Angažman crnogorskih vojnika u Letoniji, zajedno sa učešćem u drugim misijama Alijanse, predstavlja dokaz odgovorne politike Crne Gore i jasne posvećenosti kolektivnoj bezbjednosti i zajedničkim vrijednostima NATO-a, poručio je potpredsjednik Vlade Crne Gore za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović. Ivanović se u Rigi sastao sa predstavnicima IT i tehnološke industrije Letonije, s kojima je razgovarao o mogućnostima saradnje u oblastima ICT-a, 5G infrastrukture, digitalizacije i sajber bezbjednosti, kao i o potencijalnim zajedničkim projektima u budućnosti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250829150812_3dce549cd27cc59570eff1b2f181a68ef50582cf85f89c1f7186e09d68db4256.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250829150812_3dce549cd27cc59570eff1b2f181a68ef50582cf85f89c1f7186e09d68db4256" data-rendition-name="original" width="2500" height="1664" loading="lazy" alt="Ivanović u Letoniji"> </figure>  Tom prilikom potpredsjednik Vlade posjetio je i crnogorske vojnike koji su angažovani u okviru multinacionalne NATO brigade u bazi Adaži, gdje deset pripadnika Vojske Crne Gore učestvuje u misiji isturenog prisustva (Enhanced Forward Presence) zajedno sa saveznicima iz Alijanse.&nbsp; Tokom susreta, vojnici su ga upoznali sa svojim svakodnevnim aktivnostima i obavezama, a u razgovoru sa potpredsjednikom razmijenjena su mišljenja o značaju misije i doprinosu Crne Gore zajedničkoj bezbjednosti. Ivanović je pohvalio profesionalizam i posvećenost naših vojnika, naglasivši da njihovo prisustvo potvrđuje pouzdano savezništvo Crne Gore i doprinos jačanju odvraćanja i odbrane na istočnom krilu NATO-a. <h2>Cilj povećanje broja digitalnih usluga</h2> Ivanović je, sa predstavnicima IT i tehnološke industrije Letonije, naglasio da je cilj Crne Gore povećanje broja digitalnih usluga i unaprjeđenje njihove efikasnosti, kako bi se smanjila birokratija i olakšale svakodnevne procedure građanima i privredi.&nbsp; On je predstavio aktivnosti Crne Gore u ovoj oblasti, uključujući osnivanje Regionalnog centra za sajber kapacitete Zapadnog Balkana (WB3C) i Agencije za sajber bezbjednost u okviru Vlade, naglašavajući da postoji snažna politička volja da se ovakvi projekti razvijaju. - Ovo je bila prilika da crnogorska delegacija čuje više o tome šta je Letonija postigla u oblastima digitalizacije i kako je do tih rezultata došla. Ivanović je poručio da je Letonija prepoznata kao jedan od lidera u Evropi u pogledu razvoja e-uprave i digitalnih servisa i da je Crnoj Gori od velikog značaja da se upozna sa njihovim iskustvima - navedeno je u saopštenju Vlade. Predstavnici letonske strane izrazili su spremnost da pomognu i sarađuju sa Crnom Gorom, te su detaljno prezentovali oblasti saradnje koje mogu ponuditi, uključujući tehnološka rješenja i praktične modele koje je Letonija razvila u proteklim godinama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250829150812_e2e6ee6d54d4a7c6af238f67bc521a7424259ec4cd905e2ed9addcdebe15aadb.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250829150812_e2e6ee6d54d4a7c6af238f67bc521a7424259ec4cd905e2ed9addcdebe15aadb" data-rendition-name="original" width="2500" height="1664" loading="lazy" alt="Ivanović u Letoniji"> </figure>  U okviru posjete, Ivanović je obišao i Naučno-inovacioni centar Tehničkog univerziteta u Rigi, gdje se upoznao sa radom laboratorija i istraživačkih timova.&nbsp; - Predstavljeni su projekti u oblastima inženjerstva, robotike i naprednih digitalnih tehnologija. Tokom posjete naglašena je važnost saradnje u oblasti nauke, novih tehnologija i inovacija, uz razmatranje mogućnosti za zajedničke inicijative i programe razmjene - dodaje se u saopštenju. Ivanović je istakao da Crna Gora teži daljem jačanju kapaciteta u ovim oblastima, a letonsko iskustvo vidi kao vrijedan model za razmjenu znanja i unapređenje saradnje.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ivanović: Angažman vojnika u Letoniji dokaz odgovorne politike Crne Gore i jasne posvećenosti kolektivnoj bezbjednosti

Potpredsjednik Vlade Crne Gore za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović sastao se u Rigi sa ministarkom vanjskih poslova Republike Letonije Baibom Braže. Razgovor je protekao u konstruktivnoj i prijateljskoj atmosferi, potvrđujući snažno partnerstvo dvije zemlje.
Ivanović je naglasio da je evropska integracija strateški prioritet Crne Gore i zahvalio Letoniji na kontinuiranoj političkoj i ekspertskoj podršci. Istakao je napredak koji je Crna Gora ostvarila na evropskom putu, dodajući da u zemlji postoji jasan društveni i politički konsenzus o članstvu u EU.
Ministarka Braže pohvalila je rezultate koje je Crna Gora postigla u procesu evropske integracije i poručila da Letonija vidi Crnu Goru kao predvodnicu proširenja. Izrazila je očekivanje da će Crna Gora postati članica EU do 2028. godine, u vrijeme letonskog predsjedavanja Savjetom EU.
Braže je posebno istakla značaj potpunog usklađivanja sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom Unije, uz poruku da će Letonija nastaviti da pruža punu podršku i dijeli svoja iskustva.
Sagovornici su razgovarali i o savezništvu u okviru NATO-a, pri čemu je ministarka pohvalila doprinos crnogorskih vojnika u multinacionalnoj borbenoj grupi u bazi Adaži, naglasivši da Crna Gora doprinosi jačanju bezbjednosti baltičkog regiona.
Posebna pažnja posvećena je jačanju ekonomskih i turističkih veza. Pozdravljeno je uspostavljanje sezonske linije Tivat–Riga, dok je otvaranje Podgorica–Riga ocijenjeno kao korak koji bi dodatno olakšao povezivanje i otvorio prostor za nove vidove saradnje.
U znak poštovanja, Ivanović i Braže položili su cvijeće na Spomenik slobode u Rigi, nakon čega se potpredsjednik upisao u Knjigu gostiju u Ministarstvu vanjskih poslova.
Tokom posjete Parlamentu Republike Letonije, Ivanović se sastao sa zamjenikom predsjednika Odbora za evropske poslove Ugisom Rotbergsom, koji je potvrdio snažnu podršku Letonije ambiciji Crne Gore da postane naredna članica EU.
Ivanović je, govoreći o evropskom putu, poručio da je cilj da Crna Gora do 2028. godine postane članica Unije – što je ocijenio ambicioznim, ali ostvarivim planom koji može poslužiti kao primjer i podsticaj ostalim kandidatima.
U okviru posjete, potpredsjednik Vlade obišao je i Muzej okupacije u Rigi, gdje se upoznao sa svjedočanstvima o stradanju i otporu letonskog naroda tokom 20. vijeka.

Ivanović i Braže: Crna Gora i Letonija jačaju partnerstvo

Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović posjetiće naredne sedmice Estoniju i Letoniju, gdje će razgovarati sa visokim zvaničnicima tih država.
Ivanović će, kako se navodi u platformi za posjetu, u Estoniji boraviti od ponedjeljka do srijede, a nakon toga će otputovati u glavni grad Letonije, Rigu.
Dodaje se da će posjeta biti realizovana u okviru napora usmjerenih na inteziviranje političkog dijaloga i jačanje sveukupne saradnje sa državama članicama Evropske unije (EU), sa posebnim fokusom na unapredenje bilateralnih odnose sa baltičkim državama.
- Estonija i Letonija su dosljedno podržavale politiku proširenja EU i evropsku perspektivu Zapadnog Balkana, što predstavlja važan okvir za dodatno približavanje i unapredenje odnose sa Crnom Gorom - kaže se u platformi.
Navodi se da se zbog toga posjeta vidi kao prilika za otvaranje novog prostora za sadržajniji politički dijalog i uspostavljanje čvršće međudržavne komunukacije i saradnje u kontekstu zajedničkih evropskih vrijednosti.
- Tokom zvanične posjete, potpredsjednik Ivanović će se sastati sa visokim zvaničnicima Estonije i Letonije, uključujući ministre vanjskih poslova, kao i druge predstavnike zakonodavne i izvršne vlasti, relevantnih institucija i ekspertskih organizacija koja se bave specifičnim temama od zajedničkog interesa, poput digitalna transformacija i transparentno upravljanje - piše u platformi.
Ističe se da je cilj posjete otvaranje novih kanala političke i stručne komunikacije, kao i ohrabrivanje snažnije podrške Crnoj Gori u procesu pristupanja EU.
- Ona će ujedno poslužiti kao platforma za predstavljanje postignutih rezultata i reformskih napora, kao i za reafirmaciju posvećenosti Crne Gore evropskim vrijednostima, uz ambiciju da se odnosi sa Estonijom i Letonijom podignu na viši i strateški usmjeren nivo - dodaje se u platformi.

Ivanović naredne sedmice u posjeti Estoniji i Letoniji

Letonska obavještajna i bezbjednosna služba (MIDD) upozorila je građane te zemlje na postojanje ruskih špijuna koji se lažno predstavljaju kao turisti i izdala smjernice za njihovo prepoznavanje.
U svom godišnjem izvještaju, koji je ta agencija objavila u utorak, piše da potencijalni špijuni mogu da se prepoznaju po neurednom izgledu, neusklađenoj sportskoj ili vojničkoj garderobi i postavljanju sumnjivih pitanja lokalnom stanovništvu.
Prema navodima letonske službe, grupe ljudi takvog opisa mogu da se nađu u blizini važnijih vojnih objekata, predstavljaju se kao humanitarni radnici ili da borave u udaljenim i zapuštenim oblastima zemlje.
Zabrinutost povodom potencijalnih špijuna raste zbog učestalih podmetnutih požara i drugih činova sabotaže u tom regionu, za koje vlade zemalja u kojima se incidenti dešavaju krive Rusiju. Moskva negira te optužbe.
Više evropskih zemalja, poput Poljske, Norveške i Finske je, zbog takvih incidenata, izdalo brošure sa savjetima kako preživjeti rat ili prirodnu katastrofu.
MIDD, jedna od tri bezbjednosne službe Letonije, pored Službe državne bezbjednosti i Biroa za zaštitu ustava, upozorila je da bi ruski saboteri takođe mogli da pokušaju da podstaknu nemire ili izvrše atentat na značajne pojedince.
Ipak, ta služba savjetuje građanima da, ako sumnjaju da su primijetili sabotažnu grupu, ne pokušavaju da se samostalno obračunaju sa njom, već da svoje sumnje prijave policiji, specijalnim službama ili vojsci.

Bezbjednosna služba Letonije upozorila građane na ruske špijune maskirane u turiste

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se javnosti iz Moskve, komentarišući okolnosti leta ka Rusiji, razloge svoje posjete, kao i kritike koje je zbog tog putovanja, kako tvrdi, dobio sa Zapada.
Vučić je naveo da je do Moskve putovao zaobilaznim putem jer su pojedine države, kako je rekao, odbijale da odobre prelet.
- Uobičajeno je da avio-služba vlade najavi prelet, ali nismo mogli preko Bjelorusije jer Poljska ne dozvoljava koridore. Onda vam Litvanija i Letonija ne daju dozvolu, pa Estoniju nećete ni da pitate. Na kraju smo išli preko Bugarske, Turske i Azerbejdžana - izjavio je Vučić, navodi Danas.
Govoreći o značaju posjete, predsjednik Srbije je poručio da je ponosan što prisustvuje obilježavanju Dana pobjede u Moskvi, ocjenjujući da Srbija ima pravo na to zbog svoje uloge u Drugom svjetskom ratu. Kako je rekao, osim simbolike, posjeta ima i konkretne ciljeve.
- Za nas je važna zbog ugovora o snabdijevanju gasom i daljeg unapređenja odnosa sa Rusijom - kazao je.
Odgovarajući na kritike zbog susreta sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, Vučić je ocijenio da je Srbija izložena nepravdi.
- Oteli su nam 14 odsto teritorije, a sada nam drže pridike. Ne mogu da vam pruže racionalan odgovor osim prijetnji i zastrašivanja, kao što sam čuo od Picule i drugih - rekao je.

Vučić iz Moskve: Putovao sam zaobilaznim putem jer su pojedine države zabranile prelet

Letonske vlasti nijesu izdale diplomatsku dozvolu za prelet aviona predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koji je u srijedu popodne, preko Crnog mora, sletio u Moskvu, gdje će prisustvovati obilježavanju Dana pobjede nad fašizmom, rečeno je iz letonskog Ministarstva vanjskih poslova za N1.
- Ministarstvo vanjskih poslova Letonije obavijestilo je ambasadu da zbog političke osjetljivosti razloga preleta aviona Republike Srbije neće biti izdata diplomatska dozvola za prelet - rečeno je za N1.
Letonija ne može da izda, kako su kazali, diplomatske dozvole za prelet avionima koji, kako navode, olakšavaju učešće na događaju 9. maja.
- Već četiri godine Rusija vodi sveobuhvatni, ničim izazvan, agresorski rat protiv Ukrajine i ukrajinskog naroda. Rusija svakog dana nastavlja da bombarduje ukrajinske gradove i ubija nevine civile. Vojna parada Kremlja 9. maja na Crvenom trgu je groteskna predstava ruske ratne propagande, koja ima za cilj da legitimiše njen autoritarni i agresivni režim - navelo je letonsko ministarstvo.
Rusija nastoji da monopolizuje pobjedu nad nacizmom kako bi opravdala svoju vojnu agresiju i zločine protiv Ukrajine danas, dok istovremeno obilježava odgovornost sovjetskog režima za planiranje rata. Učešće u propagandnom događaju Kremlja 9. maja je nepomirljivo sa osnovnim vrijednostima Evropske unije - navedeno je u odgovoru N1.
Prorežimski mediji su prenijeli da ni Litvanija nije dozvolila prelet Vučićevom avionu, zbog čega se N1 obratio i litvanskom Ministarstvu vanjskih poslova, ali do objavljivanja ovog teksta odgovor nije stigao.
Podsjetimo, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić letio je, kako je rečeno, preko Crnog mora i Azerbejdžana, gdje je privremeno morao da sleti, jer nije imao dozvolu za nastavak leta zbog borbenih dejstava između Rusije i Ukrajine. Put je nastavio oko 14 časova, a stigao je oko 17 časova.
On će u Rusiji učestvovati na obilježavanju Dana pobjede 9. maja, a razgovaraće i sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Letonsko ministarstvo za N1: Nijesmo dozvolili prelet Vučićevom avionu, Rusija monopolizuje pobjedu nad nacizmom

Poljska i baltičke zemlje Litvanija, Letonija i Estonija povlače se iz Otavske konvencije o zabrani protivpješadijskih mina, rekle su četiri zemlje, članice NATO-a, koje sve graniče s Rusijom, danas u zajedničkoj izjavi.&nbsp;
Odustajanje od sporazuma iz 1997. zbog vojne prijetnje od susjedne Rusije, koji je ratifikovalo, ili mu je pristupilo više od 160 zemalja, ali ne i Rusija, omogućiće zemljama da ponovo počnu da gomilaju nagazne mine.
- Vojne prijetnje državama članicama NATO-a koje graniče s Rusijom i Bjelorusijom značajno su porasle - rekli su ministri odbrane tih zemalja u zajedničkoj izjavi.&nbsp;
Ovom odlukom, kako su istakle u saopštenju, šalju jasnu poruku.
- Naše zemlje su spremne i mogu upotrijebiti sve potrebne mjere za obranu naših sigurnosnih potreba - rekli su ministri odbrane zemalja u zajedničkoj izjavi.
Planirano povlačenje učinjeno je kako bi se omogućila efikasna zaštita granica regije, rekao je litvanski ministar odbrane Dovile Šakalene u posebnoj izjavi.
Finska je u decembru rekla da takođe razmatra povlačenje iz međunarodnog sporazuma zbog ruske upotrebe takvog oružja u Ukrajini.

Članice NATO-a koje se graniče s Rusijom odustaju od zabrane protivpješadijskih mina

Predsjednik Letonije Edgars Rinkevičs pozvao je evropske države da "apsolutno uvedu vojni rok", priznajući da je kontinent vojno prilično slab.
Rinkevičs je u izjavi za Sky News rekao da bi evropske zemlje trebalo da povećaju izdvajanja za odbranu, posebno u kontekstu nestabilnih odnosa s SAD-om.
Letonija je 2023. godine ponovo uvela obavezni vojni rok za muškarce i povećala vojni budžet na četiri odsto bruto društvenog proizvoda.
- Gledajući šta se dešava u svijetu, mislim da bi mnoge druge evropske zemlje trebalo da slijede naš primjer - rekao je Rinkevičs.
Dodao je da su mnogi ljudi zabrinuti zbog globalnih dešavanja, ali da je ključna jača sigurnosna politika evropskih vlada.
- Ljudi prate vijesti i, naravno, snažne garancije su važne. Ipak, važnije je da edropske vlade osiguraju da svi ojačamo - kazao je predsjednik Letonije.
Lideri 27 zemalja Evropske unije dali su 6. marta na samitu u Briselu, zeleno svjetlo za plan Evropske komisije o jačanju odbrane, javio je AFP.
Šefica Evropske komisije Ursula fon der Lajen predložila je ove sedmice plan nazvan "Ponovno naoružavanje Evrope" (ReArm Europe), koji ima za cilj da mobiliše oko 800 milijardi eura, uključujući 150 milijardi kredita, za jačanje odbrambenih sposobnosti kontinenta.
Nacrt zaključaka samita, u koji je Radio Slobodna Evropa imao uvid, u velikoj mjeri pozdravlja plan, postavljajući osnovu za detaljnije planove koji će biti odobreni na narednom Evropskom savjetu 20. i 21. marta.
Konstatujući potrebu da se "značajno povećaju izdaci za odbranu", u tekstu se poziva na "djelovanje na nivou EU" kako bi se pojačali vojni kapaciteti pred "prijetnjama koje predstavljaju Rusija i Bjelorusija".
Lideri EU takođe su spremni da pozdrave nova pravila kreditiranja koja je iznijela Evropska investiciona banka, oslobađajući sredstva za finansiranje projekata kao što su kasarne i vojne bolnice.
Plan se razmatra nakon što je Vašington najavio pauzu u vojnoj pomoći Ukrajini, a neki su to predstavili kao pripremu Evrope za najgori scenario bez američkog bezbjednosnog kišobrana.
Evropski političari su uglavnom to odbacili.

Predsjednik Letonije pozvao evropske države da uvedu vojni rok

Predsjednik Letonije u nedjelju je rekao da se ruska vojna bespilotna letilica srušila na njenu teritoriju, dodajući da su se povrede vazdušnog prostora povećale duž istočnih granica NATO-a, piše AFP.
Baltička država, kojom je nekada vladao Sovjetski Savez, ali je sada članica Evropske unije i NATO-a, imala je napete odnose s Moskvom nakon nezavisnosti, a veze su se dodatno pogoršale otkako je Rusija napala Ukrajinu u februaru 2022.
- Ruski vojni dron... srušio se juče u istočnom dijelu Letonije. Istraga je u toku - rekao je letonijski predsjednik Edgars Rinkevičs na društvenoj mreži Iks (X).
Dodao je da su u bliskom kontaktu s njihovim saveznicima.&nbsp;
- Broj takvih incidenata raste duž istočnog krila NATO-a i moramo ih zajednički rješavati - istakao je Rinkevičs.
Ministarstvo odbrane Letonije objavilo je u saopštenju da je dron uletio u vazdušni prostor zemlje iz Bjelorusije i srušio se u opštini Rezekne.
- Ova situacija je potvrda da moramo nastaviti rad koji smo počeli na jačanju istočne granice Letonije, uključujući razvoj sposobnosti protivvazdušne odbrane i sposobnosti elektronskog ratovanja kako bismo ograničili aktivnosti bespilotnih letilica različitih namjena - rekao je ministar odbrane Andris Spruds.
Druga članica NATO-a, Rumunija, takođe je u nedjelju rekla da je ruski napadački dron koji je ciljao civilnu infrastrukturu u susjednoj Ukrajini tokom noći ušao u njen vazdušni prostor.
Bukurešt je oštro osudio "ponovno kršenje" do kojeg su doveli "ilegalni napadi" Moskve.
Otkako je pokrenula svoju invaziju, Rusija je u više navrata izvodila noćne napade na gradove širom Ukrajine, često ciljajući luke u južnoj regiji Odese nakon izlaska iz ugovora o izvozu žitarica.
Poljska je takođe zabilježila najmanje dva slučaja povrede njenog vazdušnog prostora od strane ruskih projektila ili dronova koji su napadali Ukrajinu, posljednji put u decembru.

Letonija izvijestila o padu ruske bespilotne letilice na teritoriju NATO-a

Organizacija za evropsku bezbhednost i saradnju (OEBS) mogla bi da igra veliku ulogu u praćenju prekida vatre između Rusije i Ukrajine, izjavio je danas švajcarski ministar spoljnih poslova Injasio Kasis.
- Već postoje konkretna razmatranja u tom pogledu. Organizacija je sposobna da rasporedi nekoliko desetina ljudi u veoma kratkom roku. OEBS bi mogao da posmatra prekid vatre, prati liniju prekida vatre, posmatra izbore i druga pitanja - rekao je Kasis, čija će zemlja predsjedavati OEBS-om 2026. godine.
Kasis je za švajcarski nedjeljnik ZontagBlik (SonntagsBlick) rekao da se "linija fronta trenutno proteže na 1.300 kilometara".
- Sam OEBS je premali da bi pratio cijelu njenu dužinu. To bi zahtijevalo značajnu posvećenost država učesnica. Moj cilj je da OEBS bude spreman. Čim se postigne sporazum, želimo da budemo u mogućnosti da počnemo sa radom - dodao je Kasis.
Istražna misija bi stoga mogla prvobitno da bude poslata u Ukrajinu kako bi se procijenila situacija, poslije čega bi OEBS mogao brzo da preduzme sljedeće korake, rekao je on.
Švajcarski list je dodao da tri dana razgovora u američkoj saveznoj državi Floridi između ukrajinskih i američkih zvaničnika nisu donijela značajan napredak.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obećao je da će nastaviti pregovore ka "pravom miru", dok je Rusija nastavila napade dronovima i raketama na Ukrajinu.

Švajcarska se zalaže da OEBS igra ključnu ulogu u praćenju primirja u Ukrajini

Slovenac Domen Prevc pobjednik je takmičenja u skijaškim skovima, koje je za Svjetski kup danas održano u poljskoj Visli.
Prevc, koji je &nbsp;je slavio i juče u Visli, nakon prve serije bio je četvrti, a do 11.pojedinačnog trijumfa u Svjetskom kupu došao je skokovima od137 i 132 metra, za koje je dobio 283,3 boda.
Novom pobjedom u Visli preuzeo je vođstvo u generalnom portku Svjetskog kupa.
Japanac Rjoju Kobajaši, vodeći nakon prve serije, završio je na drugom mjestu skokovima od 130,5 i 129,5 metara i zbirom od 281,4 boda.
Njemac Filip Rajmund, juče drugoplasirani, kompletirao je pobjednički podijum skokom od 131,5 i 129 metara, za koje je sakupio 276,8 bodova.
Kao četvrtoplasirani završio je Japanac Ren Nikaido (133/130,5), peti je bio Poljak Kasper Tomasiak (129,5/125), a šesti Vladimir Zografski iz Bugarske (129,5/130).
Slovenac Anže Lanišek, vodeći do danas, završio je na osmom mjestu (123,5/125)
Prevc je vodeći u Svjetskom kupu sa &nbsp;470 bodova.
Lanišek je drugi sa 438, dok treće mjesto zauzima Kobajaši sa 406 bodova.

Prevc ponovo najbolji u Visli

Edukativni centar Skupštine Crne Gore organizovaće naredna dva dana program simulacije rada parlamenta pod nazivom Parlament mladih, u kojem će učestvovati učenici iz devet crnogorskih srednjih škola.
Iz Skupštine je saopšteno da će dvodnevni program otvoriti predsjednik parlamenta Andrija Mandić.
&nbsp;- U programu će učestvovati 41 učenik i učenica iz devet srednjih škola iz Crne Gore, koji će kroz praktičan rad i simulaciju parlamentarne procedure steći uvid u način funkcionisanja najvišeg zakonodavnog doma - rekli su iz Skupštine.
&nbsp;Kako su naveli, Parlament mladih predstavlja jednu u nizu aktivnosti Edukativnog centra, kroz koju se učenicima omogućava praktično upoznavanje sa parlamentarnim procesima, doprinoseći boljem razumijevanju principa demokratskog odlučivanja i višem stepenu transparentnosti i otvorenosti rada Skupštine Crne Gore.

Srednjoškolci naredna dva dana u parlamentu

Švedska Vlada je u petak predložila izmjene Ustava koje bi omogućile oduzimanje državljanstva nekim vođama kriminalnih bandi, kao dio rada na suzbijanju raširenog organizovanog kriminala.
U januaru je međustranački parlamentarni odbor predložio ustavne izmjene koje bi omogućile oduzimanje pasoša osobama sa dvostrukim državljanstvom osuđenim za špijunažu ili izdaju, ali nije predlagao mjere usmjerene na organizovani kriminal.
- Vlada je odlučila ići dalje od prijedloga odbora upravo kako bi bilo moguće oduzeti državljanstvo, na primjer, vođama bandi koji su počinili veoma, veoma ozbiljnu štetu društvu - rekao je ministar pravde Gunar Stromer na konferenciji za novinare.
On je naveo da nacrt zakona koji je u petak predat parlamentu uključuje prijedlog koji bi omogućio oduzimanje pasoša osobama sa dvostrukim državljanstvom osuđenim za krivična djela koja ozbiljno ugrožavaju vitalne nacionalne interese, poput teškog kriminala bandi.
Švedska je decenijama suočena s nasiljem povezanim s organizovanim kriminalom.
Vlada i njeni saveznici, krajnje desničarska i antiimigrantska stranka Švedskih demokrata, pobijedili su na izborima 2022. godine sa obećanjem da će smanjiti imigraciju i kriminal bandi za koje tvrde da su povezani, a izbori slijede sljedeće godine.
Kako navode švedski portali, ukoliko bi se usvojio ovaj zakon, bilo bi riječi o osobama koje su državljanstvo pribavile putem prevare, prijetnji ili mita, ali i o osobama koje ozbiljno ugrožavaju vitalne interese države.
Ovo može obuhvatiti zločine koji ozbiljno ugrožavaju sigurnost Švedske ili određene ozbiljne prijetnje sistemu povezane s kriminalom bandi.

Švedska predložila oduzimanje državljanstva nekim vođama kriminalnih bandi

Danima je trajala drama mladog ljekara, doktora u Opštoj bolnici u Pljevljima dr Kerima Halilovića hoće li mu direktor ove zdravstvene ustanove dr Saša Grbović dati dozvolu da otputuje na prestižnu edukaciju u Davosu u Švajcarskoj, uključilo se i Udruženje ortopeda i traumatologa, Sindikat doktora medicine i Ministarstvo zdravlja, kao i ministar dr Vojislav Šimun lično i uspjeli su da izdejstvuju da Halilović dobije, ne slobodne dane, već se Grbović umilostivo i juče mu odobrio odmor?! Dr Halilović jutros je otputovao u Davos, ali ovaj slučaj otvorio je ozbiljno pitanje samovolje čelnika institucija u našoj zemlji, potvrdio u kolikoj mjeri su progonu izloženi ljudi koji se usude da se bore za svoja prava, ali i opasnu praksu nekažnjivosti uslovljenu, nažalost, najčešće političkim trgovinama, moćnika koji se iživljavaju nad za njih nepodobnima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Dr Kerim Halilović "><figcaption>Dr Kerim Halilović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Portal ETV još prije nekoliko dana uputio je pitanja ministru Šimunu, pored ostalih, hoće li dr Grbović snositi posljedice za svoje neprihvatljive postupke u slučaju dr Halilovića, ali nam nije odgovoreno. Logika aktuelnih vlastodržaca u Crnoj Gori je da kao noj zabiju glavu u pijesak i sačekaju da „oluja“ prođe. Bez osjećaja odgovornosti za javni interes i obaveze da saopšte građankama i građanima, koji ih plaćaju, informacije koje su od opšteg interesa. Odgovornost za slučaj dr Halilovića ove sedmice, pred skupštinskim odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje, zahtijevao je i dr Nermin Abdić koji je bio kategoričan da se radi o mobingu. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje Abdića. To je bio utorak, 2. decembar, međutim dr Halilović dozvolu od dr Grbovića dobio je tek juče, 5. decembra, dan pred put i to nakon druge pisane urgencije Ministartsva zdravlja?! - Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović prije nekoliko dana za Portal ETV. A dr Abdić je zahtijevao od ministra Šimuna da „ispita“ slučaj dr Halilovića i poručio da će se, kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore, potruditi da on dobije epilog. - ... jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun sam je na Odboru saopštio da „zabrana edukacije zapošljenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti“. Nažalost, uskratio nas je za odgovor da li će zbog toga čelnik pljevaljske bolnice i snositi bilo kakvu odgovornost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Opšta bolnica u Pljevljima"><figcaption>Opšta bolnica u Pljevljima(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dr Abdić je na Odboru podsjetio ministra da je on taj koji je „na vrhu priramide zdravlja“, uz konstataciju da se mora znati „ko kosi, ko vodu nosi“. Šimun je, ovoga puta, istina u posljednjem trenutku, uspio da on bude „kozbaša“, ali ponašanje i poruke dr Grbovića, kao i činjenica da je reagovao tek nakon urgencija Ministarstva, ukazuju da direktor pljevaljske bolnice ne haje za autoritet institucije, a još manje na zakonske propise. Edukacija u Davosu, koju je dr Halilović, inače, sam platio, kotira se, kako je saopštilo i Ministarstvo zdravlja, visoko na ljestvici medicinskih obuka. Iz Ministarstva su saopštili da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. Kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Šimun bez komentara hoće li čelnik pljevaljske bolnice biti kažnjen

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Grupa građana koja protestuje na Kruševom ždrijelu saopštila je da će privremeno obustaviti proteste nakon što su u policiji potvrdili da Goran Jokić više nije načelnik RCB Centra. Poručili su da je njihova mala pobjeda tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese.
Više od deset mjeseci traje neprekidna i uporna borba građana Cetinja koji traže pravdu i istinu za sve stradale i ranjene u dva masovna zločina na Cetinju.
Na žalost, kako je grupa građana navela u saopštenju, institucijama sistema i najodgovornijima je trebalo deset mjeseci, nakon ćutanja i ignorantskog odnosa prema protestu, da sankcioniše samo jednu od karika u sistemu odgovornosti, odgovornoj za seriju propusta kada su ova dva zločina u pitanju.
Na drugoj strani, oni su, kako kažu, pokazali da upornost u duhu crnogorskog trajanja daje rezultate, te poručuju da neće stati na ovome.&nbsp;
- Vjerujemo da će sudske institucije i Ministarstvo pravde imati u vidu našu odlučnost i upornost, kao i težinu slučaja koji je pred njima i da neće dozvoliti naš povratak na Kruševo ždrijelo. Za razliku od onih kojima je bio cilj da ovaj grad izumre, mi smo za život, da život traje i bude najveća vrijednost i zato u prilog predstojećim, za nas bolnih, božićnih i novogodišnjih praznika privremeno obustavljamo protest,sa porukom, naša mala pobjeda je tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese - poručili su u saopštenju za javnost.
Zahvalili su se svima koji su im dali podršku, kako sa Cetinja tako i iz svakog crnogorskog grada, na bilo koji način, pa i onima koji su, kako kažu, izašli iz kolone zaustavljenih vozila i stali nekoliko minuta i dali riječ podrške.
- Značilo je. Zahvaljujemo se i onima koji su našem protestu dali početni inpuls, kad smo se kupilim u daleko većem broju. Posebnu zavalnost dugujemo pripadnicima MUP-a Crne Gore koji su na profesionalan i prije svega ljudski način vodili blokadu puta u cijelom trajanju - zaključili su u saopštenju.

Privremeno obustavljene blokade na Kruševom ždrijelu: "Naša mala pobjeda tek korak ka onome što će se desiti kroz sudske i druge procese"

06.12.
12:56h
Kada mi je čuvena Ana Vuković pročitala dio krivične prijave MUP-a RCG, koju je potpisao onomad Dževad Kožar, a odobrio Rajko Malović, u kojoj je pisalo da sam Moldavku S.Č. kupio u Baru za 2000 maraka (malo li je) od Bajrama Orahovca, vjerujte mi na riječ, manje sam bio iznenađen od onoga što sam čuo juče.
Kada su mi dvojica specijalnih tužilaca nakon što je saslušan posljednji svjedok u krivičnom predmetu protiv Ubović Ranka i Ivanović Vladana i nakon što sam im kazao da obavijeste sudije da je otpao pritvorski osnov, kazali - citiram:
"A, ne, postoje i neki uslovni razlozi za njega".
Dakle, drage kolege, na znanje vam.
Da postoje razlozi za pritvor i van norme iz člana 175 ZKP. Čisto da ste upućeni.
Dobro, nigdje nikada zakoni svjetski to ne pominju, ali smo ih juče uveli.
Koji ti je pritvorski osnov, pita pritvorenik cimera u Spužu. Ovaj odgovara - uslovni.
Onda onome ko je postavio pitanje ne bude dobro. Iako je, recimo, po zanimanju šumar.
Priznajem.Na mah sam pomislio da su Ubović i Ivanović možda tražili da ostanu i kad osnov određen rješenjem o određivanju pritvora otpadne.
Jednostavno, dopalo im se. I sljedstveno tome, ne izlazi otud.
Meni je iskreno samo jedno žao. A to je što pristojni, obrazovani i uljudni momci koji znaju svoj posao - tako olako bez neke, gaje kod sebe nagon koji zbog funkcije koje obnašaju može da bude pretežak za ljude.
Ili to zavisi - ko su ljudi. Ko je čovjek.
Ugodi zakonu - a ne nekim ljudima. Makar bili Demokrate.
P.S: Pekić u "Kako upokojiti vampira" napisa "Najbolje ideje se često dave u odvratnom mulju lojalnog odobravanja".
I jedna digresija za P.S.2: 
Pročitao sam juče saopštenje za javnost B. Bogdanovića oko Aca Mijajlovića i protesta povodom masakra na Cetinju i iznova se sjetih Kundere: "Na Vroclavskom trgu jedan čovjek povraća. Potpuno te razumijem, dobaci mu prolaznik".

Tag: letonija