Stara stambena zgrada srušila se u libanskom gradu Tripoliju, a spasioci su na terenu u potrazi za ljudima zatrpanim u ruševinama.
Kako javlja reporter libanske Nacionalne novinske agencije spasioci su uspeli u saradnji sa stanovnicima da izvuku tri osobe.
Vatrogasci gase požar koji je izbio u blizini ruševina petospratnice. Izvijestili su takođe da se začula jaka pucnjava nepoznatog porijekla u blizini srušene zgrade.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fsputnik_afrique%2Fstatus%2F2020533434934849735%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2020533434934849735%7Ctwgr%5Ea70ddc5b4ef430512741ada03b014b6240397bca%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Stambena zgrada se srušila u Libanu, ima zatrpanih ispod ruševina

Izrael je saopštio da je napao četiri granična prelaza na sirijsko-libanskoj granici, navodeći da ih Hezbolah koristi za krijumčarenje oružja, nakon ranijih napada na južni Liban u kojima su ubijene najmanje dvije osobe, dok je gotovo 20 ranjeno.
Najnovije izraelsko nasilje u srijedu dolazi uprkos primirju postignutom uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država, kojim su okončane borbe duže od godinu dana između Izraela i boraca Hezbolaha u Libanu tokom 2024. godine, a koje je Izrael više puta prekršio.
- Izrael još jednom sprovodi politiku sistematske agresije izvođenjem vazdušnih napada na naseljena libanska sela, u opasnoj eskalaciji koja direktno cilja civile. Ovo ponovljeno agresivno ponašanje potvrđuje odbijanje Izraela da se pridržava svojih obaveza koje proizilaze iz sporazuma o prekidu neprijateljstava - rekao je libanski predsjednik Džozef Aun u izjavi kasno u srijedu.
Libansko Ministarstvo zdravlja saopštilo je da je najmanje 19 osoba ranjeno u izraelskim vazdušnim napadima na južnolibanski grad Kanarit.
Državna Nacionalna novinska agencija navela je da su izraelski ratni avioni bombardovali zgrade u nekoliko sela i gradova na jugu Libana, uključujući Al-Harajeb, Al-Ansar, Kanarit, Kfour i Džardžuh, nakon što je izraelska vojska izdala upozorenja da će izvršiti napade na ciljeve unutar zemlje.
Ranije tog dana, Ministarstvo zdravlja saopštilo je da je u izraelskom napadu na vozilo u gradu Zahrani, u okrugu Sidon, ubijena jedna osoba. Ministarstvo je takođe navelo da je u drugom izraelskom napadu, usmjerenom na vozilo u gradu Bazurije u okrugu Tir, ubijena još jedna osoba.
Novinska agencija AFP saopštila je da je njen dopisnik izvijestio da je vidio ugljenisani automobil na glavnom putu u Sidonu, sa krhotinama razbacanim po okolini, kao i prisustvo ekipa hitne pomoći. Fotograf agencije je takođe lakše povrijeđen, zajedno sa još dva novinara koji su radili u blizini mjesta snažnog izraelskog napada u Kanaritu, gdje je povrijeđeno 19 osoba.
Izraelska vojska saopštila je na društvenim mrežama da je ciljala četiri granična prelaza na sirijsko-libanskoj granici koji su korišćeni za „transfer oružja“, kao i da je „eliminisala“ ključnog krijumčara oružja Hezbolaha u području Sidona, na jugu Libana.
U saopštenju libanske vojske osuđeni su izraelski napadi usmjereni na „civilne zgrade i kuće“, koje su ocijenili kao „očigledno kršenje libanskog suvereniteta“ i sporazuma o prekidu vatre.
Libanska vojska je takođe navela da takvi napadi „ometaju napore vojske“ da završi plan razoružavanja Hezbolaha, koji je bio dio sporazuma o prekidu vatre.
Hezbolah je odbacio pozive da preda oružje usred tekućih izraelskih napada, u kojima je u Libanu ubijeno više od 350 ljudi, uprkos prekidu vatre potpisanom u novembru 2024. godine, prema podacima AFP-a.

610x380

Izrael gađao granične prelaze između Sirije i Libana, napade pravda borbom protiv krijumčarenja oružjem

U zvaničnom saopštenju Libanska vojska tvrdi da je postigla cilj državnog monopola nad oružjem na jugu zemlje na "efikasan i opipljiv način", ali dodaje da je potrebno uraditi još posla kako bi se uklonila neeksplodirana ubojna sredstva i raščistili tuneli u tom području.
Oružane snage Libana su postavile rok do kraja godine za uklanjanje oružja "koje nije državno" na području južnog Libana, što je oznaka za oružje koje pripada terorističkoj grupi Hezbolah koju podržava Iran.
U saopštenju libanske vojske navodi se da je vojska proširila operativnu kontrolu nad jugom, osim nad nekoliko područja koja su još pod kontrolom izraelskih trupa.
Proces razoružavanja Hezbolaha je dio mirovnog procesa između Libana i Izraela prema kojem se pogranični dio mora očistiti od snaga i infrastrukture Hezbolaha.
S druge strane, izraelske vazdušne snage napale su prije nekoliko dana više položaja širom južnog Libana, navodeći da su meta bile postrojenja i infrastruktura Hezbolaha.

Libanska vojska tvrdi da je razoružala Hezbolah na jugu zemlje pod pritiskom Izraela

Najmanje tri osobe poginule su danas u dva izraelska vazdušna napada u istočnom i južnom Libanu, saopštile su libanske vlasti.
&nbsp;To su nova kršenja sporazuma o prekidu vatre koji je na snazi ​​od prošle godine.
&nbsp;Ministarstvo zdravlja Libana saopštilo je da su dvije osobe poginule kada je izraelski dron udario u minibus u istočnom dijelu države.
Prema državnoj novinskoj agenciji NNA, dron je pogodio vozilo na putu Hoš al-Sajed Ali u okrugu Hermel.
Ministarstvo je saopštilo da je treća osoba poginula u izraelskom napadu u gradu Majdal Selm, u južnom Libanu. 
 
Portparol izraelske vojske Avičaj Adrae saopštio je na društvenim mrežama da je napad u Al-Nasiriji u istočnom Libanu bio usmjeren na Huseina Mahmuda Meršeda Al-Džavharija, kojeg je opisao kao istaknutog operativca u elitnim Kuds snagama iranskog Korpusa islamske revolucionarne garde. 

Izraelska vojska tvrdi da je napala člana Hezbolaha na jugu Libana. 
 
NNA javlja da je izraelski dron ciljao vozilo u gradu Safad El-Batikh, ranivši jednu osobu.
Prijavljeno je da su dronovi letjeli i iznad južnih predgrađa Bejruta i okolnih područja.
Današnji napadi dogodili su se nekoliko sati nakon što je prolaznik povrijeđen u izraelskom napadu dronom usmjerenom na automobil u gradu Janata na jugu Libana kasno sinoć. 
 
Izrael i Liban postigli su primirje u novembru prošle godine nakon više od godinu prekograničnih napada usred rata u Gazi. 
 
Više od četiri hiljade ljudi je ubijeno, a 17 hiljada je povrijeđeno. 
 
Prema primirju, izraelske snage je trebalo da se povuku iz južnog Libana u januaru, ali su se povukle samo djelimično, zadržavajući vojno prisustvo na pet graničnih ispostava.

Liban: Najmanje tri osobe ubijene u izraelskim napadima

Izraelska avijacija izvela je seriju vazdušnih udara na infrastrukturu, skladišta i lokacije za obuku Snaga Radvan koje su elitni dio šiitskog Hezbolaha u Libanu.
Primirje između Hezbolaha i Izraela svakim danom je sve upitnije zbog vazdušnih udara koje su intenzivirale izraelske vazdušne snage. Tokom večeri na nekoliko lokacija bombardovana je infrastruktura Hezbolaha od kojeg se sve snažnije zahtijeva razoružavanje i predaja libanskoj vojsci i snagama sigurnosti.
Meta napada bili su centri za obuku Snaga Radvan kao elitnog dijela Hezbolaha, a u saopštenju izraelske vojske se navodi da su pogođeni i objekti raketnog poligona na jugu Libana.
- Mete koje su pogođene dio su aktivnosti koje protiv Izraela izvodi Hezbolah predstavljaju kršenje sporazuma između Izraela i Libana i prijetnju Državi Izrael - navodi izraelska vojska.
S druge strane, generalni sekretar Hezbolaha Naim Kasem govorio je nedavno o pregovaračkom procesu o očuvanju primirja na libansko-izraelskoj granici kritikujući odluku vlade u Bejrutu da pošalje civilnog umjesto vojnog delegata.
- Ponudili ste besplatan ustupak, a taj ustupak neće promijeniti ni položaj neprijatelja, ni njegovu agresiju, ni njegovu okupaciju - rekao je Kasem.

Izrael izveo seriju vazdušnih udara u Libanu, meta objekti i infrastruktura Hezbolaha

Izraelska vojska potvrdila je da je izvela napad na palestinski izbjeglički kamp Ain al-Hilweh u blizini libanskog obalnog grada Sidona.
U svom saopštenju izraelska vojska je tvrdila da je gađala centar za obuku Hamasa.
Libansko Ministarstvo zdravlja navodi da je broj žrtava u napadu jedanaest poginulih i četvoro ranjenih.
Ovaj napad predstavlja relativno rijedak slučaj izraelskog udara na Hamas u Libanu. U julu je u napadu u Tripoliju ubijen istaknuti komandant Hamasa, a prije toga, u maju, još jedan komandant te grupe ubijen je u Sidonu.
Izrael sprovodi sistematske napade na jugu Libana, ali i u drugim djelovima zemlje, tvrdeći da se bori protiv Hezbolaha i kršeći primirje postignuto prošle godine.
Libanski opštinski radnik poginuo je u drugom napadu u utorak, na jugu Libana. Dopisnik Al-Manara izvijestio je o izraelskom napadu dronom na vozilo „Rapid“ u južnom gradu Bint Džbeilu.
Libansko Ministarstvo zdravlja saopštilo je da je u napadu u Bint Džbeilu poginula jedna osoba.

Vazdušni napad Izraela na Liban, gađali palestinski izbjeglički kamp u blizini Sidona

Predsjedavajući libanskog parlamenta Nabih Beri izjavio je da Hezbolah ima pravo da se obnovi te da ova organizacija nije ispalila nijedan metak 11 mjeseci, od potpisivanja sporazuma o prekidu vatre između Izraela i Libana.
Beri je dodao da Liban ispunjava svoje obaveze prema primirju južno od rijeke Litani, za razliku od Izraela, koji se ne pridržava sporazuma.
Izrael tvrdi da Hezbolah stalno krši primirje tihim pokušajima da obnovi svoje kapacitete u blizini granice, što dovodi do njegovih ponovljenih napada.
On je ove navode negirao i istakao da Hezbolah ne krijumčari oružje.
Beri je vođa pokreta Amal, saveznika Hezbolaha koji se zajedno s njim borio protiv Izraela.

1250x600

1084x550

Predsjedavajući libanskog parlamenta: Hezbolah ima pravo na obnovu, nije kršio sporazum o primirju

Libanske vlasti saopštile su da će podnijeti žalbu Savjetu bezbjednosti UN zbog izraelske gradnje zida na jugu Libana, kako su u petak prenijele Privremene snage UN u Libanu (UNIFIL).
Izrael je odbacio optužbe UNIFIL-a, pozivajući se na "jačanje fizičke barijere" duž linije razgraničenja sa svojim sjevernim susjedom, ali ne i na libanskoj teritoriji.
Kabinet libanskog predsjednika Žozefa Auna naložio je "podnošenje hitne žalbe Savjetu bezbjednosti UN protiv Izraela zbog izgradnje betonskog zida na južnoj granici Libana", koji prelazi takozvanu plavu liniju, granicu između dvije zemlje.
Kabinet je zatražio da žalbu "prate izvještaji koje su izdale UN, a koji opovrgavaju izraelsko poricanje izgradnje zida".
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fynetnews%2Fstatus%2F1989779434627633329%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1989779434627633329%7Ctwgr%5E6fb8fff836d16330c3d3f0bd2d26a421cf4d66c9%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
UNIFIL je u petak naveo da je u oktobru otkrio betonski zid koji je podigla izraelska vojska jugozapadno od Jaruna.
- Istraga je potvrdila da je zid prelazio Plavu liniju, tako da više od 4.000 kvadratnih metara libanske teritorije postaje nepristupačno stanovnicima - dodaje se u saopštenju.
Od početka rata u Pojasu Gaze, izazvanog napadom palestinskog islamističkog pokreta Hamas na Izrael 7. oktobra 2023. godine, izraelska vojska "sprovela je niz mjera, uključujući jačanje fizičke barijere duž sjeverne granice", rekao je za AFP neimenovni portparol izraelske vojske.
On je dodao da zid ne prelazi plavu liniju, navodeći da je njegova izgradnja počela 2022. godine.
Poslije početka rata u Gazi, libanski proiranski pokret Hezbolah otvorio je front ispaljivanjem raketa iz južnog dijela Libana na sjeverni dio Izraela, tvrdeći da djeluje u znak podrške svom savezniku, Hamasu.
Ta neprijateljstva su se pretvorila u otvoreni rat u septembru 2024. godine, prije nego što je krajem novembra postignut sporazum o prekidu vatre.

Liban optužio Izrael za gradnju zida na jugu zemlje, najavljena žalba UN-u

U izraelskom vazdušnom napadu na jugu Libana danas je poginula jedna osoba, a jedna je ranjena, saopštilo je Ministarstvo zdravlja Libana.
- U izraelskom napadu na automobil u mjestu Haruf jedna osoba je poginula, a jedna je ranjena - navodi se u saopštenju Ministarstva.
Vojska Izraela još nije dala komentar na navode libanskih vlasti.
Uprkos primirju između Izraela i oružanog krila libanske partije Hezbolah, s kraja novembra prošle godine, izraelska vojska nastavlja da napada ciljeve u Libanu, tvrdeći da tako sprečava Hezbolah da obnovi uništenu infrastrukturu.
Vojska Izraela i dalje okupira pet tačaka na libanskoj teritoriji, iako je sporazumom o primirju predviđeno da se sa njih povuče.
Libansko Ministarstvo zdravlja navelo je da je juče izraelska vojska u napadu na jugu zemlje ubila dvije osobe, dok Izrael tvrdi da je napadom eliminisao Hezbolahovog zvaničnika zaduženog za logistiku.
Napadi su se desili dan nakon niza upada izraelske vojske u južni i istočni Liban. Prema Izraelu, cilj tih akcija bio je Hamas.
U njima su poginule četiri osobe, uključujući jednu ženu.

Vlasti Libana: U izraelskom napadu poginula jedna osoba, jedna ranjena

Izrael je danas saopštio da je izveo nove vazdušne napade na vojne ciljeve Hezbolaha u južnom Libanu, u pokušaju da spriječi militantnu grupu da se pregrupira u tom dijelu zemlje.
Sjedinjene Američke Države su u novembru posredovale u prekidu vatre između Libana i Izraela nakon više od godinu dana borbi izazvanih ratom u Gazi, ali Izrael je nastavio izvoditi sporadične napade na Hezbolah, koji preko granice podržava Iran.
Hezbolah je od strane Sjedinjenih Američkih Država označen kao teroristička grupa, dok Evropska unija stavlja na crnu listu vojno krilo libanonske grupe, ali ne i njenu političku stranku.
Izraelska vojska je u saopštenju potvrdila da izvodi neodređene napade, nakon što je ranije rekla da će ciljati vojnu infrastrukturu Hezbolaha "kao odgovor na ilegalne napore grupe da ponovo uspostavi aktivnosti u tom području".
Upozorila je stanovnike tri sela na evakuaciju.
Libanska državna novinska agencija NNA potvrdila je napade u tom području. Nije bilo neposrednih komentara Hezbolaha, niti izvještaja o šteti ili žrtvama.
Libanski premijer Navaf Salam rekao je da je upozorenje na evakuaciju suprotno međunarodnim mirovnim naporima.
- Libanska vlada je posvećena prekidu neprijateljstava i angažirana je na sastancima kako bi osigurala provedbu rezolucije UN-a kojom su okončane borbe između Hezbolaha i Izraela 2006. godine- rekao je Salam u objavi na X.
Liban je pod pritiskom Sjedinjenih Država, Saudijske Arabije i unutrašnjih rivala Hezbolaha da razoruža grupu.
Hezbolah je saopštio da bi bio "vrlo pogrešan korak" čak i razgovarati o razoružanju dok Izrael nastavlja zračne napade na Liban i okupira velike djelove zemlje na jugu.

Izrael izvodi napade na Hezbolah na jugu Libana

Administracija Donalda Trampa potrošila je najmanje 40 miliona dolara kako bi deportovala oko 300 migranata u zemlje koje nijesu njihova domovina, proširujući tokom protekle godine praksu deportacija u treće zemlje s ciljem da se ubrza udaljavanje migranata iz SAD-a, navodi se u izvještaju koji je sačinilo demokratsko osoblje Senatskog odbora za vanjske poslove.
Demokrate u ovom odboru, predvođene senatorkom Džin Šahin, u izvještaju oštro kritikuju praksu deportacija u treće zemlje, nazivajući je „skupom, rasipničkom i loše nadziranom“, te pozivaju na „ozbiljnu kontrolu politike koja danas uglavnom funkcioniše u mraku“.
State Department, koji vodi pregovore o uspostavljanju ovih programa, stao je u odbranu prakse deportacija u treće zemlje i predstavlja je kao dio Trampove kampanje protiv ilegalne imigracije.
- Uhapsili smo ljude koji su članovi bandi i deportovali smo ih. Ne želimo članove bandi u našoj zemlji - odgovorio je državni sekretar Marko Rubio na pitanje o nekim od deportacija u treće zemlje tokom saslušanja u Senatu prošlog mjeseca.
Izvještaj, koji predstavlja prvi kongresni pregled ovih sporazuma, otkriva paušalne uplate u rasponu između 4,7 i 7,5 miliona dolara prema pet država — Ekvatorijalnoj Gvineji, Ruandi, Salvadoru, Esvatiniju i Palauu — kako bi se migranti deportovali u te zemlje.
Salvador je u martu prošle godine primio oko 250 državljana Venecuele, dok je ostalim državama poslato znatno manje deportovanih — od 29 osoba poslatih u Ekvatorijalnu Gvineju do nijedne osobe poslate u Palau, navodi se u izvještaju.
Zemlje analizirane u izvještaju predstavljaju tek mali dio ukupnih napora Trampove administracije da migrante deportuje u treće države. Prema internim dokumentima administracije koje je pregledala agencija Asošijeted pres, postoji 47 sporazuma o trećim zemljama u različitim fazama pregovora. Od tog broja, 15 je već zaključeno, a 10 je u završnoj fazi ili blizu zaključenja.
Administracija pregovara i sa državama koje će prihvatati tražioce azila iz SAD-a dok se obrađuju njihovi zahtjevi za azil, navodi se u internim dokumentima. U toku su pregovori o 17 takvih sporazuma, uključujući devet koji su već formalno stupili na snagu, premda administracija tvrdi da sporazumi ne moraju nužno biti potpuno zaključeni kako bi ljudi bili poslati u te zemlje.
Organizacije za zaštitu prava migranata oštro su kritikovala politiku „trećih zemalja“ kao neodgovornu taktiku koja krši pravo na pravičan postupak i može ostaviti deportovane ljude zaglavljene u državama s dugom istorijom kršenja ljudskih prava i korupcije.
Tokom posjete Južnom Sudanu, osoblje demokrata iz odbora pronašlo je kuću ograđenu zidom, s naoružanim čuvarima, u kojoj su bili smješteni deportovani migranti, među njima i osobe iz Vijetnama i Meksika.
Demokrate se u izvještaju ponajviše fokusiraju i na to koliko je ova politika rasipnička i neefikasna. Dokument daje više primjera u kojima su migranti deportovani u treću zemlju, da bi SAD kasnije platio još jedan let kako bi se ta osoba vratila u svoju matičnu državu.
- U mnogim slučajevima, migranti su mogli biti vraćeni direktno u svoje matične zemlje, čime bi se izbjegli nepotrebni letovi i dodatni troškovi - navela je Šahin u saopštenju koje su takođe potpisali demokratski senatori Kris Kons, Tami Dakvort, Tim Kejn, Džek Rouzen i Kris Van Holen.
I dalje je nejasno kakve koristi zemlje koje prihvataju državljane trećih zemalja dobijaju, ili očekuju da dobiju, zauzvrat.
Nakon što je prošle godine stupio na snagu jedan od sporazuma, Južni Sudan je Vašingtonu poslao listu zahtjeva, uključujući američku podršku krivičnom gonjenju jednog opozicionog lidera i ukidanje sankcija visokom zvaničniku optuženom da je pronevjerio više od milijardu dolara javnih sredstava, navodi se u diplomatskoj prepisci koju je State Department objavio u januaru.
Šahin je takođe dovela u pitanje uplatu od 7,5 miliona dolara koja je poslata Ekvatorijalnoj Gvineji u isto vrijeme kada je Trampova administracija razvijala odnose s potpredsjednikom te zemlje, Teodorom „Tedijem“ Nguemom Obiangom. On je među najpoznatijim svjetskim liderima optuženim za korupciju, poznat po raskošnom životnom stilu koji je privukao pažnju tužilaca u više država.

SAD potrošio 40 miliona dolara na oko 300 deportacija u treće zemlje

“Budilnik vikendom” na Televiziji E donosi priču o onima koji godinama žive sa bubrežnim oboljenjima. Gošće u studiju su Nina Cicmil i Irena Čabarkapa, koje iz ugla pacijenata i porodica ukazuju na izazove, važnost podrške zajednice i potrebu za sistemskim rješenjima.
Bavimo se i pripremom Strategije za unapređenje kvaliteta života Roma i Egipćana u Crnoj Gori za period 2026–2030. Fokus emisije biće na ključnim prioritetima: pravu na bezbjedan dom, obrazovanje djece, iskustva iz prethodnog strateškog perioda i mjerama koje država planira u narednim godinama.
Donosimo i sportsku priču – Aleksandar Grbović, predstavnik Crne Gore u nordijskom skijanju, govori o putu do Zimskih olimpijskih igara i izazovima sportista iz malih zemalja.
Govorićemo i o ilustraciji, mašti i dječijem svijetu, gdje svaki trag boje na licu nosi malu ličnu priču. Provjerićemo kako na Dana zaljubljenih izgleda jedan radni dan u cvjećari i koliko se ljubavi krije u detaljima koje često ne primjećujemo.

"Budilnik": Aleksandar Grbović govori o putu do Zimskih olimpijskih igara i izazovima sportista iz malih zemalja

U emisiji „Jutro sa Majom“ na Televiziji E ove subote biće riječi o predrasudama, filmu i sportu, kroz razgovore sa gostima iz različitih oblasti javnog života.
Film crnogorskog reditelja Nikole Vukčevića „Obraz“, koji je nakon osam godina stigao u domaće bioskope, biće jedna od centralnih tema emisije. Povodom podgoričke premijere, gost u studiju biće glavni glumac filma Edon Rizvanolli.
U emisiji će gostovati i crnogorski fudbaler Petar Grbić, sa kojim će biti razgovarano o tome zbog čega su fudbaleri često meta predrasuda i stereotipa u javnosti.
Tema predrasuda biće dodatno otvorena kroz panel diskusiju u kojoj učestvuju Jovana Nikčević, magistar prehrambene tehnologije i pjesnikinja, Marija Podlesnik, novinarka i magistar produkcije, kao i Jelena Božović, magistar kozmetologije.
Emisija donosi otvoren razgovor o društvenim stereotipima i njihovom uticaju na različite profesije i lične identitete.

„Jutro sa Majom“: O predrasudama, filmu i svijetu sporta

U Crnoj Gori nema dovoljno političke odgovornosti, kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović za TVCG govoreći o slučaju Miloša Medenice.
Milatović je istakao da smo u ovom slučaju vidjeli sve osim odgovornosti.&nbsp;
- Od početka sam insistirao da građani moraju biti tačno informisani, da ovdje neko mora odgovarati za stanje u sistemu bezbjednosti, i na tome i dalje insistiram - dodao je Milatović.

Tag: liban