G.N. (37) iz Gruzije uhapšen je na Aerodromu Podgorica pošto je prilikom kontrole prije leta za London predao pasoš Letonije na ime V.P. (36).
- Službenici policije su već na prvoj liniji granične kontrole posumnjali u vjerodostojnost i ispravnost pasoša, zbog čega je izvršena i detaljna granična provjera kojom je utvrđeno da se radi o totalnoj reprodukciji i falsifikatu dokumenta. Nakon sprovedene kriminalističke obrade, identifikovan je kao G.N. (37), državljanin Gruzije - saopšteno je iz Uprave policije.
Tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) je naložio da se G.N. uhapsi zbog sumnje da je izvršio krivično djelo falsifikovanje isprave.
On će danas, uz krivičnu prijavu biti sproveden na dalju nadležnost postupajućem državnom tužiocu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Državljanin Gruzije uhapšen na Aerodromu Podgorica: Predao falsifikovani pasoš Letonije

Angažman crnogorskih vojnika u Letoniji, zajedno sa učešćem u drugim misijama Alijanse, predstavlja dokaz odgovorne politike Crne Gore i jasne posvećenosti kolektivnoj bezbjednosti i zajedničkim vrijednostima NATO-a, poručio je potpredsjednik Vlade Crne Gore za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović. Ivanović se u Rigi sastao sa predstavnicima IT i tehnološke industrije Letonije, s kojima je razgovarao o mogućnostima saradnje u oblastima ICT-a, 5G infrastrukture, digitalizacije i sajber bezbjednosti, kao i o potencijalnim zajedničkim projektima u budućnosti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250829150812_3dce549cd27cc59570eff1b2f181a68ef50582cf85f89c1f7186e09d68db4256.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250829150812_3dce549cd27cc59570eff1b2f181a68ef50582cf85f89c1f7186e09d68db4256" data-rendition-name="original" width="2500" height="1664" loading="lazy" alt="Ivanović u Letoniji"> </figure>  Tom prilikom potpredsjednik Vlade posjetio je i crnogorske vojnike koji su angažovani u okviru multinacionalne NATO brigade u bazi Adaži, gdje deset pripadnika Vojske Crne Gore učestvuje u misiji isturenog prisustva (Enhanced Forward Presence) zajedno sa saveznicima iz Alijanse.&nbsp; Tokom susreta, vojnici su ga upoznali sa svojim svakodnevnim aktivnostima i obavezama, a u razgovoru sa potpredsjednikom razmijenjena su mišljenja o značaju misije i doprinosu Crne Gore zajedničkoj bezbjednosti. Ivanović je pohvalio profesionalizam i posvećenost naših vojnika, naglasivši da njihovo prisustvo potvrđuje pouzdano savezništvo Crne Gore i doprinos jačanju odvraćanja i odbrane na istočnom krilu NATO-a. <h2>Cilj povećanje broja digitalnih usluga</h2> Ivanović je, sa predstavnicima IT i tehnološke industrije Letonije, naglasio da je cilj Crne Gore povećanje broja digitalnih usluga i unaprjeđenje njihove efikasnosti, kako bi se smanjila birokratija i olakšale svakodnevne procedure građanima i privredi.&nbsp; On je predstavio aktivnosti Crne Gore u ovoj oblasti, uključujući osnivanje Regionalnog centra za sajber kapacitete Zapadnog Balkana (WB3C) i Agencije za sajber bezbjednost u okviru Vlade, naglašavajući da postoji snažna politička volja da se ovakvi projekti razvijaju. - Ovo je bila prilika da crnogorska delegacija čuje više o tome šta je Letonija postigla u oblastima digitalizacije i kako je do tih rezultata došla. Ivanović je poručio da je Letonija prepoznata kao jedan od lidera u Evropi u pogledu razvoja e-uprave i digitalnih servisa i da je Crnoj Gori od velikog značaja da se upozna sa njihovim iskustvima - navedeno je u saopštenju Vlade. Predstavnici letonske strane izrazili su spremnost da pomognu i sarađuju sa Crnom Gorom, te su detaljno prezentovali oblasti saradnje koje mogu ponuditi, uključujući tehnološka rješenja i praktične modele koje je Letonija razvila u proteklim godinama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250829150812_e2e6ee6d54d4a7c6af238f67bc521a7424259ec4cd905e2ed9addcdebe15aadb.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250829150812_e2e6ee6d54d4a7c6af238f67bc521a7424259ec4cd905e2ed9addcdebe15aadb" data-rendition-name="original" width="2500" height="1664" loading="lazy" alt="Ivanović u Letoniji"> </figure>  U okviru posjete, Ivanović je obišao i Naučno-inovacioni centar Tehničkog univerziteta u Rigi, gdje se upoznao sa radom laboratorija i istraživačkih timova.&nbsp; - Predstavljeni su projekti u oblastima inženjerstva, robotike i naprednih digitalnih tehnologija. Tokom posjete naglašena je važnost saradnje u oblasti nauke, novih tehnologija i inovacija, uz razmatranje mogućnosti za zajedničke inicijative i programe razmjene - dodaje se u saopštenju. Ivanović je istakao da Crna Gora teži daljem jačanju kapaciteta u ovim oblastima, a letonsko iskustvo vidi kao vrijedan model za razmjenu znanja i unapređenje saradnje.

Ivanović: Angažman vojnika u Letoniji dokaz odgovorne politike Crne Gore i jasne posvećenosti kolektivnoj bezbjednosti

Potpredsjednik Vlade Crne Gore za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović sastao se u Rigi sa ministarkom vanjskih poslova Republike Letonije Baibom Braže. Razgovor je protekao u konstruktivnoj i prijateljskoj atmosferi, potvrđujući snažno partnerstvo dvije zemlje.
Ivanović je naglasio da je evropska integracija strateški prioritet Crne Gore i zahvalio Letoniji na kontinuiranoj političkoj i ekspertskoj podršci. Istakao je napredak koji je Crna Gora ostvarila na evropskom putu, dodajući da u zemlji postoji jasan društveni i politički konsenzus o članstvu u EU.
Ministarka Braže pohvalila je rezultate koje je Crna Gora postigla u procesu evropske integracije i poručila da Letonija vidi Crnu Goru kao predvodnicu proširenja. Izrazila je očekivanje da će Crna Gora postati članica EU do 2028. godine, u vrijeme letonskog predsjedavanja Savjetom EU.
Braže je posebno istakla značaj potpunog usklađivanja sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom Unije, uz poruku da će Letonija nastaviti da pruža punu podršku i dijeli svoja iskustva.
Sagovornici su razgovarali i o savezništvu u okviru NATO-a, pri čemu je ministarka pohvalila doprinos crnogorskih vojnika u multinacionalnoj borbenoj grupi u bazi Adaži, naglasivši da Crna Gora doprinosi jačanju bezbjednosti baltičkog regiona.
Posebna pažnja posvećena je jačanju ekonomskih i turističkih veza. Pozdravljeno je uspostavljanje sezonske linije Tivat–Riga, dok je otvaranje Podgorica–Riga ocijenjeno kao korak koji bi dodatno olakšao povezivanje i otvorio prostor za nove vidove saradnje.
U znak poštovanja, Ivanović i Braže položili su cvijeće na Spomenik slobode u Rigi, nakon čega se potpredsjednik upisao u Knjigu gostiju u Ministarstvu vanjskih poslova.
Tokom posjete Parlamentu Republike Letonije, Ivanović se sastao sa zamjenikom predsjednika Odbora za evropske poslove Ugisom Rotbergsom, koji je potvrdio snažnu podršku Letonije ambiciji Crne Gore da postane naredna članica EU.
Ivanović je, govoreći o evropskom putu, poručio da je cilj da Crna Gora do 2028. godine postane članica Unije – što je ocijenio ambicioznim, ali ostvarivim planom koji može poslužiti kao primjer i podsticaj ostalim kandidatima.
U okviru posjete, potpredsjednik Vlade obišao je i Muzej okupacije u Rigi, gdje se upoznao sa svjedočanstvima o stradanju i otporu letonskog naroda tokom 20. vijeka.

Ivanović i Braže: Crna Gora i Letonija jačaju partnerstvo

Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović posjetiće naredne sedmice Estoniju i Letoniju, gdje će razgovarati sa visokim zvaničnicima tih država.
Ivanović će, kako se navodi u platformi za posjetu, u Estoniji boraviti od ponedjeljka do srijede, a nakon toga će otputovati u glavni grad Letonije, Rigu.
Dodaje se da će posjeta biti realizovana u okviru napora usmjerenih na inteziviranje političkog dijaloga i jačanje sveukupne saradnje sa državama članicama Evropske unije (EU), sa posebnim fokusom na unapredenje bilateralnih odnose sa baltičkim državama.
- Estonija i Letonija su dosljedno podržavale politiku proširenja EU i evropsku perspektivu Zapadnog Balkana, što predstavlja važan okvir za dodatno približavanje i unapredenje odnose sa Crnom Gorom - kaže se u platformi.
Navodi se da se zbog toga posjeta vidi kao prilika za otvaranje novog prostora za sadržajniji politički dijalog i uspostavljanje čvršće međudržavne komunukacije i saradnje u kontekstu zajedničkih evropskih vrijednosti.
- Tokom zvanične posjete, potpredsjednik Ivanović će se sastati sa visokim zvaničnicima Estonije i Letonije, uključujući ministre vanjskih poslova, kao i druge predstavnike zakonodavne i izvršne vlasti, relevantnih institucija i ekspertskih organizacija koja se bave specifičnim temama od zajedničkog interesa, poput digitalna transformacija i transparentno upravljanje - piše u platformi.
Ističe se da je cilj posjete otvaranje novih kanala političke i stručne komunikacije, kao i ohrabrivanje snažnije podrške Crnoj Gori u procesu pristupanja EU.
- Ona će ujedno poslužiti kao platforma za predstavljanje postignutih rezultata i reformskih napora, kao i za reafirmaciju posvećenosti Crne Gore evropskim vrijednostima, uz ambiciju da se odnosi sa Estonijom i Letonijom podignu na viši i strateški usmjeren nivo - dodaje se u platformi.

Ivanović naredne sedmice u posjeti Estoniji i Letoniji

Letonska obavještajna i bezbjednosna služba (MIDD) upozorila je građane te zemlje na postojanje ruskih špijuna koji se lažno predstavljaju kao turisti i izdala smjernice za njihovo prepoznavanje.
U svom godišnjem izvještaju, koji je ta agencija objavila u utorak, piše da potencijalni špijuni mogu da se prepoznaju po neurednom izgledu, neusklađenoj sportskoj ili vojničkoj garderobi i postavljanju sumnjivih pitanja lokalnom stanovništvu.
Prema navodima letonske službe, grupe ljudi takvog opisa mogu da se nađu u blizini važnijih vojnih objekata, predstavljaju se kao humanitarni radnici ili da borave u udaljenim i zapuštenim oblastima zemlje.
Zabrinutost povodom potencijalnih špijuna raste zbog učestalih podmetnutih požara i drugih činova sabotaže u tom regionu, za koje vlade zemalja u kojima se incidenti dešavaju krive Rusiju. Moskva negira te optužbe.
Više evropskih zemalja, poput Poljske, Norveške i Finske je, zbog takvih incidenata, izdalo brošure sa savjetima kako preživjeti rat ili prirodnu katastrofu.
MIDD, jedna od tri bezbjednosne službe Letonije, pored Službe državne bezbjednosti i Biroa za zaštitu ustava, upozorila je da bi ruski saboteri takođe mogli da pokušaju da podstaknu nemire ili izvrše atentat na značajne pojedince.
Ipak, ta služba savjetuje građanima da, ako sumnjaju da su primijetili sabotažnu grupu, ne pokušavaju da se samostalno obračunaju sa njom, već da svoje sumnje prijave policiji, specijalnim službama ili vojsci.

Bezbjednosna služba Letonije upozorila građane na ruske špijune maskirane u turiste

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se javnosti iz Moskve, komentarišući okolnosti leta ka Rusiji, razloge svoje posjete, kao i kritike koje je zbog tog putovanja, kako tvrdi, dobio sa Zapada.
Vučić je naveo da je do Moskve putovao zaobilaznim putem jer su pojedine države, kako je rekao, odbijale da odobre prelet.
- Uobičajeno je da avio-služba vlade najavi prelet, ali nismo mogli preko Bjelorusije jer Poljska ne dozvoljava koridore. Onda vam Litvanija i Letonija ne daju dozvolu, pa Estoniju nećete ni da pitate. Na kraju smo išli preko Bugarske, Turske i Azerbejdžana - izjavio je Vučić, navodi Danas.
Govoreći o značaju posjete, predsjednik Srbije je poručio da je ponosan što prisustvuje obilježavanju Dana pobjede u Moskvi, ocjenjujući da Srbija ima pravo na to zbog svoje uloge u Drugom svjetskom ratu. Kako je rekao, osim simbolike, posjeta ima i konkretne ciljeve.
- Za nas je važna zbog ugovora o snabdijevanju gasom i daljeg unapređenja odnosa sa Rusijom - kazao je.
Odgovarajući na kritike zbog susreta sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, Vučić je ocijenio da je Srbija izložena nepravdi.
- Oteli su nam 14 odsto teritorije, a sada nam drže pridike. Ne mogu da vam pruže racionalan odgovor osim prijetnji i zastrašivanja, kao što sam čuo od Picule i drugih - rekao je.

Vučić iz Moskve: Putovao sam zaobilaznim putem jer su pojedine države zabranile prelet

Letonske vlasti nijesu izdale diplomatsku dozvolu za prelet aviona predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koji je u srijedu popodne, preko Crnog mora, sletio u Moskvu, gdje će prisustvovati obilježavanju Dana pobjede nad fašizmom, rečeno je iz letonskog Ministarstva vanjskih poslova za N1.
- Ministarstvo vanjskih poslova Letonije obavijestilo je ambasadu da zbog političke osjetljivosti razloga preleta aviona Republike Srbije neće biti izdata diplomatska dozvola za prelet - rečeno je za N1.
Letonija ne može da izda, kako su kazali, diplomatske dozvole za prelet avionima koji, kako navode, olakšavaju učešće na događaju 9. maja.
- Već četiri godine Rusija vodi sveobuhvatni, ničim izazvan, agresorski rat protiv Ukrajine i ukrajinskog naroda. Rusija svakog dana nastavlja da bombarduje ukrajinske gradove i ubija nevine civile. Vojna parada Kremlja 9. maja na Crvenom trgu je groteskna predstava ruske ratne propagande, koja ima za cilj da legitimiše njen autoritarni i agresivni režim - navelo je letonsko ministarstvo.
Rusija nastoji da monopolizuje pobjedu nad nacizmom kako bi opravdala svoju vojnu agresiju i zločine protiv Ukrajine danas, dok istovremeno obilježava odgovornost sovjetskog režima za planiranje rata. Učešće u propagandnom događaju Kremlja 9. maja je nepomirljivo sa osnovnim vrijednostima Evropske unije - navedeno je u odgovoru N1.
Prorežimski mediji su prenijeli da ni Litvanija nije dozvolila prelet Vučićevom avionu, zbog čega se N1 obratio i litvanskom Ministarstvu vanjskih poslova, ali do objavljivanja ovog teksta odgovor nije stigao.
Podsjetimo, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić letio je, kako je rečeno, preko Crnog mora i Azerbejdžana, gdje je privremeno morao da sleti, jer nije imao dozvolu za nastavak leta zbog borbenih dejstava između Rusije i Ukrajine. Put je nastavio oko 14 časova, a stigao je oko 17 časova.
On će u Rusiji učestvovati na obilježavanju Dana pobjede 9. maja, a razgovaraće i sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Letonsko ministarstvo za N1: Nijesmo dozvolili prelet Vučićevom avionu, Rusija monopolizuje pobjedu nad nacizmom

Poljska i baltičke zemlje Litvanija, Letonija i Estonija povlače se iz Otavske konvencije o zabrani protivpješadijskih mina, rekle su četiri zemlje, članice NATO-a, koje sve graniče s Rusijom, danas u zajedničkoj izjavi.&nbsp;
Odustajanje od sporazuma iz 1997. zbog vojne prijetnje od susjedne Rusije, koji je ratifikovalo, ili mu je pristupilo više od 160 zemalja, ali ne i Rusija, omogućiće zemljama da ponovo počnu da gomilaju nagazne mine.
- Vojne prijetnje državama članicama NATO-a koje graniče s Rusijom i Bjelorusijom značajno su porasle - rekli su ministri odbrane tih zemalja u zajedničkoj izjavi.&nbsp;
Ovom odlukom, kako su istakle u saopštenju, šalju jasnu poruku.
- Naše zemlje su spremne i mogu upotrijebiti sve potrebne mjere za obranu naših sigurnosnih potreba - rekli su ministri odbrane zemalja u zajedničkoj izjavi.
Planirano povlačenje učinjeno je kako bi se omogućila efikasna zaštita granica regije, rekao je litvanski ministar odbrane Dovile Šakalene u posebnoj izjavi.
Finska je u decembru rekla da takođe razmatra povlačenje iz međunarodnog sporazuma zbog ruske upotrebe takvog oružja u Ukrajini.

Članice NATO-a koje se graniče s Rusijom odustaju od zabrane protivpješadijskih mina

Predsjednik Letonije Edgars Rinkevičs pozvao je evropske države da "apsolutno uvedu vojni rok", priznajući da je kontinent vojno prilično slab.
Rinkevičs je u izjavi za Sky News rekao da bi evropske zemlje trebalo da povećaju izdvajanja za odbranu, posebno u kontekstu nestabilnih odnosa s SAD-om.
Letonija je 2023. godine ponovo uvela obavezni vojni rok za muškarce i povećala vojni budžet na četiri odsto bruto društvenog proizvoda.
- Gledajući šta se dešava u svijetu, mislim da bi mnoge druge evropske zemlje trebalo da slijede naš primjer - rekao je Rinkevičs.
Dodao je da su mnogi ljudi zabrinuti zbog globalnih dešavanja, ali da je ključna jača sigurnosna politika evropskih vlada.
- Ljudi prate vijesti i, naravno, snažne garancije su važne. Ipak, važnije je da edropske vlade osiguraju da svi ojačamo - kazao je predsjednik Letonije.
Lideri 27 zemalja Evropske unije dali su 6. marta na samitu u Briselu, zeleno svjetlo za plan Evropske komisije o jačanju odbrane, javio je AFP.
Šefica Evropske komisije Ursula fon der Lajen predložila je ove sedmice plan nazvan "Ponovno naoružavanje Evrope" (ReArm Europe), koji ima za cilj da mobiliše oko 800 milijardi eura, uključujući 150 milijardi kredita, za jačanje odbrambenih sposobnosti kontinenta.
Nacrt zaključaka samita, u koji je Radio Slobodna Evropa imao uvid, u velikoj mjeri pozdravlja plan, postavljajući osnovu za detaljnije planove koji će biti odobreni na narednom Evropskom savjetu 20. i 21. marta.
Konstatujući potrebu da se "značajno povećaju izdaci za odbranu", u tekstu se poziva na "djelovanje na nivou EU" kako bi se pojačali vojni kapaciteti pred "prijetnjama koje predstavljaju Rusija i Bjelorusija".
Lideri EU takođe su spremni da pozdrave nova pravila kreditiranja koja je iznijela Evropska investiciona banka, oslobađajući sredstva za finansiranje projekata kao što su kasarne i vojne bolnice.
Plan se razmatra nakon što je Vašington najavio pauzu u vojnoj pomoći Ukrajini, a neki su to predstavili kao pripremu Evrope za najgori scenario bez američkog bezbjednosnog kišobrana.
Evropski političari su uglavnom to odbacili.

Predsjednik Letonije pozvao evropske države da uvedu vojni rok

Predsjednik Letonije u nedjelju je rekao da se ruska vojna bespilotna letilica srušila na njenu teritoriju, dodajući da su se povrede vazdušnog prostora povećale duž istočnih granica NATO-a, piše AFP.
Baltička država, kojom je nekada vladao Sovjetski Savez, ali je sada članica Evropske unije i NATO-a, imala je napete odnose s Moskvom nakon nezavisnosti, a veze su se dodatno pogoršale otkako je Rusija napala Ukrajinu u februaru 2022.
- Ruski vojni dron... srušio se juče u istočnom dijelu Letonije. Istraga je u toku - rekao je letonijski predsjednik Edgars Rinkevičs na društvenoj mreži Iks (X).
Dodao je da su u bliskom kontaktu s njihovim saveznicima.&nbsp;
- Broj takvih incidenata raste duž istočnog krila NATO-a i moramo ih zajednički rješavati - istakao je Rinkevičs.
Ministarstvo odbrane Letonije objavilo je u saopštenju da je dron uletio u vazdušni prostor zemlje iz Bjelorusije i srušio se u opštini Rezekne.
- Ova situacija je potvrda da moramo nastaviti rad koji smo počeli na jačanju istočne granice Letonije, uključujući razvoj sposobnosti protivvazdušne odbrane i sposobnosti elektronskog ratovanja kako bismo ograničili aktivnosti bespilotnih letilica različitih namjena - rekao je ministar odbrane Andris Spruds.
Druga članica NATO-a, Rumunija, takođe je u nedjelju rekla da je ruski napadački dron koji je ciljao civilnu infrastrukturu u susjednoj Ukrajini tokom noći ušao u njen vazdušni prostor.
Bukurešt je oštro osudio "ponovno kršenje" do kojeg su doveli "ilegalni napadi" Moskve.
Otkako je pokrenula svoju invaziju, Rusija je u više navrata izvodila noćne napade na gradove širom Ukrajine, često ciljajući luke u južnoj regiji Odese nakon izlaska iz ugovora o izvozu žitarica.
Poljska je takođe zabilježila najmanje dva slučaja povrede njenog vazdušnog prostora od strane ruskih projektila ili dronova koji su napadali Ukrajinu, posljednji put u decembru.

Letonija izvijestila o padu ruske bespilotne letilice na teritoriju NATO-a

Mađarski premijer Viktor Orban obećao je da će poštovati volju Mađara koji su se protivili evropskim integracijama Kijeva i spriječiti Ukrajinu da se pridruži Evropskoj uniji, bez obzira da li se to Vladimiru Zelenskom sviđa ili ne.
Zelenski je prethodno, govoreći drugog dana Minhenske bezbjednosne konferencije, iznio grubu opasku o mađarskom premijeru Orbanu, tvrdeći da razmišlja o ličnoj koristi, a ne o vojsci.
- Prošle nedjelje, politički napadi iz Ukrajine dostigli su novi nivo - napisao je Orban na Fejsbuku.
Prema njegovim riječima, „Zelenski se direktno miješao u mađarsku predizbornu kampanju govoreći protiv mađarske vlade", jer kada „Zelenski napada mene i pribjegava ličnim napadima zbog toga što ne podržavam ubrzani pristup Ukrajine EU, on zapravo dovodi u pitanje suverenu odluku mađarskog naroda".
Mađarski premijer je podsjetio na rezultate nacionalne ankete sprovedene u Mađarskoj 2025. godine o pristupanju Ukrajine EU, prema kojima je više od dva miliona ljudi, odnosno 95 odsto ispitanika, glasalo protiv toga.
-Moja dužnost kao premijera Mađarske je da obezbijedim sprovođenje odluke mađarskog naroda. I to ću činiti iznova i iznova, sviđalo se to predsjedniku Zelenskom ili ne - naglasio je Orban.

Orban: Sviđalo se Zelenskom ili ne, neću dozvoliti da Ukrajina uđe u EU

Satelitski snimci pokazuju da se američki nosač aviona "USS Abraham Linkoln" nalazi u vodama u blizini Irana, dok Vašington nastavlja da vrši pritisak na tu zemlju zbog njenog nuklearnog vojnog programa i nedavnog nasilnog obračuna sa demonstrantima, prenosi danas Bi-Bi-Si.
"Abraham Linkoln", koji predvodi udarnu grupu sa tri razarača sa vođenim raketama i nosi 90 aviona, uključujući lovce F35, sa 5.680 članova posade, navodno je bio raspoređen u region Persijskog zaliva krajem januara, ali je sada prvi put uz pomoć satelitskih snimaka lociran kod obale Omana, oko 700 kilometara od Irana.
Sjedinjene Američke Države su takođe navodno poslale "USS Džerald R. Ford", najveći ratni brod na svijetu, na Bliski istok, koji bi mogao da stigne u region u naredne tri nedjelje.
Stručnjak za vojnu obavještajnu službu Džastin Kramp rekao je za Bi-Bi-Si Verify da trenutne američke vojne pripreme na Bliskom istoku pokazuju "više dubine i održivosti" nego manevri prije hapšenja bivšeg predsjednika Venecuele Nikolasa Madura u januaru ili operacija izvođenja vazdušnih udara na iranska nuklearna postrojenja prošlog juna.
Američki i iranski zvaničnici trebalo bi da se sjutra sastanu u Švajcarskoj na drugoj rundi razgovora o a Iran navodi da će se sastanak fokusirati na nuklearni program i potencijalno ukidanje ekonomskih sankcija koje su uvele SAD, dok je Vašington ranije naznačio da želi da razgovara i o drugim pitanjima.&nbsp;

Satelitski snimci locirali američki nosač aviona "Abraham Linkoln" blizu Irana

Velemajstor Denis Kadrić, prva tabla reprezentacije Crne Gore, ostvario je važnu pobjedu u osmom kolu 78. Prvenstva Crne Gore u šahu i osamio se na vrhu tabele.
Kadrić je crnim figurama savladao predsjednika Šahovskog saveza Crne Gore, FIDE majstora Jovana Milovića. Milović je zaigrao u prepoznatljivom stilu, uz ranu žrtvu figure, ali je Kadrić preciznom i sigurnom igrom neutralisao inicijativu protivnika i stigao do cijelog poena nakon svega 17 poteza. Ovim trijumfom izdvojio se na čelu tabele sa sedam osvojenih poena, uz pola poena prednosti u odnosu na najbližeg pratioca, velemajstora Nikolu Đukića.
Đukić je u osmom kolu crnim figurama nadigrao FIDE majstora Olega Jaksina, nanijevši mu treći uzastopni poraz. U partiji iz engleskog otvaranja Đukić je preuzeo prostornu inicijativu, organizovao snažan napad, nakon čega je Jaksin predao partiju suočen sa neodbranjivim matnim prijetnjama. Đukić sada ima 6,5 poena.
Osmo kolo proteklo je u znaku izuzetno borbenih partija, a odluke su padale na prvih šest stolova. Blažo Kalezić je bijelim figurama kaznio nepreciznosti Veljka Draganića i sa šest poena ostao u trci za sam vrh, uz poen zaostatka za Kadrićem.
FIDE majstor Nemanja Vukčević, nakon nešto slabijeg starta turnira, uhvatio je priključak sa vodećima pobjedom nad velemajstorom Nebojšom Nikčevićem. Do diobe trećeg mjesta stigli su i internacionalni majstor Aleksandar Tomić, koji je savladao Miloša Pečuricu, te FIDE majstor Andrej Šuković, pobjedom nad Andrejom Skvorcovom.
Na osmom mjestu sa 5,5 poena nalazi se velemajstor Božidar Bonja Ivanović, koji je u osmom kolu bio bolji od Veljka Šćekića.
Branilac titule Nikita Petrov remizirao je sa internacionalnim majstorom Bogdanom Podlesnikom i sada ima dva poena zaostatka za vodećim Kadrićem.
Deveto kolo na programu je sjutra, a izdvajaju se susreti: Kadrić – Kalezić, Đukić – Tomić, Vukčević – Milović i Šuković – Ivanović.
Tabela nakon osam kola:
Kadrić 7
Đukić 6,5
3–7. Tomić, Milović, Kalezić, Vukčević, Šuković 6
Ivanović 5,5
9–16. Jaksin, Petrov, Podlesnik, Draganić, Nikčević, Skvorcov, Koljević, Vujošević 5
Organizator prvenstva je Šahovski savez Crne Gore, a pokrovitelj Ministarstvo sporta i mladih.

Kadrić se osamio na vrhu

Takozvani „Epstinovi dosijei“, koje je nedavno objavilo Ministarstvo pravde Sjedinjenih Američkih Država, sadrže uznemirujuće i vjerodostojne dokaze o sistematskom i masovnom seksualnom zlostavljanju, trgovini ljudima i eksploataciji žena i djevojčica, koji mogu biti okarakterisani kao zločini protiv čovječnosti, saopštili su danas eksperti Ujedinjene nacije.
Kako navode, ova djela bi mogla biti kvalifikovana kao seksualno ropstvo, reproduktivno nasilje, prisilni nestanak, mučenje, nehumano i ponižavajuće postupanje i femicid.
– Ovi zločini su počinjeni u kontekstu suprematističkih uvjerenja, rasizma, korupcije, ekstremne mizoginije i komodifikacije i dehumanizacije žena i djevojčica iz različitih dijelova svijeta – naveli su eksperti UN u saopštenju objavljenom na sajtu Kancelarije UN za ljudska prava.
Napominje se da su ova otkrića ukazala na postojanje globalnog kriminalnog poduhvata i „zastrašujuće implikacije nivoa nekažnjivosti za takve zločine“.
– Obim, priroda, sistematski karakter i transnacionalni domet ovih zločina nad ženama i djevojčicama toliko su ozbiljni da bi izvjestan broj njih mogao razumno ispuniti zakonski prag zločina protiv čovječnosti – ističe se u saopštenju.
Stručnjaci su upozorili da prijavljeni obrasci mogu ispuniti ovaj prag i da se ovi zločini moraju procesuirati pred svim nadležnim nacionalnim i međunarodnim sudovima.
– Sve optužbe sadržane u ‘Epstinovim dosijeima’ nečuvene su prirode i zahtijevaju nezavisnu, temeljnu i nepristrasnu istragu, kako bi se utvrdilo kako su se takvi zločini mogli dešavati toliko dugo – naveli su stručnjaci UN.
Uprkos obimu dokumenata, oni su upozorili na ozbiljne propuste u poštovanju procedura i loše redigovane podatke koji su otkrili osjetljive informacije o žrtvama, pri čemu se šteta često dešavala prije nego što su zapisi povučeni.
– Odgovornost je bila ograničena, a samo jedan bliski saradnik je pod istragom – navodi se u saopštenju.
Dodaje se da su prema međunarodnom pravu države obavezne da spriječe, istraže i kažnjavaju nasilje nad ženama i djevojčicama, uključujući i djela koja počine privatni akteri.
Stručnjaci su pohvalili hrabrost i otpornost žrtava u traženju pravde, uprkos značajnim ličnim troškovima. Grupa žrtava se nedavno sastala sa specijalnim izvjestiocem UN za nasilje nad ženama i djevojčicama.
– Neuspjeh u zaštiti njihove privatnosti dovodi ih u opasnost od odmazde i stigme. Nevoljnost da se u potpunosti otkriju informacije ili prošire istrage ostavila je mnoge preživjele sa osjećajem ponovne traume i izloženosti onome što opisuju kao ‘institucionalni gaslajting’ – upozorili su stručnjaci.
Pozvali su američke vlasti da hitno otklone ove propuste, obezbijede potpuno otkrivanje informacija i nadoknadu štete za žrtve, kao i da okončaju nekažnjivost počinilaca.
Takođe su naglasili da mora biti ukinuta zastara koja sprječava krivično gonjenje teških zločina povezanih sa slučajem Džefri Epstin.
– Svaki predlog da je vrijeme da se odustane od ‘Epstinovih dosijea’ neprihvatljiv je. To predstavlja neuspjeh odgovornosti prema žrtvama. Same ostavke umiješanih pojedinaca nijesu adekvatna zamjena za krivičnu odgovornost – poručili su eksperti UN, prenosi Tanjug.
Pozdravili su korake pojedinih vlada da istraže sadašnje i bivše zvaničnike imenovane u dosijeima i pozvali druge države da učine isto.
– Neuspjeh vlada da efikasno istraže i gone odgovorne za ove zločine rizikuje potkopavanje pravnih okvira usmjerenih na sprječavanje i reagovanje na nasilje nad ženama i djevojčicama – navodi se u saopštenju.
– Niko nije previše bogat ili previše moćan da bi bio iznad zakona – zaključuje se.
Proces objavljivanja „Epstinovih fajlova“ odvija se u skladu sa američkim Zakonom o transparentnosti ovih dokumenata, koji je stupio na snagu 19. novembra 2025. godine.
Ministarstvo pravde SAD je 30. januara, nakon odlaganja, objavilo veliku količinu materijala, uključujući više od tri miliona stranica, 2.000 video-snimaka i 180.000 fotografija.

Tag: letonija