Ljekari u Kini kažu da su presadili genetski modifikovanu svinjsku jetru 71-godišnjem muškarcu koji je živio 171 dan nakon zahvata, od čega je 38 dana imao svinjsku jetru u tijelu. To je prvi put da je takav slučaj objavljen u recenziranom naučnom časopisu.&nbsp;
Naučnici su ranije postigli uspjehe u presađivanju genetski modifikovanih svinjskih bubrega i srca u ljude, a svinjske jetre su presađivane i osobama u moždanoj smrti.&nbsp;
Ipak, stručnjaci iz oblasti ksenotransplantacije – korišćenja životinjskih organa kod ljudi – izražavali su zabrinutost da li će jetra biti dobar kandidat za takav zahvat, piše CNN.
- Svi uvijek kažu: "Ah, jetra je previše komplikovana za transplantaciju u poređenju sa srcem ili bubregom", ali nakon ovog slučaja mislim da će ljudi u budućnosti razmišljati drugačije. Mislim da jetra može biti dobra ako u svinji uspijemo implementirati dovoljno ljudskih gena - rekao je dr Beičeng Sun, predsjednik Prve pridružene bolnice Medicinskog univerziteta Anhui i koautor nove studije.&nbsp;
Za razliku od srca i bubrega, koji imaju ograničenije funkcije, jetru je teže zamijeniti svinjskim organom jer je velika, ima dvostruko snabdijevanje krvlju i više funkcija. Jetra filtrira krv, uklanja toksine i otpad, obrađuje hranljive materije, detoksikuje štetne supstance poput alkohola i ljekova, proizvodi žuč za varenje, stvara proteine koji pomažu zgrušavanju krvi i ima važnu ulogu u regulaciji nivoa šećera u krvi.
Prošle godine ljekari u Penn Medicine-u izveli su prvu poznatu uspješnu spoljašnju perfuziju jetre koristeći genetski modifikovan svinjski organ. Kroz svinjsku jetru izvan tijela pacijenta u moždanoj smrti cirkulisala je njegova krv.&nbsp;
U tom slučaju svinjska jetra nije pokazala znakove upale tokom 72 sata testiranja, a tijelo pacijenta ostalo je stabilno.
Svinjska jetra presađena pacijentu u moždanoj smrti u Kini u martu 2024. uklonjena je na zahtjev porodice 10 dana nakon operacije. Nije bilo znakova odbacivanja organa niti nagomilavanja upale.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kineski ljekari prvi put čovjeku presadili svinjsku jetru: Pacijent je živio još 170 dana

Ljekarska komora Crne Gore izražava najoštriji protest zbog napada na ljekare Opšte bolnice Kotor i apeluje na nadležne da hitno preduzmu sve neophodne mjere kako bi se medicinskom osoblju obezbijedio elementarni uslov svakog rada - bezbjednost.
To je saopštila predsjednica dr Žanka Cerović.
- Događaj u kotorskoj bolnici, u kojem je jedan ljekar-hirurg fizički povrijeđen, a drugi ljekar zadržan poput taoca, predstavlja tužnu sliku crnogorske stvarnosti i posljednji alarm za sistem da se odlučno i bez kompromisa obračuna sa nasiljem prema zdravstvenim radnicima - jasna je Cerović.
Ona je ukazala da se napadom na ljekara ne ugrožava samo njegov život i dostojanstvo, već se direktno dovodi u pitanje bezbjednost i zdravlje svih pacijenata koje je taj ljekarski tim trebalo da zbrine.
- Ljekar koji je bio žrtva nasilja mora, nakon takvog traumatičnog događaja, pronaći snagu i povratiti pribranost kako bi mogao nastaviti da pomaže ljudima i obavlja svoj humani poziv - poručila je Cerović.
U Ljekarskoj komori Crne Gore ponavljaju, kako je naglasila, da nijedno opravdanje ne može postojati za napad na one koji svoj rad posvećuju spašavanju života i brizi o zdravlju građana, te zahtijevaju od svih nadležnih institucija da nasilje nad zdravstvenim radnicima tretiraju s punom ozbiljnošću i odlučnošću koju ovakvi slučajevi zahtijevaju.
- U isto vrijeme, pacijenti koji smatraju da su njihova prava narušena postupanjem medicinskog osoblja imaju mogućnost da se obrate zaštitniku prava pacijenata ili drugim relevantnim institucijama, kako bi se njihovi zahtjevi i nesporazumi razjasnili na miran i konstruktivan način, tako da nema opravdanja za agresivno postupanje - zaključila je Cerović.

Cerović: Nadležni da hitno preduzmu neophodne mjere kako bi se medicinskom osoblju obezbijedila bezbjednost

Sam farmaceut ne može na svoju ruku reći ,,ne možete da pijete taj lijek, to nije u redu, već pijte ovo i previše ste ga pili”, već treba da se konsultuje sa ljekarom, pa na osnovu toga da se odredi - kazao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, farmaceut Damjan Nuculović.
Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore dostavio je Montefarmu dopis sa precizno navedenim količinama ljekova i medicinskih sredstava koje su zdravstvene ustanove u Crnoj Gori potrošile, kao i količine koje su planirane na mjesečnom nivou. Time je Fond poslao upozorenje, jer je u posljednje vrijeme, posebno u zdravstvenim ustanovama primijećena povećana potrošnja ljekova.
Dosta pacijenata uzima više ljekova, kaže Nuculović, jer je aktuelna polifarmacija zbog promjena u smjernicama liječenja pa na osnovu svojih oboljenja dobijaju više ljekova.
- Donekle pacijenti uzimaju ljekove i na svoju ruku. To dosta može biti opasno i farmaceuti tu moraju biti odgovorni i gledati da to ne dozvole. Ono što je ovdje bitno je što pacijenti mogu ostati bez određenih ljekova, ako se ovako nastavi, jer neki ljekovi mogu upasti u deficit, ali nadamo se da će Crna Gora omogućiti da se uvoz ljekova radi normalno i da neće doći do tih problema. Bitno je istaći da dosta pacijenata sada ima više indikacija, kako starimo povećava se rizik od kardiovaskularnih bolesti, povećana je prevalenca i incidenca dijabetesa, hipertenzije, tako da mnogo ljudi uzima terapiju i samim tim raste potrošnja ljekova - rekao je Nuculović.
U 2024.godini je izdato 100 hiljada više ljekarskih recepata nego u 2023. godini, a farmaceuti u tom lancu, smatra Nuculović, treba da budu zadnja kontrola, da obrate pažnju na redovnu terapiju, ali i prate šta se dešava
- Mi dobijamo sve recepte koje pacijent koristi, a naše je da ispratimo da li ima neki lijek koji koristi više nego što treba ili ne. Problem je trenutno manji kontakt između samih ljekara specijalista sa izabranim ljekarima, njih sa farmaceutima, i samim tim je u tome problem, zato što farmaceuti nijesu u kontaktu sa njima i ne mogu ih ni kontaktirati u slučaju da nijesu sigurni oko neke terapije. Sam farmaceut ne može na svoju ruku reći ,,ne možete da pijete taj lijek, to nije u redu, već pijte ovo i previše ste ga pili”, već treba da se konsultuje sa ljekarom, pa na osnovu toga da se odredi. Mislim da je kontakt između ljudi u zdravstvu slab, da treba da bude jači povodom ovoga - istakao je Nuculović.
Farmako ekonomski gledajući, smatra Nuculović, više se treba voditi računa o paralelama lijeka koje bi, dodaje on, bile jeftinije, što je dosta upitno, jer pacijenti kada dugi niz godina uzimaju neki lijek, kako kaže, teško se odluče na drugi.
- Digitalizacija bi mnogo značila, u vezi kontakta ljekar farmaceut, mogla bi urediti te probleme. Smjernice se konstantno mijenjaju, pa edukacija farmaceuta i ljekara treba biti na nivou, da bi znali zašto se toliko određenih ljekova i propisuje - zaključio je Nuculović.

Nuculović: Kontakt ljekara i farmaceuta je slab što utiče i na povećanu potrošnju ljekova

Više od 150 crnogorskih ljekara i medicinskih radnika podržalo je neformalnu studentsku grupu "Kamo śutra" i njihov zahtjev da se utvrdi odgovornost za smrt 13 ljudi u krvavom piru na Cetinju 1. januara.
Ljekari i medicinski radnici su u pismu izrazili najdublje saučešće porodicama žrtava cetinjskih masovnih ubistava i stavili se na raspolaganje za svaku vrstu pomoć koja je u njihovoj nadležnosti.
- Osim toga, izražavamo podršku neformalnoj studentskoj organizaciji "Kamo śutra" i njihovim zahtjevima da se do kraja rasvijetli odgovornost za dva masovna ubistva koja su se dogodila na Cetinju. Preuzimati odgovornosti je moralan i častan čin, samim tim smatramo da je neophodno da rukovodioci institucija sistema u čijoj je nadležnosti briga o sigurnosti i bezbjednosti svih građana i građanki Crne Gore, preuzmu odgovornost za propuste i za nedovoljno profesionalno angažovanje povodom tragedija koje su zadesile našu prijestonicu - navedeno je u pismu podrške.
Potpisnici/potpisnice:
1. Aleksandra Perović, medicinska sestra;
2. Almasa Begović, dipl. logoped;
3. Almir Bećović, medicinski tehničar, dom zdravlja Podgorica;
4. Andrija Cacko Đurović, medicinski tehničar, bolnica "Danilo I" Cetinje;
5. Aneta Vujović, medicinska sestra;
6. Anica Mišović, medicinska sestra;
7. Biljana Globarević, medicinska sestra;
8. Biljana Popović Kolašinac, diplomirani sociolog IJZCG;
9. Biljana Popović, medicinska sestra;
10. Dijana Bažović, medicinska sestra;
11. Dijana Golubović, mr javnog zdravlja;
12. doc dr spec Majda Šahman Zaimović;
13. dr Adis Martinović, specijalista epidemiolog;
14. dr Admir Šabanović, specijalista epidemiolog;
15. dr Adonis Miljuš, spec. MFH;
16. dr Aida Kovačević, internista;
17. dr Aleksa Bastać, specijalizant ginekologije i akušerstva;
18. dr Aleksandar Kujović;
19. dr Alma Kalač, spec. anesteziolog;
20. dr Ana Bogdanović, specijalista ginekologije i akušerstva;
21. dr Ana Lopičić-Kašćelan, specijalista pedijatrije&lt;
22. dr Anela Omeragic, specijalista opste medicine;
23. dr Batrić Vukčević;
24. dr Brankica Dupanović, mr sci. med, infektolog-klinički farmakolog;
25. dr Dean Milošević, anesteziolog;
26. dr Dejan Leković, anesteziolog;
27. dr Dragan Likić;
28. dr Dragan Sorat, hirurg;
29. dr Dragica Gudelj, spec interne medicine i pulmologije;
30. dr Drasko Nikčević;
31. dr Dunja Ćetković, specijalizant infektologije;
32. dr Dunja Vlahović, pedijatar;
33. dr Dušanka Novosel, pedijatar subspecijalista gastroenterologije sa hepatologijom;
34. dr Gordana Stojanović, spec. imunologije-subspec. kliničke genetike, KCCG;
35. dr Havka Martinović, specijalista infektologije;
36. dr Ilija Vukčević , specijalzant anestezijologije;
37. dr Ivan Krgović, dječiji psihijatar;
38. dr Ivan Samardžić, specijalista epidemiologije;
39. dr Jelena Ivanović, spec.radiologije;
40. dr Jelena Radojičić, specijalista psihijatrije;
41. dr Jovo Đedović, specijalista psihijatrije;
42. dr Lela Pejović, specijalista kliničke biohemije;
43. dr Luka Čaveliš, specijalista radiologije;
44. dr Ljiljana Cirković Natalić, kardiolog;
45. dr Ljiljana Šćepanović, internista - interventni kardiolog;
46. dr Ljubica Radunović, specijalista anesteziologije i reanimatologije;
47. dr Maida Burdzović, specijalista psihijatrije;
48. dr Maja Jovanović, spec ORL;
49. dr Maja Laličić;
50. dr Marija Milašević Vuković, spec. kliničke biohemije;
51. dr Marija Nikolić, specijalista infektologije;
52. dr med Admir Muković, specijalista ginekologije i akušerstva;
53. dr med Aida Kalač, specijalista neurologije KCCG;
54. dr med Bisera Bahović, specijalista neurologije;
55. dr med Marija Mitrić, specijalizant neurologije;
56. dr med Mileva Mašanović, specijalista kliničke farmakologije;
57. dr med Milovan Roganović, specijalizant neurologije KCCG;
58. dr med Mladen Debeljević, specijalista neurologije;
59. dr med Srđan Medan, specijalista ginekologije i akušerstva;
60. dr med Tahir Kalač, specijalista opšte hirurgije;
61. dr med Zilha Idrizović, specijalista neurologije KCCG;
62. dr Milan Bogojević, specijalista interne medicine, subspecijalista reumatologije;
63. dr Milan Sorat, med. onkolog;
64. dr Milena Martinović, specijalista infektologije;
65. dr Milena Popović Samardžić, specijalista epidemiolog;
66. dr Milica Gazivoda, pedijatar – alergolog;
67. dr Milica Vušuroviċ, specijalista pedijatrije;
68. dr Milovan Jovanović, spec ginekologije i akušerstva;
69. dr Mira Obradović, specijalista radiologije;
70. dr Mirjana Iličković, pedijatar;
71. dr Mirjana Savićević, sci transfuziologije;
72. dr Nataša Vukotić Djuričanin, specijalista dermatovenerolog;
73. dr Nemanja Ivezić, na specijalizaciji iz oblasti anestezije;
74. dr Nenad Radović, urolog;
75. dr Nenad Sorat, radiolog;
76. dr Nenad Todorović, specijalista oftalmologije;
77. dr Nikoleta Mušura Vujović, doktor stomatologije, specijalista oralne hirurgije;
78. dr Samir Kurtćehajić, specijalista patolog;
79. dr Sanja Borović , specijalista oftalmolog;
80. dr Sanja Đedović, specijalista radiolog;
81. dr Sanja Vujanović, spec.dermatovenerolog;
82. dr Savo Martinović, specijalizant kliničke biohemije;
83. dr sci Ljiljana Golubović, spec.socijalne medicine;
84. dr sci med Biljana Milojko Šćepović, specijalista oftalmolog;
85. dr sci med Nelica Ivanović Radović, pedijatar;
86. dr sci Željka Rogač, pedijatar epileptolog;
87. dr Selma Đurbuzovic Ramovic,spec ginekologije i akuserstva, subspec. perinatologije;
88. dr Semir Murić, specijalista interne medicine;
89. dr Senad Kalač, specijalista psihijatrije;
90. dr Sonja Radojičić, mr sci, specijalista interne medicine- kardiolog;
91. dr spec Dejan Mandić, urolog;
92. dr spec Ivan Gazivoda, anestesiolog;
93. dr Stefan Kečina, specijalizant infektologije;
94. dr stom. Ana Lipovina;
95. dr stom. Esa Kapidan;
96. dr stom. Ivana Bjelanović;
97. dr stom. Mirjana Joksimović Markuš;
98. dr stom. Nermina Omeragić;
99. dr stom. Nevena Mandić;
100. dr stom. Nikola Bogdanović;
101. dr stom. Senad Ljujković;
102. dr stom. Silva Salagić;
103. dr Tanja Čađenović Nikolić, specijalista radiolog;
104. dr Tea Dakić mr sci, specijalista psihijatrije;
105. dr Vesna Orlandić-Čejović, specijalista anesteziologije i reanimatologije, subspecijalista intenzivne medicine;
106. dr Vesna Peranović, spec opšte medicine;
107. dr Vesna Vujošević, anesteziolog;
108. dr Vladan Knežević, spec. otorinolaringologije;
109. dr Zlata Kovačević, specijalista interne medicine, subspecijalista endokrinologije;
110. dr Željko Lazović, ginekolog;
111. Dragana Kusovac, stomatološka sestra u penziji;
112. Dragica Bjelica, dipl.referent za kadrove zdravstveni saradnik IJZCG;
113. Edina Lekić, medicinska sestra dom zdravlja Podgorica;
114. Fatima Turković, mr javnog zdravlja;
115. Jelena Bauković, sanitarni tehničar;
116. Jovana Banović, medicinska sestra-tehničar;
117. Jović Tatjana, medicinska sestra – instrumentarka;
118. Katarina Dragojević, specijalista zdravstvene njege;
119. Kristina Kalezić, medicinska sestra;
120. Kristina Vidaković, zdrastveni tehničar- anestetičar;
121. Ljiljana Mašanović, dipl.farmaceut;
122. Ljiljana Vukićević, medicinska sestra;
123. Ljljana Đurović, sanitarni tehničar;
124. Ljubinka Mijanovic, babica;
125. Maja Vujačić, medicinska sestra;
126. Marija Živković, medicinska sestra;
127. Marina Mijušković, med.sestra-instrumentarka;
128. Milica Drobnjak, medicinska sestra;
129. Miloš Marković, anestetičar;
130. Miloš Milutinović, diplomirani pravnik zdravstveni saradnik IJZCG;
131. Mira Latković, medicinska sestra;
132. Mirjana Vukotić, labaratorijski tehniĉar;
133. Mirsada Orahovac, zdravstveni saradnik IJZCG;
134. mr Dragica Dobrović, zdravstvena njega;
135. mr rad. tehn. Asmir Pepić, radiološka dijagnostika KCCG;
136. mr sci. dr Mersid Čorović, doktorand, radiolog i onkolog, Institut za onkologiju, KCCG;
137. mr sci med Danijela Đurović-Raonić, specijalista oftalmolog;
138. Nedjeljko Vujović, saradnik u zdravstvu;
139. Nina Roganović, medicinska sestra;
140. Predrag Milanović, medicinski tehnicar;
141. prim. doc. dr Grbovic Mensud, specijalista medicine rada;
142. prim. doc.dr Grbović Mensud, specijalista medicine rada;
143. prof. dr Boban Mugoša, spec epidemiolog;
144. prof. dr Dijana Đurović;
145. prof. dr Goran Nikolić, spec interventni radiolog, akademik CANU;
146. prof. dr sci Olivera Miljanović, medicinski fakultet UCG;
147. Sandra Marković-Milašević, medicinska sestra;
148. Sandra Ojdanić, medicinska seatra i tehničar
149. Sladjana Radonjić, medicinska sestra;
150. Slavica Bjelobrković, medicinska sestra;
151. Snežana Ralević-Strugar, fizioterapeut;
152. Svetlana Martinović, medicinska sestra;
153. Tatijana Djurišić, dipl psiholog;
154. Valentina Bojanić, medicinska sestra-IJZCG;
155. Valentina Mugoša, medicinska sestra;
156. Vesna Terzić, visoka strukovna sestra, KCCG;
157. Vladan Golubović, magistrant međunarodnog javnog zdravlja;
158. Branka Radonjić, medicinski tehničar;
159. Nikola Bogdanović, doktor stomatologije.
U pitanju je inicijalni spisak. Svi zainteresovani ljekari i medicinski radnici koji žele pružiti podršku neformalnoj studentskoj organizaciji "Kamo śutra", to mogu učiniti slanjem mejla na: kolektiv.kamo.sjutra@gmail.com

Više od 150 ljekara i medicinskih radnika podržalo studente: Preuzeti odgovornost je moralan i častan čin

Doktori medicine, specijalizanti zdravstvenog sistema Crne Gore, koji svoje znanje stiču kako u Crnoj Gori, tako i u zemljama regiona (najviše u Beogradu, Srbiji), predali su peticiju u kojoj traže povećanje sredstava predviđenih za odvojeni život, a koja su trebala biti definisana budžetom Crne Gore za 2025. godinu, kazao je dr Anis Šabotić, osnivač Bošnjačkog demokratskog pokreta (BDP).
Peticiju je, kako kaže Šabotić, potpisalo više od 200 ljekara, a upućena je Ministarstvu zdravlja, Ministarstvu finansija, Fondu za zdravstveno osiguranje i kabinetu premijera. Peticija je podnijeta 29. oktobra, ali nadležni još uvijek nisu dali odgovor.
Šabotić kaže da sredstva koja su predviđena za odvojeni život specijalizanata, koji svoj staž obavljaju u zemljama regiona, iznose 333 eura, dok specijalizanti u Crnoj Gori dobijaju samo 108 eura.
- Ta sredstva ne mogu pokriti ni kiriju, a kamoli ostale troškove - istakao je Šabotić.
On je naglasio da zdravstveni sistem Crne Gore zavisi od ovih mladih ljudi, "jer će upravo oni biti ti koji će u budućnosti pružati zdravstvenu zaštitu svim građanima. Stoga je od presudne važnosti da se adekvatno i pravovremeno reaguje kako bi se riješio njihov status".&nbsp;
- Apelujemo na sve nadležne institucije – Vladu, Ministarstvo zdravlja, Ministarstvo finansija, Fond za zdravstveno osiguranje, Odbor za zdravstvo i poslanike Skupštine Crne Gore – da hitno razmotre ovu peticiju i pomognu specijalizantima da se oslobode osnovnih egzistencijalnih briga, čime će im biti omogućeno da se posvete svom obrazovanju i napretku zdravstvenog sistema - naveo je Šabotić.
On je podijelio poruku koja mu je, kako kaže, stigla u kasne sate. Kaže da ona najbolje oslikava u kakvoj situaciji se trenutno nalaze specijalizantni.
Poruku ljekara na specijalizaciji prenosimo integralno:
„Poštovani,&nbsp;
Obraćam vam se iz susjedne zemlje. Vrijeme je ručka, a pred kraj mjeseca sebi mogu da priuštim samo konzervu argete i krišku trodnevnog hljeba, jer sam sav novac za odvojeni život poslao supruzi sa dvije bebe, kako bi im obezbijedila osnovne životne potrebe, hranu i sredstva za higijenu. Ljekar sam. Završio sam šest godina osnovnih studija i sada već četiri godine obavljam specijalizaciju. Prinuđen sam da spavam u hostelima i dijelim sobu sa šest drugih ljudi – tako već tri godine.&nbsp;
Pozajmljujem novac od roditelja, stričeva, braće i sestara kako bih imao za osnovne potrebe i kako bih obezbijedio hranu za svoju djecu. Iako sam doktor medicine, uskoro specijalista, više kolokvijuma i ispita sam položio nego svi moji članovi porodice zajedno. Više sam sati u učenju proveo nego što su oni spavali.&nbsp;
Na poslu mjesečno radim između 250 i 300 sati, što je skoro duplo više od regularnog radnog vremena – 8 sati dnevno, 40 sati nedjeljno, odnosno 160 sati mjesečno. Ovakvo radno vrijeme me odvaja od supruge i djece, od porodice i prijatelja, od slobodnog vremena i rekreacije. Svaka moja posjeta djeci svodi se na novo upoznavanje s njima, na privikavanje jedno na drugo.&nbsp;
Ugrožen mi je brak, ugroženo mi je zdravlje – psihičko i fizičko. Doveden sam na rub egzistencije. Od mene se očekuje da se, po povratku, posvetim svom poslu i pacijentima, da svakog pacijenta u ambulanti dočekam sa osmijehom na licu i maksimalnom posvećenošću. Sa velikom zabrinutošću postavljam retoričko pitanje – kako? Kako kad me porodica gleda kao stranca? Kako kad ću morati da radim duplo više od svakog drugog građanina u Crnoj Gori? Kako kada ću više noći provesti u bolnici nego u svojoj kući? Kako kada ću iz danonoćnog dežurstva ostajati i sjutradan da liječim ljude? Kako kada će mi djeca odrastati bez oca? Kako kada neću biti u prilici da izvedem suprugu i djecu i provedem kvalitetno vrijeme sa njima? Kako ako ne spavam osam nego četiri sata dnevno, i tako godinama?
Kako?
NN, ljekar na specijalizaciji"
&nbsp;

Šabotić: Mladi ljekari su budućnost zdravstvenog sistema Crne Gore

Neki ljudi su tu bili korektni prema meni, ali bilo je onih koji su bili jako grubi, jer su očekivali od mene, osobe koja je izgubila sve reproduktivne organe u 28.godini života, da mogu da ustanem , da mogu sama da se vratim, da neke higijenske potrebe mogu sama da obavljam, komentarisali su to na jako ružan način - kazala je emisiji E uživo, na Televiziji E, Jasmina Halilović.
Godine 2019.ostaje u drugom stanju, prisjeća se Halilović, a na prvom pregledu joj doktor saopštava da je trudnoća visokorizična, da je ona sitna, dodaje Halilović, i da će uz adekvatno praćenje biti sve u redu.
- U 22. nedjelje na rutinskom pregledu saznajem da je jedan plod uginuo, ali, uz konsultacije sa više ljekara, rečeno mi je da nema problema da nastavim trudnoću, ukoliko ne želim da odstranim oba ploda, da za drugi plod nema šansi da može imati neke negativne posljedice po razvitak ploda, jer su u pitanju dvojajčani blizanci. Ja sam poslušala savjet ljekara i nastavila sam trudnoću - prisjetila se Halilović.
U sedmom mjesecu trudnoće dolazi do komplikacija, kaže Halilović, i do povišenog krvnog pritiska, i, dodaje ona, javila se u dom zdravlja.
- U 33.nedelji dolazi do povišenog krvnog pritiska, ja sam se javila u dom zdravlja Rožaje, upućena sam u Berane. U Beranama pozvali smo doktora, on je rekao korona, to je bilo u jeku pandemije, ja sam bila kontakt pokojne majke, jer je ona bila medicinski radnik, i taj isti doktor me je savjetovao da idem dalje, jer je ovamo haos. Meni je sve lošije i lošije bilo. Imala sam saradnju i sa doktorom iz Bijelog Polja, jer je više ljekara pratilo tu trudnoću. U Bijelom Polju na odjeljenju zadržana sam jedan dan. Doktor Varagić, kojeg bih ovim putem i pozdravila, on je rekao da je u mom i interesu ploda da se trudnoća završi i dao savjet da idem za Podgoricu, jer svakako bebi treba dodatna njega , s obzirom da će biti rođeno u sedmom mjesecu. Ja sam slušala i upućeni smo u Klinički centar Crne Gore - istakla je Halilović.
U Klinički centar je stigla oko 15 časova, kaže Halilović, i odmah je odrađen pregled i urađena osnovna anamneza, i, ističe ona, posljednje čega se sjeća su riječi ,,udahnite” i zna, kako kaže, da je tada počeo carski rez.
U indukovanoj komi je bila čak dva dana, ističe Halilović, nakon čega je saznala da joj je izvađena materica, jedan jajnik, grlić, a drugi jajnik nakon nekog vremena je izgubio funkciju.
- Neki ljudi su tu bili korektni prema meni, ali bilo je onih koji su bili jako grubi, jer su očekivali od mene, osobe koja je izgubila sve reproduktivne organe u 28.godini života, da mogu da ustanem , da mogu sama da se vratim, da neke higijenske potrebe mogu sama da obavljam, komentarisali su to na jako ružan način. Osjećala sam se jako ružno, s obzirom na to da svi zaslužujemo korektan i ljudski odnos, da tu moraju da rade neke osobe koje su empatične prije svega, da vam pruže utjehu i riječi razumijevanja, da vam ispričaju možda neke svijetle primjere, da ima života i poslije toga. U tom trenutku ste i zbunjeni, što od lijekova, što od situacije u kojoj se nalazite. Najmanje što u tom trenutku treba je kritika i gruba riječ, što sam ja doživjela od pojedinih - ispričala je Halilović.
Beba koju je rodila upućena je na Institut za neonatologiju, prisjeća se Halilović, i tamo boravi dva mjeseca, dok za to vrijeme ona pokušava da se oporavi od stresa.
- Ja sam peti dan otpuštena iz Kliničkog centra, uz savjet da se javim u bolnici u Bijelom Polju. Savjetovali su mi da ću bolju njegu imati kod kuće, jer mi je majka bila zdravstveni radnik. Vrijeme je to pandemije, a svi se sjećamo kako je bilo. Ja sam otišla u Rožaje, i tamo.sam imala apsolutnu zdravstvenu podršku, što od strane ljekara doma zdravlja, što od strane pokojne majke. Tada shvatam da ne mogu samostalno da mokrim. Upućena sam u Berane i privatno sam otišla kod doktorice Tanje Cimbaljević, koja je vratila kateter i pružila tu osnovnu ljekarsku pomoć. Dvadeset i jedan dan sam ja nosila kateter. Ona je to sanirala i uspostavljena je normalna funkcija mokraćne bešike , i njoj se zahvaljujem ovim putem. I moram da napomenem ovo - nakon pola godine, kad je organizam valjda ojačao i kad se vratilo sve u normalnu funkciju, iz mene su bukvalno ispali komadi metala, nešto kao municija heftalice. Doktorica Cimbaljević je takođe obaviještena i predložila je da uradim cistoskopiju , a ja sam uradila magnetnu rezonacu, jer imate otpor prema zdravstvu, vama se jednostavno.u glavi dešava to, da imate otpor prema njima i sumnjate u te ljude. Privatno sam radila magnet i oni su se smijali,i rekli da ne brinem jer iz mene još ima da zveči. Više sam se navikla na tu situacija i dešavalo se da ispadne metal, ali iskreno.se plašim se pojedinih ljekara, njihovog ophođenja prema pacijentu - rekla je Halilović.
Da ne bude ni tu kraj neprijatnostima za Halilović pobrinuli su se oni koji su radili nalaz papiraracusa , koji je težio svega 0.50 grama na otpusnoj listi , a na ph nalazu koji je dobila, to je dijete, kako kaže, koje je rođeno.sa 1200grama, 35 cm ženskog pola i, ističe, gdje piše da je uzeto tkivo za analizu pluća, srca i jetre.
- Ja se zaista pitam, i uvijek ću se pitati, na koji način je urađena ova obdukcija. Plod papiraceus koji je osušen plod, koji je 50 grama, kako je on mogao da naraste u mrtvačnici na 1200 grama. To su neki odgovori koje ja tražim, koje imam pravo kao građanka Crne Gore, da se pitam i nadam se da ću ovim svojim pojavljivanjem spriječiti ljekare da mladim osobama urade nešto ovako - poručila je Halilović.
Iako je podsjećanje na sve što je preživjela i ispričala kroz emotivno gostovanje na Televiziji E, uznemirilo i sama nije mogla zadržati suze, kazala je da se obraćala medijima i da je pisala kolumne, da i sada ne odustaje, čak je spremna i na pravnu bitku.
- Apsolutno sam pisala svim medijima u Crnoj Gori, pišem kolumne, ja sam profesor književnosti, kolumne sam proslijedila i Ombudsmanu. To je bilo sa jedne na drugu adresu, pozivala, pozivala i MANS-u, naravno , skoro sam se čula sa MANS-om i oni nijesu bili zainteresovani da iznesu ove podatke. Ja se pitam da li pojedini ljudi zapravo sluge sistema. Da li je istina prava istina, ili je istina carevo novo odijelo - naglasila je Halilović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DbUHDUfp2JAU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Halilović: Nadam se da ću spriječiti da ljekari urade nekome ovako nešto

Napad na kolegu dr Ilhana Tursumovića je pokazatelj u kom stanju se nalazi naše društvo, ocijenio je poslanik Demokratske partije socijalista dr Jevto Eraković.&nbsp;
Eraković je kazao da je dr Tursumović čitav svoj radni vijek posvetio liječenju građana Pljevalja i okoline i bio uspješan rukovodilac DZ Pljevlja.
- Ljekari rade pod velikim pritiskom, suočeni su sa nikad većim problemima u zdravstvenom sistemu i ne postoje mehanizmi njihove zaštite. Odgovorne ne treba dugo tražiti - istakao je Eraković na mreži X.
On je rekao da su ministar zdravlja Vojislav Šimun i drugi predstavnici vlasti direktno su odgovorni za ovakvo stanje.
- Dio su vlasti koja je ukinula odredbe iz zakona koji su tretirali napade na zdravstvene radnike kao krivično djelo - zaključio je Eraković.

Eraković: Ljekari rade u nikad gorim uslovima, odgovorna vlast i Ministarstvo zdravlja

Ustav i zakon moraju biti iznad dnevne politike, a država iznad ličnih i partijskih interesa, kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović danas na otvaranjuizložbe izložbe „Ustav Crne Gore iz 1905. godine – temelj crnogorske pisane ustavnosti“, na Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore.&nbsp; - Tim činom Crna Gora je ušla u red evropskih ustavnih država, ne samo simbolično, već suštinski - kazao je Milatović.&nbsp; On je podsjetio da je Ustav iz 1905. uveo podjelu vlasti, priznao građanska prava i prepoznao Narodnu skupštinu kao izraz volje građana.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212121256_619662233dacb620428931b2f4278f7dee25a6549ecb11cbed0983b558b0c9b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212121256_619662233dacb620428931b2f4278f7dee25a6549ecb11cbed0983b558b0c9b3" data-rendition-name="original" width="1920" height="1281" loading="lazy" alt="Ustav iz 1905"> </figure>  Milatović je istakao da vladavina prava, stabilne institucije i pravna sigurnost nijesu samo međunarodne obaveze već temelji našeg ustavnog identiteta. „- Najvažnije je da u što kraćem roku izaberemo nedostajuće sudije Ustavnog suda i obezbijedimo punu funkcionalnost te institucije - kazao je. Govoreći o sadašnjim izazovima, predsjednik je kazao da je ustavna demokratija živa kada se štiti u praksi i kada institucije rade nezavisno, zakonito i efikasno. - Poštujmo Ustav, njegujmo tradiciju ustavnosti i branimo slobodu i dostojanstvo svakog građanina Crne Gore - poručio je Milatović.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212121256_505196d57eaf037bf944cec883174e6b407d58b74a4b6806e4eaf341fe6ed181.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251212121256_505196d57eaf037bf944cec883174e6b407d58b74a4b6806e4eaf341fe6ed181" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Milatović i Radulović"> <figcaption>Branislav Radulović i Jakov Milatović (Photo: Predsjednik Crne Gore )</figcaption> </figure>  Prilikom obilježavanja jubileja, kako se navodi u saopštenju, potpisan je Memorandum o saradnji između Službe predsjednika Crne Gore i Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore koji je usmjeren na osnaživanje uloge mladih u društvenim procesima kroz angažovanje studenata na pitanjima od značaja za državnu politiku.

Milatović: Ustav i zakon moraju biti iznad politike, a država iznad ličnih i partijskih interesa

U Skupštini Crne Gore danas je održana konferencija „Berlinski proces Omladinski forum – Zaključci i preporuke u kontekstu Crne Gore“, organizovana u saradnji sa Lokalnom kancelarijom Regionalne kancelarije za saradnju mladih (RYCO) i Misijom OEBS-a u Crnoj Gori.
Otvarajući skup, potpredsjednik Skupštine Boris Pejović naglasio je da Crnu Goru 2026. godine očekuje predsjedavanje Berlinskim procesom, što predstavlja i veliku odgovornost i priliku za jačanje regionalne agende, posebno u segmentima koji se tiču mladih.
Pejović je istakao da je potrebno ojačati parlamentarnu dimenziju Berlinskog procesa, jer upravo parlament predstavlja prostor u kojem preporuke mladih mogu dobiti konkretan institucionalni oblik. „Današnja konferencija organizovana je s ciljem da otvori nova vrata i nove mogućnosti za uključivanje mladih u regionalne procese i dijalog sa zakonodavnom vlašću“, poručio je on.
Potpredsjednik Skupštine Nikola Rakočević podsjetio je da je njegov prvi govor u parlamentu bio posvećen ratifikaciji sporazuma o osnivanju RYCO-a. U obraćanju je naglasio da su mladi kroz generacije pokazivali sposobnost da stvaraju ravnotežu i budu nosioci promjena. Istakao je da Crna Gora i region danas imaju istorijsku šansu, te da mladi moraju ostati snažni zagovornici evropskih vrijednosti i standarda.
- Crna Gora će biti prva sljedeća članica Evropske unije. Vi ćete mladima iz ostalih država kandidata biti svjetionik – dokaz da naporan rad, reforme i posvećenost donose istorijske rezultate - poručio je Rakočević.
Šef Misije OEBS-a u Crnoj Gori, ambasador Jan Haukas, ocijenio je da je Deklaracija o posvećenosti regionalnoj saradnji i pomirenju, koju su potpisali svi poslanički klubovi, važna prekretnica.&nbsp;
- Danas smo ovdje da tu Deklaraciju sprovedemo u djelo – slušajući mlade, njihove potrebe i glasove. Odluke koje se tiču mladih ne smiju se donositi bez njih - poručio je ambasador.
Šef lokalne kancelarije RYCO-a, Edin Koljenović, naglasio je da skup predstavlja važan institucionalni korak ka stvaranju inkluzivnih, strateški usklađenih politika za mlade. Istakao je da nijedno ključno pitanje u regionu – od mira i bezbjednosti, preko ekonomskog razvoja, do migracija – ne može biti riješeno bez aktivnog učešća mladih.
Koljenović je upozorio da istraživanja ukazuju na zabrinjavajuće trendove, te da programi RYCO-a dokazano doprinose smanjenju predrasuda i izgradnji povjerenja kroz interkulturalna iskustva mladih.
Konferenciju su svojim prisustvom podržali i predstavnici diplomatskog kora – ambasador Njemačke Peter Felten, ambasadorka Ujedinjenog Kraljevstva Dawn McKen i ambasadorka Francuske Anne Marie Maskay – potvrđujući posvećenost svojih država jačanju regionalne saradnje i omladinskih politika.
Skup je okupio poslanike, predstavnike Vlade Crne Gore, međunarodnih organizacija i omladinskog sektora. Učesnici su razgovarali o zaključcima Omladinskog foruma Berlinskog procesa 2025. godine i razmatrali mogućnosti njihove primjene u crnogorskom kontekstu, sa posebnim fokusom na teme mladih, mira i bezbjednosti.
Skupština Crne Gore poručila je da će nastaviti da podržava inicijative koje omogućavaju mladima aktivno učešće u javnom životu, jačaju njihovu ulogu u procesu evropskih integracija i doprinose kreiranju kvalitetnih i održivih javnih politika.

U Skupštini održana konferencija o omladinskim politikama u okviru Berlinskog procesa: Mladi ključni partneri u regionalnoj saradnji

Kralj Tajlanda Maha Vadžiralongkorn prihvatio je ponudu premijera Anutina Čarnvirakula da se raspusti parlament te zemlje, što otvara put održavanju prijevremenih izbora u februaru, prenio je Rojters (Reuters).
Anutin Čarnvirakul je po objavi kraljevskog glasnika tokom noći saopštio da "vraća vlast narodu".
Novinarima je rekao da odluka o raspuštanju parlamenta neće uticati na rješavanje sukoba sa Kambodžom.
Njegov potez dolazi u trenutku kada je oružani granični sukob između Tajlanda i Kambodže ušao u peti dan, sa najmanje 20 poginulih, blizu 200 ranjenih i stotinama hiljada raseljenih.
Odluka o raspuštanju Predstavničkog doma donijeta je manje od stotinu dana nakon što je položio zakletvu kao šef manjinske vlade.
Anutina je parlament izabrao za premijera u septembru nakon što je sud smijenio Paetongtara Šinavatru sa funkcije.
Izbori moraju da se održe u roku od 45 do 60 dana.
Uspon donedavnog premijera bio je moguć zahvaljujući dogovoru koji je postigao sa Narodnom strankom da ga podrži, pod uslovom da započne proces izmjene ustava, a zatim raspusti Predstavnički do kraja januara, navodi Rojters.

Premijer Tajlanda raspustio parlament

Odbor za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje dao je zeleno svjetlo za Predlog zakona o budžetu za 2026. godinu.
Generalni direktor Direktorata za državni budžet u Ministarstvu finansija (MF) Bojan Paunović kazao je da je za Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (MPŠV) opredijeljeno 40,6 miliona eura, za Ministarstvo turizma (MT) 5,2 miliona, za Nacionalnu turističku organizaciju (NTO) 3,5 miliona, za Upravu za gazdovanje šumama i lovištima 7,2 miliona eura, a za Agenciju za plaćanje 18,95 miliona.
Kako je dodao, predlogom zakona predviđena je i mogućnost potpisivanja namjenskih kreditnih aranžmana za finansiranje niza projekata.
Projekti za razvoj ribarstva i poljoprivrednog prehrambenog sektora, kao i otpornosti na klimatske promjene, biće kreditirani sa 33 miliona eura, a sa Međunarodnim udruženjem za razvoj poljoprivrede (IFAD), za potrebe finansiranja projekta "Gora plus", biće podignut kredit od sedam miliona eura. Za potrebe povrata akciza dijela troškova goriva poljoprivrednicima predviđen je milion eura, koliko i za osnivački kapital za Upravu za gazdovanje šumama.
Direktor Direktorata u Ministarstvu poljoprivrede Miroslav Cimbaljević rekao je da u tom resoru nisu zadovoljni predviđenim budžetom. Iako predviđeni državni proračun nije dovoljan za sve podsticajne mjere, on je kazao da je sa resorom finansija dogovoreno da će biti omogućeno finansiranje određenih mjera i projekata.
– Zabrinjavajuće je da nećemo moći da kreiramo nove mjere agrarne politike koje se kreiraju u zemljama Evropske unije. Tu prije svega mislim na agroekološke mjere, na jačanje podrške za male, mlade poljoprivredne proizvođače, tako da ovaj budžet sa tog aspekta nije zadovoljavajući – saopštio je Cimbaljević.
Dodao da će ministarstvo biti prinuđeno da koriguje određena direktna davanja, ali su uspjeli da ispregovaraju dovoljan iznos podrške iz EU fonodova.
Državni sekretar u Ministarstvu turizma Vuk Žižić kazao je da je najznačajnije povećanje u odnosu na 2025. godinu 1,9 miliona za nabavku softvera za jedinstvenu evidenciju turističkih informacijskih sistema. Najavio je da će taj resor u narednoj godini završiti izradu strategije razvoja turizma za period od 2027. do 2036. godine, te da će za podsticanje konkurencije u turističkoj ponudi biti izdvojeno 730 hiljada eura.
Ukida se otkup jagnjadi
Ministarstvo poljoprivrede utvrđuje probleme u otkupu jagnjadi, kazao je Miroslav Cimbaljević. Odgovarajući poslanici Aleksandri Despotović, on je rekao da je do do zastoja u otkupu jagnjadi došlo najvjerovatnije zbog nelegalnog uvoza.
On je saopštio da će od 2026. godine biti ukinute podsticajne mjere u živinarstvu i svinjarstvu, kao i otkup jagnjadi, jer nisu po mjerilima EU zakonodavstva u oblasti poljoprivrede.
– Razrađuje se regulisanje ove mjere na drugi način – kazao je Cimbaljević.
On je najavio novi javni poziv za otkup jagnjadi.

Poljoprivredi budžet smanjen za 25 miliona

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Alen Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, juče se oglasio na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.5144%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvideo-dario-u-sarajevu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Portal ETV objavio je informaciju nakon što nam se obratilo više Pljevljaka, ogorčeni Vranešovim prisustvom na svečanoj večeri, zbog njegove nacionalističke, šovinističke politike koju propagira, a dostavljen nam je i snimak sa tog druženja. - Udruženje Pljevljaka u Sarajevu postoji više od trideset godina i okuplja ljude rođene u Pljevljima koji danas žive u Sarajevu, kao i naše sugrađane koji su porijeklom iz Pljevalja. Naš cilj je isključivo njegovanje tradicije i međusobnih veza. Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9" data-rendition-name="original" width="728" height="1599" loading="lazy" alt="Objava Alena Sulejmanovića"> <figcaption>Objava Alena Sulejmanovića(Photo: Fejsbuk - stop kadar)</figcaption> </figure>  Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je Sulejmanović. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu na društvenoj mređi Instagram pohvalio se sam Vraneš objavom 6. decembra. Objavio je fotografiju i napisao da je u Sarajevu na poziv Sulejmanovića. A na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša, kako smo objavili, potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“. Vraneš je, podsjetili smo u tekstu 8. decembra, prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. kada je bio zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Aktuelni predsjednik Opštine Pljevlja nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. Podsjetili smo da Vraneš predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.&nbsp; Opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja nedavno je finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...&nbsp; Od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića. Na Instagramu je imao i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“, a u jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...

Sulejmanović: Vraneš nije pozvan lično, njegov dolazak moguća najava promjene političkih stavova

Demokratska partija socijalista (DPS) organizovala je u Herceg Novom skup za, kako su saopštili, slobodarsku, antifašističku, građansku, evropsku i modernu Crnu Goru.
Riječ je o trećem od četiri stranačka okupljanja koje je predsjednik najjače opozicione stranke Danijel Živković najavio sredinom septembra u državnom parlamentu, navodeći kako se „za građansku Crnu Goru neće boriti samo na institucionalan način“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fe-2HTB0TNCM%3Ffeature%3Dshare&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: ljekari