Najmanje dvije osobe su poginule, a šest je ranjeno danas u pucnjavi tokom žurke poslije muzičkog festivala u centru Los Anđelesa, saopštile su vlasti.
Policija je navela da je uhapšena jedna osoba osumnjičena za pucnjavu.
Žurka je na društvenim mrežama promovisana kao nezvanična žurka poslije festivala "Hard Summer", vikend tehno-muzičkog festivala održanog u parku Holivud, prenio je AP.
Nema informacija o motivu napada.
Policija je saopštila da je otvorila istragu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Los Anđeles: Dvoje mrtvih, šest osoba ranjeno na žurci poslije muzičkog festivala

Jedan vozač je u Los Anđelesu u ranim jutarnjim satima uletio u masu ljudi koji su čekali da uđu u noćni klub na prometnom Santa Monika bulevaru. Tako je povrijeđeno 30 ljudi, a kako je saopštila vatrogasna služba, najmanje tri osobe su u kritičnom stanju nakon ovog incidenta.
- Povrijeđeni su prevezeni u lokalne bolnice i traumatske centre - izjavio je Adam Van Gerpen, portparol Vatrogasne službe grada Los Anđelesa.
Grupa ljudi čekala je u redu da uđe u noćni klub kada ih je udario automobil marke Nissan Versa, koji je takođe udario kamiončić sa takosima i štand za parkiranje vozila, prenio je AP.
Prema preliminarnoj istrazi, vozač je izgubio svijest i uletio u gomilu, prenijela je televizija Ej Bi Si njuz (ABC News) pozivajući se na policiju.

Los Anđeles: Vozač uletio u masu ljudi, povrijeđeno 30 osoba

Napetosti su u nedjelju eskalirale u Los Anđelesu kada su hiljade demonstranata izašle na ulice reagujući na vanredno raspoređivanje pripadnika Nacionalne garde od strane predsjednika Donalda Trampa. Demonstranti su blokirali ključni auto-put i zapalili više autonomnih vozila, dok su pripadnici snaga bezbjednosti koristili suzavac, gumene metke i šok bombe kako bi obuzdali masu. Dio policije patrolirao je ulicama na konjima, dok su drugi, u opremi za razbijanje demonstracija, bili raspoređeni iza vojnika garde koji su čuvali federalne zgrade, uključujući pritvorski centar u koji su prethodnih dana dovedeni neki migranti. Policija je proglasila okupljanje nezakonitim, a do večeri je većina demonstranata napustila centar grada. Međutim, oni koji su ostali, uzimali su stolice iz obližnjeg parka kako bi napravili improvizovanu barikadu, gađajući policiju s druge strane. Drugi su sa nadvožnjaka iznad zatvorene južne trake autoputa 101 bacali komade betona, kamenje, električne trotinete i vatromet na pripadnike kalifornijske saobraćajne patrole i njihova vozila. Policajci su se sklonili ispod nadvožnjaka kako bi se zaštitili. Ovo je bio treći dan protesta protiv Trampovog pooštravanja imigracione politike u regionu, a dolazak oko 300 saveznih trupa izazvao je bijes i strah kod dijela građana. Nedjeljni protesti u Los Anđelesu, gradu sa oko četiri miliona stanovnika, bili su skoncentrisani u nekoliko blokova centra.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250609060628_9281f2f284eb098cfa6c3732df52e8d21bf6bf223d14f702d07c4cbea8b02bbd.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250609060628_9281f2f284eb098cfa6c3732df52e8d21bf6bf223d14f702d07c4cbea8b02bbd" data-rendition-name="original" width="2880" height="1920" loading="lazy" alt="Protest LA Nacionalna garda"> <figcaption>Demonstrant ispred korodnoa pripadnika Nacionalne garde ispred Metropolitanskog pritvorskog centra u centru Los Anđelesa, u nedjelju, 8. juna 2025, (Photo: AP foto/Eric Tajer)</figcaption> </figure>  Od ranog jutra, vojnici Nacionalne garde stajali su rame uz rame, sa dugim cijevima i štitovima za razbijanje demonstracija, ispred Metropolitanskog pritvorskog centra. Demonstranti su uzvikivali „sram vas bilo“ i „idite kući“. Kada su se neki približili pripadnicima garde, dodatne policijske snage krenule su naprijed, ispaljujući kanistere ispunjene dimom na ulicu. Nekoliko minuta kasnije, policija Los Anđelesa ispalila je projektile za kontrolu mase, tvrdeći da su demonstranti okupljeni nezakonito. Veći dio mase tada se preselio na autoput 101, blokirajući saobraćaj sve dok ih saobraćajna patrola nije rastjerala kasno popodne. Južna traka je ostala zatvorena. U blizini su zapaljena najmanje četiri autonomna vozila kompanije „Waymo“, a gust crni dim uzdizao se u nebo dok su električna vozila povremeno eksplodirala. Do večeri je policija izdala naređenje o nezakonitom okupljanju i blokirala nekoliko gradskih blokova u centru. Šok bombe su odjekivale svakih nekoliko sekundi. Demokratski guverner Gavin Njusom zatražio je u pismu u nedjelju popodne od Trampa da povuče pripadnike garde, nazvavši njihovo raspoređivanje „ozbiljnim kršenjem državnog suvereniteta“.&nbsp; Njusom se u tom trenutku nalazio u Los Anđelesu, gdje se sastajao sa lokalnim zvaničnicima i policijom. Nije bilo jasno da li je od petka razgovarao sa Trampom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250609060636_eb10d3b2702ef2babde88ab02382f0da5699376b0dcfafb1e6c8d27533c7ee91.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250609060636_eb10d3b2702ef2babde88ab02382f0da5699376b0dcfafb1e6c8d27533c7ee91" data-rendition-name="original" width="960" height="651" loading="lazy" alt="Protesti LA Nacionalna garda"> <figcaption>Pripadnici Nacionalne garde Kalifornije stoje ispred federalne zgrade Edvard R. Roјbal u Los Anđelesu, Kalifornija, SAD, 8. juna 2025. (Photo: REUTERS/Majk Blejk)</figcaption> </figure>  Raspoređivanje garde zabiježeno je kao prvi slučaj u posljednjih nekoliko decenija da je Nacionalna garda aktivirana bez zahtjeva guvernera, što predstavlja ozbiljnu eskalaciju protiv onih koji se protive masovnim deportacijama koje sprovodi administracija. Gradonačelnica Los Anđelesa, Karen Bas, podržala je Njusomove navode. - Ono što vidimo u Los Anđelesu jeste haos koji je izazvala ova administracija. Ovdje nije riječ o javnoj bezbjednosti, već o nečijoj agendi - rekla je Bas na popodnevnoj konferenciji za medije.&nbsp; Uprkos njihovim kritikama, administracija nije odustajala. - Njusom bezočno laže kada tvrdi da u Los Anđelesu nije bilo problema prije nego što je predsjednik Tramp reagovao - izjavila je portparolka Bijele kuće Ebigejl Džekson. <h2>Raspoređivanje nakon dana protesta</h2> Dolazak Nacionalne garde uslijedio je nakon dva dana protesta koji su počeli u petak u centru Los Anđelesa, a potom se proširili u subotu na grad Paramount, većinsku latino zajednicu južno od grada, kao i na susjedni Kompton. Federalni agenti su hapsili migrante u modnoj četvrti Los Anđelesa, na parkingu „Home Depota“ i na još nekoliko lokacija u petak. Dan kasnije, raspoređivali su se kod kancelarije Sekretarijata za unutrašnju bezbjednost u Paramountu, u blizini drugog „Home Depota“, što je izazvalo dodatne proteste zbog straha od nove racije. Savezne vlasti kasnije su saopštile da na toj lokaciji nije bilo sprovođenja akcije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250609060632_68636a2ea8fa6acf95f0f8d99a5f23065e9385a008e3209a687bc29b24d56812.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250609060632_68636a2ea8fa6acf95f0f8d99a5f23065e9385a008e3209a687bc29b24d56812" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Protest LA"> <figcaption>Demonstrantkinja privedena u centru Los Anđelesa, u nedjelju, 8. juna 2025, (Photo: AP foto/Eric Tajer)</figcaption> </figure>  Demonstranti su pokušali da blokiraju vozila Granične patrole bacajući kamenje i komade betona. U odgovoru, federalni agenti u opremi za razbijanje demonstracija koristili su suzavac, šok bombe i boce sa biber sprejom. Broj uhapšenih migranata u širem području Los Anđelesa tokom protekle sedmice premašio je 100, navode savezne vlasti. Mnogi su uhapšeni i tokom protesta, uključujući i jednog poznatog sindikalnog lidera, optuženog za ometanje rada policije. Ovi protesti nisu dostigli razmjere onih iz prošlosti kada je Nacionalna garda raspoređena u Los Anđelesu, poput pobune u Votsu, nereda nakon presude u slučaju Rodnija Kinga ili protesta 2020. godine protiv policijskog nasilja, kada je Njusom tada sam zatražio pomoć federalnih trupa. Posljednji poznati slučaj kada je Nacionalna garda raspoređena bez saglasnosti guvernera bio je 1965. godine, kada je predsjednik Lindon B. Džonson poslao trupe da obezbijede marš za građanska prava u Alabami, navodi se u izvještaju Centra za pravdu „Brenan“. <h2>Tramp najavljuje ‘snažan zakon i red’</h2> U subotu je Tramp izdao naredbu pozivajući se na zakonsku odredbu koja mu omogućava da angažuje federalne vojne snage „u slučaju pobune ili opasnosti od pobune protiv vlasti Sjedinjenih Američkih Država“. Rekao je da je odobrio raspoređivanje 2.000 pripadnika Nacionalne garde. - U Los Anđelesu ima nasilnih ljudi i neće proći nekažnjeno - rekao je Tramp novinarima dok se spremao da se ukrca u predsjednički avion „Air Force One“ u Moristaunu, Nju Džerzi. Na pitanje da li planira da pošalje američke vojnike u Los Anđeles, Tramp je odgovorio da će imati trupe svuda.&nbsp; - Nećemo dozvoliti da se ovo desi našoj zemlji. Nećemo dopustiti da nam zemlja bude rastrgana kao pod Bajdenom – kazao je on, no nije pojasnio na šta konkretno misli. Oko 500 marinaca stacioniranih u Twentynine Palmsu, oko 200 kilometara istočno od Los Anđelesa, bilo je u statusu „spremni za raspoređivanje“ u nedjelju popodne, prema podacima Komande Sjeverne Amerike. Bivša potpredsjednica Kamala Haris, koja živi u Los Anđelesu, izjavila je da su hapšenja migranata i raspoređivanje garde dio „okrutne, smišljene agende za širenje panike i podjela“. Dodala je da podržava one koji „ustaju u odbranu naših osnovnih prava i sloboda“. &nbsp;

1084x550

Haos u Los Anđelesu nakon što je Tramp poslao stotine pripadnika Nacionalne garde

Novi požar izbio je u srijedu u okrugu Los Anđelesa, a hiljadama stanovnika je naređena evakuacija. 
 
Požar je izbio sjeverozapadno od grada Los Anđelesa u srijedu ujutro, u blizini jezera Kastaik u planinskom području koje graniči s nekoliko stambenih naselja i škola, prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
Kastaik se nalazi oko 25 kilometara sjeverozapadno od grada Santa Klarite i graniči s nacionalnom šumom Angeles. 
 
Šef vatrogasne službe okruga Los Anđeles, Entoni Marone, rekao je da je više od četiri hiljade vatrogasaca zaduženo za ovaj incident. 
 
- Situacija je i dalje dinamična, a vatru je i dalje teško obuzdati, iako imamo prednost - dodao je Marone. 
 
On je kazao da je nacionalna meteorološka služba produžila upozorenje do petka ujutro za većinu okruga Los Anđelesa i Venture, te da umjereni vjetrovi nastavljaju da duvaju tim područjem.

Novi šumski požar u blizini Los Anđelesa, naređena evakuacija

Šefica vatrogasne službe u Los Anđelesu Kristin Krouli izjavila je danas da se taj grad suočava sa "izuzetno opasnim vremenskim uslovima", jer se očekuje da će ekstremni vjetrovi dostići vrhunac do utorka ujutru.
Na planinskim područjima vjetrovi bi mogli da dostignu brzinu do 160 kilometara na čas, piše CBS News.
Krouli je upozorila da kombinacija jakih vjetrova, niske vlažnosti i suve vegetacije predstavlja visok rizik za izbijanje novih požara.
Vatrogasne ekipe iz lokalnih, regionalnih i državnih agencija već su raspoređene na najugroženijim mjestima kako bi brzo reagovale na eventualne požare.&nbsp;
- Apelujem na sve da ostanu oprezni, opasnost još nije prošla - naglasila je Krouli.
Meteorolozi predviđaju da su vremenski uslovi ove nedjelje biti gori od prošlonedjeljnih, rekao je Džejms Vajt iz Nacionalne meteorološke službe.
Stanovnici Los Anđelesa pozvani su da budu spremni na hitnu evakuaciju.&nbsp;
- Budite spremni da odmah napustite svoje domove - upozorio je portparol agencija koje se bore protiv požara u oblasti Iton, Deron Vajat.
Požar u oblasti Palisejds do ponedjeljka ujutru je bio 59 odsto pod kontrolom, nakon što je uništio 96 kvadratnih kilometara.&nbsp;
Požar u Itonu bio je obuzdan 87 odsto, a zahvatio je površinu od 36 kvadratnih kilometara, saopštila je Kalifornijska služba za šumarstvo i zaštitu od požara. Zbog visokog rizika od požara, nadležne službe isključile su struju za više od 5.800 domaćinstava i preduzeća u Los Anđelesu i San Bernardinu. Dodatna isključenja razmatraju se za još 247.000 korisnika.

1250x600

Los Anđeles pred opasnim vremenskim uslovima: Visok rizik od novih požara

Vatrogasci u Los Anđelesu počeli su da se pripremaju za jake vjetrove, koji bi mogli dodatno podstaći dva velila šumska požara koji su već sravnili cijele gradske četvrti i usmrtili najmanje 24 osobe.
Suvi, opasni udari vjetra Santa Ane dosezali su u ponedjeljak brzinu od 48 do 80 km/h, ali crveno upozorenje biće izdato kad su najavljeni najsnažniji udari do 120 km/h, rekao je meteorolog iz Centra za vremensku prognozu Nacionalne meteorološke službe David Rot, prenosi Slobodna Evropa.
Više od 8,5 hiljada vatrogasaca gasi požare iz vazdua i sa zemlje, sprječavajući da se vatra tokom noći ne proširi na oba kraja Los Anđelesa.
- Ova situacija je jako, jako loša. Nijesmo se još izvukli - rekla je šefica gradskih vatrogasaca Los Anđelesa Kristin Krouli.
Zvaničnici su rekli da država unaprijed raspoređuje vatrogasne ekipe u ranjiva područja, ne samo u Los Anđelesu nego i u drugim okruzima južne Kalifornije koji su takođe bili pod povećanom opasnošću od požara.

Vatrogasci se spremaju za jake vjetrove u Los Anđelesu

Nominacije za najprestižniju nagradu u oblasti filma "Oskar" se pomjeraju za skoro sedam &nbsp;dana kasnije od prvobitnog datuma zbog požara u Kaliforniji.
Nominacije će biti objavljene 23. januara, saopštila je danas Akademija filmske umjetnosti i nauke koja dodjeljuje nagradu „Oskar“.
- Svi smo užasnuti uticajem požara i gubicima koje su pretrpjeli mnogi u našoj zajednici. Akademija je uvijek bila ujedinjujuća snaga u filmskoj industriji, a mi smo posvećeni tome da zajedno stojimo pred teškoćama - rekli su izvršni direktor Akademije Bil Kramer i predsjednica Akademije Dženet Jang.&nbsp;
Pošto su požari i dalje aktivni u okolini Los Anđelesa, filmska akademija je takođe produžila period glasanja za nominacije do petka.
Dodjela naučnih i tehničkih nagrada, koja je ranije bila zakazana za 18. februar, biće naknadno pomjerena.
Dodjela 97. Oskara će se održati 2. marta u Dolbi teatru, uz direktan televizijski prenos sa početkom u 19 sati.
Nominacije za Oskara su odložene i 2021. tokom pandemije kovida-19.

Odložene nominacije za nagradu "Oskar" zbog požara

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski je ponudio pomoć ukrajinskih vatrogasaca za lokalne vlasti u Los Anđelesu, nakon što ga je kritikovao Donald Tramp Jr, sin novoizabranog predsjednika SAD-a Donalda Trampa.
Zelenski je rekao da je dao instrukciju ministarstvu unutrašnjih poslova da pripremi tim iz Ukrajine koji bi učestvovao u gašenju požara koji već nekoliko dana traju u Los Anđelesu.
Ova ponuda dolazi nekoliko dana nakon što je Trump Jr. na društvenoj mreži X rekao da vlasti SAD-a "imaju novca za Ukrajinu, ali ne i za Los Anđeles."
Konkretno, mlađem Trumpu je zasmetala donacija vatrogasaca iz Los Anđelesa za Ukrajinu prije nego što su krenuli katastrofalni požari koji su rezultirali u smrti najmanje 24 osobe, te stotinama miliona dolara u materijalnoj šteti.
Česta kritika saradnika budućeg lidera SAD-a, posebno onih konzervativnijih, jeste da se previše novca šalje u Ukrajinu, zbog čega su nerijetko ulazili u direktne sukobe s Zelenskim.
Posebno to dolazi u fokus kada neka prirodna katastrofa pogodi SAD, kao što je to slučaj s ovim požarima te, prije nekoliko mjeseci, uraganom Milton.
Dok su njegovi saradnici, ali i članovi njegove porodice, žestoko kritikovali Zelenskog i Ukrajinu, Tramp je imao nešto blaži ton.
Zelenski je, od pobjede Trampa u novembru, javno govorio kako neće biti promjene odnosa Vašingtona prema situaciji u Ukrajini te da će Tramp nastaviti s podrškom za njegovu zemlju.

Volodimir Zelenski ponudio pomoć SAD-u s gašenjem požara u Los Anđelesu

Broj poginulih u požarima koji bukte u Los Anđelesu, na zapadu Sjedinjenih Američkih Država, porastao je na 24, saopštile su državne vlasti. 
 
Kako prenosi Radio Slobodna Evropa, na objavljenom popisu žrtava nalazi se osam osoba poginulih u požaru u Pacific Palisadesu, kao i 16 osoba koje su stradale u požaru u Eatonu. 
 
Uprkos upozorenjima da je svaki pokušaj odlaska na opožareno područje visokorizičan, mnogi ljudi koji su bili prisiljeni napustiti svoje domove okupljaju se na kontrolnim tačkama na kojima se nalaze policajci, nadajući se da će dobiti priliku vidjeti u kakvom su stanju njihove kuće i jesu li im domovi uništeni. 
 
Šef vatrogasne službe Los Anđelesa Antoni Maron kazao je da je odlazak ljudi da vide kuće previše rizičan. 
 
- Naš je zajednički prioritet je vratiti ljude kući što je prije moguće - rekao je on konferenciji za novinare, dodajući da to neće biti moguće sve do srijede, zbog najavljenog jačanja vjetra. 
 
Neki stanovnici su čekali u redu 11 sati kako bi sa pratnjom obišli svoje domove u evakuisanom području. 
 
Nekima čak ni uz pratnju nije bio dopušten obilazak kuća, jer su se vatrogasci bojali da bi jak vjetar mogao ponovno pogoršati stanje na područjima zahvaćenim vatrenom stihijom. 
 
Iz vatrogasne službe su kazali da će biti uspostavljen sistem koji će omogućiti stanovnicima da putem interneta provjere jesu li im domovi uništeni ili oštećeni. 
 
Broj evakuisanih zbog požara u Los Anđelesu sada je oko sto hiljada, što je značajno manje u poređenju sa oko 180 hiljada, koliko ih je bilo ranijih dana.

Broj stradalih u požarima porastao na 24

Najmanje 16 ljudi poginulo je u požarima u Los Anđelesu u Kaliforniji u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), saopštile su 12. januara nadležne američke službe.
U petodnevnim požarima u drugom najvećem gradu SAD uništeno je 12.000 objekata i 15.000 hektara zemlje.
- Opasnost od požara u okrugu Los Anđeles i dalje je na visokom nivou - rekao je šef vatrogasne službe Entoni Maron.
Vlasti su uvele policijski čas od šest popodne do šest ujutru u pogođenim oblastima Pasifik Palisejds i Altadina zbog brojnih pljački u opustošenim i evakuisanim zonama.
Za sada zvanično nije saopšten uzrok požara.

Najmanje 16 ljudi stradalo u požarima u SAD-u

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Predsjednik Savjeta AMU Branko Boškovič podnio &nbsp;je ostavku na mjesto predajednika na današnjoj sjednici Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sjednica Savjeta AMU"> </figure>  Ipak, Bošković ostaje član Savjeta. Prije šest dana o tome je &nbsp;obavijestio Savjet AMU.&nbsp; Kako je istakao, ostavku podnosi kao moralni čin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCaX65hqLfw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Andrijana Nikolić, članica Savjeta upitala je Boškovića šta je sa svim odlukama koje je potpisao, da li su sad one ništavne? - Imamo odluku ASK iz 2021. gdje piše da će ASK sprovesti postupak ispitivanja legalnosti izbora predsjednika Savjeta AMU- kazala je. Bošković je odgovorio da je siguran da nema ništa sporno za sve odluke koje smo donijeli jer smo mi kolektivi organ. - &nbsp;Poštujete odluke institucija j smatram da je odluka odgovorna. Zahvaljujem predsjedniče na onome što ste do sada uradili, imali sjajne rezultate, a nadam se da će Agencija i nakon ove odluke nastaviti da radi jednako dobro- rekao je član Savjeta Edin Koljenovič: Bošković je kazao da je predsjednik Savjeta samo neko ko formalno upravlja i dio je kolektiva.&nbsp; - Ova Agencija je najbolji reprezent medijske regulacije- poručio je. Podsjećamo, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je javni funkcioner Branko Bošković prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta AMU, odnosno tadašnje Agencije za elektronske medije (AEM). U odluci donesenoj 12. novembra 2025. godine, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.

Predsjednik Savjeta AMU Branko Bošković podnio ostavku

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: los-andeles