Ljekari u Kini kažu da su presadili genetski modifikovanu svinjsku jetru 71-godišnjem muškarcu koji je živio 171 dan nakon zahvata, od čega je 38 dana imao svinjsku jetru u tijelu. To je prvi put da je takav slučaj objavljen u recenziranom naučnom časopisu.&nbsp;
Naučnici su ranije postigli uspjehe u presađivanju genetski modifikovanih svinjskih bubrega i srca u ljude, a svinjske jetre su presađivane i osobama u moždanoj smrti.&nbsp;
Ipak, stručnjaci iz oblasti ksenotransplantacije – korišćenja životinjskih organa kod ljudi – izražavali su zabrinutost da li će jetra biti dobar kandidat za takav zahvat, piše CNN.
- Svi uvijek kažu: "Ah, jetra je previše komplikovana za transplantaciju u poređenju sa srcem ili bubregom", ali nakon ovog slučaja mislim da će ljudi u budućnosti razmišljati drugačije. Mislim da jetra može biti dobra ako u svinji uspijemo implementirati dovoljno ljudskih gena - rekao je dr Beičeng Sun, predsjednik Prve pridružene bolnice Medicinskog univerziteta Anhui i koautor nove studije.&nbsp;
Za razliku od srca i bubrega, koji imaju ograničenije funkcije, jetru je teže zamijeniti svinjskim organom jer je velika, ima dvostruko snabdijevanje krvlju i više funkcija. Jetra filtrira krv, uklanja toksine i otpad, obrađuje hranljive materije, detoksikuje štetne supstance poput alkohola i ljekova, proizvodi žuč za varenje, stvara proteine koji pomažu zgrušavanju krvi i ima važnu ulogu u regulaciji nivoa šećera u krvi.
Prošle godine ljekari u Penn Medicine-u izveli su prvu poznatu uspješnu spoljašnju perfuziju jetre koristeći genetski modifikovan svinjski organ. Kroz svinjsku jetru izvan tijela pacijenta u moždanoj smrti cirkulisala je njegova krv.&nbsp;
U tom slučaju svinjska jetra nije pokazala znakove upale tokom 72 sata testiranja, a tijelo pacijenta ostalo je stabilno.
Svinjska jetra presađena pacijentu u moždanoj smrti u Kini u martu 2024. uklonjena je na zahtjev porodice 10 dana nakon operacije. Nije bilo znakova odbacivanja organa niti nagomilavanja upale.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kineski ljekari prvi put čovjeku presadili svinjsku jetru: Pacijent je živio još 170 dana

Ljekarska komora Crne Gore izražava najoštriji protest zbog napada na ljekare Opšte bolnice Kotor i apeluje na nadležne da hitno preduzmu sve neophodne mjere kako bi se medicinskom osoblju obezbijedio elementarni uslov svakog rada - bezbjednost.
To je saopštila predsjednica dr Žanka Cerović.
- Događaj u kotorskoj bolnici, u kojem je jedan ljekar-hirurg fizički povrijeđen, a drugi ljekar zadržan poput taoca, predstavlja tužnu sliku crnogorske stvarnosti i posljednji alarm za sistem da se odlučno i bez kompromisa obračuna sa nasiljem prema zdravstvenim radnicima - jasna je Cerović.
Ona je ukazala da se napadom na ljekara ne ugrožava samo njegov život i dostojanstvo, već se direktno dovodi u pitanje bezbjednost i zdravlje svih pacijenata koje je taj ljekarski tim trebalo da zbrine.
- Ljekar koji je bio žrtva nasilja mora, nakon takvog traumatičnog događaja, pronaći snagu i povratiti pribranost kako bi mogao nastaviti da pomaže ljudima i obavlja svoj humani poziv - poručila je Cerović.
U Ljekarskoj komori Crne Gore ponavljaju, kako je naglasila, da nijedno opravdanje ne može postojati za napad na one koji svoj rad posvećuju spašavanju života i brizi o zdravlju građana, te zahtijevaju od svih nadležnih institucija da nasilje nad zdravstvenim radnicima tretiraju s punom ozbiljnošću i odlučnošću koju ovakvi slučajevi zahtijevaju.
- U isto vrijeme, pacijenti koji smatraju da su njihova prava narušena postupanjem medicinskog osoblja imaju mogućnost da se obrate zaštitniku prava pacijenata ili drugim relevantnim institucijama, kako bi se njihovi zahtjevi i nesporazumi razjasnili na miran i konstruktivan način, tako da nema opravdanja za agresivno postupanje - zaključila je Cerović.

Cerović: Nadležni da hitno preduzmu neophodne mjere kako bi se medicinskom osoblju obezbijedila bezbjednost

Sam farmaceut ne može na svoju ruku reći ,,ne možete da pijete taj lijek, to nije u redu, već pijte ovo i previše ste ga pili”, već treba da se konsultuje sa ljekarom, pa na osnovu toga da se odredi - kazao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, farmaceut Damjan Nuculović.
Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore dostavio je Montefarmu dopis sa precizno navedenim količinama ljekova i medicinskih sredstava koje su zdravstvene ustanove u Crnoj Gori potrošile, kao i količine koje su planirane na mjesečnom nivou. Time je Fond poslao upozorenje, jer je u posljednje vrijeme, posebno u zdravstvenim ustanovama primijećena povećana potrošnja ljekova.
Dosta pacijenata uzima više ljekova, kaže Nuculović, jer je aktuelna polifarmacija zbog promjena u smjernicama liječenja pa na osnovu svojih oboljenja dobijaju više ljekova.
- Donekle pacijenti uzimaju ljekove i na svoju ruku. To dosta može biti opasno i farmaceuti tu moraju biti odgovorni i gledati da to ne dozvole. Ono što je ovdje bitno je što pacijenti mogu ostati bez određenih ljekova, ako se ovako nastavi, jer neki ljekovi mogu upasti u deficit, ali nadamo se da će Crna Gora omogućiti da se uvoz ljekova radi normalno i da neće doći do tih problema. Bitno je istaći da dosta pacijenata sada ima više indikacija, kako starimo povećava se rizik od kardiovaskularnih bolesti, povećana je prevalenca i incidenca dijabetesa, hipertenzije, tako da mnogo ljudi uzima terapiju i samim tim raste potrošnja ljekova - rekao je Nuculović.
U 2024.godini je izdato 100 hiljada više ljekarskih recepata nego u 2023. godini, a farmaceuti u tom lancu, smatra Nuculović, treba da budu zadnja kontrola, da obrate pažnju na redovnu terapiju, ali i prate šta se dešava
- Mi dobijamo sve recepte koje pacijent koristi, a naše je da ispratimo da li ima neki lijek koji koristi više nego što treba ili ne. Problem je trenutno manji kontakt između samih ljekara specijalista sa izabranim ljekarima, njih sa farmaceutima, i samim tim je u tome problem, zato što farmaceuti nijesu u kontaktu sa njima i ne mogu ih ni kontaktirati u slučaju da nijesu sigurni oko neke terapije. Sam farmaceut ne može na svoju ruku reći ,,ne možete da pijete taj lijek, to nije u redu, već pijte ovo i previše ste ga pili”, već treba da se konsultuje sa ljekarom, pa na osnovu toga da se odredi. Mislim da je kontakt između ljudi u zdravstvu slab, da treba da bude jači povodom ovoga - istakao je Nuculović.
Farmako ekonomski gledajući, smatra Nuculović, više se treba voditi računa o paralelama lijeka koje bi, dodaje on, bile jeftinije, što je dosta upitno, jer pacijenti kada dugi niz godina uzimaju neki lijek, kako kaže, teško se odluče na drugi.
- Digitalizacija bi mnogo značila, u vezi kontakta ljekar farmaceut, mogla bi urediti te probleme. Smjernice se konstantno mijenjaju, pa edukacija farmaceuta i ljekara treba biti na nivou, da bi znali zašto se toliko određenih ljekova i propisuje - zaključio je Nuculović.

Nuculović: Kontakt ljekara i farmaceuta je slab što utiče i na povećanu potrošnju ljekova

Više od 150 crnogorskih ljekara i medicinskih radnika podržalo je neformalnu studentsku grupu "Kamo śutra" i njihov zahtjev da se utvrdi odgovornost za smrt 13 ljudi u krvavom piru na Cetinju 1. januara.
Ljekari i medicinski radnici su u pismu izrazili najdublje saučešće porodicama žrtava cetinjskih masovnih ubistava i stavili se na raspolaganje za svaku vrstu pomoć koja je u njihovoj nadležnosti.
- Osim toga, izražavamo podršku neformalnoj studentskoj organizaciji "Kamo śutra" i njihovim zahtjevima da se do kraja rasvijetli odgovornost za dva masovna ubistva koja su se dogodila na Cetinju. Preuzimati odgovornosti je moralan i častan čin, samim tim smatramo da je neophodno da rukovodioci institucija sistema u čijoj je nadležnosti briga o sigurnosti i bezbjednosti svih građana i građanki Crne Gore, preuzmu odgovornost za propuste i za nedovoljno profesionalno angažovanje povodom tragedija koje su zadesile našu prijestonicu - navedeno je u pismu podrške.
Potpisnici/potpisnice:
1. Aleksandra Perović, medicinska sestra;
2. Almasa Begović, dipl. logoped;
3. Almir Bećović, medicinski tehničar, dom zdravlja Podgorica;
4. Andrija Cacko Đurović, medicinski tehničar, bolnica "Danilo I" Cetinje;
5. Aneta Vujović, medicinska sestra;
6. Anica Mišović, medicinska sestra;
7. Biljana Globarević, medicinska sestra;
8. Biljana Popović Kolašinac, diplomirani sociolog IJZCG;
9. Biljana Popović, medicinska sestra;
10. Dijana Bažović, medicinska sestra;
11. Dijana Golubović, mr javnog zdravlja;
12. doc dr spec Majda Šahman Zaimović;
13. dr Adis Martinović, specijalista epidemiolog;
14. dr Admir Šabanović, specijalista epidemiolog;
15. dr Adonis Miljuš, spec. MFH;
16. dr Aida Kovačević, internista;
17. dr Aleksa Bastać, specijalizant ginekologije i akušerstva;
18. dr Aleksandar Kujović;
19. dr Alma Kalač, spec. anesteziolog;
20. dr Ana Bogdanović, specijalista ginekologije i akušerstva;
21. dr Ana Lopičić-Kašćelan, specijalista pedijatrije&lt;
22. dr Anela Omeragic, specijalista opste medicine;
23. dr Batrić Vukčević;
24. dr Brankica Dupanović, mr sci. med, infektolog-klinički farmakolog;
25. dr Dean Milošević, anesteziolog;
26. dr Dejan Leković, anesteziolog;
27. dr Dragan Likić;
28. dr Dragan Sorat, hirurg;
29. dr Dragica Gudelj, spec interne medicine i pulmologije;
30. dr Drasko Nikčević;
31. dr Dunja Ćetković, specijalizant infektologije;
32. dr Dunja Vlahović, pedijatar;
33. dr Dušanka Novosel, pedijatar subspecijalista gastroenterologije sa hepatologijom;
34. dr Gordana Stojanović, spec. imunologije-subspec. kliničke genetike, KCCG;
35. dr Havka Martinović, specijalista infektologije;
36. dr Ilija Vukčević , specijalzant anestezijologije;
37. dr Ivan Krgović, dječiji psihijatar;
38. dr Ivan Samardžić, specijalista epidemiologije;
39. dr Jelena Ivanović, spec.radiologije;
40. dr Jelena Radojičić, specijalista psihijatrije;
41. dr Jovo Đedović, specijalista psihijatrije;
42. dr Lela Pejović, specijalista kliničke biohemije;
43. dr Luka Čaveliš, specijalista radiologije;
44. dr Ljiljana Cirković Natalić, kardiolog;
45. dr Ljiljana Šćepanović, internista - interventni kardiolog;
46. dr Ljubica Radunović, specijalista anesteziologije i reanimatologije;
47. dr Maida Burdzović, specijalista psihijatrije;
48. dr Maja Jovanović, spec ORL;
49. dr Maja Laličić;
50. dr Marija Milašević Vuković, spec. kliničke biohemije;
51. dr Marija Nikolić, specijalista infektologije;
52. dr med Admir Muković, specijalista ginekologije i akušerstva;
53. dr med Aida Kalač, specijalista neurologije KCCG;
54. dr med Bisera Bahović, specijalista neurologije;
55. dr med Marija Mitrić, specijalizant neurologije;
56. dr med Mileva Mašanović, specijalista kliničke farmakologije;
57. dr med Milovan Roganović, specijalizant neurologije KCCG;
58. dr med Mladen Debeljević, specijalista neurologije;
59. dr med Srđan Medan, specijalista ginekologije i akušerstva;
60. dr med Tahir Kalač, specijalista opšte hirurgije;
61. dr med Zilha Idrizović, specijalista neurologije KCCG;
62. dr Milan Bogojević, specijalista interne medicine, subspecijalista reumatologije;
63. dr Milan Sorat, med. onkolog;
64. dr Milena Martinović, specijalista infektologije;
65. dr Milena Popović Samardžić, specijalista epidemiolog;
66. dr Milica Gazivoda, pedijatar – alergolog;
67. dr Milica Vušuroviċ, specijalista pedijatrije;
68. dr Milovan Jovanović, spec ginekologije i akušerstva;
69. dr Mira Obradović, specijalista radiologije;
70. dr Mirjana Iličković, pedijatar;
71. dr Mirjana Savićević, sci transfuziologije;
72. dr Nataša Vukotić Djuričanin, specijalista dermatovenerolog;
73. dr Nemanja Ivezić, na specijalizaciji iz oblasti anestezije;
74. dr Nenad Radović, urolog;
75. dr Nenad Sorat, radiolog;
76. dr Nenad Todorović, specijalista oftalmologije;
77. dr Nikoleta Mušura Vujović, doktor stomatologije, specijalista oralne hirurgije;
78. dr Samir Kurtćehajić, specijalista patolog;
79. dr Sanja Borović , specijalista oftalmolog;
80. dr Sanja Đedović, specijalista radiolog;
81. dr Sanja Vujanović, spec.dermatovenerolog;
82. dr Savo Martinović, specijalizant kliničke biohemije;
83. dr sci Ljiljana Golubović, spec.socijalne medicine;
84. dr sci med Biljana Milojko Šćepović, specijalista oftalmolog;
85. dr sci med Nelica Ivanović Radović, pedijatar;
86. dr sci Željka Rogač, pedijatar epileptolog;
87. dr Selma Đurbuzovic Ramovic,spec ginekologije i akuserstva, subspec. perinatologije;
88. dr Semir Murić, specijalista interne medicine;
89. dr Senad Kalač, specijalista psihijatrije;
90. dr Sonja Radojičić, mr sci, specijalista interne medicine- kardiolog;
91. dr spec Dejan Mandić, urolog;
92. dr spec Ivan Gazivoda, anestesiolog;
93. dr Stefan Kečina, specijalizant infektologije;
94. dr stom. Ana Lipovina;
95. dr stom. Esa Kapidan;
96. dr stom. Ivana Bjelanović;
97. dr stom. Mirjana Joksimović Markuš;
98. dr stom. Nermina Omeragić;
99. dr stom. Nevena Mandić;
100. dr stom. Nikola Bogdanović;
101. dr stom. Senad Ljujković;
102. dr stom. Silva Salagić;
103. dr Tanja Čađenović Nikolić, specijalista radiolog;
104. dr Tea Dakić mr sci, specijalista psihijatrije;
105. dr Vesna Orlandić-Čejović, specijalista anesteziologije i reanimatologije, subspecijalista intenzivne medicine;
106. dr Vesna Peranović, spec opšte medicine;
107. dr Vesna Vujošević, anesteziolog;
108. dr Vladan Knežević, spec. otorinolaringologije;
109. dr Zlata Kovačević, specijalista interne medicine, subspecijalista endokrinologije;
110. dr Željko Lazović, ginekolog;
111. Dragana Kusovac, stomatološka sestra u penziji;
112. Dragica Bjelica, dipl.referent za kadrove zdravstveni saradnik IJZCG;
113. Edina Lekić, medicinska sestra dom zdravlja Podgorica;
114. Fatima Turković, mr javnog zdravlja;
115. Jelena Bauković, sanitarni tehničar;
116. Jovana Banović, medicinska sestra-tehničar;
117. Jović Tatjana, medicinska sestra – instrumentarka;
118. Katarina Dragojević, specijalista zdravstvene njege;
119. Kristina Kalezić, medicinska sestra;
120. Kristina Vidaković, zdrastveni tehničar- anestetičar;
121. Ljiljana Mašanović, dipl.farmaceut;
122. Ljiljana Vukićević, medicinska sestra;
123. Ljljana Đurović, sanitarni tehničar;
124. Ljubinka Mijanovic, babica;
125. Maja Vujačić, medicinska sestra;
126. Marija Živković, medicinska sestra;
127. Marina Mijušković, med.sestra-instrumentarka;
128. Milica Drobnjak, medicinska sestra;
129. Miloš Marković, anestetičar;
130. Miloš Milutinović, diplomirani pravnik zdravstveni saradnik IJZCG;
131. Mira Latković, medicinska sestra;
132. Mirjana Vukotić, labaratorijski tehniĉar;
133. Mirsada Orahovac, zdravstveni saradnik IJZCG;
134. mr Dragica Dobrović, zdravstvena njega;
135. mr rad. tehn. Asmir Pepić, radiološka dijagnostika KCCG;
136. mr sci. dr Mersid Čorović, doktorand, radiolog i onkolog, Institut za onkologiju, KCCG;
137. mr sci med Danijela Đurović-Raonić, specijalista oftalmolog;
138. Nedjeljko Vujović, saradnik u zdravstvu;
139. Nina Roganović, medicinska sestra;
140. Predrag Milanović, medicinski tehnicar;
141. prim. doc. dr Grbovic Mensud, specijalista medicine rada;
142. prim. doc.dr Grbović Mensud, specijalista medicine rada;
143. prof. dr Boban Mugoša, spec epidemiolog;
144. prof. dr Dijana Đurović;
145. prof. dr Goran Nikolić, spec interventni radiolog, akademik CANU;
146. prof. dr sci Olivera Miljanović, medicinski fakultet UCG;
147. Sandra Marković-Milašević, medicinska sestra;
148. Sandra Ojdanić, medicinska seatra i tehničar
149. Sladjana Radonjić, medicinska sestra;
150. Slavica Bjelobrković, medicinska sestra;
151. Snežana Ralević-Strugar, fizioterapeut;
152. Svetlana Martinović, medicinska sestra;
153. Tatijana Djurišić, dipl psiholog;
154. Valentina Bojanić, medicinska sestra-IJZCG;
155. Valentina Mugoša, medicinska sestra;
156. Vesna Terzić, visoka strukovna sestra, KCCG;
157. Vladan Golubović, magistrant međunarodnog javnog zdravlja;
158. Branka Radonjić, medicinski tehničar;
159. Nikola Bogdanović, doktor stomatologije.
U pitanju je inicijalni spisak. Svi zainteresovani ljekari i medicinski radnici koji žele pružiti podršku neformalnoj studentskoj organizaciji "Kamo śutra", to mogu učiniti slanjem mejla na: kolektiv.kamo.sjutra@gmail.com

Više od 150 ljekara i medicinskih radnika podržalo studente: Preuzeti odgovornost je moralan i častan čin

Doktori medicine, specijalizanti zdravstvenog sistema Crne Gore, koji svoje znanje stiču kako u Crnoj Gori, tako i u zemljama regiona (najviše u Beogradu, Srbiji), predali su peticiju u kojoj traže povećanje sredstava predviđenih za odvojeni život, a koja su trebala biti definisana budžetom Crne Gore za 2025. godinu, kazao je dr Anis Šabotić, osnivač Bošnjačkog demokratskog pokreta (BDP).
Peticiju je, kako kaže Šabotić, potpisalo više od 200 ljekara, a upućena je Ministarstvu zdravlja, Ministarstvu finansija, Fondu za zdravstveno osiguranje i kabinetu premijera. Peticija je podnijeta 29. oktobra, ali nadležni još uvijek nisu dali odgovor.
Šabotić kaže da sredstva koja su predviđena za odvojeni život specijalizanata, koji svoj staž obavljaju u zemljama regiona, iznose 333 eura, dok specijalizanti u Crnoj Gori dobijaju samo 108 eura.
- Ta sredstva ne mogu pokriti ni kiriju, a kamoli ostale troškove - istakao je Šabotić.
On je naglasio da zdravstveni sistem Crne Gore zavisi od ovih mladih ljudi, "jer će upravo oni biti ti koji će u budućnosti pružati zdravstvenu zaštitu svim građanima. Stoga je od presudne važnosti da se adekvatno i pravovremeno reaguje kako bi se riješio njihov status".&nbsp;
- Apelujemo na sve nadležne institucije – Vladu, Ministarstvo zdravlja, Ministarstvo finansija, Fond za zdravstveno osiguranje, Odbor za zdravstvo i poslanike Skupštine Crne Gore – da hitno razmotre ovu peticiju i pomognu specijalizantima da se oslobode osnovnih egzistencijalnih briga, čime će im biti omogućeno da se posvete svom obrazovanju i napretku zdravstvenog sistema - naveo je Šabotić.
On je podijelio poruku koja mu je, kako kaže, stigla u kasne sate. Kaže da ona najbolje oslikava u kakvoj situaciji se trenutno nalaze specijalizantni.
Poruku ljekara na specijalizaciji prenosimo integralno:
„Poštovani,&nbsp;
Obraćam vam se iz susjedne zemlje. Vrijeme je ručka, a pred kraj mjeseca sebi mogu da priuštim samo konzervu argete i krišku trodnevnog hljeba, jer sam sav novac za odvojeni život poslao supruzi sa dvije bebe, kako bi im obezbijedila osnovne životne potrebe, hranu i sredstva za higijenu. Ljekar sam. Završio sam šest godina osnovnih studija i sada već četiri godine obavljam specijalizaciju. Prinuđen sam da spavam u hostelima i dijelim sobu sa šest drugih ljudi – tako već tri godine.&nbsp;
Pozajmljujem novac od roditelja, stričeva, braće i sestara kako bih imao za osnovne potrebe i kako bih obezbijedio hranu za svoju djecu. Iako sam doktor medicine, uskoro specijalista, više kolokvijuma i ispita sam položio nego svi moji članovi porodice zajedno. Više sam sati u učenju proveo nego što su oni spavali.&nbsp;
Na poslu mjesečno radim između 250 i 300 sati, što je skoro duplo više od regularnog radnog vremena – 8 sati dnevno, 40 sati nedjeljno, odnosno 160 sati mjesečno. Ovakvo radno vrijeme me odvaja od supruge i djece, od porodice i prijatelja, od slobodnog vremena i rekreacije. Svaka moja posjeta djeci svodi se na novo upoznavanje s njima, na privikavanje jedno na drugo.&nbsp;
Ugrožen mi je brak, ugroženo mi je zdravlje – psihičko i fizičko. Doveden sam na rub egzistencije. Od mene se očekuje da se, po povratku, posvetim svom poslu i pacijentima, da svakog pacijenta u ambulanti dočekam sa osmijehom na licu i maksimalnom posvećenošću. Sa velikom zabrinutošću postavljam retoričko pitanje – kako? Kako kad me porodica gleda kao stranca? Kako kad ću morati da radim duplo više od svakog drugog građanina u Crnoj Gori? Kako kada ću više noći provesti u bolnici nego u svojoj kući? Kako kada ću iz danonoćnog dežurstva ostajati i sjutradan da liječim ljude? Kako kada će mi djeca odrastati bez oca? Kako kada neću biti u prilici da izvedem suprugu i djecu i provedem kvalitetno vrijeme sa njima? Kako ako ne spavam osam nego četiri sata dnevno, i tako godinama?
Kako?
NN, ljekar na specijalizaciji"
&nbsp;

Šabotić: Mladi ljekari su budućnost zdravstvenog sistema Crne Gore

Neki ljudi su tu bili korektni prema meni, ali bilo je onih koji su bili jako grubi, jer su očekivali od mene, osobe koja je izgubila sve reproduktivne organe u 28.godini života, da mogu da ustanem , da mogu sama da se vratim, da neke higijenske potrebe mogu sama da obavljam, komentarisali su to na jako ružan način - kazala je emisiji E uživo, na Televiziji E, Jasmina Halilović.
Godine 2019.ostaje u drugom stanju, prisjeća se Halilović, a na prvom pregledu joj doktor saopštava da je trudnoća visokorizična, da je ona sitna, dodaje Halilović, i da će uz adekvatno praćenje biti sve u redu.
- U 22. nedjelje na rutinskom pregledu saznajem da je jedan plod uginuo, ali, uz konsultacije sa više ljekara, rečeno mi je da nema problema da nastavim trudnoću, ukoliko ne želim da odstranim oba ploda, da za drugi plod nema šansi da može imati neke negativne posljedice po razvitak ploda, jer su u pitanju dvojajčani blizanci. Ja sam poslušala savjet ljekara i nastavila sam trudnoću - prisjetila se Halilović.
U sedmom mjesecu trudnoće dolazi do komplikacija, kaže Halilović, i do povišenog krvnog pritiska, i, dodaje ona, javila se u dom zdravlja.
- U 33.nedelji dolazi do povišenog krvnog pritiska, ja sam se javila u dom zdravlja Rožaje, upućena sam u Berane. U Beranama pozvali smo doktora, on je rekao korona, to je bilo u jeku pandemije, ja sam bila kontakt pokojne majke, jer je ona bila medicinski radnik, i taj isti doktor me je savjetovao da idem dalje, jer je ovamo haos. Meni je sve lošije i lošije bilo. Imala sam saradnju i sa doktorom iz Bijelog Polja, jer je više ljekara pratilo tu trudnoću. U Bijelom Polju na odjeljenju zadržana sam jedan dan. Doktor Varagić, kojeg bih ovim putem i pozdravila, on je rekao da je u mom i interesu ploda da se trudnoća završi i dao savjet da idem za Podgoricu, jer svakako bebi treba dodatna njega , s obzirom da će biti rođeno u sedmom mjesecu. Ja sam slušala i upućeni smo u Klinički centar Crne Gore - istakla je Halilović.
U Klinički centar je stigla oko 15 časova, kaže Halilović, i odmah je odrađen pregled i urađena osnovna anamneza, i, ističe ona, posljednje čega se sjeća su riječi ,,udahnite” i zna, kako kaže, da je tada počeo carski rez.
U indukovanoj komi je bila čak dva dana, ističe Halilović, nakon čega je saznala da joj je izvađena materica, jedan jajnik, grlić, a drugi jajnik nakon nekog vremena je izgubio funkciju.
- Neki ljudi su tu bili korektni prema meni, ali bilo je onih koji su bili jako grubi, jer su očekivali od mene, osobe koja je izgubila sve reproduktivne organe u 28.godini života, da mogu da ustanem , da mogu sama da se vratim, da neke higijenske potrebe mogu sama da obavljam, komentarisali su to na jako ružan način. Osjećala sam se jako ružno, s obzirom na to da svi zaslužujemo korektan i ljudski odnos, da tu moraju da rade neke osobe koje su empatične prije svega, da vam pruže utjehu i riječi razumijevanja, da vam ispričaju možda neke svijetle primjere, da ima života i poslije toga. U tom trenutku ste i zbunjeni, što od lijekova, što od situacije u kojoj se nalazite. Najmanje što u tom trenutku treba je kritika i gruba riječ, što sam ja doživjela od pojedinih - ispričala je Halilović.
Beba koju je rodila upućena je na Institut za neonatologiju, prisjeća se Halilović, i tamo boravi dva mjeseca, dok za to vrijeme ona pokušava da se oporavi od stresa.
- Ja sam peti dan otpuštena iz Kliničkog centra, uz savjet da se javim u bolnici u Bijelom Polju. Savjetovali su mi da ću bolju njegu imati kod kuće, jer mi je majka bila zdravstveni radnik. Vrijeme je to pandemije, a svi se sjećamo kako je bilo. Ja sam otišla u Rožaje, i tamo.sam imala apsolutnu zdravstvenu podršku, što od strane ljekara doma zdravlja, što od strane pokojne majke. Tada shvatam da ne mogu samostalno da mokrim. Upućena sam u Berane i privatno sam otišla kod doktorice Tanje Cimbaljević, koja je vratila kateter i pružila tu osnovnu ljekarsku pomoć. Dvadeset i jedan dan sam ja nosila kateter. Ona je to sanirala i uspostavljena je normalna funkcija mokraćne bešike , i njoj se zahvaljujem ovim putem. I moram da napomenem ovo - nakon pola godine, kad je organizam valjda ojačao i kad se vratilo sve u normalnu funkciju, iz mene su bukvalno ispali komadi metala, nešto kao municija heftalice. Doktorica Cimbaljević je takođe obaviještena i predložila je da uradim cistoskopiju , a ja sam uradila magnetnu rezonacu, jer imate otpor prema zdravstvu, vama se jednostavno.u glavi dešava to, da imate otpor prema njima i sumnjate u te ljude. Privatno sam radila magnet i oni su se smijali,i rekli da ne brinem jer iz mene još ima da zveči. Više sam se navikla na tu situacija i dešavalo se da ispadne metal, ali iskreno.se plašim se pojedinih ljekara, njihovog ophođenja prema pacijentu - rekla je Halilović.
Da ne bude ni tu kraj neprijatnostima za Halilović pobrinuli su se oni koji su radili nalaz papiraracusa , koji je težio svega 0.50 grama na otpusnoj listi , a na ph nalazu koji je dobila, to je dijete, kako kaže, koje je rođeno.sa 1200grama, 35 cm ženskog pola i, ističe, gdje piše da je uzeto tkivo za analizu pluća, srca i jetre.
- Ja se zaista pitam, i uvijek ću se pitati, na koji način je urađena ova obdukcija. Plod papiraceus koji je osušen plod, koji je 50 grama, kako je on mogao da naraste u mrtvačnici na 1200 grama. To su neki odgovori koje ja tražim, koje imam pravo kao građanka Crne Gore, da se pitam i nadam se da ću ovim svojim pojavljivanjem spriječiti ljekare da mladim osobama urade nešto ovako - poručila je Halilović.
Iako je podsjećanje na sve što je preživjela i ispričala kroz emotivno gostovanje na Televiziji E, uznemirilo i sama nije mogla zadržati suze, kazala je da se obraćala medijima i da je pisala kolumne, da i sada ne odustaje, čak je spremna i na pravnu bitku.
- Apsolutno sam pisala svim medijima u Crnoj Gori, pišem kolumne, ja sam profesor književnosti, kolumne sam proslijedila i Ombudsmanu. To je bilo sa jedne na drugu adresu, pozivala, pozivala i MANS-u, naravno , skoro sam se čula sa MANS-om i oni nijesu bili zainteresovani da iznesu ove podatke. Ja se pitam da li pojedini ljudi zapravo sluge sistema. Da li je istina prava istina, ili je istina carevo novo odijelo - naglasila je Halilović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DbUHDUfp2JAU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Halilović: Nadam se da ću spriječiti da ljekari urade nekome ovako nešto

Napad na kolegu dr Ilhana Tursumovića je pokazatelj u kom stanju se nalazi naše društvo, ocijenio je poslanik Demokratske partije socijalista dr Jevto Eraković.&nbsp;
Eraković je kazao da je dr Tursumović čitav svoj radni vijek posvetio liječenju građana Pljevalja i okoline i bio uspješan rukovodilac DZ Pljevlja.
- Ljekari rade pod velikim pritiskom, suočeni su sa nikad većim problemima u zdravstvenom sistemu i ne postoje mehanizmi njihove zaštite. Odgovorne ne treba dugo tražiti - istakao je Eraković na mreži X.
On je rekao da su ministar zdravlja Vojislav Šimun i drugi predstavnici vlasti direktno su odgovorni za ovakvo stanje.
- Dio su vlasti koja je ukinula odredbe iz zakona koji su tretirali napade na zdravstvene radnike kao krivično djelo - zaključio je Eraković.

Eraković: Ljekari rade u nikad gorim uslovima, odgovorna vlast i Ministarstvo zdravlja

Nije mi poznato da su se se dosad angažovali volonteri na način kako je to učinio direktor Državnog arhiva Danilo Mrvaljević.
To je, u emisiji E-uživo, kazala nekadašnja direktorica Nacionalne biblioteke “Đurđe Crnojević” Dragica Lompar komentarišući odluku Mrvaljevića da dozvoli volontiranje kadra Srpske pravoslavne crkve u Državnom arhivu.
- I Nacionalna biblioteka je angažovala povremeno volontere za neke manje složene poslove, jednostavnije poslove, kao ispomoć ako imate neki zaostatak. Međutim, na razvrstavanju i sređivanju građe, koja jeste dio kulturne baštine, apsolutno nije dobro da se angažuju volonteru. Na toj građi treba da rade iskusni ljudi, iskusni stručnjaci, arhivisti. Građa ne smije biti dostupna tek tako, ona mora biti pod nekim režimom nadzora mnogo ozbiljnijim nego što je čitava ova priča - kazala je Lompar.
Sagovornica TV E, koja skoro 40 godina radi u Nacionalnoj biblioteci, kaže da je takav potez direktora Državnog arhiva iznenađujući.
- Što se mene tiče, ja smatram da ovo zaista nije dobar potez i da je gospodin Mrvaljević, na neki način, čak i ako je napravio neki, mogu reći, nesmotren potez, nesmotrenu odluku – trebalo je da uvaži mišljenje i svojih kolega, arhivista i da uvaži ambijent, koji se povodom toga desio u našem gradu, pa i šire u Crnoj Gori. Vidimo da su reakcije prilično različite, od nedoumice do ljutnje, i mislim da je zaista trebalo još jednom razmisliti, jer je imao vremena da, na neki način, tu situaciju riješi - kazala je Lompar.
Na pitanje da li bi, kao neko ko je čitav vijek proveo u Nacionalnoj biblioteci i bio na rukovodećoj poziciji, dozvolila kadrovima Srpske pravoslavne crkve da volontiraju na način na koji je Mrvaljević dozvolio, Lompar je kategorično odgovorila.
- Naravno da ne bih dozvolila. Svaka ustanova tog ranga ima fondove koji su namijenjeni korisnicima. Ali, ono što je dio kulturne baštine – ono mora imati poseban tretman, poseban vid zaštite i mora se koristiti u posebnim uslovima. Koliko ja znam, u Državnom arhivu ne postoje ti uslovi u kojima je taj vid nadzora moguć, a mislim da nije ni dobro - obzirom da imaju manjak stručnog kadra, kao i sve institucije kulture u CG - da vi odvojite specijalistu, arhivistu koji bi sjedio čitav dan, a ne bi mogao da radi svoj posao - kazala je ona.
Sagovornica TV E naglašava da je trebalo dobro promisliti prilikom donošenja ovakve odluke.
- Ne smijemo sticati utisak da građa koja se čuva u nacionalnim institucijama kulture može tek tako da se da bilo kome na uvid, na rukovanje tom građom - možda oštećenja ili, ne daj bože, otuđenje. Sve to dolazi nekako u pitanje i zato mislim da je ova odluka morala drugačije da se redefiniše, jer bilo je vremena, bilo je reagovanja, moglo se, naravno, i drugačije riješiti situacija - zaključila je Lompar.

Lompar o angažovanju volontera SPC u Državnom arhivu: Nije mi poznat sličan primjer

Ministarstvo vanjskih poslova Njemačke izdalo je upozorenje za svoje državljane koji putuju u Sjedinjene Američke Države, navodeći mogućnost “nasilnih sukoba” s vlastima, posebno u Minneapolisu i drugim američkim gradovima.
- U Minneapolisu i u drugim gradovima demonstracije se povremeno mogu pretvoriti u nasilne sukobe s migracionim i sigurnosnim vlastima - navodi se u saopštenju.
Njemačkim državljanima koji se nalaze u tim područjima savjetuje se da redovno prate lokalne medije, budu oprezni i izbjegavaju okupljanja na mjestima gdje bi moglo doći do nasilja.
Slično upozorenje ranije je izdala i Francuska. Francusko ministarstvo vanjskih poslova prošle je subote ažuriralo svoje smjernice za putovanja u Minneapolis, savjetujući francuskim državljanima da izbjegavaju centar grada, budu informisani o sigurnosnoj situaciji i klone se okupljanja.
Upozorenja dolaze u jeku pojačanih tenzija u Minneapolisu, nakon niza protesta i sigurnosnih operacija povezanih s imigracionom politikom administracije američkog predsjednika Donalda Trampa.

Njemačka izdala upozorenje za putovanja u SAD zbog dešavanja u Mineapolisu

Sastanak je bio veoma konstruktivan, i smatramo da smo na dobrom putu do postizanja dogovora, saopštili su iz Udruženja prevoznika Crne Gore nakon sastanka sa predsjednikom Vlade i ministrom Ekonomskog razvoja Nikom Ðeljošajem.
- Takođe, ovo nije kraj, već sjutra bi trebali da imamo još jedan sastanak na kojem očekujemo da pronađemo riješenje i postignemo dogovor za ostale probleme. Naglasili bi da smo naišli na razumijevanje instuticija i prema njihovim mišljenjima većina zahtjeva je opravdana i realna - navode.
Dodaju da su sastanku prisustvovali članovi upravnog odbora na čelu sa predsjednikom Đorđijem Lješnjakom.
- Kao i članovi radne grupe Vesko Šljivančanin, Veselin Zeljko i Igor Zeljko, ministar finansija, ministarka saobraćaja, ministarka Evropskih poslova, v.d direktora Uprave Carina, generalna direktorica direktata Poreske Uprave, predstavnik iz Ministarstva saobraćaja i predstavnici udruženja saobraćaja iz Privredne Komore, zaključuju iz Udruženja.

Udruženje prevoznika: Na dobrom smo putu do postizanja dogovora

&nbsp;Bikovi su izuzetno brižni, te su među horoskopskim znakovima oni koji najviše vode računa o svojoj porodici, kako bi bila zbrinuta na svaki način, a prije svega da budu zadovoljene osnovne životne potrebe, kazao je astro-psihološki konsultant Nenad Gogić u emisiji "Srećan dan" na Televiziji E.
Kako je objasnio, Bik pripada zemljanoj grupi znakova i teži unutrašnjem miru, dok su njegove negativne osobine tvrdoglavost i sklonost zlopamćenju.
– Ovo je znak sa veoma snažnom emocionalnom memorijom. U situacijama kada prekine prijateljstvo, Bik se tačno sjeća kako se osjećao u tom trenutku kada mu je učinjena nepravda. U stanju je da rekonstruiše čitav scenario događaja – ko je bio prisutan, kako su ljudi izgledali, svaki detalj. Zbog toga riječ – izvini – teško prelazi preko usana osobe rođene u znaku Bika – rekao je Gogić.
Bikom, dodao je, vlada planeta Venera, koja je zadužena za ljepotu, hedonizam i uživanje u lijepim stvarima, ali i za samopoštovanje.
– Bik je znak koji izuzetno cijeni svoje kvalitete i ima snažno razvijen osjećaj lične vrijednosti. Kada želite da vidite koliko neko voli i poštuje sebe, to se najbolje vidi kroz poziciju Venere u natalnoj karti – istakao je Gogić.
Prema njegovim riječima, Venera upravlja grlom, glasnicama, štitnom žlijezdom i donjim dijelom usana, pa Mjesec u znaku Bika često daje dobre radijske voditelje i osobe sa prijatnom bojom glasa. Takođe, naglašena Venera je česta kod dobrih pjevača.
– Kod osoba rođenih u ovom znaku zdravstveni problemi često su vezani za ove djelove tijela. U mlađim godinama to su upale krajnika, zbog čega se nerijetko mora ukloniti jedan krajnik. U tridesetim i četrdesetim godinama, posebno kod žena, javljaju se problemi sa štitnom žlijezdom, jer hormoni često ne funkcionišu pravilno – zaključio je Gogić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DjZqoysyNkeo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: ljekari