Povodom 19. decembra, Dana oslobođenja Podgorice, JU NB „Radosav Ljumović“ raspisuje literarni konkurs za učenike osnovnih i srednjih škola sa teritorije Podgorice, saopšteno je iz ove ustanove.
Tema Konkursa je „Podgorica u mojim očima“.
Radove slati na email adresu: <a href="mailto:nbibliotekapodgorica@podgorica.me">nbibliotekapodgorica@podgorica.me</a> do 08. decembra.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

NB ''Radosav Ljumović'' raspisuje literarni konkurs za učenike na temu ''Podgorica u mojim očima''

JU NB “Radosav Ljumović” povodom obilježavanja 13. novembra, Dana rođenja Petra II Petrovića Njegoša, organizuje literarni konkurs za učenike osnovnih i srednjih škola iz Podgorice, saopšteno je iz ove ustanove.
Za učenike osnovnih škola biblioteka je raspisala literarni konkurs na temu “Blago tome ko dovijek živi, imao se rašta i roditi”.
Za srednjoškolce, tema konkursa je “Čaša žuči ište čašu meda, smiješane najlakše se piju”.
Konkurs traje do 25. oktobra.&nbsp;
&nbsp;Radove slati na email: <a href="mailto:nbibliotekapodgorica@podgorica.me">nbibliotekapodgorica@podgorica.me</a>

Biblioteka ''Radosav Ljumović'' organizuje literarni konkurs za učenike iz Podgorice

Zavod za udžbenike i nastavna sredstva – Podgorica raspisao je konkurs za vanudžbeničku literaturu, i to u dvije kategorije: knjiga poezije, proze ili drame za djecu i omladinu, odnosno knjiga poezije, proze ili drame za odrasle, saopšteno je iz ove ustanove.
Iz Zavoda su pojasnili i uslove konkursa.
&nbsp;U obje kategorije biće razmatrana isključivo neobjavljena djela autora koji imaju državljanstvo Crne Gore.
&nbsp;Na Konkursu ne mogu učestvovati lica zaposlena kod Izdavača.&nbsp;
Rukopisi se dostavljaju na crnogorskom jeziku (nejotovana ili jotovana varijanta).
Rukopisi se predaju do 30. 5. 2025. godini u prostorijama Zavoda ili putem pošte na adresu Ul. Novaka Miloševa 36, Podgorica, s obaveznom naznakom za koju kategoriju se konkuriše.
Rukopisi za obje kategorije predaju se u šest (6) štampanih primjeraka. Rukopisi se ne vraćaju.
Rukopisi se potpisuju šifrom od najmanje dvije (2) svojeručno čitko napisane riječi.
Autorstvo se dokazuje ličnim dokumentom, identičnom kopijom rukopisa i potpisa šifre, u roku od osam (8) dana od dana objavljivanja rezultata Konkursa.
Rok za dešifrovanje rukopisa teče od dana objavljivanja rezultata Konkursa. Ukoliko se dešifrovanje ne izvrši u predviđenom roku, gube se prava stečena na Konkursu.
Nagrade podrazumijevaju objavljivanje rukopisa i novčani iznos od 1000 €. Tome će prethoditi potpisivanje ugovora s autorom, u skladu sa važećim zakonskim odredbama o izdavačkim ugovorima.&nbsp;
Zavod definiše i sljedeće:
rok za predaju finalne verzije rukopisa je 8 mjeseci od dana objavljivanja Rezultata konkursa, dok je rok za početak distribuiranja djela: 10 mjeseci od dana predaje Zavodu finalne verzije rukopisa, a broj izdanja iznosi dva (prvo i drugo); dok je visina tiraža ograničena na 300 primjeraka po izdanju.
Iz Zavoda napominju da odluku o nagradama donosi stručni žiri koji formira Zavod.
O rezultatima Konkursa Zavod će obavijestiti učesnike u roku od 60 dana od zaključenja Konkursa, putem sredstava javnog informisanja.
Zavod zadržava pravo da, osim nagrađenih, otkupi i neki drugi od prispjelih rukopisa, koji će biti objavljeni i nagrađeni novčanom nagradom u iznosu od 500€.
Zavod zadržava sva imovinska prava na djelo, u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima iz odnosne oblasti, za teritoriju Crne Gore, kao i pravo prodaje, odnosno distribuiranja djela van Crne Gore.
Rukopisi koji ne ispunjavaju uslove Konkursa, kao i nepotpune i zakašnjele prijave, neće biti razmatrane.
Zavod nagrađuje najviše dva rukopisa (po jedan najbolji iz obje kategorije), ali zadržava pravo da ne nagradi nijedan ukoliko pristigli radovi ne zadovolje umjetnički sud žirija.
Sve dodatne informacije u vezi s Konkursom mogu se dobiti pozivom na broj telefona 020/230-413 ili putem e-maila: zuns@t-com.me, kao i na sajtu <a href="http://www.zuns.me">www.zuns.me</a>.&nbsp;

ZUNS: Raspisan literarni konkurs za knjige poezije, proze ili drame

Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“ – Odjeljenja bezbjednosti Rožaje lišili su slobode D.K. iz Podgorice, zbog sumnje da je počinio krivično djelo trgovina ljudima, na štetu svog maloljetnog djeteta starog 15 godina i ženske osobe stare 21 godinu, saopšteno je iz Uprave policije.
Kako se navodi, policija je, postupajući u skladu sa nacionalnim prioritetima Uprave policije u borbi protiv trgovine ljudima, sprovela ciljanu akciju usmjerenu na suzbijanje organizovanog i prinudnog prosjačenja.
Kriminalistička obrada upućuje na sumnju da je D.K., zloupotrebom odnosa povjerenja i zavisnosti, koristio svoje maloljetno dijete i jednu punoljetnu žensku osobu radi prinudnog prosjačenja, primoravajući ih da mu predaju novac prikupljen na ovaj način.
Tokom realizacije policijske akcije, kod oštećenih lica pronađena je određena količina novca za koju se sumnja da potiče od prinudnog prosjačenja.
Osumnjičeni D.K. biće, uz krivičnu prijavu, priveden državnom tužiocu u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju, radi daljeg postupanja.
Maloljetno oštećeno lice preuzeo je Centar za socijalni rad u Rožajama, kako bi mu bilo obezbijeđeno adekvatno zbrinjavanje i zaštita.
Iz Uprave policije poručuju da će policijski službenici nastaviti sa intenzivnim i sveobuhvatnim aktivnostima na sprečavanju i otkrivanju krivičnih djela trgovine ljudima, procesuiranju odgovornih lica, kao i pružanju zaštite i podrške žrtvama ovih krivičnih djela.

Rožaje: Uhapšen osumnjičeni za trgovinu ljudima

Dio zaposlenih u Šibensko-kninskoj županiji žali se na ozbiljne probleme na poslu zbog ljekara iz Irana koji, prema njihovim riječima, ne govori dovoljno dobro hrvatski i insistira na komunikaciji sa pacijentima na engleskom jeziku. Ljekar je ovog mjeseca prebačen na hitnu pomoć u Drnišu, nakon što je prethodno radio u Šibeniku i Primoštenu, javlja RTL, prenosi Danas.
„Prevodim sve intervencije. Čovjek nam je doveo sina na inhalaciju, radi u školi i shvatio je da ljekar koristi njegov jezik. Rekao mu je: ‘Možemo da komuniciramo na engleskom’, što nije očekivao. Onda je uključio ChatGPT da se ne osramoti potpuno“, rekao je za RTL izvor iz hitne pomoći u Drnišu, ogorčen situacijom sa svojim novim kolegom, prenio je Index.hr.
Medicinu je diplomirao u Splitu na engleskom jeziku
Prema više izvora, ljekar govori pomalo hrvatski, dovoljno za osnovnu komunikaciju, ali često insistira na engleskom jeziku kada komunicira sa pacijentima. To je, tvrde, ozbiljan problem u dinamičnom okruženju hitne pomoći, posebno u ruralnim područjima sa starijim stanovništvom koje ne govori strane jezike.
„Zamislite da dođete u selo gdje živi jedna ili dvije osobe od devedeset godina i pitate ih nešto na engleskom“, rekao je izvor.
Kako RTL saznaje, ljekar je u Hrvatskoj oko deset godina. Diplomirao je medicinu u Splitu na engleskom jeziku. Radio je u Šibeniku, odakle je zbog tegoba prebačen u Primošten, a početkom decembra je prebačen u Drniš.
„Niko ne može reći da nije imao vremena da nauči hrvatski. U međuvremenu se oženio hrvatskom ljekarkom koja radi u Šibensko-kninskom zavodu. U Šibeniku su medicinske sestre često obavljale njegov posao umjesto njega jer odbija da govori hrvatski. Ljudi su protestovali, pa je prebačen u Primošten“, rekao je za RTL izvor koji je želio da ostane anoniman, napominjuć da se obratio svojim pretpostavljenima povodom situacije.
Izvor: Ne mislim da je loš doktor
Navodi da se dešavalo da doktor radi smjenu sa medicinskom sestrom i vozačem koji nisu govorili engleski.
„Bio je to šou-program. On govori engleski, a ovo dvoje hrvatski. Pošto su se i ljudi u Primoštenu zasitili, završio je na hitnom prijemu u Drnišu“, tvrdi izvor.
Ističe da nema lični problem sa ljekarom, ali ima problem sa činjenicom da pored posla mora da prevodi i preuzima neke od medicinskih zadataka.
„Zanima me da li ima diplomu i sertifikat iz hrvatskog jezika. Ako ga ima, onda je to vjerovatno poklon. Ne mislim da je loš ljekar, ali ne možete sebi priuštiti ovako nešto kada radite u hitnoj pomoći“, rekao je izvor.
Dodaje da je jasno stavio do znanja da neće raditi kao ljekar.
„Neću biti simultani prevodilac. Ako se, ne daj Bože, nešto desi, krivica će pasti na mene. Ja nisam plaćeni ljekar, on jeste“, naglasio je, napominjući da pomaganje nije problem, ali da mora postojati granica.
Tvrdi i da ljekar ne nosi službenu Motorolu i da je za manje od dvije nedjelje nekoliko puta zakasnio na posao. Prema njegovim riječima, ljekar je takođe pohađao obaveznu ambulantnu obuku, ali navodno nije razumio hrvatski i njegova supruga je došla da mu prevodi, i uprkos tome, dobio je dozvolu za rad jer je manjak ljekara.
Medicinska sestra: I mi smo morali da radimo dio njegovog posla
Slična iskustva doživjeli su zaposleni u Šibeniku. Medicinska sestra iz Šibenika potvrdila je za RTL da su tamo morali da prevode za ljekara i da obavljaju dio njegovog posla. Ona kaže da to nije bio jedini takav slučaj i da je bilo i stranih ljekara koji nisu znali ni engleski.
„Kada dođete na saobraćajnu nesreću ili neku drugu veću nesreću, pacijentu je neprijatno vidjeti da ljekar ne zna jezik. Smatram da bi trebalo da imamo ljekare koji znaju hrvatski, a ne da medicinska sestra u većini slučajeva bude prevodilac, medicinska sestra i ljekar“, rekla je.
Navodi da komunicira sa ljekarom na engleskom jeziku kako bi smanjila napetost, ali upozorava da on jedva može da sastavi dvije ili tri jednostavne rečenice na hrvatskom, što smatra nedovoljnim za rad u hitnoj pomoći.
Zavod za hitnu medicinu: Ima sertifikat škole stranih jezika
Direktor Zavoda za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije, Tomislav Jukić, rekao je za RTL da ljekar posjeduje sertifikat o znanju hrvatskog jezika i da Zavod nije primio nikakve žalbe od pacijenata ili zaposlenih, osim jednog zaposlenog.
„Ako nam predoče sertifikat o znanju jezika i tokom razgovora vidimo da mogu da komuniciraju i razumiju struku, nema problema“, rekao je Jukić.
Na pitanje da li je lično razgovarao sa ljekarom na hrvatskom, odgovorio je da nije.
Nakon dodatnih upita, iz Zavoda su rekli da ljekar ima odobrenje Hrvatskog ljekarskog zbora i sertifikat škole stranih jezika NIKA za znanje hrvatskog jezika na nivou B2 prema Zajedničkom evropskom okviru za jezike.
Hrvatska se suočava sa manjkom ljekara
Ministarstvo zdravlja je takođe potvrdilo za RTL da je zatražilo izjavu od Instituta i da ljekar ispunjava sve uslove za obavljanje medicinske prakse, uključujući i poznavanje hrvatskog jezika, kao i da nisu primljene zvanične žalbe.
Istovremeno, Hrvatska se suočava sa velikim nedostatkom ljekara. Prema podacima Hrvatske ljekarske komore, Hrvatskoj nedostaju stotine ljekara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a više od 1.200 ljekara je napustilo zemlju u periodu od 2013. do 2024. godine.
Stručne institucije naglašavaju da strani ljekari moraju poznavati hrvatski jezik na nivou koji omogućava bezbjednu i nesmetanu komunikaciju sa pacijentima. Iako Komora ne sprovodi dodatne jezičke testove nakon izdavanja sertifikata nivoa B2, poslodavci imaju mogućnost da upute ljekara na dodatno testiranje ako smatraju da jezičke vještine nisu dovoljne za posao koji obavlja.
<ul>
 <li>0sh</li>
</ul>

U Dalmaciji pobuna zbog ljekara iz Irana: Odbija da govori hrvatski

Ekološki aktivista Vuk Vujisić poručio je da se ne može saglasiti sa ocjenama da je Francuska kočničar evropskog puta Crne Gore, navodeći da je, naprotiv, francuska ambasada, uz Delegaciju Evropske unije (EU), jedan od najvećih podržavalaca reformskih procesa u zemlji.
„Francuska istinski podržava našu integraciju u Evropsku uniju i daje značajan doprinos reformama“, kazao je Vujisić.
On je, međutim, ocijenio da Crna Gora sa postojećim stanjem u poljoprivredi ne može dostići tražene evropske standarde.
„Sa ovako zaostalim sistemom poljoprivrede i ovakvom politikom u toj oblasti, nemoguće je ispuniti kriterijume koji se od nas očekuju“, istakao je Vujisić.
Prema njegovim riječima, problemi u poljoprivredi i zaštiti životne sredine godinama se sistemski zanemaruju.
„Mi smo zemlja koja je donedavno uginulu i eutanaziranu stoku prevozila od grada do grada, tražeći gdje da je zakopa van očiju javnosti“, naveo je on.
Vujisić je podsjetio i na slučaj korupcije u sektoru poljoprivrede.
„Glavna inspektorka za poljoprivredu završila je u zatvoru zbog korupcije, zajedno sa još nekoliko službenika, i to je tek početak. Istovremeno, njena rješenja o navodnoj sanaciji poljoprivrednog zemljišta i dalje se koriste kao pokriće za devastaciju prostora, eksploataciju šljunka i deponovanje otpada“, rekao je Vujisić.
On je ukazao i na probleme u oblasti upravljanja šumama, navodeći da je u tom procesu prokockano povjerenje međunarodnih partnera.
„Nije nam niko kriv osim nas samih. Moramo da radimo više i bolje, da ispravimo nedostatke i povratimo povjerenje ključnih zemalja koje odlučuju o našem evropskom procesu“, poručio je Vujisić.
Na kraju, on je pozvao ministra poljoprivrede Vladimira Jokovića da preuzme odgovornost.
„Za početak, ministar Joković treba da prihvati realnost i da dodatno ne provocira naš položaj, već da zasuče rukave ili da snosi odgovornost“, zaključio je Vujisić.
Ekološki aktivista Aleksandar Dragićević saopštio je da je Francuska blokirala otvaranje pregovaračkih poglavlja 11 i 13, koja se odnose na poljoprivredu, ruralni razvoj i ribarstvo, ocjenjujući da je riječ o jednim od najkompleksnijih sektora u kojima država već gotovo četiri godine bilježi ozbiljne propuste.
„Ovim sektorima skoro četiri godine upravlja ministar Vladimir Joković, a stanje u njima dovelo je do blokade poglavlja 11 i 13“, naveo je Dragićević.
Prema njegovim riječima, Ministarstvo poljoprivrede ne blokira samo ta dva poglavlja, već posredno utiče i na zastoj u poglavlju 27, koje se odnosi na životnu sredinu i klimatske promjene.
„Ne dozvoljava se usvajanje Zakona o lovstvu, liste zaštićenih vrsta i strategije šumarstva, i to zbog neznanja i izbjegavanja sukoba sa lovačkim lobijem i šumarskom mafijom“, tvrdi Dragićević.
On je istakao da se na čelu direkcija zaduženih za lovstvo i šumarstvo još od 2003. godine nalaze isti ljudi, koji, kako kaže, zbog ličnih interesa blokiraju pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji.
„Ministar Joković ih već četiri godine ne smjenjuje“, dodao je Dragićević.
Govoreći o poglavlju 27, Dragićević je ukazao i na problem prečišćavanja otpadnih voda.
„Ako blokiramo projekat koji je već finansiran i koji bi omogućio prečišćavanje oko 50 odsto otpadnih voda u Crnoj Gori, postavlja se pitanje da li uopšte možemo govoriti o ulasku u Evropsku uniju“, rekao je on.
Dragićević je ocijenio da Crna Gora nikada nije imala veću šansu za članstvo u EU.
„Otvoreni su nam i prozori i vrata za ulazak u Evropsku uniju. Od nas se traže najosnovnije stvari“, naveo je on.
Međutim, kako tvrdi, evropske integracije nijesu prioritet aktuelne vlasti.
„Premijera zanima isključivo rasprodaja crnogorskog tla stranim tajkunima i rasparčavanje države, dok ga ne interesuje kako ministri rade svoj posao“, rekao je Dragićević.
On je upozorio da je Crna Gora veoma blizu da prokocka istorijsku priliku.
„Vrlo smo blizu da izgubimo šansu koja se pružila ovoj generaciji, ne zato što smo je zaslužili, već zbog trenutnih geopolitičkih okolnosti“, poručio je Dragićević.
Na kraju, on je upozorio da bi susjedne zemlje mogle iskoristiti zastoj Crne Gore.
„Naše komšije iz Albanije samo čekaju priliku da nas preteknu, a sa ovakvom vlašću Crna Gora ide putem koji im to i omogućava“, zaključio je Dragićević.

Vujisić i Dragićević: Nije Francuska kočničar, već domaći propusti

Državljanin Republike Srbije S.J. (1985), sa privremenim boravkom u Podgorici, osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od 60 dana, nakon što su mu novčane kazne u ukupnom iznosu od 1.500 eura zamijenjene zatvorskom kaznom zbog neplaćanja.
Kako je saopšteno, S.J. je 13. decembra 2025. godine u dva odvojena prekršajna postupka oglašen krivim za počinjene teže saobraćajne prekršaje, nakon čega su mu izrečene novčane kazne koje, usljed neizmirenja, nijesu naplaćene u zakonskom roku.
Prethodno, 12. decembra oko 22 časa, S.J. je kontrolisan u saobraćaju, kada je utvrđeno da je počinio dva teža saobraćajna prekršaja. Tom prilikom je lišen slobode i patrolnim vozilom sproveden ka prostorijama za zadržavanje.
Iz Uprave policije navode da je prilikom zaustavljanja vozila na platou ispred Odjeljenja bezbjednosti Ulcinj, S.J. otvorio vrata službenog vozila i pokušao da pobjegne, ali je brzom reakcijom policijskih službenika sustignut i spriječen u daljem bjekstvu.
Dežurna sutkinja nadležnog odjeljenja u Ulcinju odredila je da se kazna zatvora izvrši odmah po uručenju rješenja o zamjeni novčanih kazni, nakon čega je okrivljeni sproveden u Upravu za izvršenje krivičnih sankcija u Spužu.

Srpskom državljaninu 60 dana zatvora zbog saobraćajnih prekršaja i ometanja policije

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: literarni-konkurs