajalo godinama, jedina konstanta je da sam svoj

Danima je trajala drama mladog ljekara, doktora u Opštoj bolnici u Pljevljima dr Kerima Halilovića hoće li mu direktor ove zdravstvene ustanove dr Saša Grbović dati dozvolu da otputuje na prestižnu edukaciju u Davosu u Švajcarskoj, uključilo se i Udruženje ortopeda i traumatologa, Sindikat doktora medicine i Ministarstvo zdravlja, kao i ministar dr Vojislav Šimun lično i uspjeli su da izdejstvuju da Halilović dobije, ne slobodne dane, već se Grbović umilostivo i juče mu odobrio odmor?! Dr Halilović jutros je otputovao u Davos, ali ovaj slučaj otvorio je ozbiljno pitanje samovolje čelnika institucija u našoj zemlji, potvrdio u kolikoj mjeri su progonu izloženi ljudi koji se usude da se bore za svoja prava, ali i opasnu praksu nekažnjivosti uslovljenu, nažalost, najčešće političkim trgovinama, moćnika koji se iživljavaju nad za njih nepodobnima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Dr Kerim Halilović "><figcaption>Dr Kerim Halilović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Portal ETV još prije nekoliko dana uputio je pitanja ministru Šimunu, pored ostalih, hoće li dr Grbović snositi posljedice za svoje neprihvatljive postupke u slučaju dr Halilovića, ali nam nije odgovoreno. Logika aktuelnih vlastodržaca u Crnoj Gori je da kao noj zabiju glavu u pijesak i sačekaju da „oluja“ prođe. Bez osjećaja odgovornosti za javni interes i obaveze da saopšte građankama i građanima, koji ih plaćaju, informacije koje su od opšteg interesa. Odgovornost za slučaj dr Halilovića ove sedmice, pred skupštinskim odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje, zahtijevao je i dr Nermin Abdić koji je bio kategoričan da se radi o mobingu. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje Abdića. To je bio utorak, 2. decembar, međutim dr Halilović dozvolu od dr Grbovića dobio je tek juče, 5. decembra, dan pred put i to nakon druge pisane urgencije Ministartsva zdravlja?! - Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović prije nekoliko dana za Portal ETV. A dr Abdić je zahtijevao od ministra Šimuna da „ispita“ slučaj dr Halilovića i poručio da će se, kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore, potruditi da on dobije epilog. - ... jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun sam je na Odboru saopštio da „zabrana edukacije zapošljenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti“. Nažalost, uskratio nas je za odgovor da li će zbog toga čelnik pljevaljske bolnice i snositi bilo kakvu odgovornost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Opšta bolnica u Pljevljima"><figcaption>Opšta bolnica u Pljevljima(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dr Abdić je na Odboru podsjetio ministra da je on taj koji je „na vrhu priramide zdravlja“, uz konstataciju da se mora znati „ko kosi, ko vodu nosi“. Šimun je, ovoga puta, istina u posljednjem trenutku, uspio da on bude „kozbaša“, ali ponašanje i poruke dr Grbovića, kao i činjenica da je reagovao tek nakon urgencija Ministarstva, ukazuju da direktor pljevaljske bolnice ne haje za autoritet institucije, a još manje na zakonske propise. Edukacija u Davosu, koju je dr Halilović, inače, sam platio, kotira se, kako je saopštilo i Ministarstvo zdravlja, visoko na ljestvici medicinskih obuka. Iz Ministarstva su saopštili da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. Kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Tag: maligni-uticaj