<p>Nakon jučerašnjeg teatralnog nastupa dotičnog (ministara unutrašnjih poslova<b> Danila Šaranovića</b>) ostali smo svi duboko potrešeni. Nema granica u gaženju porodica koje su izgubile najmilije 12. avgusta 2022. i 1. januara 2025, kazala je sestra ubijenog na Medovini, <b>Maja Ljiljanić-Popović.</b></p>
<p>Podsjetimo, Šaranović je juče u Skupštini odgovarao na pitanja poslanika, a neka od njih ticala su se i dvije tragedije na Cetinju.</p>
<p>Šaranović je, smatra ona, možda najjadnija osoba koja je sjedjela u jednoj od fotelja, a dodaje „konkurencija je velika“.</p>
<p>- Ne zanima nas konkurencija za foteljama, za nas su svi jednaki, nismo se ostrvili na lično njegovu partiju, vrednujemo ljude onako kako su radili - rekla je Ljiljanić-Popović.&nbsp;</p>
<p>Često se pita, navodi ona, kako te ljude nije sramota.</p>
<p>- Onda shvatim da oni nemaju osjećanja, integritet, ljudskost, oni nemaju osjećaj sramote i odgovornosti - kazala je Ljiljanić-Popović.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Sestra ubijenog u Medovini: Potrešeni smo nakon Šaranovićevog nastupa, granica u gaženju porodica očigledno nema

<p><b>Marko, Mašan, Vukan, Jovan, Nataša, Danica, Aleksandra, Mila, Radmila, Zorica, Dragana, Milan, Rajko, Dimitrije, Goran, Marko, Miloš, Radovan, Jošo, Mirko, Branko, Bećo i Dejan</b>. 23 neopisiva gubitka za porodice i čitavu zajednicu.&nbsp;</p>
<p>Večeras sa <b>Majom Ljiljanić Popović</b> govorimo o procesu žalovanja kada ne znamo šta se tačno dogodilo i kada odgovornost snose samo počinioci zločina.&nbsp;</p>
<p>I u avgustu 2022. godine smo pričali i par dana tugovali, a onda se vratili svojim životima… I desilo se opet… I opet je svako od nas pozvan na odgovornost. I sigurna sam da se sada pitate šta mi svi iz svojih kuća mozemo uraditi? A možemo mnogo. Mozemo izaći i progovoriti i traziti da nam bude drugačije. Drugačije i sigurnije našoj djeci i nama.</p>
<p>Emisiju Linija života možete pratiti večeras od 22h.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DKKYPhrgCD_M&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Gošća emisije "Linija života" Maja Ljiljanić-Popović: O procesu žalovanja kada ne znamo šta se tačno dogodilo

<p>Markov i Mašanov zakon naći će se naredne sedmice na javnoj raspravi -  saopštio je predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić inicijatorki ovog zakonskog propisa Maji Ljiljanić-Popović.</p>
<p>Cilj inicijative za pokretanje Zakona je, kako je kazala Ljiljanić-Popović za Radio Televiziju Nikšić, stroža kontrola oružja i sprječavanje da osobe sklone nasilju imaju pristup oružju.</p>
<p>Osim toga, dodaje, i uvođenje mjera koje bi, kako kaže, spriječile slične tragedije koje su pogodile Cetinje i Crnu Goru.</p>
<p>Maja Ljiljanić-Popović je pokrenula inicijativu za usvajanje „Markovog i Mašanovog zakona“, nakon masakra na Medovini 12. avgusta 2022. godine, kada je Vuk Borilović ubio deset ljudi, od kojih dvoje djece, a njih šestoro ranio.</p>
<p>Inicijativom bi se, između ostalog, kaže Ljiljanić-Popović, zahtjevalo psihijatrijsko vještačenje osoba nasilničkih osoba koje posjeduju oružje, ali i oduzimanje oružja nakon utvrđivanja takvog ponašanja.</p>
<p>- Fokus Markovog i Mašanovog zakona je da osobe koje su iskazivale psihičko ili fizičko nasilje u bilo kakvom obliku ne mogu posjedovati legalno oružje. To je najbitnije od svega. Veliki je akcenat na Ministarstvu zdravlja i na ljekarima, da se vrši prevencija mentalnog zdravlja. Prije izdavanja ljekarskog uvjerenja moraju predložiti istoriju bolesti, jer privatne zdravstvene institucije nemaju uvid u kartone pacijenata i prosto ne mogu da znaju da li je osoba u prethodnom periodu uzimala medikamente ili je imala razgovore sa psihijatrom, da li je bila podvrgnuta nekoj terapiji. Zbog toga bi ta istorija bolesti bila obavezna - ističe inicijatorka Markovog i Mašanovog zakona.</p>
<p>Ljiljanić-Popović dodaje da bi svi koji bi kršili Zakon morali da snose odgovornost i posljedice. Izrada Nacrta zakona trajala je, dodaje, oko godinu i po.</p>
<p>- U oktobru 2023. godine sam predala Nacrt koji je na mojim idejama načinio pravni ekspert Jovanka Babić. Na tom Nacrtu se još radilo i dopunjavalo jer je Ministarstvo unutrašnjih poslova imalo zamisao da u istom momentu riješi neka druga sporna pitanja - ističe Ljiljanić- Popović.</p>
<p>Novi zločin u Prijestonici, prvog januara ove godine, kada je Aco Martinović ubio 12 osoba, među kojima dvoje djece, otvorio je stare rane, kaže Ljiljanić-Popović.</p>
<p>- Obojica su pucala na šesnaest ljudi, obojica su ubili člana porodice, obojica su ubili dvoje djece, to su strašno neke teške činjenice za nas i osjetili smo se poraženo. Niko nas nije čuo - ističe Ljiljanić-Popović.</p>
<p>Na sastanku sa predsjednikom Vlade Crne Gore Milojkom Spajićem Maja Ljiljanić Popović je obrazložila svoju inicijativu, a prisustvovali su predstavnici Ministarstva pravde i Ministarstva unutrašnjih poslova. Tada je Ljiljanić Popović ukazala na očigledne propuste sistema.</p>
<p>- Ja sam dala MUP-u građu za taj novi Zakon o kojem oni pričaju. Stoga bilo bi u redu da se zove pravim imenom jer zaista to ime treba da šalje određenu poruku. Ja sam rekla premijeru, ukoliko se slaže da porodica stradalih Jovana i Vukana da dodaju i njihova imena naravno, jer poruka je da sačuvamo djecu. Tu je Spajić najavio i sam da će se desiti javna rasprava o Markovom i Mašanovom zakonu, kao i da će angažovati tim za objektivnu forenziku za oba dana, s obzirom na to da mi i dalje nijesmo dobili odgovore na pitanja, koja smo postavljali uzaludno godinu i po dana unazad - potcrtava Ljiljanić-Popović.</p>
<p>Mnogo je otvorenih pitanja, zaključuje Ljiljanić Popović, a jedini način da se čuje glas inicijatora bio je da se ogole rane kako bi istakli da problem jednog čovjeka lako može da postane problem čitavog društva. No, javnom raspravom na kojoj će se naći Nacrt zakona naredne sedmice, kaže ona, napravljen je značajan korak.</p>

Ljiljanić-Popović: Inicijativa za „Markov i Mašanov zakon“ je borba za svu djecu, iduće sedmice biće na javnoj raspravi

<p>Nacrt Markovog i Mašanovog zakona gotov je u potpunosti, neđe u fiokama Ministarstva unutrašnjih poslova. Državni vrh ni jednom ga riječju nije podržao. Niko nije imao dovoljno saosjećanja, ni savjesti da se zapita može li se Medovina desiti nekome njihovom - kazala je inicijatorka ovog zakonskog propisa <b>Maja Ljiljanić-Popović.</b></p>
<p>Ona, u obraćanju javnosti, navodi da niko nije uradio ništa da spriječi novi masakr.&nbsp;</p>
<p>- Niko nije odgovarao za propuste prije i tokom tragedije. Niko nas nije zaštitio od ljudi koju su na društvenim mrežama podržavali ubicu i pokolj koji je uradio - istakla je Ljiljanić.Popović.&nbsp;</p>
<p>Kako navodi, inicijativu "Markov i Mašanov zakon" pokrenula je nakon gledanja serijala "Masakr odgovornosti" na televiziji E, koji je, kako navodi, "skinuo veo sa naših očiju i otkrio bolnu istinu o postupanju institucija u tragediji koja nam se desila 12. avgusta 2022. godine".&nbsp;</p>
<p>- Sasvim sama, tražeći način za neki vid pravde, tražeći način da spriječim da se bilo ko više osjeti kao mi. U tome su me već narednog dana podržale porodice <b>Martinović, Pejović, Radunović, Drecun</b> i<b> Đurišić</b>. Ta je podrška prerasla u odnos pun ljubavi i poštovanja, jer sem borbe i tuge, dijelimo i isto parče neba. U narednim danima kontaktirao me gospodin <b>Radovan Popović</b>, iz Ministarstva unutrašnjih poslova, koji je do svoje smjene u decembru 2024. jedini pokazivao volju i želju da do Markovog i Mašanovog zakona dođe. Oformljena je radna grupa, sa njim na čelu i sa mnom kao članom, &nbsp;koja je godinu i po vrijedno radila da napravi promjene - rekla je Ljilanić-Popović.&nbsp;</p>
<p>Njene ideje, kako dodaje, gospođa <b>Jovanka Babić</b> pretočila je u prvi nacrt zakona, koji je 5. novembra 2023. godine predala MUP-u.</p>
<p>- Taj je nacrt dopunjavan od strane Ministarstva unutrašnjih poslova i Ministarstva zdravlja, a saradnja je ostvarena i sa Lovačkim i Streljačkim savezom. Tražila sam sve ono što je moglo spriječiti zločin kakav smo doživjeli: psihijatrijska i psihološka vještačenja, da neko ko ispoljava ili je ispoljavao fizičko ili psihičko nasilje ne može nositi oružje, da se bez istorije bolesti ne može izdati ljekarsko uvjerenje potrebno za dozvolu za nošenje oružja, da izabrani ljekar ima evidenciju ko od njegovih pacijenata nosi oružje, te da je dužan pri konstatovanju promjena u ponašanju obavijestiti policiju koja bi bez odlaganja oduzela oružje istom, skraćivanje važenja dozvola za posjedovanje oružja i tako dalje - navela je Ljiljanić-Popović.&nbsp;</p>
<p>Bio bi to, prema njenim riječima, zakon primjenjiv za naš sistem, bez povlastica po bilo koga, jednak za sve.&nbsp;</p>
<p>- Prepušteni smo sami sebi da tiho i dostojanstveno tražimo odgovore na pitanja. Bez srama se javno glorifikovao ubica kao neko ko je bio ugledan, iako je godinu prije masakra osuđivan za nasilje. Izgleda da nam percepcija ugleda nije svima ista. Najbolje se to vidi u ovim teškim danima - ističe Ljiljanić-Popović, dodajući da "da im je bio cilj da otkriju istinu znali bi da monstruma niko nije isprovocirao na takav čin i da nije birao koga ubija".</p>
<p>U momentima, kako dodaje, kad postaješ svjestan da ti je neko surovo oduzet, ni ne slutiš kakve ćeš sve borbe morati da vodiš pored te najteže - da prihvatiš život bez nekoga svog.&nbsp;</p>
<p>- Mi ćemo se boriti za pravdu i opšte dobro i dalje. Ta borba ne poznaje lične interese i skrivene motive. To je borba porodica čija srca krvare, kojih ne interesuje podrška politačara i organizacija, već onog što je danas najrjeđe - čovjeka - poručila je Ljiljanić-Popović.</p>

1250x600

1084x550

Ljiljanić-Popović: Nacrt Markovog i Mašanovog zakona neđe u fiokama MUP-a, niko nije uradio ništa da spriječi novi masakr

<p>Crnom Gorom, njenom istorijom, kulturom kao i aktuelnim političkim događajima se aktivno bavim već od svojih studentskih dana, gotovo tri decenije. Za izvjesnog Bećira Vukovića, jednog od tri dobitnika ovogodišnje Trinaestojulske nagrade, prvi put sam čuo kad su prije nekoliko dana zvanično objavljena imena dobitnika nagrade koja je sve do ovogodišnje sramne i provokativne blamaže važila za najvažniju crnogorsku državnu nagradu. Osim samog imena, iz medija sam saznao da je pomenuti gospodin navodno pisac i sudeći prema njegovim medijskim izjavama koje su odmah isplivale, sasvim sigurno velikosrpski nacionalista, obožavalac kolaboracionističkog četničkog pokreta iz vremena Drugog svjetskog rata, odnosno čovjek koji javno negira postojanje crnogorske nacije i omalovažava crnogorski narod. Naravno, u današnjoj Crnoj Gori, u kojoj se Crnogorci, ironijom sudbine pripadnici najbrojnijeg naroda, već nekoliko godina zvanično svakodnevno diskriminišu, javno vrijeđaju i tretiraju kao građani drugog reda od strane vlasti kojom dominiraju velikosrpski nacionalisti i klerofašisti, anonimusi sličnog ideološkog profila najbolji su kandidati za državne i administrativne funkcije, za neograničen prostor u medijima i za novčane nagrade.</p>
<p>Prije nekoliko dana, u crnogorskim i regionalnim medijima proširila se skandalozna informacija da knjiga s naslovom <i>Kuće beskućnika</i> za koju je Bećir Vuković zvanično nagrađen, u stvari ne postoji, odnosno nikad nije izašla iz štampe. Njen primjerak ne posjeduje ni jedna biblioteka u Crnoj Gori niti u susjednoj Srbiji gdje je navodno izašla, niti se može naći u bilo kojoj biblioteci ili knjižari na svijetu. Nažalost, kao čovjeka koji godinama svakodnevno prati sve što se u Crnoj Gori i širom regionu dešava, ni ova činjenica me nije iznenadila. Da bi u današnjoj Crnoj Gori dobio visoko državno priznanje, posebno u slučaju da nagrada donosi i značajnu finansijsku dobit, „pisac“ uopšte ne mora objaviti knjigu, vjerovatno čak može i biti nepismen – dovoljna kvalifikacija je javno ispoljavanje mržnje prema vlastitoj državi, agresivno vrijeđanje i negiranje svega crnogorskog, uz istorijski revizionizam i žestoki pravoslavni klerikalizam, odnosno omalovažavanje antifašističke tradicije. Drugim riječima, potpuni marginalci, ludaci i apsolutni mediokriteti vještački se uveličavaju i proglašavaju genijalcima samo zbog bliskosti trenutno vladajućoj ideologiji i sadašnjem političkom režimu, koji je vazalski ovisan od sve više poljuljanog i sve više agresivnog Vučićevog režima u Beogradu. Botovi i jadnici koji aplaudiraju svim koracima četničkog vojvode Andrije Mandića, trenutnog predsjednika crnogorske skupštine i, sviđalo nam se ili ne, danas realno najmoćnijeg političara u Crnoj Gori, u komentarima na internetu ponavljaju potrošenu litijašku ideju da su ranijih godina Srbi u Crnoj Gori bili ugroženi i diskriminisani. Zato je navodno sada došlo vrijeme da Trinaestojulsku nagradu konačno dobije i neki dokazani Srbin. Bez obzira na to da li je njegov rad vrijedan, odnosno, da li uopšte iza njega stoji neki rad. Kao što smo vidjeli, nagrada se može dobiti i za knjigu koje nema, i sljedeće godine, ako trenutna vlast uspije odbraniti svoje položaje, možda ćemo dočekati i nagradu za film koji nije snimljen, naravno pod uslovom da će „reditelj“ biti uzoran vjernik SPC i javni negator svega što nosi crnogorski predznak.  </p>
<p>U Pragu već preko sto godina postoji čuvena Slovenska biblioteka (Slovanská knihovna), jedna od najbolje i najsistematičnije snabdijevenih svjetskih biblioteka sa fokusom na književnu produkciju slovenskih naroda i zemalja, uključujući i zemlje bivše Jugoslavije poput Crne Gore. Uostalom, brojni crnogorski intelektualci tokom svojih posjeta Pragu redovno obilaze i ovu čuvenu biblioteku, koja odavno usko sarađuje i sa Crnogorskom nacionalnom bibliotekom, kao i s velikim brojem drugih biblioteka u regionu. Onog dana kad je bila zakazana svečana ceremonija dodjele ovogodišnje Trinaestojulske nagrade (doduše samo sa dva široj javnosti ne baš poznata dobitnika, zato što je treći, svjetski poznati umjetnik Miloš Karadaglić, „s obzirom na okolnosti“ odbio da primi nagradu), zavirio sam u elektronski katalog Slovenske biblioteke.        </p>
<p>U katalogu Slovenske biblioteke, osoba po imenu Bećir Vuković ne postoji. Ova uvažena institucija u svojim fondovima ne evidentira ni jednu njegovu knjigu. Prema katalogu Nacionalne biblioteke Češke republike (Slovenska biblioteka sačinjava njen autonomni dio), jedan primjerak jedne njegove knjige je ipak nekako zaljutao do Praga. Radi se o knjizi s naslovom <i>Administracija straha</i> (70 strana, ISBN 9788652301874). Iz kataloga saznajemo da je ovo književno djelo izašlo u Beogradu 2016. godine (znači, one godine kada su u Crnoj Gori ruske i srpske službe neuspješno pokušavale izazvati nasillni prevrat da bi onemogućili njeno planirano učlanjenje u NATO, što znači da je rukopis vjerovatno nastajao odprilike u ono doba kada je vojvoda Andrija Mandić sa svojom četničkom družinom u parku ispred skupštine usred Podgorice pekao prase na ražnju). Gore navedena knjiga Bećira Vukovića nije dostupna u Klementinumu, glavnoj baroknoj zgradi nacionalne biblioteke, nego se mora nekoliko dana unaprijed naručiti iz centralnog skladišta na periferiji Praga. To je klasična sudbina knjiga za koje čitaoci ne iskazuju baš pretjerano interesovanje.</p>
<p>Iz znatiželje, nekoliko sati prije skandaloznog uručivanja Trinaestojulske nagrade dvojici preostalih dobitnika, u vrijeme kad su već mediji objelodanili činjenicu da nagrada nije uručena u skladu sa zakonskom procedurom, koja je čak višestruko prekršena, i kad se već znalo da Vukovićeva knjiga za koju će „autor“ biti nagrađen jednostavno ne postoji, pregledao sam još malo detaljnije elektronski katalog praške Slovenske biblioteke. Radi upoređenja, ukucao sam imena nekoliko dobitnika Trinaestojulske nagrade iz prethodnih dvadeset godina, iz relevantnih oblasti gdje se književni ili naučni rad ispoljava prije svega objavljivanjem knjiga.</p>
<p>U katalogu Slovenske biblioteke u Pragu, najzastupljeniji dobitnik Trinaestojulske nagrade u 21. vijeku je Adnan Čirgić sa ukupno 34 naslova. Sljede Živko Andrijašević (25 naslova), Radoslav Rotković (22), Andrej Nikolaidis (19), Mladen Lompar (17), Gojko Čelebić (17), Šerbo Rastoder (16), Milorad Popović (14), Božidar Šekularac (14), Pavle Goranović (10), Zuvdija Hodžić (10) i Aleksandar Čilikov (8). I konačno, 8. juna 2025, u redove više navedenih crnogorskih intelektualaca, književnika i naučnika, predsjednik skupštine Andrija Mandić je na osnovu sporne i provokativne odluke ubacio „beskućnika“ Bećira Vukovića (nula). Čuveni svjetski teoretičari književnosti su posebno 70-ih i 80-ih godina 20. vijeka često ponavljali mantru o navodnoj „smrti autora“. Crnogorska nadrealna stvarnost 20-ih godina 21. vijeka u praksi je pokazala da sve može biti naopako: autor je živ, zdrav i nagrađivan, dok književno djelo više nije potrebno. Ceremonija dodjele Trinaestojulske nagrade pod nadzorom vojvode Mandića u stvari je predstavljala unikatnu svećanost kojom je zvanično proslavljena i novčano nagrađena – „smrt knjige“!</p>
<p>Detalje građanskog protesta protiv kontroverznog dodjelivanja Trinaestojulske nagrade ispred vile Gorica u Podgorici detaljno sam pratio uživo, zahvaljujući internetu i prisutnim prijateljima. Policija je zloupotrijebila silu protiv mirnih demonstranata, uključujući biber-sprej (kojim su prema videosnimci upravljali vrlo neprofesionalno i nevješto). Nekoliko hrabrih ljudi koji su došli da bi se čuo glas razuma i pravde bilo je u protestima povrijeđeno, neki od njih su morali potražiti medicinsku pomoć. Među povrijeđenima je bio moj dragi prijatelj i kolega Aleksandar Radoman, dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost na Cetinju. Onaj isti Aleksandar Radoman koji u katalogu Slovenske biblioteke u Pragu ima 19 naslova, uz dodatnih 5 naslova u katalogu Nacionalne biblioteke Češke…  </p>

Smrt knjige

<p>Fakultet za crnogorski jezik i književnost (FCJK) u drugom upisnom roku povećao je broj upisanih studenata, čime je za 10 odsto premašio ukupan broj upisanih studenata s dvije katedre Filološkoga fakulteta u Nikšiću (za crnogorski i za srpski jezik).</p>
<p>To je na društvenim mrežama objavio profesor FCJK <b>Vladimir Vojinović</b>.</p>
<p>- Kampanja koju su protiv crnogorskoga jezika i FCJK združeno vodili politički moćnici iz regiona i njihove partijske filijale u Crnoj Gori, uz svesrdnu pomoć Srpske pravoslavne crkve, nije urodila plodom - istakao je on.&nbsp;</p>
<p>Prema podacima koje je iznio stanje nakon drugoga upisnog roka je sljedeće:</p>
<p>1. FCJK.........................55 odsto</p>
<p>2. Filološki fakultet (crn) 24 odsto</p>
<p>3. Filološki fakultet (srb) 21 odsto</p>
<p>- Preliminarni rezultati drugoga upisa Filološkoga fakulteta u Nikšiću pokazuju da su dva studenta upisala program za srpski jezik, dok lista programa za crnogorski uopšte nije objavljena. Bravo, FCJK! - zaključio je Vojinović.</p>

Vojinović: Kampanja protiv crnogorskog jezika nije urodila plodom

<p>U nastavku ovog teksta prezentujemo važan istorijski dokument, kojeg valja i treba pročitati, još jedan prilog koji govori o tome kako je velikosrpski režim želio i htio porobiti Crnogorce, brutalnim terorom u doba Kraljevine SHS. Od zlog nauma velikosrba i njihovih eksponenata protiv Crne Gore, čega se do danas i nikad &nbsp;nijesu odrekli, smo na udaru naročito sada pod ovim sluganskim režimom. Samo čekaju promjenu okolnosti. Moramo biti na oprezu, vazda budni.&nbsp;</p>
<p>Citat izvora slijedi:</p>
<p>"DESET GODINA BIJELOG TERORA I NACIONALNOG UGNJETAVANJA U JUGOSLAVIJI</p>
<p>Crna Gora,</p>
<p>Mogu se navesti bezbrojne činjenice o monstruoznom režimu kojem su podvrgnuti crnogorski radnici, seljaci i narodna inteligencija. Može se sa sigurnošću reći da se crnogorski seljaci, da se cijeli crnogorski narod, ne tretiraju kao slobodni ljudi, već kao srednjovjekovni kmetovi i robovi. Nemoguće je nabrojati sve monstruozne činjenice koje su do sada otkrivene. Predstavljamo samo tri najkarakterističnija slučaja koja su se dogodila u prvom kvartalu 1928. godine.</p>
<p>U januaru je uhapšeno cijelo selo stanovnika i, budući da u zatvoru nije bilo dovoljno mjesta, svi su pretučeni pod šatorom na otvorenom. Tukli su sve, posebno 10-godišnju djecu i 70-godišnje starce i bake, kako bi iznudili priznanja. i svjedočanstva ko je ubio trojicu finansijskih agenata, čija su tijela pronađena na zemljištu njihovog sela.</p>
<p>Još jedan slučaj sistematskog i pravovremenog mučenja i torture crnogorskog stanovništva imamo u selu Zota. (vjerovatno greška - treba Zeta, moja nap.)</p>
<p>Advokat Jakša Radović iz Podgorice posjetio je ovo selo i prikupio pisana svjedočanstva od cijelog stanovništva. Potonji jednoglasno tvrde da su spremni da se pojave pred bilo kojim sudom i pod zakletvom potvrde svoje optužbe protiv vlasti. U selu Zota, svi seljani, od najmanjih do najvećih, bili su okupljeni i masovno pretučeni i mučeni od strane žandarmerijski oficira jer su se usudili da protestuju protiv samovolje i maltretiranja koje su činile žandarmerijske patrole, koje su, pod izgovorom potrage za kriminalcima, šuljale u polja i činile razne nestašluke i nedjela. Treći tipičan slučaj, crnogorski seljak PetarMaraš, ratni veteran s invaliditetom, uhapšen je i brutalno mučen jer se žalio da su mu dva člana porodice umrla od gladi. Međutim, njegove tvrdnje su potpuno tačne. Nekoliko dana nakon puštanja iz hapšenja, kao posljedica mučenja i gladi, poludio je i hodao ulicama sela sa upaljenom bakljom, susrećući svakog prolaznika i pitajući ga: «Jesi li ti čovjek? R. Kremenovič".</p>
<p>Izvor:</p>
<p>Balkanska federacija, broj 93, Wien,( Beč,) 1. Jun 1928. Str. 1979-1980. Originalni tekst je na bugarskom jeziku. Zahvaljujem se prof.dr emeritusu <b>Iliji M. Vujoševiću</b> koji je na moju prijateljsku molbu preveo ovaj tekst sa bugarskog jezika.&nbsp;</p>
<p>Da li je tačno ili ne da je od užasne torture koju je prezivio Petar Maraš iz Zete, nevini i ugledni čovjek, nakon svih grozota koje su mu nanesene, imao mentalne probleme &nbsp;ili nije, mi to ne znamo, jer nemamo izvora o tome, ali je bitno da je on kao cvrst i moralan čovjek doživio pravu golgotu od mučitelja ondašnjeg svirepog režima koji nije poštovao elementarna prirodna, ljudska i građanska, zakonska prava ljudi.</p>

Iz prošlosti srpskog terora prema Crnoj Gori i Crnogorcima

<p>U Skupštini je danas počela rasprava o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama i biće nastavljena naredne sedmice. </p>
<p>Poslanik DPS-a <b>Andrija Nikolić</b> je kazao da je prijedlog antiustavan, a dolazi od grupe poslanika. </p>
<p>- Nema pozvanoga da ovdje pred građanima predstavi šta je prijedlog ovog zakona, ovo je sramota u najmanju ruku. Četiri mjeseca premijer i ministri ne dolaze u parlament, šta je funkcija ovoga parlamenta? Nema ovdje petlje da neko izađe i kaže šta vi to predlažete kroz ovaj zakon - rekao je Nikolić. </p>
<p><b>Boris Pejović </b>(PES) kazao je da nije prisutan predstavnik predlagača i predložio da se o ovoj tački govori naredne sedmice. </p>
<p>- Ovaj parlament je toliko neozbiljan da su pojedine mjesne zajednice bolje pripremljene za dnevni red - kazao je Nikolić. </p>

O Zakonu o javnim okupljanjima ipak naredne sedmice; Nikolić: Nemate petlju da izađete i kažete šta predlažete kroz izmjene

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: maja-ljiljanic-popovic