G.N. (37) iz Gruzije uhapšen je na Aerodromu Podgorica pošto je prilikom kontrole prije leta za London predao pasoš Letonije na ime V.P. (36).
- Službenici policije su već na prvoj liniji granične kontrole posumnjali u vjerodostojnost i ispravnost pasoša, zbog čega je izvršena i detaljna granična provjera kojom je utvrđeno da se radi o totalnoj reprodukciji i falsifikatu dokumenta. Nakon sprovedene kriminalističke obrade, identifikovan je kao G.N. (37), državljanin Gruzije - saopšteno je iz Uprave policije.
Tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) je naložio da se G.N. uhapsi zbog sumnje da je izvršio krivično djelo falsifikovanje isprave.
On će danas, uz krivičnu prijavu biti sproveden na dalju nadležnost postupajućem državnom tužiocu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Državljanin Gruzije uhapšen na Aerodromu Podgorica: Predao falsifikovani pasoš Letonije

Angažman crnogorskih vojnika u Letoniji, zajedno sa učešćem u drugim misijama Alijanse, predstavlja dokaz odgovorne politike Crne Gore i jasne posvećenosti kolektivnoj bezbjednosti i zajedničkim vrijednostima NATO-a, poručio je potpredsjednik Vlade Crne Gore za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović. Ivanović se u Rigi sastao sa predstavnicima IT i tehnološke industrije Letonije, s kojima je razgovarao o mogućnostima saradnje u oblastima ICT-a, 5G infrastrukture, digitalizacije i sajber bezbjednosti, kao i o potencijalnim zajedničkim projektima u budućnosti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250829150812_3dce549cd27cc59570eff1b2f181a68ef50582cf85f89c1f7186e09d68db4256.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250829150812_3dce549cd27cc59570eff1b2f181a68ef50582cf85f89c1f7186e09d68db4256" data-rendition-name="original" width="2500" height="1664" loading="lazy" alt="Ivanović u Letoniji"> </figure>  Tom prilikom potpredsjednik Vlade posjetio je i crnogorske vojnike koji su angažovani u okviru multinacionalne NATO brigade u bazi Adaži, gdje deset pripadnika Vojske Crne Gore učestvuje u misiji isturenog prisustva (Enhanced Forward Presence) zajedno sa saveznicima iz Alijanse.&nbsp; Tokom susreta, vojnici su ga upoznali sa svojim svakodnevnim aktivnostima i obavezama, a u razgovoru sa potpredsjednikom razmijenjena su mišljenja o značaju misije i doprinosu Crne Gore zajedničkoj bezbjednosti. Ivanović je pohvalio profesionalizam i posvećenost naših vojnika, naglasivši da njihovo prisustvo potvrđuje pouzdano savezništvo Crne Gore i doprinos jačanju odvraćanja i odbrane na istočnom krilu NATO-a. <h2>Cilj povećanje broja digitalnih usluga</h2> Ivanović je, sa predstavnicima IT i tehnološke industrije Letonije, naglasio da je cilj Crne Gore povećanje broja digitalnih usluga i unaprjeđenje njihove efikasnosti, kako bi se smanjila birokratija i olakšale svakodnevne procedure građanima i privredi.&nbsp; On je predstavio aktivnosti Crne Gore u ovoj oblasti, uključujući osnivanje Regionalnog centra za sajber kapacitete Zapadnog Balkana (WB3C) i Agencije za sajber bezbjednost u okviru Vlade, naglašavajući da postoji snažna politička volja da se ovakvi projekti razvijaju. - Ovo je bila prilika da crnogorska delegacija čuje više o tome šta je Letonija postigla u oblastima digitalizacije i kako je do tih rezultata došla. Ivanović je poručio da je Letonija prepoznata kao jedan od lidera u Evropi u pogledu razvoja e-uprave i digitalnih servisa i da je Crnoj Gori od velikog značaja da se upozna sa njihovim iskustvima - navedeno je u saopštenju Vlade. Predstavnici letonske strane izrazili su spremnost da pomognu i sarađuju sa Crnom Gorom, te su detaljno prezentovali oblasti saradnje koje mogu ponuditi, uključujući tehnološka rješenja i praktične modele koje je Letonija razvila u proteklim godinama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250829150812_e2e6ee6d54d4a7c6af238f67bc521a7424259ec4cd905e2ed9addcdebe15aadb.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250829150812_e2e6ee6d54d4a7c6af238f67bc521a7424259ec4cd905e2ed9addcdebe15aadb" data-rendition-name="original" width="2500" height="1664" loading="lazy" alt="Ivanović u Letoniji"> </figure>  U okviru posjete, Ivanović je obišao i Naučno-inovacioni centar Tehničkog univerziteta u Rigi, gdje se upoznao sa radom laboratorija i istraživačkih timova.&nbsp; - Predstavljeni su projekti u oblastima inženjerstva, robotike i naprednih digitalnih tehnologija. Tokom posjete naglašena je važnost saradnje u oblasti nauke, novih tehnologija i inovacija, uz razmatranje mogućnosti za zajedničke inicijative i programe razmjene - dodaje se u saopštenju. Ivanović je istakao da Crna Gora teži daljem jačanju kapaciteta u ovim oblastima, a letonsko iskustvo vidi kao vrijedan model za razmjenu znanja i unapređenje saradnje.

Ivanović: Angažman vojnika u Letoniji dokaz odgovorne politike Crne Gore i jasne posvećenosti kolektivnoj bezbjednosti

Potpredsjednik Vlade Crne Gore za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović sastao se u Rigi sa ministarkom vanjskih poslova Republike Letonije Baibom Braže. Razgovor je protekao u konstruktivnoj i prijateljskoj atmosferi, potvrđujući snažno partnerstvo dvije zemlje.
Ivanović je naglasio da je evropska integracija strateški prioritet Crne Gore i zahvalio Letoniji na kontinuiranoj političkoj i ekspertskoj podršci. Istakao je napredak koji je Crna Gora ostvarila na evropskom putu, dodajući da u zemlji postoji jasan društveni i politički konsenzus o članstvu u EU.
Ministarka Braže pohvalila je rezultate koje je Crna Gora postigla u procesu evropske integracije i poručila da Letonija vidi Crnu Goru kao predvodnicu proširenja. Izrazila je očekivanje da će Crna Gora postati članica EU do 2028. godine, u vrijeme letonskog predsjedavanja Savjetom EU.
Braže je posebno istakla značaj potpunog usklađivanja sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom Unije, uz poruku da će Letonija nastaviti da pruža punu podršku i dijeli svoja iskustva.
Sagovornici su razgovarali i o savezništvu u okviru NATO-a, pri čemu je ministarka pohvalila doprinos crnogorskih vojnika u multinacionalnoj borbenoj grupi u bazi Adaži, naglasivši da Crna Gora doprinosi jačanju bezbjednosti baltičkog regiona.
Posebna pažnja posvećena je jačanju ekonomskih i turističkih veza. Pozdravljeno je uspostavljanje sezonske linije Tivat–Riga, dok je otvaranje Podgorica–Riga ocijenjeno kao korak koji bi dodatno olakšao povezivanje i otvorio prostor za nove vidove saradnje.
U znak poštovanja, Ivanović i Braže položili su cvijeće na Spomenik slobode u Rigi, nakon čega se potpredsjednik upisao u Knjigu gostiju u Ministarstvu vanjskih poslova.
Tokom posjete Parlamentu Republike Letonije, Ivanović se sastao sa zamjenikom predsjednika Odbora za evropske poslove Ugisom Rotbergsom, koji je potvrdio snažnu podršku Letonije ambiciji Crne Gore da postane naredna članica EU.
Ivanović je, govoreći o evropskom putu, poručio da je cilj da Crna Gora do 2028. godine postane članica Unije – što je ocijenio ambicioznim, ali ostvarivim planom koji može poslužiti kao primjer i podsticaj ostalim kandidatima.
U okviru posjete, potpredsjednik Vlade obišao je i Muzej okupacije u Rigi, gdje se upoznao sa svjedočanstvima o stradanju i otporu letonskog naroda tokom 20. vijeka.

Ivanović i Braže: Crna Gora i Letonija jačaju partnerstvo

Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović posjetiće naredne sedmice Estoniju i Letoniju, gdje će razgovarati sa visokim zvaničnicima tih država.
Ivanović će, kako se navodi u platformi za posjetu, u Estoniji boraviti od ponedjeljka do srijede, a nakon toga će otputovati u glavni grad Letonije, Rigu.
Dodaje se da će posjeta biti realizovana u okviru napora usmjerenih na inteziviranje političkog dijaloga i jačanje sveukupne saradnje sa državama članicama Evropske unije (EU), sa posebnim fokusom na unapredenje bilateralnih odnose sa baltičkim državama.
- Estonija i Letonija su dosljedno podržavale politiku proširenja EU i evropsku perspektivu Zapadnog Balkana, što predstavlja važan okvir za dodatno približavanje i unapredenje odnose sa Crnom Gorom - kaže se u platformi.
Navodi se da se zbog toga posjeta vidi kao prilika za otvaranje novog prostora za sadržajniji politički dijalog i uspostavljanje čvršće međudržavne komunukacije i saradnje u kontekstu zajedničkih evropskih vrijednosti.
- Tokom zvanične posjete, potpredsjednik Ivanović će se sastati sa visokim zvaničnicima Estonije i Letonije, uključujući ministre vanjskih poslova, kao i druge predstavnike zakonodavne i izvršne vlasti, relevantnih institucija i ekspertskih organizacija koja se bave specifičnim temama od zajedničkog interesa, poput digitalna transformacija i transparentno upravljanje - piše u platformi.
Ističe se da je cilj posjete otvaranje novih kanala političke i stručne komunikacije, kao i ohrabrivanje snažnije podrške Crnoj Gori u procesu pristupanja EU.
- Ona će ujedno poslužiti kao platforma za predstavljanje postignutih rezultata i reformskih napora, kao i za reafirmaciju posvećenosti Crne Gore evropskim vrijednostima, uz ambiciju da se odnosi sa Estonijom i Letonijom podignu na viši i strateški usmjeren nivo - dodaje se u platformi.

Ivanović naredne sedmice u posjeti Estoniji i Letoniji

Letonska obavještajna i bezbjednosna služba (MIDD) upozorila je građane te zemlje na postojanje ruskih špijuna koji se lažno predstavljaju kao turisti i izdala smjernice za njihovo prepoznavanje.
U svom godišnjem izvještaju, koji je ta agencija objavila u utorak, piše da potencijalni špijuni mogu da se prepoznaju po neurednom izgledu, neusklađenoj sportskoj ili vojničkoj garderobi i postavljanju sumnjivih pitanja lokalnom stanovništvu.
Prema navodima letonske službe, grupe ljudi takvog opisa mogu da se nađu u blizini važnijih vojnih objekata, predstavljaju se kao humanitarni radnici ili da borave u udaljenim i zapuštenim oblastima zemlje.
Zabrinutost povodom potencijalnih špijuna raste zbog učestalih podmetnutih požara i drugih činova sabotaže u tom regionu, za koje vlade zemalja u kojima se incidenti dešavaju krive Rusiju. Moskva negira te optužbe.
Više evropskih zemalja, poput Poljske, Norveške i Finske je, zbog takvih incidenata, izdalo brošure sa savjetima kako preživjeti rat ili prirodnu katastrofu.
MIDD, jedna od tri bezbjednosne službe Letonije, pored Službe državne bezbjednosti i Biroa za zaštitu ustava, upozorila je da bi ruski saboteri takođe mogli da pokušaju da podstaknu nemire ili izvrše atentat na značajne pojedince.
Ipak, ta služba savjetuje građanima da, ako sumnjaju da su primijetili sabotažnu grupu, ne pokušavaju da se samostalno obračunaju sa njom, već da svoje sumnje prijave policiji, specijalnim službama ili vojsci.

Bezbjednosna služba Letonije upozorila građane na ruske špijune maskirane u turiste

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se javnosti iz Moskve, komentarišući okolnosti leta ka Rusiji, razloge svoje posjete, kao i kritike koje je zbog tog putovanja, kako tvrdi, dobio sa Zapada.
Vučić je naveo da je do Moskve putovao zaobilaznim putem jer su pojedine države, kako je rekao, odbijale da odobre prelet.
- Uobičajeno je da avio-služba vlade najavi prelet, ali nismo mogli preko Bjelorusije jer Poljska ne dozvoljava koridore. Onda vam Litvanija i Letonija ne daju dozvolu, pa Estoniju nećete ni da pitate. Na kraju smo išli preko Bugarske, Turske i Azerbejdžana - izjavio je Vučić, navodi Danas.
Govoreći o značaju posjete, predsjednik Srbije je poručio da je ponosan što prisustvuje obilježavanju Dana pobjede u Moskvi, ocjenjujući da Srbija ima pravo na to zbog svoje uloge u Drugom svjetskom ratu. Kako je rekao, osim simbolike, posjeta ima i konkretne ciljeve.
- Za nas je važna zbog ugovora o snabdijevanju gasom i daljeg unapređenja odnosa sa Rusijom - kazao je.
Odgovarajući na kritike zbog susreta sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, Vučić je ocijenio da je Srbija izložena nepravdi.
- Oteli su nam 14 odsto teritorije, a sada nam drže pridike. Ne mogu da vam pruže racionalan odgovor osim prijetnji i zastrašivanja, kao što sam čuo od Picule i drugih - rekao je.

Vučić iz Moskve: Putovao sam zaobilaznim putem jer su pojedine države zabranile prelet

Letonske vlasti nijesu izdale diplomatsku dozvolu za prelet aviona predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koji je u srijedu popodne, preko Crnog mora, sletio u Moskvu, gdje će prisustvovati obilježavanju Dana pobjede nad fašizmom, rečeno je iz letonskog Ministarstva vanjskih poslova za N1.
- Ministarstvo vanjskih poslova Letonije obavijestilo je ambasadu da zbog političke osjetljivosti razloga preleta aviona Republike Srbije neće biti izdata diplomatska dozvola za prelet - rečeno je za N1.
Letonija ne može da izda, kako su kazali, diplomatske dozvole za prelet avionima koji, kako navode, olakšavaju učešće na događaju 9. maja.
- Već četiri godine Rusija vodi sveobuhvatni, ničim izazvan, agresorski rat protiv Ukrajine i ukrajinskog naroda. Rusija svakog dana nastavlja da bombarduje ukrajinske gradove i ubija nevine civile. Vojna parada Kremlja 9. maja na Crvenom trgu je groteskna predstava ruske ratne propagande, koja ima za cilj da legitimiše njen autoritarni i agresivni režim - navelo je letonsko ministarstvo.
Rusija nastoji da monopolizuje pobjedu nad nacizmom kako bi opravdala svoju vojnu agresiju i zločine protiv Ukrajine danas, dok istovremeno obilježava odgovornost sovjetskog režima za planiranje rata. Učešće u propagandnom događaju Kremlja 9. maja je nepomirljivo sa osnovnim vrijednostima Evropske unije - navedeno je u odgovoru N1.
Prorežimski mediji su prenijeli da ni Litvanija nije dozvolila prelet Vučićevom avionu, zbog čega se N1 obratio i litvanskom Ministarstvu vanjskih poslova, ali do objavljivanja ovog teksta odgovor nije stigao.
Podsjetimo, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić letio je, kako je rečeno, preko Crnog mora i Azerbejdžana, gdje je privremeno morao da sleti, jer nije imao dozvolu za nastavak leta zbog borbenih dejstava između Rusije i Ukrajine. Put je nastavio oko 14 časova, a stigao je oko 17 časova.
On će u Rusiji učestvovati na obilježavanju Dana pobjede 9. maja, a razgovaraće i sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Letonsko ministarstvo za N1: Nijesmo dozvolili prelet Vučićevom avionu, Rusija monopolizuje pobjedu nad nacizmom

Poljska i baltičke zemlje Litvanija, Letonija i Estonija povlače se iz Otavske konvencije o zabrani protivpješadijskih mina, rekle su četiri zemlje, članice NATO-a, koje sve graniče s Rusijom, danas u zajedničkoj izjavi.&nbsp;
Odustajanje od sporazuma iz 1997. zbog vojne prijetnje od susjedne Rusije, koji je ratifikovalo, ili mu je pristupilo više od 160 zemalja, ali ne i Rusija, omogućiće zemljama da ponovo počnu da gomilaju nagazne mine.
- Vojne prijetnje državama članicama NATO-a koje graniče s Rusijom i Bjelorusijom značajno su porasle - rekli su ministri odbrane tih zemalja u zajedničkoj izjavi.&nbsp;
Ovom odlukom, kako su istakle u saopštenju, šalju jasnu poruku.
- Naše zemlje su spremne i mogu upotrijebiti sve potrebne mjere za obranu naših sigurnosnih potreba - rekli su ministri odbrane zemalja u zajedničkoj izjavi.
Planirano povlačenje učinjeno je kako bi se omogućila efikasna zaštita granica regije, rekao je litvanski ministar odbrane Dovile Šakalene u posebnoj izjavi.
Finska je u decembru rekla da takođe razmatra povlačenje iz međunarodnog sporazuma zbog ruske upotrebe takvog oružja u Ukrajini.

Članice NATO-a koje se graniče s Rusijom odustaju od zabrane protivpješadijskih mina

Predsjednik Letonije Edgars Rinkevičs pozvao je evropske države da "apsolutno uvedu vojni rok", priznajući da je kontinent vojno prilično slab.
Rinkevičs je u izjavi za Sky News rekao da bi evropske zemlje trebalo da povećaju izdvajanja za odbranu, posebno u kontekstu nestabilnih odnosa s SAD-om.
Letonija je 2023. godine ponovo uvela obavezni vojni rok za muškarce i povećala vojni budžet na četiri odsto bruto društvenog proizvoda.
- Gledajući šta se dešava u svijetu, mislim da bi mnoge druge evropske zemlje trebalo da slijede naš primjer - rekao je Rinkevičs.
Dodao je da su mnogi ljudi zabrinuti zbog globalnih dešavanja, ali da je ključna jača sigurnosna politika evropskih vlada.
- Ljudi prate vijesti i, naravno, snažne garancije su važne. Ipak, važnije je da edropske vlade osiguraju da svi ojačamo - kazao je predsjednik Letonije.
Lideri 27 zemalja Evropske unije dali su 6. marta na samitu u Briselu, zeleno svjetlo za plan Evropske komisije o jačanju odbrane, javio je AFP.
Šefica Evropske komisije Ursula fon der Lajen predložila je ove sedmice plan nazvan "Ponovno naoružavanje Evrope" (ReArm Europe), koji ima za cilj da mobiliše oko 800 milijardi eura, uključujući 150 milijardi kredita, za jačanje odbrambenih sposobnosti kontinenta.
Nacrt zaključaka samita, u koji je Radio Slobodna Evropa imao uvid, u velikoj mjeri pozdravlja plan, postavljajući osnovu za detaljnije planove koji će biti odobreni na narednom Evropskom savjetu 20. i 21. marta.
Konstatujući potrebu da se "značajno povećaju izdaci za odbranu", u tekstu se poziva na "djelovanje na nivou EU" kako bi se pojačali vojni kapaciteti pred "prijetnjama koje predstavljaju Rusija i Bjelorusija".
Lideri EU takođe su spremni da pozdrave nova pravila kreditiranja koja je iznijela Evropska investiciona banka, oslobađajući sredstva za finansiranje projekata kao što su kasarne i vojne bolnice.
Plan se razmatra nakon što je Vašington najavio pauzu u vojnoj pomoći Ukrajini, a neki su to predstavili kao pripremu Evrope za najgori scenario bez američkog bezbjednosnog kišobrana.
Evropski političari su uglavnom to odbacili.

Predsjednik Letonije pozvao evropske države da uvedu vojni rok

Predsjednik Letonije u nedjelju je rekao da se ruska vojna bespilotna letilica srušila na njenu teritoriju, dodajući da su se povrede vazdušnog prostora povećale duž istočnih granica NATO-a, piše AFP.
Baltička država, kojom je nekada vladao Sovjetski Savez, ali je sada članica Evropske unije i NATO-a, imala je napete odnose s Moskvom nakon nezavisnosti, a veze su se dodatno pogoršale otkako je Rusija napala Ukrajinu u februaru 2022.
- Ruski vojni dron... srušio se juče u istočnom dijelu Letonije. Istraga je u toku - rekao je letonijski predsjednik Edgars Rinkevičs na društvenoj mreži Iks (X).
Dodao je da su u bliskom kontaktu s njihovim saveznicima.&nbsp;
- Broj takvih incidenata raste duž istočnog krila NATO-a i moramo ih zajednički rješavati - istakao je Rinkevičs.
Ministarstvo odbrane Letonije objavilo je u saopštenju da je dron uletio u vazdušni prostor zemlje iz Bjelorusije i srušio se u opštini Rezekne.
- Ova situacija je potvrda da moramo nastaviti rad koji smo počeli na jačanju istočne granice Letonije, uključujući razvoj sposobnosti protivvazdušne odbrane i sposobnosti elektronskog ratovanja kako bismo ograničili aktivnosti bespilotnih letilica različitih namjena - rekao je ministar odbrane Andris Spruds.
Druga članica NATO-a, Rumunija, takođe je u nedjelju rekla da je ruski napadački dron koji je ciljao civilnu infrastrukturu u susjednoj Ukrajini tokom noći ušao u njen vazdušni prostor.
Bukurešt je oštro osudio "ponovno kršenje" do kojeg su doveli "ilegalni napadi" Moskve.
Otkako je pokrenula svoju invaziju, Rusija je u više navrata izvodila noćne napade na gradove širom Ukrajine, često ciljajući luke u južnoj regiji Odese nakon izlaska iz ugovora o izvozu žitarica.
Poljska je takođe zabilježila najmanje dva slučaja povrede njenog vazdušnog prostora od strane ruskih projektila ili dronova koji su napadali Ukrajinu, posljednji put u decembru.

Letonija izvijestila o padu ruske bespilotne letilice na teritoriju NATO-a

Okupljanje mještana Park-šume Zagorič biće od danas do 5. februara organizovano ispred Skupštine Crne Gore u periodu od 16 do 17 sati, najavljeno je iz Uprave policije.
Kako navode u saopštenju, službenici Uprave policije nijesu odobrili nastavak blokada kružnog toka na priključenju za auto-put koji su u prethodnom periodu organizovali mještani ovog podgoričkog naselja. Podsjećamo, mještani se žale na visoke kamate koje im je država obračunala za plaćanje državnih parcela na kojima su, prije oko 20 godina, nelegalno izgradili kuće.
- Kao alternativna lokacija za održavanje javnog okupljanja određeno je mjesto ispred Skupštine Crne Gore - rekli su iz Uprave policije.
Od 16 do 17 sati, kako dodaju, biće obustavljen saobraćaj u dijelu Bulevara Svetog Petra Cetinjskog, ispred Skupštine Crne Gore.
- Odjeljenje bezbjednosti Podgorica preduzimaće mjere i radnje sa ciljem očuvanja javnog reda i mira, bezbjednosti učesnika okupljanja i svih građana, kao i nesmetanog odvijanja saobraćaja u vidu preusmjeravanja okolnim ulicama - poručili su iz Uprave policije.

Jednosatni protest mještana Park-šume Zagorič od danas do 5. februara ispred Skupštine Crne Gore

Radionica posvećena predstavljanju studije izvodljivosti za implementaciju sistema javnog upozoravanja u Crnoj Gori, održana je danas uz učešće predstavnika relevantnih institucija - saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP).&nbsp;
Radionicu su, kako se navodi, organizovale Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost i Međunarodna unija za telekomunikacije (ITU),
Državni sekretar MUP-a Novica Obradović otvorio je radionicu, a tom prilikom je istakao da ovaj događaj predstavlja važan korak u jačanju nacionalnog sistema zaštite i spašavanja, kao i ukupnog sistema upravljanja rizicima i vanrednim situacijama, sa ciljem pravovremenog informisanja i zaštite građana u slučaju različitih opasnosti i prijetnji.
Kako se dodaje u saopštenju, Obradović je naglasio da je studija izvodljivosti izrađena od strane eksperta kojeg je obezbijedila Međunarodna unija za telekomunikacije, na inicijativu Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost i Ministarstva unutrašnjih poslova, te zahvalio ITU-u na kontinuiranoj podršci i stručnom doprinosu jačanju kapaciteta Crne Gore u ovoj oblasti.
- Ministarstvo unutrašnjih poslova snažno i nedvosmisleno stoji iza implementacije sistema javnog upozoravanja u okviru svojih zakonskih nadležnosti. Savremeni sistem javnog upozoravanja nije samo tehničko rješenje, već ključni element efikasne prevencije, brzog reagovanja i očuvanja ljudskih života, imovine i životne sredine - poručio je Obradović.
On je, kako se ističe, dodao da studija pruža realan, stručan i sveobuhvatan prikaz mogućih modela implementacije sistema, uz uvažavanje nacionalnog zakonodavnog okvira, institucionalnih nadležnosti i postojećih tehničkih kapaciteta.
- Obradović je izrazio očekivanje da će radionica doprinijeti boljem razumijevanju preporuka iz studije, razmjeni mišljenja između predstavnika nadležnih institucija i definisanju narednih koraka ka uspostavljanju efikasnog i održivog sistema javnog upozoravanja u Crnoj Gori - zaključuje se u saopštenju MUP-a.&nbsp;

Obradović: Sistem javnog upozoravanja važan za bezbjednost građana

Kompanija Bemax i Džudo klub Ippon produžili su danas uspješnu saradnju potpisivanjem novog ugovora o sponzorstvu.
Izvršni direktor Bemax-a Miladin Mijajlović rekao je da mu je velika čast i privilegija što u ime ove kompanije sa Džudo klubom Ippon naastavljaju da budu dio jedne sjajne sportske priče.
- Džudo kao sport promoviše discipline, upornost, poštovanje i timski duh - vrijednosti koje su u potpunosti sa vrijednostima koje mi njegujemo kao kompanija - naglasio je Mijajlović.
Dodaje da su prepoznali rad, trud i rezultate koje Džudo klub Ippon postiže, te da smatraju da je ova saradnja prirodan korak ka zajedničkom uspjehu.
Predsjednik Džudo kluba Ippon Srđan Mrvaljević istakao je da je izuzetno puno znači kada kompanija kao što je Bemax, koja je sinonim za uspjeh, snagu i hrabrost, a prvenstveno ogromnu i bezrezervnu ljubav prema Crnoj Gori, stane uz vas.
- To je veliko priznanje, ali i obaveza da u narednom periodu moramo da nastavimo da radimo jako, da damo sve od sebe kako bi kroz sport afirmativno u svijetu predstavili i svoj klub, ali i kompaniju Bemax, kao i Crnu Goru - poručio je Mrvaljević i obećao da će opravdati povjerenje u narednom periodu, kao što su i prošle godine.
On je u ime Džudo kluba Ippon i u svoje ime čestitao kompaniji Bemax i svim zaposlenima 19. rođendan, ističući da je to sjajan jubilej, te da je fascinantno koliko se puno kvalitetnih i pozitivnih stvari uradilo za taj period, te im poželio još puno uspješnih godina i jubileja.

Saradnja kao prirodan korak ka zajedničkom uspjehu: Bemax i Džudo klub Ippon potpisali novi ugovor o sponzorstvu

Razoružavanje Hamasa u Gazi biće praćeno „nekom vrstom amnestije“ za palestinsku grupu, izjavio je zvaničnik Sjedinjenih Američkih Država.
Američki zvaničnik, koji je govorio novinarima pod uslovom anonimnosti u ponedjeljak, dao je ovu izjavu nakon što je u Gazi pronađeno tijelo posljednjeg izraelskog zarobljenika, što otvara put ka sljedećoj fazi sporazuma o primirju postignutog u oktobru.
- Čujemo mnoge njihove ljude kako govore o razoružavanju. Smatramo da će to učiniti. Ako se ne razoružaju, prekršili su dogovor. Smatramo da razoružavanje dolazi uz neku vrstu amnestije i, iskreno, vjerujemo da imamo veoma, veoma dobar program za razoružavanje - rekao je zvaničnik, prenosi Rojters.
Rozalind Džordan iz Al Džazire izvijestila je iz Vašingtona da je zvaničnik ovu izjavu dao tokom informativnog brifinga sa višim članovima administracije američkog predsjednika Donalda Trampa i novinarima.
- Visoki zvaničnik administracije rekao je novinarima da je Hamas pristao na razoružavanje i da će ono biti sprovedeno. Isti zvaničnik je takođe nagovijestio, kada je postavljeno pitanje da li bi Hamas mogao biti priznat kao politički entitet u zamjenu za razoružavanje, da je mogućnost amnestije za borce Hamasa koji polože oružje dio razgovora. Zvaničnik nije iznosio više detalja. Ipak, činjenica da je ovo sada izneseno u javnu diskusiju pred novinarima predstavlja značajan korak. Koliko će vremena biti potrebno da se ovi uslovi usaglase zavisi od toga šta Izraelci, Amerikanci i njihovi posrednici – Katarci, Turci i Egipćani – mogu ponuditi Hamasu da bi se pitanje riješilo. Ali neka vrsta amnestije sada je prvi put javno pomenuta - kazala je Džordan.
U ponedjeljak je Izrael potvrdio da su posmrtni ostaci posljednjeg zarobljenika u Gazi, Rane Gvilije, pozitivno identifikovani i da su svi koji su bili zadržani na ratom pogođenoj palestinskoj teritoriji „sada vraćeni“.
Hamas je u ponedjeljak saopštio da povratak posmrtnih ostataka talaca potvrđuje njegovu posvećenost prvoj fazi sporazuma o primirju i da je „ispunio sve svoje obaveze na jasan i odgovoran način“.

Tag: letonija