Andrija Mandić je izjavio da logo Skupštine Crne Gore sa zgradom Zetske banovine čini „dušu Crne Gore“ i da „svjedoči o trajanju Crne Gore“. Oboje je netačno. Ako države imaju dušu, onda je Crna Gora svoju izgubila upravo u periodu između 1918. i 1941. kada je bila anektirana Srbiji i postala bezimeni dio Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, odnosno Kraljevine Jugoslavije. Dušu je vratila Narodnooslobodilačkom borbom 1941-1945. i referendumom 2006. U monarhiji Karađorđevića Crna Gora je ugurana u administrativno-upravne jedinice koje su se zvale Zetska oblast od 1921. i Zetska banovina od 1929. godine. One ne svjedoče o trajanju, kako to Mandić pogrešno predstavlja, već o pokušaju prekida trajanja Crne Gore, negiranju crnogorske državnosti i oduzimanju geografskog naziva Crnoj Gori, što nijesu uradili čak ni truski ni austrougarski okupatori.
Mandić pokušava da Zetsku banovinu predstavi dijelom crnogorske državnosti i parlamentarizma. Ne zna istoriju ili je svjesno prekraja. Evo lekcije iz osnovne škole. Banovine je formirao kralj Aleksandar I Karađorđević nakon što je 6. janaura 1929. godine izvršio državni udar, ukinuo Ustav i zaveo diktaturu. Cilj formiranja banovina je bio dvostruk. Prvenstveno su služile učvršćivanju kraljeve diktatorske vlasti u provincijama. Kralj je po ličnom nahođenju imenovao i smjenjivao banove čiji je glavni zadatak bio da sprovode njegovu tiransku politiku na regionalnom i lokalnom nivou. Drugi cilj banovina je bio da se nasilno poništi nasljeđe prethodnih državno-istorijskih subjekata kao što je bila Crna Gora. Tako je diktatorski režim Karađorđevića načelno sprovodio jugoslovensku unitarističku ideologiju, dok se u praksi realizovala velikosrpska ideja prema kojoj je Kraljevina Jugoslavija bila samo proširena Srbija. Banovine nijesu stvorene da bi nastavile ili njegovale prethodne državne tradicije, već da ih izbrišu.
Zadatak Zetske banovine nije bio da promoviše ili nastavi državnost Crne Gore, već da uništi svaki trag crnogorske državnosti. Ni naziv Zetske banovine nije imao vezu sa državnošću srednjovjekovne Zete. Naziv nije izveden po državi, nego po rijeci Zeti, kao što su i ostale banovine, izuzev Primorske, dobile nazive po rijekama (Dravska, Savska, Vrbaska, Drinska, Dunavska, Moravska i Vardarska). Izuzev Dravske banovine, koja je obuhvatila slovenački prostor, ostale su bile vještački sastavljene od različitih istorijskih, etničkih i državnih oblasti, kako bi se te različitosti međusobno poništile. Tako su u Zetskoj banovini bili Cetinje, Novi Pazar, Foča, Kosovska Mitrovica i Dubrovnik. Banovine nijesu bile federalne, ni autonomne oblasti, već sredstvo za centralizaciju i unitarizaciju Jugoslavije prema velikosrpskoj ideologiji dinastije Karađorđevića. Zato ni jedna bivša jugoslovenska republika, izuzev Srbija, ove banovine ne tretira kao dio svog državnog, nacionalnog i istorijskog nasljeđa. Od Slovenije do Makedonije se s pravom ističe da su banovine bile samo oruđe velikosrpske politike u poništavanju drugih državnih, nacionalnih i istorijskih identiteta.
Sjedište ili zgrada Zetske banovine na Cetinju ne može biti ni simbol parlamentarizma, jer su banovine proizvod šestojanuarske diktature kralja Aleksandra I Karađorđevića. Banovine su simbol ukidanja ustavnosti i uvođenja tiranije, a ne simbol demokratije i parlamentarizma. U banovinama nikada nije bilo parlamentarizma, već su bile oličenje diktature i brutalne policijske države koja je u krvi gušila svaki demokratski glas. Tako je policijska vlast Zetske banovine naredila da se oružjem razbiju demonstracije na Belvederu 26. juna 1936. godine. Tada je ubijeno 6, ranjeno više desetina i uhapšena su 74 demonstranta samo zbog toga što su nosili crnogorski krstaš barjak i antirežimske parole. To je glavno ideološko i političko nasljeđe Zetske banovine. Stavljanje zgrade Zetske banovine za logo Skupštine nezavisne i suverene Crne Gore je skrnavljenje crnogorske državnosti i parlamentarizma i izrugivanje rodoljubima koji su se od 1918. žrtvovali za obnovu crnogorske državnosti i emancipaciju crnogorske nacije.
Zetska banovina je politički proizvod tzv. Podgoričke skupštine i nema nikakvu vezu sa državnošću i parlamentarizmom Crne Gore. Ona nema vezu ni sa tzv. tradicionalnom ili Njegoševom Crnom Gorom, jer je tzv. Podgorička skupština nasilno poništila državnost Crne Goru i zbacila Njegoševu dinastiju. Na toj ideološkoj osnovi je nastala Zetska banovina, tako da je formiranje Zetske banovine u suštini antinjegoševski čin.
Nasilnim nametanjem zgrade Zetske banovine za logo Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, u skladu sa svojom bjelaškom ideologijom, poručuje da se bori za ukidanje Crne Gore kao što su to uradili njegovi ideološki preci 1918. godine. Tome služi i Mandićevo afirmisanje četničkog pokreta koji je bio direktno usmjeren protiv crnogorske državnosti. Kritiku bjelaško-četničke ideologije Mandić i njegova propaganda izjednačavaju s antisrpstvom i za to uglavnom optužuju DPS. Neka je Mandiću i cijeloj crnogorskoj javnosti od sada i zauvijek jasno: DPS nije i nikada nije bila antisrpska, ali je bila i jeste antibjelaška i antičetnička, jer je to uslov opstanka Crne Gore. DPS se ne bori protiv Srba, već protiv bjelaške i četničke ideologije čiji je glavni predstavnik Andrija Mandić. DPS je kao vodeća državotvorna i antifašistička partija savremenu Crnu Goru zasnovala na principima državne nezavisnosti i suverenosti, nacionalnoj ravnopravnosti, građanskim i antifašističkim vrijednostima. Bjelaško-četnička ideologija je usmjerena protiv ovih principa i vrijednosti i u tome je suština političkog konflikta. Taj sukob je ideološki, a ne etnički. Crnogorcima bi trebalo biti jasno da je „pomirenje“ koje nudi Mandić u stvari ponavljanje bjelaškog plana iz 1918. godine i ponavljanje četničkog plana iz 1941. godine. Srž bjelaške ideologije je nasilni nestanak crnogorske države i nacije, a četnička ideologija uz to podrazumijeva i nasilno ukidanje viševjerskog i višenacionalnog crnogorskog društva i uspostavljanje nacifašizma. Ova politika je pogubna i za Srbe u Crnoj Gori, jer ih okreće protiv sopstvene države i njihovih rođaka i komšija. U bogatoj srpskoj političkoj istoriji ima neuporedivo boljih ideologija od bjelaško-četničke.
Bjelaško-četnička ideologija vodi ka ponavljanju katastrofa iz 1918. i 1941. Svi koji Mandiću daju političku snagu da njegove pogrešne višedecenijske ciljeve ostvaruje drugim putem svjesno doprinose uništenju crnogorske državnosti i antifašizma. On tu politiku pokušava da zamaskira manipulacijama o crnogorskoj istoriji i neiskrenom pomiriteljskom retorikom. Zato se njegova politika na svakom koraku mora razobličiti i mora joj se dati pravo ime. Zbog toga njegovu partiju ne bi trebalo zvati Nova srpska demokratija, već Stara bjelaško-četnička diktatura.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Stara bjelaško-četnička diktatura

Jeste li viđeli kako je Ervin Ibrahimović sasuo sve u facu Andriji Mandiću i rekao mu da odlazi iz rekonstruisane Vlade zbog toga što se, novim skupštinskim logom, glorifikuje vrijeme kada je Crna Gora kao država - ukinuta? &nbsp;
Nijeste? Nijeste ni mogli. Lider Bošnjačke stranke nije tek tako zaśeo u fotelju vlasti, da bi iz nje tek tako ustajao i odlazio. Naravno, ostanak u vlasti, uprkos svemu, je – podrazumijeva se - tobože u interesu ,,njegovog naroda”. Mada, i njemu, Ervinu, glavnom babu stranke, nije tako loše u vlasti. Zato je sve stojički – oćutao.&nbsp;
A viđeste li kako crnogorska suverenistička opozicija, predvođena Danijelom Živkovićem i Borisom Mugošom posred Cetinja, demonstrativno napuštila crnogorski parlament, zgađena Madićevim ponižavanjem crnogorske države?&nbsp;
Nijeste? E, nijeste ni mogli. Poslanici DPS-a i SD-a, kao i poslanik HGI, baš kao i ,,procrnogorska” Ura Dritana Abazovića, nakon glasnih protesta u parlaemntu ipak svi spremno - ostadoše u poslaničkim klupama, dok je glavni dizajner srpstva u Crnoj Gori Mandić mahao novim dizajnerskim rješenjem loga Skupštine, na kojem su uslikane konture zgrade Zetske banovine. Nijeu ćutali kao Ibrahimović, ali ostali su na svojim mjestima, baš kao lider Bošnjačke stranke.&nbsp;
Eto političke ironije: zahvaljujući rječitoj ćutnji suverenističkih građanskih stranaka, kao i partija manje brojnih naroda, novi logo Skupštine nezavisne Crne Gore, države članice NATO, krasiće nacrt zgrade-simbola vremena kada je ime Crne Gore bilo izbrisano sa političke mape, kada su, u vremenu diktature ,,Ace Palikuće" Karađorđevića, paljene komitske kuće i proganjane porodice onih koji su digli glas pobune.&nbsp;
Samo je još falilo da Mandić ucrta u novi logo i panj onog crnogorskog brijesta ispred Njegoševe Biljarde, onog crnogorskog svetog drveta kojeg su srpski vojnici-okupatori posjekli 1918. godine. E, tada bi se dizajnerski zaokružilo ovo posrnuće ,,postavgustovske” Crne Gore.&nbsp;
U vremenu koje slijedi biće još buke i bijesa, biće salva povika na Andriju Dajka Mandića, moguće da će i Milan Knežević Zetski zaraditi neku pokudu, možda i političku uvredu da slijede ideje imperijalnog Beograda, da podvode Crnu Goru u okrilje Vučić-Šešeljevog ,,Srpskog sveta” ili pod svod Putinovog projekta Русский мир.&nbsp;
E, to je današnja Crna Gora, puna licemjerstva. Sada su mnogi ,,iznenadjeni i uvredjeni” što četnički vojvoda, kojeg su pośeli na čelo crnogorskog parlamenta na izričit zahtjev Crkve Srbije i impreijalnog Beograda – a sve to uz jasan klimoglav država Quinte – pokušava da Crnu Goru obezliči, napravi od nje tek ljušturu od države…
Ništa ovđe nije iznenađenje, već prirodni slijed od 30. Avgusta 2020. godine. I ne treba zamjerati Mandiću što sprovodi agendu ,,srpskog sveta”: to je njegov osnovni politički zadatak, zato i baštini četničku, kvinslišku, ideologiju, zbog toga je osnovao Novu srpsku demokratiju: nestajanje obilježja crnogorske države, ključni je uslov za o(p)stanak Mandićeve političke ideje.&nbsp;
I neće Mandić i Mandićevi saborci tek tako odustajati: kao što su, do sada mimo zakona i zdrave logike, progurali mnoge projekte, od Rezolucije o Jasenovcu do usvajanja loga ponižavajućeg za Crnu Goru, tako će sjutra u tom istom parlamentu Crne Gore, da više ne bi bio stvarno crnogorski parlament, pokušati da poguraju i zakon o dvojnom državljanstvu, ali i zakon o izjednačavanju partizana i četnika…
To je politika četničkog vojvode. I Mandiću se mora priznati: nikada se nije zaklanjao, ukrivao za drugih - svoju ideje otvoreno je promovisao i ranije dok je bio u opoziciji. Sada, kada je dočekao svojih pet minuta na vlasti, nastoji da dovrši započeti posao uništavanja svih obilježja nezavisne Crne Gore. Ništa neočekivano, dakle.&nbsp;
Zato je pravi problem današnje Crne Gore, pravo pitanje za današnju Crnu Goru - da li postoji crnogorski odgovor na sistematsko uništavanje crnogorske državnosti? &nbsp;I, još važnije: da li ovđe postoje obrisi pravne države u kojoj bi se &nbsp;sankcionisalo svako institucionalno uništavanje temelja ili bi se, u suprotnom, &nbsp;u društvu podigao talas građanskih protesta? &nbsp;&nbsp;&nbsp;
Ili će, ipak, poslanici suverenističkih građanskih partija i dalje iz skupštinske ladovine da pjevaju tugovanke o Crnoj Gori a mirno posmatraju njeno urušavanje…
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;

Draško Đuranović

Logo ponižavanja

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić autor je ideje o promjeni loga crnogorskog parlamenta i tu akciju je izveo ekspresno prebacujući nadležnosti sa generalnog sekretara crnogorskog parlamenta Aleksandra Klarića na zamjenika sekretara Skupštine Bobana Stanišića.&nbsp; Mandić je promjenu loga izveo u tajnosti, bez konsultacija sa poslaničkim klubovima i bez raspisivanja tendera za novi vizuelni identitet.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024100916100_b7d1a61d03b13d36df03d2d192a339e9a591f7d287189c2e778efd1497a627cd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024100916100_b7d1a61d03b13d36df03d2d192a339e9a591f7d287189c2e778efd1497a627cd" data-rendition-name="original" width="268" height="188" loading="lazy" alt="Logo parlamenta RS "> <figcaption>SVE U PLAVOM: Logo entiteta Republika Srpska </figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024100916104_1592353036495097e50d9083a7767bad935cd98288710649fdc34ea3d13dab10.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024100916104_1592353036495097e50d9083a7767bad935cd98288710649fdc34ea3d13dab10" data-rendition-name="original" width="315" height="160" loading="lazy" alt="Logo Skupštine Republike Srbije"> <figcaption>SVE U pLAVOM: Logo Skupštine Republike Srbije (Photo: Logo Skupštine Republike Srbije)</figcaption> </figure>  Novi logo Skupštine Crne Gore je urađen po uzoru na postojeća vizuelna rješenja Skupštine Srbije i parlamenta bosansko-hercegovačkog entiteta Republika Srpska, pa će nakon izmjena u Crnoj Gori sva tri znaka u tri parlamenta imati istu nijansu plave boje, sa bijelom konturom zgrade parlamenta.&nbsp; Mandić je za konturu zgrade parlamenta koja se pojavljuje u novom logotipu izabrao - zgradu nekadašnje Zetske banovine, iz vremena Kraljevine Jugoslavije, kada nije ni postojalo ime Crne Gore.&nbsp; Novo rješenje loga Skupštine Crne Gore bilo je povod da poslanik DPS-a Andrija Nikolić ocijeni da je predsjednik parlamenta namjerno izabrao takvo vizeuelno rješenje, birajući period kada je država Crna Gora izbrisana kao politička zajednica sa političke mape u Jugoslaviji Aleksandra Karađorđevića. &nbsp; Prema Poslovniku o radu Skupštine Crne Gore, čiji je prečišćeni tekst na prijedlog Zakonodavnog odbora usvojio crnogorski parlament sredinom 2021. godine, generalni sekretar Skupštine Crne Gore, shodno članu 28, zadužen je, između ostalog, i da ,,utvrđuje vizuelni identitet i logo Skupštine Crne Gore“.&nbsp; Ovu formulaciju, koja podrazumijeva, shodno propisima, raspisivanje tendera za promjenu vizuelnog identitteta, Mandić je iskoristio da – bez konsultacija sa poslaničkim klubovima – ovlasti zamjenika generalnog sekretara da izradi novi logo Skupštine Crne Gore.&nbsp; Sve je urađeno mimo javnog poziva i za sada nije poznato koji likovni stvaralac je autor novog vizuelnog identiteta crnogorskog parlamenta. &nbsp; Na upit Televizije E, zamjenik generalnog sekretara Stanišić je potvrdio da je on utvrdio vizuelni identitet.&nbsp; -Zamjenik generalnog sekretarijata, ja Boban Stanišić, utvrdio sam logo parlamenta, uz saglasnost predsjednika Skupštine i ovlašćenje generalnog sekretara Klarića - kazao je Stanišić u izjavi za našu redakciju. &nbsp; On je, prema biografiji objavljenoj na sajtu Skupštine, od 2017. godine obavljao poslove tehničkog sekretara poslaničkog kluba Demokratskog fronta, sve do 2020. godine, kada je imenovan za savjetnika potpredsjednice Skupštine Crne Gore. Stekao je zvanje ovlašćenog računovođe, u julu 2020. godine, na Institutu za računovođe i revizore Crne Gore, a kako piše u biografiji i autor je i koautor više socio-ekonomskih analiza u okviru studija zaštite životne sredine.

,,Vizantijsko-plavo“ po ukusu Vučića

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je danas da će Moskva "analizirati" prijedlog Ukrajine da se obustave vazdušni udari na civilnu infrastrukturu, ali je optužio Kijev da takve lokacije koristi u vojne svrhe.
- Sve ćemo analizirati i donijeti odgovarajuće odluke - rekao je Putin novinarima državne televizije.
On je komentarisao prijedlog ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, koji je objavljen u nedjelju dok je trajalo djelimično poštovano uskršnje primirje, da se zaustave napadi dronovima i raketama na "civilnu infrastrukturu" na 30 dana.
- Ako Rusija ne pristane na takav korak, to će biti dokaz da namjerava da nastavi raditi samo one stvari koje uništavaju ljudske živote i produžavaju rat - rekao je Zelenski.
Djelovalo je da je uskršnje primirje u borbama između Rusije i Ukrajine smanjilo vazdušne napade na ukrajinske gradove, ali Kijev je ipak tvrdio da su moskovske snage prekršile primirje skoro 3.000 puta, te da Kremlj nije poslušao pozive na produženje primirja.
Putin je objavio jednostrano primirje 19. aprila, od 18 sati tog dana do 20. aprila u ponoć.
Ipak, američki predsjednik Donald Tramp rekao je kasno 20. aprila da se "nadamo da će Ukrajina i Rusija sklopiti dogovor ove sedmice".
Američki Stejt department je takođe ranije rekao da bi pozdravio produženje uskršnjeg primirja.
Uskršnje primirje uslijedilo je nakon poruka američkog predsjednika i drugih američkih zvaničnika, koji su se žalili na spor napredak u pregovorima za rješavanje rata u Ukrajini, koji traje već duže od tri godine.

Moskva će "analizirati" prijedlog Kijeva o obustavi napada na civilne ciljeve

Podgoričanin Danilo Mandić, bratanić i tjelohranitelj predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, koji je u subotu veče ranio dvije osobe, nije zapošljen u Upravi policije – potvrđeno je Portalu ETV iz više izvora. Prema informacijama našeg medija, Mandić nije radno angažovan ni u Skupštini jer nije mogao proći bezbjednosne protokole s obzirom na njegov dosje i da se u, evidencijama službi, tretira kao bezbjednosno interesantna osoba. Danilo Mandić je, kako je nezvanično saopšteno Portalu ETV, bio angažovan kao privatno obezbjeđenje njegovom stricu Andriji Mandiću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250421170412_4fe8abf198431a17da1ba5f8cf8d263a9fbb5bc709fcd46576c1f8529e104575.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250421170412_4fe8abf198431a17da1ba5f8cf8d263a9fbb5bc709fcd46576c1f8529e104575" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="OSIM HAPŠENJA, NEMA DODATNIH PODATAKA: Policija ćutala nakon pokušaja dvostrukog ubistva "> <figcaption>OSIM HAPŠENJA, NEMA DODATNIH PODATAKA: Policija ćutala nakon pokušaja dvostrukog ubistva(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ZVANIČNO ĆUTANJE Osumnjičeni je u noći između subote i neđelje oko 3. 40, na raskrsnici Ulice Marka Miljanova i bulevara Ivana Crnojevića vozilom prepriječio put dvojici sugrađana i ispalio više hitaca u njihovom pravcu i zadobili su povrede nogu. Mandić je pobjega nakon pucnjava da bi se kasnije dobrovoljno predao. Njemu je nakon saslušanja određeno zadržavanje od 72 sata zbog krivičnog djela teško ubistvo u pokušaju. &nbsp; I dok Uprava policije ćuti duže od dva dana, kolaju dvije verzije: da je Mandić bio službenim vozilo Skupštine, odnosno da je upravljao autom koje je Uprava imovine oduzela u nekim predmetima gdje je pokrenuta finansijska istraga. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250421170412_235448f4947bc302e9e931cb2c8b46cab0bc187d367ed5dbcf018f7218be34da.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250421170412_235448f4947bc302e9e931cb2c8b46cab0bc187d367ed5dbcf018f7218be34da" data-rendition-name="original" width="696" height="462" loading="lazy" alt="ZVANIČNA TIŠINA: Zgrade Uprave policije "> <figcaption>ZVANIČNA TIŠINA: Zgrade Uprave policije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Portal ETV je uputio pitanja Skupštini i Upravi policije o zaposlenju Mandića, ali odgovore nijesmo dobili. Od Skupštine smo tržili da nam saopšte i da li je subotu veče neko bio skupštinskim vozilom „na radnom zadatku“ i ukoliko jeste na kojem. U ovom slučaju mnogo pitanja se nameće. Mandić je višestruki povratnik, registrovan u krivičnoj i prekršajnoj evidenciji Uprave policije. Upravo zbog istorije osuda nije mogao – osim protivni zakonu i protokolima – da bude zaposlen u Upravi policije i Skupštini Crne Gore. DA LI JE ANDRIJA MANDIĆ ZLOUPOTRIEJBIO FUNKCIJU? Sagovornici Portala ETV iz bezbjednosnog sektora, smatraju da je Andrija Mandić, koristeći političku funkciju i porodični odnos, privatno i bez procedure angažovao sinovca da mu bude lično obezbjeđenje, što takođe predstavlja kršenje zakona i procedura države Crne Gore. Naime, predsjednika Skupštine kao štićenu ličnost obezbjeđuje Uprava policije. Preciznije: Sektor za posebne namjene, Odsjek za obezbjeđenje štićenih ličnosti i objekata. Tu su, kako naši izvori ističu, procedure jasne i ne dozvoljavaju samovoljno ponašanje štićenih ličnosti. Postavlja se pitanje da li je Andrija Mandić zloupotrijebio svoja ovlašćenja, resurse Skupštine i službeno vozilo, ako ga je ustupio na korišćenje neovlašćenom licu. Saznanja Portala ETV ukazuju da je Danilo Mandić imao ilegalno oružje, pištolj kalibra 9 milimetara, koji nije predao policiji kada se došao u CB Podgorica sa advokatom. Izvori iz Centra bezbjednosti Podgorica govore i da policija nije pretresla porodične kuće Mandića u Zagoriču, kako ni druge objekte i vozila koja koristi Danilo Mandić. To je bila obaveza za ovako teško krivična djelo jer je &nbsp;osumnjičeni - povratnik.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250421170416_ec48fa537b23ef837636172cfdbc5356c19b2ca7b2f994e62c60094d94c17662.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250421170416_ec48fa537b23ef837636172cfdbc5356c19b2ca7b2f994e62c60094d94c17662" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="POD ZAŠTITOM: Andrija Mandić i Milan Knežević"> <figcaption>POD ZAŠTITOM: Andrija Mandić i Milan Knežević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  OPTUŽBE I KONTRAOPTUŽBE &nbsp; Do sada se nije oglasio predsjednik Skupštine Andrija Mandić koji bi trebalo da objasni angažman svog sinovca i da li je bio skuštinskim vozilom. Ranija hapšenja sinovca ocjenjivao je politički motivisanim, međutim, do sada nema reakcije. Andrija Mandić je 2012. godine optužio Agenciju za nacionalnu bezbjednost „ da je umiješana u pokušaj ubistva njegovog bratanića“. Iz ANB su tada demantovali te tvrdnje kao ,,potpuno neutemeljene i politikanske“. Mandić je na konferenciji za medije saopštio da njegov sinovac nije imao nikakvih sukoba kada su njega i tadašnjeg člana glavnog i izvršnog odbora Nove srpske demokratije (NSD) Radosava Jokića napale dvije osobe iz Zagoriča – Mišo Vešović i Danilo Vukićević. -Razlog što su oni to učinili je moja politička aktivnost vezana za pokretanje parlamentarne istrage i utvrđivanje činjenica oko korupcije prilikom prodaje Telekoma – kazao je tada Mandić. &nbsp; PODEBLJI POLICIJSKI DOSJE &nbsp; Ima Danila Mandića u više navrata bilo je na stupcima crne hronike. Za njim je policija 2022. godine tragala zbog sumnje da je 27. februara te godine napao policijskog službenika koji je zaustavio vozilo u kojem je Danilo Mandić bio suvozač. Kada je policija tražila legitimaciju od Mandića, on je počeo da ih vrijeđa, a zatim nasrnuo na jednog od njih. &nbsp; Nakon drskog obraćanja policajcima oni su ga upozorili , ali je nastavio da ih vrijeđa i ometa u vršenju službene radnje. Kada su policajci tražili da izađe iz vozila Mandić je odgurno službenika policije i krenuo da ga udari. Uspio je da uzme ključeve i pobjegao je. Takođe, Mandić se u januaru 2021. godine predao polciji, nakon četiri mjeseca skrivanja. Potraživan je zbog krivičnog djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Pištolj je dobio od strica Andrije Mandića. U avgustu 2020. godine došlo je do tuče u jednom podgoričkom lokalu, Mandić je tada pištoljem prijetio P. K. i njegovom drugu &nbsp;F. F. koji je uspio da mu oduzme oružje i preda ga obezbjeđenju kafića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250421170420_202ee204c50b72d3b768f3a10bc77ae5e220384038907d1edc8db20b64970e14.webp" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250421170420_202ee204c50b72d3b768f3a10bc77ae5e220384038907d1edc8db20b64970e14" data-rendition-name="original" width="1200" height="1035" loading="lazy" alt='PIŠTOLJ KOGA NEMA: Model ,,France " 7,65 mm'> <figcaption>PIŠTOLJ KOGA NEMA: Model ,,France " 7,65 mm(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U pitanju je bio pištolj &nbsp;„frans polis“ kalibra 7,65 milimetara koji je imao metak u cijevi. Istragom je utvrđeno da je pištolj registrovan na treću osobu, kuma Andrije Mandića, koji mu ga je, kako je rekao u policiji, ustupio prije nekoliko godina. Tokom saslušanja, Andrija Madić je u polciiji potvrdio da je lično preuzeo pištolj od svog kuma, da to nije prijavio, kao i da je pištolj držao u svojoj kući u Zagoriču, a potom pištolj predao svom sinovcu?! Danilo Mandić je hapšen i 2019. godine zbog nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija. Policija je u julu te godine kontrolisala Mandića koji je bio u društvu bezbjednosno interesantne osobe N. B. Tada je N. B. Pokušao da izbjege kontroli i da pobjegne. Odbacio je pištolj „crvena zastava M-70“ sa šest komada municije kalibra 7, 65 milimetara. &nbsp; &nbsp;

DRŽAVNI SKANDAL: Kako je Danilo Mandić, koji ima kriminalni dosje, mogao da čuva predsjednika parlamenta i nabavlja oružje?

Rusija i Ukrajina izvijestile su danas o novim vazdušnim napadima, nakon što je uskršnje primirje koje je proglasio ruski predsjednik Vladimir Putin isteklo u ponoć bez produženja.
Ukrajinsko Ratno vazduhoplovstvo objavilo je na Telegramu da je protivvazdušna odbrana oborila 42 od 96 ruskih dronova lansiranih tokom noći.
Napadi su, kako navode, pogodili regije Čerkasi, Dnjipropetrovsk i Harkov, prenosi Andolija.
Guverner Harkova Oleh Sinjehubov rekao je da su tri raketna napada pogodila frontovski okrug Kupjansk, pri čemu je pričinjena šteta na stambenim objektima.
U Dnjipropetrovsku, guverner Serhij Lisak kazao je da je izbio požar na prehrambenom pogonu u Pavlohradu, dok je šteta zabilježena i u naseljima Pidhirodne i Mežova.
- Našim nebom oboreno je osam ruskih dronova. Ipak, jedno infrastrukturno postrojenje je oštećeno usljed ruske agresije - naveo je guverner Čerkasija Ihor Taburec.
Napadi su prijavljeni i u Hersonskoj, Mikolajivskoj i Sumskoj oblasti.
Primirje, koje je trajalo 30 sati, počelo je u subotu u 18 sati po moskovskom vremenu, ali nije produženo.
I Rusija i Ukrajina međusobno se optužuju za kršenje prekida vatre još od njegovog početka.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski naveo je, u objavi na mreži X, da je Rusija tokom posljednjeg dana primirja izvršila skoro tri hiljade kršenja.
Najintenzivnije borbe, prema njegovim riječima, odvijale su se na pravcu Pokrovsk u regiji Donjeck.
Zelenski je kazao da rusko obećanje o punom primirju nije važilo za pravac Kursk.
- Na cijeloj liniji fronta zabilježeno je 96 ruskih juriša, 1.882 granatiranja naših položaja, od čega 812 teškim oružjem, kao i više od 950 upotreba FPV dronova - naveo je Zelenski.
On je kazao da Rusija još nije odgovorila na predlog Ukrajine o punom tridesetodnevnom primirju nakon Uskrsa, niti na predlog o produženju vazdušnog primirja.
- Priroda ukrajinskih akcija zavisiće od ponašanja druge strane - primirje će biti uzvraćeno primirjem, a ruski udari će biti uzvraćeni odbranom. Djela govore više od riječi - poručio je Zelenski.
Rusko Ministarstvo odbrane je na Telegramu navelo da su ruski sistemi protivvazdušne odbrane oborili 104 ukrajinska drona od isteka primirja.
Ruska strana tvrdi da su “strogo” poštovali prekid neprijateljstava u skladu s Putinovim naređenjem, i optužuje Ukrajinu za nastavak napada na vojne i civilne ciljeve u pograničnim regijama Belgorod, Brjansk i Kursk, kao i na teritoriji Krima.
- Zabilježeno je ukupno 4,9 hiljada kršenja primirja od strane Ukrajine - navodi se u saopštenju.

Rusija i Ukrajina izvještavaju o vazdušnim napadima nakon isteka uskršnjeg primirja

Demokratska partija socijalista zahtijeva hitnu ostavku predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića zbog skandaloznog incidenta u kojem je njegov bliski rođak Danilo Mandić prije dvije noći pucao na dvojicu građana, upravljao službenim vozilom Skupštine bez odobrenja i tako direktno ugrozio živote ljudi, ali i integritet same institucije.
Riječ je, kako se navodi u saopštenju, o ozbiljnom krivičnom djelu - teško ubistvo u pokušaju, za koje je osumnjičen član najuže porodice predsjednika Skupštine.
- Što jasno upućuje da ovakva situacija zahtijeva jasnu i nedvosmislenu političku i moralnu odgovornost. U svakoj demokratskoj zemlji, predsjednik parlamenta bi u ovakvim okolnostima odmah podnio ostavku - ne zato što je zakonski obavezan, već zato što zna da je nakon ovakvih dešavanja moralno nedostojan da nastavi sa njenim obavljanjem - ocijenili su iz DPS-a.
Demokratska partija socijalista poziva nadležne i da, kako su rekli, hitno istraže zloupotrebu službenog položaja.
- Jer ne postoji nijedno prihvatljivo objašnjenje zašto se službeno vozilo Skupštine nalazilo u rukama privatnog lica, i to u momentima kada je izvršeno teško krivično djelo - ističu u DPS-u.
Jasno je, kako navode, da zahtjev za ostavkom Andrije Mandića nije stvar političkog poentiranja, već "minimum odgovornosti koju ova funkcija podrazumijeva".&nbsp;
- Biće interesantno vidjeti i kako će se Mandićevi koalicioni partneri odnijeti prema ovom pitanju i hoće li na djelu potvrditi zalaganja za meritokratiju i evropski put ili će pokazati da ni u ovakvmim ekstremnim situacijama nemaju kapacitet da se suprotstave stvarnom šefu parlamentarne većine - zaključili su u DPS-u.
Podsjećamo, Podgoričaninu Danilu Mandiću (35) određeno je zadržavanje do 72 sata nakon što je ranio je u noći između subote i nedjelje ranio dvojicu sugrađana.
Mandić, inače bratanić i tjelohranitelj predsjednika Skupštine Andrije Mandića, je, oko 3:40 sati, na raskrsnici ulica Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića vozilom blokirao put oštećenima i ispalio više hitaca od kojih su zadobili povrede u predjelu nogu. Zatim je pobjegao, da bi se poslije sam predao policiji.
Prema našim saznanjima, Mandić je upravljao službenim automobilom.
On je u nedjelju saslušan u Višem državnom tužilaštvu i određeno mu je zadržavanje.
- Osumnjiceni D.M saslušan zbog sumnje da je izvršio krivično djelo teško ubistvo u pokušaju i donijeto je rješenje o zadrzavanju do 72 sata - rečeno je Portalu ETV iz Višeg tužilaštva.
Danilo Mandić slovi za bezbjednosno-interesantnu osobu i hapšen je više puta. Po potjernici su mu 2021. godine stavljene lisice na ruke, nakon što je, prilikom racije, u jednom podgoričkom lokalu policija kod njega pronašla pištolj.
On je avgustu 2020, u podgoričkom lokalu "Riter" prijetio pištoljem P.K. i njegovom drugu F.F, koji je uspio da oduzme pištolj iz Mandićevih ruku i da ga preda obezbjeđenju kafića. Nakon toga, Mandić je bio u bjekstvu.
Istražitelji su utvrdili da je pištolj marke "frans polis" kalibra 7,65 mm registrovan na treću osobu, kuma Andrije Mandića, koji mu ga je, kako je rečeno u izjavi pred policijom, ustupio prije nekoliko godina.
Pobjeda je ranije pisala da je, tokom saslušanja, Andrija Mandić u policiji potvrdio da je lično preuzeo pištolj od svoga kuma, da to nije prijavio, te da je pištolj držao u svojoj kući u Zagoriču, a potom je pištolj predao svom sinovcu Danilu.

DPS: Mandić da hitno podnese ostavku, ispitati zloupotrebu službenog vozila

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

U petak veče, kada su službenici Interventne jedinice napravili više incidenata i neprimjereno se ponašali prema kolegama iz Nikšića, u Centar bezbjednosti Nikšić sa šefom podgoričke policije Goranom Jokićem bio je i Dragiša Mugoša iz Sektora policije opšte nadležnosti – saznaje Portal ETV.
Jokić i Mugoša pokušavali su da „ispeglaju“ postupanje službenika Interventne jedinice koji su bili na ispomoć kolegama u Nikšiću za obezbjeđivanje predizbornih skupova nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“.
Mugoša, koji je nadležan za javni red i mir u Upravi policije, upravo je sa Jokićem rukovodio akcijom razbijanja mirno okupljenih građana na Cetinju 5. septembra prilikom ustoličenja u Cetinjskom manastiru mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića.
Protiv Mugoše su građani, zbog prekoračenja ovlašćenja, podnijeli više krivičnih prijava, a protiv njega se vode i postupci pred cetinjskim Sudom. Mugoša je izdavao naređenja o sredstvima prinude policijskim službenicima. Osim Mugoše postupak je pokrenut i protiv nekoliko njegovih kolega.
Crnogorski zvaničnici, iz prethodne i sadašnje Vlade, kao i čelnici policije, istrajavli su u tvrdnjama da je akcija nasilnog ustoličenja mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića u Cetinjskom manastiru i nasilno razbijanje građanskih protesta bila profesionalna a da su građanke i građani koji su iskazali otpor ustoličenju bili teroristi, čiji je cilj bio državni puč.
Podsjetimo, kako je Portal ETV objavio jutros Osnovno državno tužilaštvo u Nikšiću formiralo je predmet i trenutno prikuplja obavještenja povodom postupanja pripadnika Interventne jedinice policije iz Podgorice, koji su 11. aprila bili na ispomoći nikšićkoj policiji. Incident se dogodio nakon tribine koalicije ZBNK na Grahovu, kada je jedan od pripadnika Interventne jedinice fizički nasrnuo na inspektora iz Nikšića. Situacija je dodatno eskalirala kada je, po pozivu u policijsku stanicu radi davanja izjašnjenja o incidentu, čitava jedinica nasilno upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti.

Tag: logo-skupstine-crne-gore